Općina Brela nalazi se na krajnjem zapadu 

Makarskog primorja. Od Splita je udaljena 45 km, a

od Makarske 15 km.
Naselje Brela, ranije poznato kao Donja Brela, smjestilo se podno planine Biokovo, u duljini od 7
km uzduž državne ceste D8 - Jadranske magistrale, od Vrulje u općini Zadvarje na zapadu do
općine Baška Voda na jugoistoku. Sastoji se od nekoliko zaselaka s obje strane magistrale, od
kojih su najveći Soline i Donje selo.
Naselje Gornja Brela (Brela Gornja) nalazi se u Zabiokovlju, na putu od mora prema Zadvarju
i Šestanovcu. Naselje obuhvaća 20 km2 zabiokovskog prostora u sastavu Parka prirode Biokovo,
s obiljem krških fenomena, biljnim endemima i bogatom florom i faunom te sakralnim i ruralnim
graditeljstvom. Od općinskog su središta Gornja Brela udaljena 7 km, koliko i od ulaza
na Autocestu A1 u općini Šestanovac.
Breljanska plaža Punta rata je 2004. svrstana među najljepše plaže svijeta u izboru
časopisa Forbes.[1] Dobitnice su brojnih domaćih i inozemnih nagrada. Također, američki
portal The Huffington Post (od travnja 2017 kao HuffPost) je 2014. godine proglasio Brela
destinacijom iz snova.[2] U 2017. godini Europski parlament plažu Podrače u Brelima posebno je
izdvojio po čistoći mora ocijenivši je izvanrednom i preporučili su je na svom Twitter profilu
posjetiteljima iz cijelog svijeta.[3][4]

1.1 Povijest[uredi | uredi kôd]

Hrvatska se Brela prvi put spominju pod nazivom "Beroyllia" oko 950. godine i to na grčkom
jeziku, u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta "O upravljanju carstvom", kao jedan od
četiri utvrđena grada stare neretvanske kneževine Paganije.
Stanovnici Brela, u latiniziranom obliku "Brolanenses", spominju se 1315. u povelji, kojom
hrvatski knez Juraj Šubić iz grada Klisa priznaje
Breljanima, Rogožđanima, Svinišćanima i Kučićanima iste povlastice kao i ostalim pripadnicima
tadašnje omiške komune.

Pogled na lučicu u predjelu Soline

Stranica | 1
Plaža Punta rata

Gornja Brela, predio Subotišće

U izvorima iz 15.-17. stoljeća, pisanim latinskim, talijanskim i turskim jezikom, naziv nam je

predan u ovim oblicima: Bercla, Brehle, [5] Breglie, Brehlia, Brechlia, Brechglia te Brehgli.[6] Do 16.
stoljeća u izvorima se Brela smatraju jedinstvenim selom. Godine 1571. razlikuju se "Breglie
piccolo" i "Breglie grande", i to u odluci mletačkog dužda Alojzija I. Moceniga. Koncem 16.
stoljeća strani izvori jasno razlikuju "Brehlia superior et inferior", a koncem 17. stoljeća javljaju se
oblici "Brehgli Dolgni" i "Brehgli Gorgni", tj. Gornja Brela iza brda u zagorju i Donja Brela u
primorju.
Don Nikola Ursić 1694. razlikuje Brela i Podbrejalje (Podbrehalje). Na temelju
skematizma Splitsko-makarske biskupije iz 1862. godine, koji je pisan talijanskim jezikom,
razlikuju se Gornja i Donja Brela.
Brela su samostalna općina od 1993. godine. Dotad su bila u sastavu općine Makarska.

1.2 Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine općina Brela imala je 1.703 stanovnika,
[7]
 raspoređenih u dva naselja:

 Brela - 1.575
 Gornja Brela - 128

1.2.1 Nacionalni sastav 2011.[uredi | uredi kôd]

 Hrvati - 1.664 (97,71%)

 Srbi - 13 (0,76%)

Stranica | 2
  Nijemci - 6 (0,35%)

 Bošnjaci - 5 (0,29%)

 Česi - 2

 Slovaci - 2

 Slovenci - 2

 Mađari - 1

 Makedonci - 1

 ostali - 3

 izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti - 1

 ne izjašnjavaju se - 3

1.3 Uprava[uredi | uredi kôd]

Općinski načelnik je Stipe Ursić (HDZ), a zamjenik Viktor Puljak iz iste stranke. Predsjednik
Općinskog vijeća je Berislav Filipović (HDZ).
Predsjednik peteročlanog Mjesnog odbora Gornja Brela je Ivan Tomaš iz redova Nezavisne liste
mladih.

1.4 Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Breljanski ribari

Turizam je osnovna djelatnost većine Breljana. Mjesto ima veliki broj turističkih ležaja u privatnom
i hotelskom smještaju. Stanovništvo se još bavi i ribarstvom, uzgojem vinove loze, maslina, a
nekoć i višanja (Sokoluša - sorta breljanske višnje maraske).

1.5 Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

 biskup Nikola Bijanković, makarski biskup i prosvjetitelj

 fra Aleksandar Ribičić, književnik, filozof i humanist

 don Ante Soljanić, breljanski župnik i prosvjetitelj

Stranica | 3
 Marina Sumić, hrvatska taekwondašica

 Boris Apsen, rusko-hrvatski matematičar

Stranica | 4