OOČ – K1

Podjela postupaka obrade odvajanjem čestica.

1. Konvencionalni postupci – rezni alat s oštricom

2. Nekonvencionalni postupci – rezni alat bez oštrice
3. Specijalni postupci – razvijeni za točno određenu namjenu

Konvencionalni postupci:
- a) postupci obrade sa geometrijski definiranom oštricom (tokarenje, glodanje,
blanjanje, bušenje, brušenje, upuštanje, razvrtavanje, piljenje, dubljenje)
- b) postupci obrade sa geometrijski nedefiniranom oštricom (brušenje, lepanje,
honanje, superfiniš)

Nekonvencionalni postupci:
- Kemijski postupci: Kemijska obrada, Termokemijska obrada
- Elektrokemijski postupci: Elektrokemijska obrada, Elektrokemijsko brušenje
- Mehanički postupci: Ultrazvučna obrada, Obrada vodenim mlazom
- -Toplinski postupci: Elektroerozijska obrada –EDM, Obrada elektronskim mlazom,
Obrada laserom

Objasnite proces odvajanja materijala. Koji su faze pri odvajanju površinskog sloja.

1. Primarna deformacija
U prvoj fazi, kod kretanja alata u smjeru brzine rezanja, alat zadire u materijal obratka i
najprije zahvati komadić materijala u vidu crtkanog paralelograma na slici, te ga postepeno
deformira. Lamela zahvaćenog materijala se plastično deformira, pa zahvaćeni materijal
oblika paralelograma postupno prelazi u oblik trapeza. Ova promjena oblika je uzrok uvijanja
odvojene čestice materijala

2. Sekundarna deformacija
Druga se faza sastoji u smicanju tog sloja u ravnini smicanja. Kada naprezanje u materijalu
obratka dosegne granicu loma, nastaje pukotina ispred oštrice alata. Smicanje nastaje u
trenutku kada sile na prednjoj površini alata postanu jednake čvrstoći materijala koji
odvajamo.

3. Tercijarna deformacija
U trećoj fazi materijal odvojene čestice kretanjem teži u smjeru okomitom na ravninu
smicanja. Ta okomica može prolaziti pored prednje površine alata ili kroz glavu alata.
Kinematika (glavno i pomoćno gibanje) rezanja materijala. Relativni odnosi sudionika
u procesu razanja.

Prema kinetici rada i međusobnog odnosa alata i obratka uglavnom imamo tri kretanja.
1. Glavno (radno) gibanje (G), koje s brzinom rezanja v, obavlja odvajanja čestica s
materijala
2. Pomoćna kretanja koja služe za izvršenje određenog zadatka obrade, bez kojih je
radnja odvajanjem čestica samo ograničenog trajanja. Ta kretanja su:
a) Pomoćno (posmično) (P) s koji se ostvaruje s posmičnom brzinom vs, a koji je
okomit na brzinu rezanja. Kad ne bi bilo posmaka alat bi se kretao uvijek po
istom putu prema obratku.
b) Dostavno kretanje (D), potrebno je samo na početku rada, kada pomičemo alat
do potrebne dubine rezanja a.

Što je obradljivost materijala i o čemu ovisi?

Obradljivost je kompleksan pojam bez odgovarajuće definicije, ali se može definirati kao
sposobnost materijala da se može obraditi postupcima odvajanja čestica.

Bolju sposobnost obradljivosti ima materijal:

- koji možemo obraditi određenim alatom većom brzinom
- koji se obrađuje uz manje sile rezanja
- kod kojeg je vijek trajanja alata duži
- kod kojeg se postiže bolja kvaliteta obrađene površine
- kod kojeg dobivamo odvojenu česticu što povoljnijeg oblika
- koji pri obradi ne uzrokuje visoku radnu temperaturu oštrice alata

Više različitih tehnoloških kriterija: postojanost alata, hrapavost obrađene površine, sile,
utrošena snaga, temperatura alata i oblik odvojenih čestica.

Oblici odvojenih čestica. Vrste. Kako utječe brzina, a kako geometrija alata na oblik
odvojenih četica.

1. Kidani oblik – odvojenih čestica nastaje pri obradi krtih metala (SL,tvrde bronce itd.).
Odvojene čestice su bezoblični komadi, a imaju hrapavu površinu sa strane noža i glatku sa
suprotne strane. Rezni alat pri obradi otkida dijelove obrađivanog materijala.

2. Rezani oblik - odvojenih čestica nastaje pri obradi srednjim brzinama (čelika srednje
tvrdoće ili vučenog mesinga). Odvojene čestice rezanog oblika su glatke sa strane koja je
klizila po prednjoj površini noža, a stepenaste sa suprotne strane.

3. Trakasti oblik – odvojenih čestica nastaje pri obradi mekih i žilavih materijala (mekog
čelika, mesinga, aluminija) pri velikim brzinama rezanja. Odvojena čestica trakastog oblika
ima glatku površinu sa strane noža, a sa suprotne strane su vidljive znatne neravnine. Ove
neravnine su utoliko veće ukoliko je veća i površina presjeka odvojene čestice. Najčešće je
odvojena čestica trakastog oblika u vid udugačke, jake spiralne trake.
Što se podrazumjeva pod ortogonalnim rezanjem?

Osnovne pretpostavke (preduvjeti) ortogonalnog rezanja:

–brzina rezanja okomita je na glavnu oštricu i na posmičnu brzinu rezanja;
–glavna oštrica šira je od širine obrade.
–nema trenja na stražnjoj površini alata;
–smicanje se događa u ravnini;
–jednolika raspodjela naprezanja;

Pri ortogonalnom rezanju vektor sile F R leži u okomitoj ravnini na površinu rezanja, tj.
oštrica noža okomita je na smjer brzine rezanja.
Taj slučaj odvajanja čestica susrećemo pri operacijama blanjanja širokim nožem, provlačenja,
obodnog glodanja glodalom s ravnim zubima i sl. To je u biti specijalni slučaj kosog
odvajanja. Tada je pravac relativnog kretanja između alata i obratka okomit na oštricu reznog
klina, a ujedino mora biti i paralelan s obrađivanom površinom

Skicirajte tokarski nož za obradu vanjskih površina i prikažite dijelove. Objasnite

razliku između lijevih i desnih. O čemu ovisi veličina baze (drške) i koje standardne
vrijednosti poznajete.

Ako je glavna oštrica noža (a time i posmak) na desnoj strani, gledajući od obratka prema
nožu, tada je nož desni, a ako je obratno, riječ je o lijevom.

Drška ovisi o geometrijskim svojstvima obratka. Primjerice, za unutrašnje uzdužno tokarenje

trebat će nam drška koja je duža nego kod vanjskog uzdužnog tokarenja. Također je potrebno
obratiti pozornost i na razna opterećenja da ne bi došlo do savijanja držača.

Standardne vrijednosti
L20x20 DIN K.C1.058  tokarski nož s pločom od tvrdog materijala
L20x20 DIN K.C1.010  tokarski nož od brzoreznog čelika
Materijali reznih alata. Vrste. Svojstva koja treba ispunjavati materijal reznog alata.

1. Alatni čelici: 0,6-1,5% C; brzina ~10m/min; temp. izdr. 300°C

2. Brzorezni čelici: legirani Cr, W, Co, V i Mo; brzina 30-40m/min; 600°C
3. Tvrdi metal: sinterirani od tvrdih metalnih karbida (W, Ti, Ta) iveziva; višedjelan
(drška od konstrukcijskog čelika) ili “puni” (cijeli alat je TM);
4. Prevučeni tvrdi metali: TiN, Al2O3,, TiCN, ... CVD i PVD postupci prevlačenja
5. Sitno-zrnati tvrdimetali
6. Keramike: oksidna na bazi Al2O3 i nitridna Si3N4; ojačana vlaknima
7. CBN –kubni nitrid bora
8. PCD –polikristalni dijamant

Svojstva materijala reznog alata:

1. Mehanička :
- tvrdoća (savojna čvrstoća)
- žilavost - otpornost na udarce
- koeficjent trenja - da je trenje što manje

2. Toplinska :
- koeficjent prijelaza topline – što manji
- koeficjent toplinske vodljivosti – želimo da se temperatura što prije disperzira
- koeficjent toplinske dilatacije – što manje izduženje
- toplinska izdržljivost – što veća, da može izdržati što višu temperaturu (da imamo
tvrdoću od 700 HV na što je moguće višoj temperaturi)

3. Kemijska:
- oksidacija
- adhezija
- difuzija
(što manje)

Koje postupke prevlačenja reznih alata poznajete i koje presvlake poznajete.Kada

korititi pojedinu.

Postupci prevlačenja reznih alata:

1. PVD
- prevlačenje se obavlja na temperaturama od 200 do 500 °C
- materijali prevlake : TiN, TiCN, TiAlN
- primjena: bušenje, čeono glodanje, alati s oštrim bridom

2. CVD
- prevlačenje se obavlja na temperaturi od 1000 °C
- materijali prevlake : TiC, TiN, TiCN, Al2O3
- primjena: tokaranje, glodanje, obrada navoja i utora
Što čini osnovu rezne pločice iz TM? Na što utječe veličina zrna, a na što oblik (disk
reinforced grain)?

Osnovu rezne pločice iz TM čini wolframov karbid (WC) sa dodatkom titanovog (TiC) ili
tantalovog (TaC) karbida i vezivo (Co, Ni).
Veličina zrna utječe na rezne sposobnosti tvrdog metala, odnosno sitno zrnata struktura TM
povećava tvrdoću i žilavost (što su sitnija zrna to je više veziva te je viša žilavost).
Oblik zrna i njegov raspored trebaju biti takvi da kada dođe do pucanja po granici zrna
pukotina bude što duža. Na taj način povećavamo trajnost alata.

Kako utječe sadržaj Co na svojstva pločice iz TM i koji su mu iznosi?

Sadržaj Co utječe na svojstva pločice iz TM na način da s povećanjem udjela Co povećavaju

se žilavost, otpornost na krzanje i otpornost na toplotna opterećenja, a smanjuju se tvrdoća,
gustoća, modul elastičnosti, tlačna čvrstoća, otpornost ka stvaranju naljepka i otpornost ka
difuzijskom trošenju.
Sadržaj Co može iznositi od nekoliko do 20%.

Kako se dijele pločice od super tvrdog reznog materijala? Kako se izrađuju, gdje se
primjenjuju?

PCD –Polycristal Diamond

Umjetni dijamant, dobiva se postupkom sinteriranja ugljika na temperaturi oko 2500 °C i
tlaku oko 10 000 MPa.

CBN –Cubic bor-nitrid

Postupak dobivanja je isti kao i kod PCD – sinteriranje bor nitrida.

Primjena PCD-a ograničava se na obradu odvajanjem neželjeznih legura, tvrde i meke gume,
stakla, polimera i kamena.
CBN omogućuje obradu svih vrsta materijala, pa tako i željeznih legura pri temperaturama
koje nadmašuju 1000°C.
Što je to toplinska postojanost reznog alata i napravite prikaz za neke radne materijale.
Obrazložite nepovoljne efekte.

Toplinska postojanost reznog alata je svojstvo alata da se pri velikim brzinama rezanja ne
smanjuje njegov vijek trajanja i točnost obrade. Toplinska postojanost predstavlja onu
vrijednost temperature koju materijal ne smije preći jer će mu tvrdoća pasti ispod 700 HV.

S porastom temperature tvrdoća materijala pada te kada padne ispod 700 HV brzina trošenja
postaje prevelika, te korištenje tog materijala postaje neisplativo.

Na što utječe radijus vrha alata, kako se vrši izbor i koje se vrijednosti najčešće koriste.

Radijus vrha alata utječe na:

- hrapavost - visinu neravnina na obrađenoj površini
- veličinu kontaktne površine između alata i obratka – brzinu, posmak,silu, trenje

Definirajte WIPER pločice i kada se koriste.

WIPER pločice karakterizira posebna geometrija koja je napravljena kombinirajući kružnice

koje se tangiraju i ravni dio rezne oštrice. Zbog ravnog dijela oštrice radijus vrha alata je
teorijski beskonačno velik te obrađivani komad ima manju hrapavost.
Koriste se za završnu i finu obradu.

Objasnite označavanje reznih pločica po ISO standardu. Objasnite pojedine oznake.

C N M G 09 03 08 PF

C – oblik rezne oštrice 03 – debljina pločice

N – stražnji kut jednak 0 (B-5°, C-7°) 08 – radijus zaobljenja vrha
M – tolerancija dimenzija same pločice PF – geometrija
G – tip pločice
09 – veličina pločice
Načini stezanja reznih pločica na dršku reznog alata.

Mehanički način stezanja pločice:

- sistem stezanja vijkom
- sistem stezanja palcem
- sistem stezanja stezačem
- sistem stezanja polugom

Osnovni elementi režima rada. Navedite pojmove i mjerne jedinice.

- Dubina obrade ap (dubina rezanja) - [m] – veličina odvojenog sloja materijala, određena
razmakom između obrađivane i obrađene površine mjerena okomito na obrađenu
površinu.
- Posmak fn, fz, f2H – veličina puta glavne oštrice alata u pravcu posmičnog kretanja za jedan
okret radnog predmeta ili alata [m], odnosno za jedan radni hod alata [m/hod], ili za jedan
zub alata [m].
- Brzina rezanja (odvajanja čestica) vc =D * π * n [m/s] – put koji prijeđe glavna oštrica
alata u odnosu prema obrađivanoj površini u jedinici vremena.
- Brzina posmaka vf =f * n [1/s] [mm/min]

Istrošenje i istrošenost reznih alata.

Istrošenje je ireverzibilan proces kojim se umanjuju rezne mogućnosti alata.

Istrošenost je pokazatelj stanja alata.

Uzroci koji dovode do trošenja alata:

1. Plastična deformacija alata uslijed djelovanja temperature uzrokovane prelaskom topline
2. Mehaničko trošenje na prednjoj i stražnjoj površini
3. Pucanje oštrice uslijed periodično promjenjivog opterećenja u pojedinim fazama stvaranja
odvojene čestice
4. Odvaljivanje pojedinih dijelova alata kod periodičnog kidanja naljepka

U pogledu trošenja oštrice alata razlikujemo:

1. Relativnu istrošenost, to je istrošenje oštrice alata do izvjesnog stupnja, a u primjeni se
prvenstveno javlja kod tvrdih materijala i fine obrade
2. Potpunu istrošenost do zatupljenja, koje je obično posljedica previsokih temperatura, koje
alatni materijal ne može izdržati.
Praćenje istrošenja (monitoring):
1. Stalno (kontinuirano) – rijetko
2. Povremeno (ciklički) – (mikroskop, vaga, radioaktivna)
3. Kriterijski (sile, hrapavost, vrijeme)
Koje mehanizme trošenja reznih alata poznajete. Objasnite svaki od njih i navedite
uvjete koji pogoduju pojavi pojedinog mehanizma.

Mehanizmi trošenja:

1. Abrazijsko trošenje
Nastaje kao posljedica trenja klizanja dvije hrapave površine (prednje površine
alata i strugotine ili stražnje površine alata i obrađene površine.
Trošenje je u najvećoj mjeri uzrokovano abrazijom materijala alata uključevinama u obratku.
Abrazijsko trošenje je posljedica prodiranja vrhova tvrđeg materijala u površinske slojeve
mekšeg materijala i njegovim brazdanjem pri uzajamnom gibanju tijela.
Abrazijom dolazi do trošenja i alata i obratka ali različitim intenzitetom.

2. Difuzijsko trošenje
Difuzijsko trošenje je pojava gdje element iz jednog sudionika prelazi (difundira) u drugi.
Pojava difuzijskog trošenja ovisi o temperaturi i najznačajnija je kod viših temperatura.
Difuzijsko trošenje biti heterogeno i reaktivno.
Heterogena difuzija - atomi jednog metala difundiraju u rešetku drugog, pri čemu stvaraju
čvrste rastvore.
Reaktivna difuzija - atomi jednog metala difundiraju u rešetku drugog, pri čemu stvaraju
kemijske spojeve. Brzina ove difuzije uvijek ovisi o temperaturi i međusobnoj aktivnosti
tijela koja se nalazi u dodiru.

3. Oksidacijsko trošenje
Oksidacijsko trošenje je kemijski, toplinski aktiviran procese trošenja gdje pri visokim
temperaturama kisik iz zraka reagira s metalom, a nastali oksidi su manje vezani za materijal
i otpadaju s površine.
Oksidacijsko trošenje je najjače na dijelu oštrice gdje završava dodir.

4. Trošenje uslijed zamora

Trošenje uslijed zamora nastaje zbog periodički promjenjivih mehaničkih i toplinskih
opterećenja.
Prekidne obrade su sklonije generiranju ovog oblika trošenja, stoga što prekidni rez uzrokuje
stalno grijanje i hlađenje i udarce kod ponovnog ulaska alata u zahvat.
Ciklusi opterećenje – rasterećenje silama, kao i temperaturne oscilacije mogu dovesti do
pukotina (koje su okomite na oštricu) i loma oštrice alata.

5. Adhezijsko trošenje

Adhezijsko trošenje se javlja uglavnom pri nižim temperaturama i to na dodiru alata i

obratka, te alata i odvojene čestice.
Ovaj mehanizam je često u sprezi sa stvaranjem naljepka.
Kod adhezijskog trošenja stvara se sloj materijala obratka na alatu. Sloj se u jednom trenutku
trga i ponovno nastaje, a pri trganju kida i dijelove alata.
Što je naljepak na reznoj pločici i koji uvijeti pogoduju pojavi naljepaka. Kako smanjiti
pojavu naljepaka?

Naljepak je sloj materijala obratka koji se ljepi, odnosno stvara naslagu na reznoj pločici.
Pojavi naljepaka pogoduju preniska temperatura, neodgovarajuća brzina obrade i veliki
afinitet materijala.
Pojavu naljepaka možemo smanjiti na način da povećamo brzinu rezanja, izaberemo
adekvatniji alat i pozitivnu geometriju, korištenjem odgovarajućih prevlaka i maziva.

Sile rezanja. Komponente sile rezanja. Odnosi pojedinih komponenti u uvijetima

ortogonalnog rezanja. Specifična sila rezanja.

Pri obradi tokarenjem dolazi do pojave sile rezanja koju je moguće rastaviti u smjerovima
glavnog i pomoćnog gibanja.

Silu F R nazivamo silom rezanja i njome treba alat pritiskati da bi mogao prodirati u
materijal.
Silu F R možemo rastaviti u tri komponente pa imamo:
1. Fc - glavna sila rezanja
2. Ff - posmična sila rezanja
3. Fp – natražna sila rezanja

Specifična sila rezanja Fs - sila u smjeru brzine rezanja svedena na presjek odvojene čestice
veličine 1 mm2.
Specifična sila rezanja za određeni materijal nije konstantna već se mjenja sa zadanim
uvijetima rezanja. Materijal koji se obrađuje utječe na veličinu specifične sile rezanja svojom
čvrstoćom, tvrdoćom, žilavošću i sposobnosću očvrščavanja.
Što je to lomač odvojenih čestica, o čemu ovisi konstrukcija. Koje izvedbe poznajete.
Što je fazeta i kada se primjenjuje.

Lomač odvojenih čestica je element za lomljenje (odvojenih čestica) pri obradi materijala
koji daju trakastu odvojenu česticu. Cilj je da dobijemo kratku odvojenu česticu.

Postoje 4 izvedbe:
1. Izvedba s ubrušenom stepenicom
2. Izvedba s ubrušenim žlijebom
3. Izvedba s negativnim kutem
4. Izvedba s mehanički pričvršćenim lomilom odvojenih čestica

Taylorova jednadžba. Postojanost i vijek trajanja alata. Što predstavlja Taylorova

konstanta.

Taylor nam govori koliko ćemo povećati postojanost alata ako smanjimo brzinu.
Taylorova konstanta predstavlja vrijednost brzine rezanja kada je T=1 i ovisna je o posmaku,
dubini rezanja, a djelomično i o svojstvima obratka i alata.

Koje pokazatelje istrošenja poznajete, definirajte na skici.

Parametri trošenja alata:

1. Trošenje stražnje površine alata
- VB – srednja širina pojasa trošenja
- VBmax – maksimalna širina pojasa trošenja
2. Kratersko trošenje
- KT – dubina kratera
- KM – udaljenost središta kratera od početne oštrice
Hrapavost površine

Skup svih neravnina koje obrazuju reljef površine u granicama odabranog isječka takve
veličine.

Osnovni parametri:
1. Ra – srednje odstupanje
2. Rz – intervali izbočenja i udubljenja
3. Rmax – maksimalno odstupanje između najviše izbočine i najdublje udubine

Osnovne površine

1. Obrađivana površina – koja prethodi obradi

2. Obrađena površina – koja je iza noža, obrađena
3. Površina rezanja – koja je trenutno u zahvatu s alatom

Parametri obrade

1. Tehnološki:
- dubina rezanja – a (mm),
- posmak – f (mm),
- glavna brzina rezanja - vc (m/min)
- posmična brzina rezanja – vf (m/min)

2. Geometrijski:
- širina reznog sloja – b
- debljina reznoj sloja – h
- površina poprečnog presjeka reznog sloja – A