REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

KAPITAL I STABILNOST BANAKA

UVODNA RAZMATRANJA
Kakva je uloga kapitala u bankovnoj regulaciji?
 Uloga kapitala u regulaciji banaka jača s financijskom liberalizacijom 1970-tih.
Posljedično, naglasak na upravljanje rizikom u bankama (modeliranje i
podešavanje kapitala)
 Dolazi do pojave klasifikacije rizika i njihovih pondera (engl. weightings) ⟼
izračun regulatornog kapitala
 kriza 2007-08., manjkavosti sustava mjerenja i nadzora rizika; je li ponderiranje
rizika uopće učinkovito?
 kapital nije samo kvantitativna već i kvalitativna kategorija
 kapital je mnogo više od bilančne stavke ⟼ “društveni” kapital, obuhvaća
upravljanje bankom i njenu povezanost u bankovnom/financijskom sustavu kao i
sposobnost upravljanja makroprudencijalnim rizicima
 regulatorni kapital ⟼ Baselski sporazumi I, II, i III
Instrumenti makrobonitetne Predviđeni CRD-om (u Predviđeni CRR-om (u Nacionalni pravni okvir (u
politike nadležnosti nacionalnih nadležnosti nadležnosti nacionalnih
makrobonitetnih tijela i makrobonitetnih tijela i makrobonitetnih tijela)
ESB-a za zemlje članice ESB-a za zemlje članice
SSM-a) SSM-a)

A) Zasnovani na kapitalu Zaštitni slojevi kapitala za:
-strukturni sistemski rizik
-globalne i ostale sistemski
važne institucije
- protuciklički zaštitni sloj
-Ponderi rizika za sektor Stupanj poluge
nekretnina i izloženosti unutar
financijskog sektora
-zaštitni sloj za očuvanje
kapitala
-Razina vlastitog kapitala

B) Zasnovani na Likvidnosni zahtjevi Ograničenje omjera kredita i

likvidnosti Ograničenja velikih depozita
izloženosti
C) Usmjereni na Ograničenja:
korisnike kredita -iznosa kredita i vrijednosti
kolaterala (LTV)
-iznosa kredita i dohotka
( LTI)
-iznose otplata kredita i
dohotka (DSTI) itd.
Dinamika amortizacije kredita

D) Ostali instrumenti Zahtjevi za objavu podataka Zahtjevi za kamatne marže i

Ograničenja velikih diskonte
izloženosti

KLASIFIKACIJA MAKROBONITETNIH INSTRUMENATA ZA BANKARSKI SEKTOR

REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

ŠTO JE TO BANKOVNI KAPITAL? ZAŠTO JE VAŽAN?

• da bismo razumjeli ulogu kapitala, moramo razumjeti specifičnost i inherentnu
nestabilnost bankovnog poslovanja:
a) visoka stopa zaduženosti ⟼obveze banke većinom su dugovi, manjim dijelom
vlasnička glavnica
- postojalo je manje od 3% equity-ja u ukupnim obvezama kod većine EU
banaka sve do krize
b) nepodudarnost dospijeća obveza i imovine
c) djelomična odgovornost dioničara potiče na preuzimanje dodatnog rizika (što
rezultira većim povratom)
• općenito, vrste bančinog bilančnog kapitala jesu:
1. vlasnička glavnica (engl. equity) ⟼to bi bila “imovina” koju su uplatili dioničari
(redovne i preferencijalne)
2. zadržana dobit = dobit ostvarena u fiskalnoj godini - (troškovi + dividende
redovne/kumulativne preferencijalne)
3. rezerve, npr. imovinske rezerve iz zadržane dobiti (isplata preferencijalnih
dividend, otkup dionica i dr.)
• a što je sa obveznom rezervom?
• kapital ima zadaću:
- početni ulog bankovnog poslovanja,
- umanjiti gubitke povezane s smanjenjem vrijednosti imovine (financijska
kriza),
• kapital se umanjuje ostvari li banka gubitak kroz godinu ⟼ponavlja li se,
insolventnost
- smanjiti dugove prema sustavu osiguranja depozita u slučaju nastupa
osiguranog događaja,
• sustav osiguranja depozita isplaćuje deponente, no kod likividacije banke
namiruje se iz njenog kapitala
- restriktivno djelovanje na “risk appetite” uprave i/ili dioničara.
• viši zaštitni sloj kapitala (engl. capital buffer) = veća mogućnost
asporpcije neplaniranih gubitaka
ALI
• viši zaštitni sloj kapitala znači ujedno i manja mogućnost plasmana
• izazov za upravljanje rizikom u bankama (engl. bank risk management) predstavlja:
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

- kako odrediti optimalnu razinu (regulatornog) kapitala?

- kako vrednovati kapital (u krizi razna imovina postaje bezvrijedna)?
KAPITAL BANKE I UPRAVLJANJE RIZIKOM
• otpimizacija regulatornog kapitala ⟼predstavlja važan element upravljanja rizikom
• cilj jest upravljati financijskim rizikom kako bi se maksimizirao povrat-korigiran za rizik
(engl. risk-adjusted return) za dioničare
• cca. 1980-tih regulatorni kapital usklađuje se s rizičnošću aktive banke
• prije svjetske financijske krize RAR (povrat korigiran za rizik) za nefinancijska
poduzeća 9.5%; za banke preko 20%
• što nam to govori o rizičnosti bankovnog poslovanja?
• poseban doprinos rizičnosti dao je i sustav remuneracije/honoriranje/nagrađivanja
članova uprave
• nezainteresiranost dioničara za upraviteljstvo (engl. stewardship)
A) Bilančno upravljanje rizikom
- rizičnost svakog poduzeća povezana je s bilančnim rizicima
- što su veća potraživanja (imovina) ⟼veće su i obveze (dugovanja)
- veći dugovi=veća zaduženost=veća rizičnost=viši trošak financiranja
- kako smanjiti potraživanja:
o izravna prodaja; problem nelikvidnih zajmova i pristanka dužnika
o financijske izvedenice ⟼“pakiranje” zajmova u složene financijske
instrumente kao što su “kolateralizirane dužničke obveze” (engl.
collateralized debt obligations-CDO) odnosno “vrijednosnice osigurane
imovinom” (engl. asset-backed securities-ABS) prodaja društvima
posebne namjene (engl. special purpose vehicles)
B) Upravljanje ekonomskim kapitalom
- ekonomski kapital ⟼equity kapital potreban je da bi se ublažile posljedice
očekivanih rizika
- regulatorni kapital?
- model upravljanja ekonomskim kapitalom = izračunava rizičnost portfelja
imovine te sukladnu potrebu za kapitalom … cilj Basel II i III
- cilj ⟼profitabilno alocirati kapital (uzevši u obzir rizik) i optimizirati trošak
kapitala
- tri izvora rizika, iz prespektive ekonomskog kapitala:
1. rizik pojedine imovine,
2. rizik prevelike izloženosti određenom subjektu,
3. rizik izloženosti međusobno povezanim subjektima istog gospodarskog sektora
analiza portfelja
- dakle, transakcija prodaje rizične imovine:
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

o utječe na smanjenje ukupnog rizika portfelja,

o oslobađa tzv. “kreditnu liniju” prema klijentu
C) Upravljanje regulatornim kapitalom
vlasnička glavnica+ podređene obveze
Regulatorni kapital=
nominalna vrijednosti rizične imovine
- prodaja ili “hedging” kapitala (npr. ugovori o zamjeni) povećavaju kreditni
potencijal banke
- Baselski sporazumi
REGULACIJA BANČINOG KAPITALA NA MEĐUNARODNOJ RAZINI: BASELSKI
SPORAZUMI
- Baselski sporazumi najvažniji međunarodni sporazumi iz područja financijske
regulacije
1) Basel I iz 1988.
- dva cilja: 1) prekogranično aktivne banke moraju držati regulatorni kapital, 2)
“polje jednakih mogućnosti” za banke u pogledu regulatornog kapitala
• sporazum nije pravno obvezujuć ⟼ soft law
• temeljna pretpostavka: 8% regulatornog kapitala u odnosu na aktivu koja
nosi kreditni rizik
• Basel I dijeli regulatorni kapital na:
I. Prvi stup (engl. Tier 1) ili osnovni kapital ⟼ obične dionice, zadržana dobit,
kvalificirane nekumulativne preferencijalne dionice, manjinski interes u
vlasničkim računima konsolidiranih ovisnih društava, te odabrana
nematerijalna imovina
• redovni osnovni kapital (engl. “core Tier 1”) = obične dionice i zadržana
dobit
II. Drugi stup (engl. Tier 2) ili dopunski kapital ⟼ rezervacije za gubitke po
kreditima i leasing ugovorima, podređene dužničke instrumente kapitala, dug
koji se obvezno konvertira u kapital, srednjeročne preferencijalne dionice,
kumulativne preferencijalne dionice s neisplaćenim dividendama, te drugi
instrumenti tržišta kapitala koji kombiniraju dužničke/vlasničke osobine
(hibridni)
• dva temeljna pravila Basel I:
- osnovni kapital mora iznositi 50% od utvrđenih 8% regulatornog kapitala od
čega najmanje 2% mora biti redovni osnovni kapital
- dopunski kapital ne može iznositi više od 50% od utvrđenog regulatornog
kapitala.
• Basel I uvodi tzv. pristup pondera rizika ⟼ pristup mjerenja izloženosti riziku i
kapitalnih troškova
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

• regulatori su preferirali osnovni kapital – fleksibilniji

• 1995. proširen je raspon imovine koja ulazi u izračun ⟼ imovina u knjizi trgovanja;
banka smije držati manje regulatornog kapitala ako dokaže da njena knjiga trgovanja
nije rizična
• neodstaci Basel I: regulatorne praznine i nedorečenosti, različita primjena na razini
država, poticanje kratkoročnih zajmova i prodaje rizične imovine putem strukturiranih
financijskih transakcija
2) Basel II iz 1999. godine
• prvi uvodi tzv. trostupnu strukturu: 1) minimalna adekvatnost kapitala, 2)
supervizijski proces, 3) tržišna disciplina
I. Prvi stup: minimalni kapitalni zahtjevi ⟼ iznose 8% rizikom
ponderirane aktive, uz uključivanje kreditnog, tržišnog i operativnog
rizika
II. Drugi stup: supervizijski process/nadzor ⟼ utvrđuje ključna načela
nadzora, odgovornost u provedbi nadzora i transparentnost; uvođenje
rizika koncentracije u bankarskom sektoru
III. Treći stup: tržišna diciplina ⟼ “provjera” provedbe pravila iz 1. i 2.
stupa
• efikasna javna objava podataka
• općenito, Basel II proširio je pondere rizika uvodeći parametre poput:
dospijeće zajma, izglednost namire, izloženost banke, i dr.
• npr. investicijski zajmovi kraćeg dospijeća nose ? ponder
• banke su poticane da same razviju tzv. interne modele procjene rizika
(engl. foundation internal ratingsbased approach) ⟼ potkapitaliziranost
• glavni nedostatak Basela II:
- mikroprudencijalni fokus; koje rizike banka “susreće” a ne koje sama
stvara,
- slaba praksa intervencije supervizora u slučaju nepoštivanja pravila
3) Basel III iz 2010. godine
• odgovor na svjetsku financijsku krizu; postupno uvođenje, sve do 2019.
• strukturno se oslanja na Basel II ⟼ cilj nije krenuti iznova, već ojačati
postojeća pravila
• odgovor na nedostatke Basela II u kontekstu: i) makro-perspektive, te ii)
veće kvalitete ne samo kvantitete kapitala
• ostavljeno je supervizorima više fleksibilnosti u diskrecijskoj i smislenijoj
primjeni pravila (odmak od jednoobraznosti)
• trostupna struktura se prilagođava:
I. Prvi stup:
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

 povećanje redovnog osnovnog kapitala za 2% (ukupno 4,5%)

 zaštitni sloj kapitala 2,5% osnovni kapital = 7%
 do 2,5% protuciklički zaštitni sloj kapitala ovisno o procjeni supervizora
 do 2,5% kapitalni zahtjevi za sistemski rizik (SIFIs)
-potiče se uporaba internih modela procjene rizika, modeli će se češće propitkivati od
strane supervizora
• uvodi se “stress-test” ⟼ otpornost na negativne ekonomske scenarije
• prvi stup uvodi i nove zahtjeve likvidnosti:
- omjer stabilnog financiranja = pozitivan omjer između priljeva/odljeva sredstava
kroz 30 dana
- omjer pokrića za likvidnost (visokolikvidna imovina, “prime” državne i
korporacijske obveznice)
- omjer financijske poluge 3% (npr. ukupna aktiva/ukupna vlasnička glavnica)
• prvi stup omogućuje bankama da biraju između:
a) naprednog pristupa – najveće banke,
b) temeljnog pristupa – srednje velike do velike banke,
c) standardiziran pristup – male do srednje-velike banke, jednostavan sustav
adekvatnosti kapitala; banke koje nemaju pristup iscrpnim povijesnim podacima
o procjeni rizika i njihovih pondera
• fokus na vlasničku glavnicu kao i redovni osnovni kapital ⟼ pomak prema “društvenoj
dimenziji” uloge kapitala u bankarskom poslovanju
• protuciklički zaštitni sloj kapitala ⟼ akumulacija tijekom ekonomskog rasta
II. Drugi stup osigurava:
- poštivanje pravila,
- transparentnost prema klijentima/investitorima
• povećanje kapitala nije jedini način da se ublaži veća rizičnost polsovanja ⟼ naglasak
na procese upravljanja u banci
• uvodi se:
a) tzv. sustav ranog interveniranja,
b) postupak nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review Evaluation
Process-SREP)
III. Treći stup kao nadopuna prva dva stupa
• razvija se skup mjera javne objave financijski relevantnih podataka za informiranje
investitora:
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

 izloženost riziku,
 ukupna kvantiteta i kvaliteta regulatornog kapitala,
 modeli procjene rizika, i dr.
Prema Baselu IV i dalje?
• Basel III proširuje obzor percipiranja rizika ⟼ mikro i makro razina
• nedostaci:
 skupoća primjene,
 oslanjanje na pondere rizičnosti prije-krize,
 globalne bankarske grupacije i dalje zadržavaju mikro-pogled u svojim modelima
procjene rizika,
• međunarodna regulatorna zajednica (FSB) želi:
a) ojačati makroprudencijalni fokus Basela III
b) ojačati nadzor izloženosti riziku unutar cijelog financijskog sustava (globalnog!),
c) kao i praćenje prijenosa kreditnog rizika povezanim subjektima (sekuritizacija)
• Basel IV ⟼ finalizacija Basela III

PREKOGRANIČNI NADZOR FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

UVODNA RAZMATRANJA
• prekogranično poslovanje izazovno je s aspekta reguliranja i nadzora:
 pitanje nadležnosti,
 pitanje koordinacije između “home” i “host” supervizora,
 međunarodna institucionalna struktura i koordinacija.
• do svjetske financijske krize i krize europodručja ⟼ deregulacija, pogodovanje
financijskoj inovaciji
• nedostaci globalizacije i internacionalizacije bez primjerene regulacije i nadzora
• nakon dvojne krize ⟼ dolazi do reforme
ULAZAK NA TRŽIŠTE I LICENCIRANJE/AUTORIZACIJA
• ulazak na tržište ⟼primarno pitanje u regulaciji i nadzoru prekogranično aktivnih
financijskih institucija
a) od 1800.-tih do Prvog svjetskog rata – razdoblje bez licenci
 deregulacija prekograničnog poslovanja,
 fokus na “korespondentno bankarstvo” – najveće financijske institucije (engl.
merchant banks) vrše prijeboj prekograničnih plaćanja
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

 osnivanje predstavništava u Londonu i Parizu (plaćanja u međunarodnoj trgovini,

devizni poslovi)
 pozicioniranje britanskih financijskih institucija (Barclays, Standard Chartered) ali
i onih SAD-a, i drugih regija (JP Morgan, Royal Bank of Canada, Hong Kong and
Shanghai Banking Corp.)
 diferencijacija između anglosaksonskog i europskog modela poslovanja banaka
 regulacija i nadzor nerazvijeni – razvijena uloga LOLR središnje banke, posebice
Banka Engleske
 sustav LOLR test Velike depresije 1929.-tih
b) razdoblje do kraja Drugog svjetskog rata – razdoblje “ograničenog licenciranja”
 kraj deregulacije prekograničnog poslovanja i fokus na reregulaciju na
međunarodnoj razini,
 fokus na reintegraciju svjetskih financijskih tržišta tijekom 2. polovine 20. st.
⟼Bretton Woods govorio je o međunarodnoj trgovini, no ne i o međunarodnim
financijama
 stvaranje ključnih institucionalnih aktera: Svjetska banka, MMF, BIS, i dr.
 manji opseg prekograničnih operacija (Barclays, Standard Chartered, JP
Morgan, Bank of China)
 do 1970-tih ⟼fokus na prekogranična predstavništva
 od 1970-tih ⟼snažan razvoj eurodolarskog tržišta, preteče globalnog
financijskog tržišta
 Herstatt kriza vodi ka prvom međunarodnom sporazumu financijske regulacije
⟼Bazelski sporazum iz 1975., te uspostava Bazelskog odbora za nadzor
banaka
 sve do 1980-tih ⟼ograničen ulazak na tržište (licenciranje), protekcionizam
 iznimka jedino za najveće financijske institucije koje su poslovale u stranoj valuti
(UK) ⟼razvoj tržišta eurovalute u Londonu, Šangaju
 kriza duga iz 1982. uvodi u početak tzv. Baselskih sporazuma
c) razdoblje od kraja 1980-tih do danas – regionalni pristupi licenciranju
 shvaćanje da na međunarodnoj razini postoje “regulatory gaps”,
 deregulacija nacionalnih financijskih sustava zbog:
i) US pritiska za slobodno prekogranično poslovanje US financijskih institucija
prema načelu “kontrole države sjedišta” ali bez reciprociteta!;
ii) Liberalizacija protoka kapitala i financijska integracija u EU ali uz poštivanje
triju načela integracije!
 dva okvira za regulaciju financijskih usluga:
• Opći sporazum o trgovini uslugama (engl. General Agreement on Trade
in Services, GATS) ⟼ nedostatna primjena
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

• EU regulatorni okvir za financijske usluge ⟼ konstantni napredak iako s

međunarodnog aspekta neatraktivan za kopiranje – zašto?
 pregovori o multilateralnom okviru za financijske usluge (ASEAN/+3, TTIP)
REGULACIJA PREKOGRANIČNOG POSLOVANJA FINANCIJSKIH INSTITUCIJA
• upravljanje prekograničnim poslovanjem financijskih institucija (FI) zahtijeva
razmatranje:
 regulacije,
 nadzora,
 uvjeta ulaska na tržište
• u regulatornom kontekstu prekogranično poslovanje FI ⟼od potpune zapostavljenosti
do Prvog svj. Rata kreće se prema većem intervencionizmu:
1) od 1950.-1960.
• regulacija fokusirana na nacionalnu razinu, prekogranično poslovanje je
neuređeno (tržište Eurovalute)
• ukidanje konvertibilnosti USD u zlato 1971. i slom Bretton Wood-skog
sustava zlatno-deviznog standarda
• 1973., sustav fluktuirajućih tečajeva i prvi opsežniji razgovori
središnjebankarskih krugova kroz razvoj tzv. Grupa (G10, G5, G7,
Committee on the Global financial system)

2) od dužničke krize 1980-tih sve do 2000-tih

• fokus na kreiranje zajedničkih minimalnih regulatornih standarda ⟼
Baselski sporazumi (G10)
 prudencijalni obuhvat globalno aktivnih kreditnih institucija,
 izbjegavanje regulatorne arbitraže/utrke prema dnu
• već Basel I primijenjivao se na cca. 100 banaka
• kasne 1980-te i kroz 1990-te ⟼ sve veća internacionalizacija
poslovanja; zastarijevanje Basela I
• sredinom 1990-tih prvo ažuriranje Basel I i fokus na “internal risk-
management models”
• sofisticiraniji modeli = manja količina regulatornog kapitala
3) razdoblje nakon svjetske financijske krize
• upravo GSIFIs (najsofisticiranije) bile su najslabije kapitalizirane
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

• kvantiteta kapitala = kvaliteta kapitala ?

• reregulacija pod vodstvom G20 i Odbora za financijsku stabilnost
• Basel III; novi standardi likvidnosti i smanjenja financijske poluge
• GSIFIs i međunarodno aktivne banke posluju u mnogo restriktivnijem i
preskriptivnijem okruženju
 je li takva regulatorna zahtjevnost primjerena?
• regulatorni troškovi su visoki, profitabilnost smanjena, strogo razdvajanje investicijskog
od poslovngo bankarstva (engl. ring-fencing)
• financijski sustav ima bitnu društvenu ulogu!
• preostaju područja u kojima nema jasno vidljivog regulatornog napretka (OTC,
poravnanje i namira):
 djeluje destabilizirajuće?
 daje priliku razvoja drugim dijelovima svijeta (npr. azijske zemlje)
• općenito, regulatorno okruženje i ozračje danas bitno je drugačije od onog prije krize
NADZOR PREKOGRANIČNIH INSTITUCIJA
• mogući su brojni supervizijski modeli
a) prekogranično poslovanje u cijelosti je neregulirano
• ekstremna verzija, no je li moguća?
 situacija sve do Prvog svj. rata ili na Eurovalutnom tržištu do 1980.
 situacija prije svjetske financijske krize
• negativne posljedice potpune regulatorne permisivnosti ⟼krize
b) jedinstveni supervizor za prekogranično poslovanje
• podrška međunarodnih institucija (BIS, MMF) jer:
• usklađivanje regulatornih standarda i njihove primjene među državama
 primjer ⟼usklađivanje zahtjeva poravnanja i namire na “OTC” tržištu SAD-a i EU
(svaka jurisdikacija zahtijeva poravnanje kod društva registriranog na svom
teritoriju)
• izbjegavanje nepoželjnih posljedica tržišnog natjecanja
• jedini primjer jedinstvenog supervizora nad prekograničnim poslovanjem
financijskih institucija?
• ESMA i ESB
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

c) usklađivanje nadzora države sjedišta i države domaćina (“home” vs. “host”)

•s jedne strane moguće je zamisliti isključivo nadzor države sjedišta
• temelj prekograničnog poslovanja ⟼ predstavništva i tzv. društva kćeri (SAD,
EU)
• međutim, pitanje kvalitete/razine standarda države sjedišta u koje bi se država
domaćin trebala pouzdati?
• poanta Baselskih sporazuma ⟼ koji stup govori o kvaliteti supervizije?
• cilj (već) Basela II: “make sure that the quality of the home supervisor was
sufficient and that the host supervisor had access to sufficient information and
powers to protect the interests of its own jurisdiction” (Alexander 2015, str. 495)
„Pobrinuti se da je kvaliteta domaćeg supervizora bila dovoljna i da supervizor
domaćin ima pristup dovoljnim informacijama i ovlastima za zaštitu interesa
vlastite nadležnosti.“
• rezultat ⟼ visoka razina uzajamnog povjerenja između vodećih supervizora,
dok mali supervizori ostaju “na periferiji” događanja
• s druge strane, moguće je zamisliti sustav koji se oslanja na supervizora države
domaćina
• konrektno, prekogranične djelatnosti financijske institucije (npr. prodaja
vrijednosnica, sindicirani zajam) nadziru se na teritoriju države na kojem se
“događaju”
• sustav koji je zamislio Bretton Wood
• temelj prekograničnog poslovanja ⟼ licenciranje (autorizacija)
• preduvjet učinkovitosti ovog sustava jest uspješna razmjena informacija među
supervizorima dvaju država (sustav koji je primjenu našao u PSD2 direktivi)
• ovaj sustav ima svoje:
 nedostatke ⟼ složenost i skupoća (s aspekta financijske institucije)
 prednosti ⟼ jednaki tretman svih financijskih subjekata na teritoriju jedne države
(s aspekta supervizora)
• međunarodna financijska regulacija danas traga za supervizijom prekograničnog
poslovanja koja će:
 utvrditi zajedničke minimalne prudencijalne stadarde,
 osloniti se na razvoj primjerenih unutarnjih modela procjene rizika,
 smanjiti konkurencijski pritisak i otkloniti regulatornu arbitražu
• “next best solution” su za sada:
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

1. Baselski sporazumi, na međunarodnoj razini

2. sustav kontrole države sjedišta/regulatorne konvergencije, na EU razini
• jedno od recentnijih rješenja ⟼ odbori supervizora (engl. supervisory colleges) za
GSIFIs, RSIFs, DSIFs:
 svaki odbor ima svog “vodećeg” supervizora koji koordinira rad,
 redoviti sastanci odbora i sa SIFI
• fokus njihova rada većinom su tzv. planovi sanacije i oporavka (engl. resolution and
recovery plans; RRPs)

UPRAVLJANJE KRIZNIM SITUACIJAMA I SANACIJA

• vrlo malo regulatorne pozornosti, no veliki postkrizni napredak u RRPs
• naglasak na ulozi supervizora:
1. pravovremeno sprječavanje usložnjavanja institucija (“too complex to fail“),
2. praćenje pravne strukture i prirode poslovanja institucija
• LEI (engl. Legal Entity Identifier)
• sanacija ostaje otvoreno pitanje ⟼što kada prekogranično aktivna financijska
institucija ode u stečaj?
• najveći napredak bilježi EU sa svojim Jedinstvenim sanacijskim mehanizmom unutar
Bankovne unije
• općenito, cilj je isključiti “bail outs” i osloniti se na “bail ins”
• ostaje pitanje što s prihodima od prodaje imovine na nekom teritoriju? prednost SAD-a
naspram drugih država
• usprkos regulatornim i supervizijskim pomacima, ostaje niz otvorenih pitanja koje
može testirati isključivo …?

DE-GLOBALIZACIJA FINANCIJA
• od Drugog svjetskog rata intenzivira se globalizacija i potiče prekogranično poslovanje
• restriktivnost regulatornog okružja nakon krize ⟼ de-globalizira financije?
• prekogranično poslovanje u otežanim okolnostima (izmijenjene, preskriptivne) uvodi
novine:
 s aspekta FI ⟼ procjena isplativosti prekograničnog poslovanja
 s aspekta supervizora ⟼ primjena načela proporcionalnosti
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

• restrukturiranje dosadašnjeg modela prekograničnog poslovanja ali ne i dokidanje

takvog modela!
• engl. retrenchment – suženje opsega poslovanja (“small is beautiful”)

REGULACIJA INFRASTRUKTURE FINANCIJSKIH TRŽIŠTA

UVODNA RAZMATRANJA
-bitan čimbenik financijske stabilnosti (globalno) ⟼financijska infrastruktura
• engl. financial market infrastructures (FMIs) ⟼multilateralni sustavi i mreže koje
pružaju usluge trgovanja, poravnanja, namire ili izvešćivanja u odnosu na transakcije
vrijednosnicama i financijskim izvedenicama
• potpora su financijskim tržištima:
 povezivanje sudionika,
 smanjivanje transakcijskih troškova,
 upravljaju sistemskim rizikom i kreditnim rizikom,
 jačaju transparentnost.
• brojni propisi i pravila koja uređuju FMIs nakon krize
• glavno pitanje: primjerena regulacija FMI kako bi se osigurala i održala stabilnost
tržišta vrijednosnica i financijskih izvedenica:
 javno,
 bilateralno ili “OTC”
• OTC tržište posebice snažno utjecalo na jačinu svjetske financijske krize
• godinama, regulacija ovog segmenta financijskog tržišta pod utjecajem
“samoregulacije”:
 fokusirana na učinkovitost na mikro-razini (performanse),
 nezainteresiranost za eksternalije koje je OTC industrija generirala
• rezultat ⟼ eksponencijalni rast OTC izvedenica uz eksponecijalni rast sistemskih
rizika
• “puknuće mjehura” 2007.-08.:
1) rasvjetlilo je granice samoregulacije, ali i granice pardigme o “savršenim
tržištima”,
2) u EU, posredni utjecaj na tržište vrijednosnica ⟼ veća transparentnost,
otpornost, učinkovitost,
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

3) na globalnoj razini, fokus na FMI kao mehanizmu koji podupire financijsku

stabilnost
• u političku debate uključili su se svi važniji akteri u međunarodnoj financijskoj
regulaciji: G20, FSB, IOSCO

„SISTEMSKI RIZIK“ VS. „TRANSAKCIJSKI TROŠKOVI“

• s aspekta javnog interesa, post-krizna reforma FMI je dvosmjerna:
 mikro-razina (transakcijski troškovi) ⟼ reorganizacija trgovinskih platformi u cilju
veće sigurnosti (transparentnosti)
 makro-razina (sistemski rizik) ⟼ smanjenje sistemskog rizika putem obvezatnog
poravnanja transakcija izvedenicama
• kliring, skup pravila i procedura kojima financijske institucije razmjenjuju podakte
potrebne za poravnanje međusobnih potraživanja sudionika platnog prometa s drugom
financijskom institucijom na jedinstvenoj lokaciji ⟼ klirinška kuća
• obračun, netiranje obveza i potraživanja kako bi se namira izvršila u neto iznosu
• namira, konačno i neopozivo razduživanje obveza između sudionika platnog prometa
transferom sredstava plaćanja
„PRIVATNA“ VS. „JAVNA“ TRŽIŠTA
• “privatna” tržišta su neformalna, bilateralna, netransparentna – OTC tržišta
• ulazak na privatno tržište ne podliježe konkretnim zahtjevima uvrštenja (engl. listing)
već diskreciji
• izvršenje transakcije također ne podliježe utvrđenim postupovnim pravilima
• “javna” tržišta su: uređeno ili alternativno tržište; kako bismo ih definirali?
• cilj post-kriznih reformi FMI ⟼ više “javnosti” i u privatnim tržištima
• miješani tržišni modeli ⟼ “poluprivatna” OTC tržišta:
 podliježu tzv. post-trading pravilima transparentnosti (faza post-trgovanja)
 transakcije se moraju prijaviti u tzv. trgovinski repozitorij (engl. trading repository)
• Trading Repository – TR; pravne osobe koje imaju ulogu središnjeg
mjesta u kojem se prikupljaju i vode evidencije o transakcijama
izvedenicama
 određene transakcije moraju se poravnati kroz tzv. središnje druge ugovorne
strane
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

• engl. Central Clearing Counterparty’ – CCP; su pravne osobe koje posreduju između
drugih ugovornih strana u ugovorima kojima se trguje na financijskim tržištima, te
postaju kupac svakom prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu– koji im je cilj dakle?
TRŽIŠNA STRUKTURA I INFRASTRUKTURA
• trgovinska platforma ⟼institucije koje kreiraju mjesto (locus) trgovanja financijskim
instrumentima
• tradicionalna burza ili “uređeno tržište”:
 mjesto susreta brokera i investitora,
 pruža informacije o transakcijama (trošak transakcije, cijena instrumenta),
 pruža sigurnost poslovanja (pravila uvrštavanja, nadzor)
 regulira fazu post-trgovine (CCP)
• tradicionalna burza vs. elektronička platforma
• digitalizacija omogućila “dematerijalizaciju” poslovanja trgovinskih platformi i pojavu
novih “natjecatelja”
• fragmentacija trgovinskih platformi na: uređeno tržište, MTP, SI
• multilateralne trgovinske platforme (MTP) ⟼multilateralni sustav koji spaja ponudu i
potražnju za financijskim instrumentima više zainteresiranih trećih strana (čl. 4(1)(15),
MiFID I)
• ne-diskrecijski sustav postupanja
• MTP-om može upravljati investicijsko društvo ili tržišni operater koji za to dobije
odobrenje Hanfe
• osnovna značajka MTP-a:
 niži zahtjevi transparentnosti u odnosu na uređeno tržište,
 veći rizik ulaganja u financijske instrumente
• sistematski internalizator (SI) ⟼investicijsko društvo ili kreditna institucija koje na
organiziran, učestali i sustavan način te u znatnoj mjeri trguje za vlastiti račun kada
izvršava naloge klijenata izvan uređenog tržišta, Multilateralne trgovinske platforme
(MTP), bez upravljanja multilateralnim sustavom
• učestali i sustavan način = broj OTC transakcija financijskim instrumentima koje za
vlastiti račun ostvari investicijsko društvo ili kreditna institucija kada izvršava naloge
klijenata
• znatna mjera = bilo obujam OTC trgovanja koje u odnosu na ukupno trgovanje tog
ID/KI, bilo obujam OTC trgovanja u odnosu na ukupno trgovanje pojedinim financijskim
instrumentom u EU
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

REGULATORNI PRISTUP TRŽIŠNOJ FRAGMENTACIJI

• uređeno tržište, MTP, SI međusobno konkuriraju ⟼fragmentacija
• trgovanje dionicama jednog trg. društva na više trgovinskih platformi (LSE, ali i MTF,
OTC)
• fenomen “tržišne fragmentacije” pratimo u EU od prve primjene MiFID-a i izravna je
posljedica ukidanja tzv. pravila koncentracije
• rizici povezani s ovim fenomenom: disperzija cijena vrijednosnica, povećani troškovi
trgovanja ⟼
i. “upućeni” investitori trguju na različitim platformama, brokeri povećavaju maržu
zbog neznanja trguje li se u danom slučaju s takvim investitorom;
ii. trošak potrage najpovoljnijeg izvršenja prenosi se na investitora;
iii. ne stvaraju se eksternalije likvidnosti povezanih s centraliziranimtrgovanjem
• IOSCO: “Securities regulators bear the responsibility for striking an appropriate
balance between a market structrue that promotes competition among markets, and
one that minimizes the potentially adverse effects of fragmentation on market integrity
and efficiency, price formation, and best execution of investor orders.”
• ključni regulatorni pristup ⟼pristup informacijama, transparentnost, nadzor nad
“najpovoljnijim izvršenjem”

TRENDOVI U EU
• primjena MiFID-a u 2007. izazvala je revolucionarne promjene u poslovanju
trgovinskih platformi
• MiFID:
 ukidanje “koncentracijskog pravila”,
 veća konkurencija između platformi,
 spemnost odgovoriti na financijske inovacije,
• revizija MiFID-a u samoj primjeni putem:
1. Markets in Financial Instruments Regulation (MiFIR), Uredba (EU) 600/2014;
fokus na transparentnost trgovanja izvedenicama, slobodan pristup CCP i TR
2. Markets in Financial Instruments Directive II, Directive 2014/65/EU; fokus na
upravljanje trgovinskim platformama i investicijskim društvima
• neke od slabosti MiFID režima:
 prednosti veće konkurencije ne osjećaju svi akteri na tržištu,
 tržišta su postala netransparentnija i složena,
 ugroza prava zaštite investitora?
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

• treba li se proširiti regulatorni obuhvat MiFID-a na sve trgovinske platforme (OTC)?

• ipak ne ⟼ cilj je pokriti nedostatke u strukturi financijskih tržišta kako bi se obuhvatio
najveći mogući udio neregulirane trgovine
• Organizirana trgovinska platforma (engl. Organized Trading Platform) za: “obveznice,
strukturirane financijske proizvode, emisijske kvote i izvedenice, osigurati da je
odgovarajuće uređena te da se primjenjuju nediskriminirajuća pravila kad je riječ o
pristupu sustavu. Ta nova kategorija široko je definirana kako bi njome sada i u
budućnosti mogli obuhvaćeni svi oblici organizirane provedbe i dogovaranja trgovanja
koji nemaju funkcije ili regulatorne specifikacije postojećih mjesta trgovanja. Stoga je
potrebno primijeniti odgovarajuće organizacijske zahtjeve i pravila o transparentnosti
koji omogućuju učinkovito utvrđivanje cijena. Ta nova kategorija obuhvaća sustave
pogodne za trgovanje izvedenicama koje su prihvatljive za poravnanje i dovoljno
likvidne.” Uredba (EU) Rec. 8, 648/2012
• kod OTP-a naglasak je opet na pre- i post-trgovinskoj transparentnosti
• u odnosu na izvedenice cilj MiFIR-a je:
 provesti trgovinu ili na MTP/OTP ili uređenom tržištu – veća učinkovitost tržišta
 standardizacija,
 središnje poravnanje i izvještavanje
 odnosno smanjenje sistemskog rizika (upravljanje izloženošću))
• MiFIR usmjerava trgovinu izvedenicama na uređena tržišta, MTP, OTP; sporazum i na
međunarodnoj razini G20 Pittsburgh summit
• preduvjet je da su izvedenice prihvatljive (engl. eligible derivatives): dovoljno likvidne i
prihvatljive za poravnanje
REGULACIJA STRUKTURA (FAZE) POST-TRGOVINE
• trgovinske platforme spajaju kupce i prodavatelje, provode naloge, održavaju tžište
financijskim instrumentima ⟼razina transakcije
• Infrastruktura post-trgovine:
 omogućuju poravnanje, namiru i izvještavanje, financijski subjekti
 upravljaju rizikom,
 nadzorni mehanizam ⟼interes javnosti
• faza post-trgovine sastoji se od:
1. poravnanja – središnja druga ugovorna strana (CCP),
2. namire – središnji depozitorij vrijednosnica (CSD) “subjekt:
a) koji omogućuje da se vrijednosni papiri izdaju i namiruju u
nematerijaliziranom obliku i/ili vodi i upravlja vrijednosnim papirima u
ime trećih osoba tako što osigurava ili vodi račune vrijednosnih papira;
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

b) kojiupravlja sustavom namire vrijednosnih papira ili ga osigurava” čl.

2., st. 1., ESB/2012/13
3. izvještavanja – trgovinski repozitoriji (TR)
REGULACIJA STRUKTURA (FAZA) POST-TRGOVINE: 1.MEĐUNARODNI OKVIR
• na međunarodnoj razini problem su: netransparentnost tržišta izvedenica i sistemski
rizik povezan s njihovim poravnanjem
• u cilju toga reforma predlaže:
1. transakcije izvedenicama moraju se prijaviti TR,
2. sve prihvatljive izvedenice moraju se poravnati putem CCP
• FSB-ov “Implementing OTC Derivatives Market Reforms, te CPSS-IOSCO “Principles
for financial market infrastructures”: “Robust and efficient FMIs help to ensure that
markets continue to function effectively even in times of crisis. They are an essential
prerequisite for financial stability”
• FSB i CPSS-IOSCO slažu se kako je uloga FMI dvojaka: financijska stabilnost i
učinkovitost tržišta
• regulatorni pristup FMI može se podijeliti na 4 kategorije:
a. pravno i organizacijsko uređenje FMI,
b. primjereno upravljanje kreditnim rizikom i rizikom likvidnosti,
c. donošenje tzv. planova za krizne situacije,
d. transparentnost FMI unutarnje structure, pravila i postupaka, te objava
tržišnih podataka
REGULACIJA STRUKTURE (FAZE) POST-TRGOVINE: 2. OKVIR EU
• FSB/CPSS-IOSCO preporuke usvojene su na razini EU Regulacija CCP i TR
• temeljni legislativni instrument ⟼ EMIR
• cilj je osposobiti CCP i TR da jamče sistemsku stabilnost i transparentnost
• poseban naglasak na poravnanje i CCP:
 autorizacija od strane nadležnog supervizora države članice ili priznat od strane
ESMA-e (ukoliko dolazi iz treće države),
 minimalni kapital 7,5 mil eur (fiksno, a ne rizikom ponderirana aktiva),
 transaprentnost upravljačke strukture,
 izrada “kriznog plana” kao i podložnost tzv. “stress”-testovima
• smisao prudencijalnih pravila u odnosu na CCP ⟼ podnijeti kreditni rizik poravnanja
najmanje 2 člana prema kojima ima najveću izloženost
• u odnosu na TR kao “data warehouses”, EMIR predviđa:
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

 podaci i informacije moraju biti dostupni ESMA-i, ESRB-u, ESB-u, i nacionalnim

supervizorima,
 obveza javnog objavljivanja agregiranih podataka o provedenim transakcijama
• općenito, regulatorni tretman TR blaži je od onog predviđenog za CCP
• regulatorni pristup TR fokusira se na:
1. autorizaciju odnosno priznavanje,
2. interno upravljanje (javno dostupni podaci o vlasnicima, rješavanje sukoba
nadležnosti),
3. kontinuitet i uredno poslovanje svojih aktivnosti i usluga ⟼ u tu svrhu donose
plan kontinuiteta poslovanja (engl. business continuity plan) te plan oporavka u
slučaju nepogode (engl. disaster recovery plan)
REGULACIJA CSD
• slično kao CCP i CSD imaju važnu ulogu u stabilnosti tržišta kapitala (poravnanje i
namira)
• uloga CSD:
 osiguravaju prijenos vrijednosnica po primljenoj gotovinskoj uplati (odnosno
kolaterala naspram nepokrivenoj poziciji),
 namira kolaterala na tržištu izvedenica.
• cilj regulacije CSD ⟼ primjerena regulacija kako ne bi postali izvor sistemske
nestabilnosti
• regulacija se fokusira na:
1. veću učinkovitost tržišta vrijednosnica ⟼ dematerijalizacija vrijednosnica,
harmonizacija standardnog roka namire i mehanizama namire
2. prudencijalna pravila za CSD (kapitalni/bonitetni zahtjevi, transparentnost,
upravljanje, izvještavanje)
UMJESTO ZAKLJUČKA…
• svjetska financijska kriza ⟼ važnost FMI za financijsku stabilnost
• dogovor na međunarodnoj razini (više javnosti, manje samoregulacije) – primjena na
nacionalnoj razini
• 4 temeljna pravila:
a. standardizacija,
b. obvezatna provedba,
c. obvezatno poravnanje,
d. obvezatno izvještavanje.
REGULACIJA I NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA-SKRIPTA

•predloženi regulatorni pristup (režim) za FMI:

 mikroprudencijalni (konkurencija trgovinskih platformi, veća transparentnost)
 makroprudencijalni (CCP, TR, CSD)