PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA

Nastavnica: Zerina Šehović Školska godina: 2018/2019

Naziv škole: Vladimir Nazor Broj časa: 41.

Nastavni predmet: Matematika Razred: IX-a

Naziv nastavne jedinice: Ekvivalentne jednačine

Tip časa: Obrada novog nastavnog sadržaja

Nastavne metode: Monološka, dijaloška

Nastavna sredstva i pomagala: Udžbenici: Matematika za 9. razred osnovne škole, autor:

Šefket Arslanagić, nastavni listić, tabla, kreda.

Oblici rada: Frontalni, individualni

Cilj časa: Upoznavanje učenika sa ekvivalentnim jednačinama i svojstvima jednačina koji se

upotrebljavaju za dobijanje ekvivalentnih jednačina.

Zadaci nastavnog časa:

a) Obrazovni: Shvatanje i usvajanje pojma ekvivalentnosti jednačina, kao i svojstava

jednačina koje se upotrebljavaju za dobijanje ekvivalentnih jednačina. Učenici trebaju
da znaju opisati postupak za svođenje jednačine na njoj ekvivalentnu jednačinu
najprostijeg oblika, primjenjujući svojstva jednačina.
b) Funkcionalni: Uvježbavanje prepoznavanja svojstava jednačina, razvijanje
sposobnosti objedinjavanja dijelova u cjelinu, razvijanje sposobnosti samostalnog
rješavanja zadataka, razvijanje pamćenja, povezivanje novih sa poznatim pojmovima.
c) Odgojni: Razvijanje navike koncentracije, pažnje, tačnosti, preciznosti, strpljivosti,
odgovornosti, urednosti, preglednosti pisanja, poštovanje radne discipline i radnih
navika, povećanje samopouzdanja i povjerenja u vlastite sposobnosti.

1
 ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa (2-5 minuta)

U uvodnom dijelu časa nastavnica će sa učenicima ponoviti najbitnije pojmove

obrađene prethodni čas. Pitanja koja će biti postavljena su:

1. Šta je jednačina sa jednom promjenljivom? Kako se ta promjenljiva naziva?

- Dva izraza sa jednom promjenljivom, povezana znakom jednakosti, čine
jednačinu sa jednom nepoznatom. Promjenljiva koja učestvuje u jednačini zove
se nepoznata.
2. Šta je oblast definisanosti jednačine?
- Skup svih vrijednosti promjenljive za koje su izrazi koji učestvuju u jednačini
definisani nazivamo oblast definisanosti jednačine.
3. Koji oblik ima linearna jednačina?
- Linearna jednačina ima oblik 𝑎𝑥 = 𝑏 (𝑎, 𝑏 ∈ ℝ).

Najava nastavne jedinice.

2
Glavni dio časa (30-35 minuta)

U glavnom dijelu časa nastavnica piše naslov na tabli.

Ekvivalentne jednačine

Definicija:

- Dvije jednačine su ekvivalentne ako je svako rješenje prve istovremeno i rješenje

druge jednačine, i obrnuto, ako je svako rješenje druge istovremeno i rješenje prve
jednačine. Ako prva jednačina nema rješenja nema ih ni druga, i obrnuto.

Da bismo riješili jednu jednačinu sačinjavamo niz jednačina koje su sve međusobno
ekvivalentne. Prva u nizu bit će zadana jednačina, a posljednja bit će jednačina
najjednostavnijeg oblika, tj. jednačina iz koje se rješenje direktno uočava.

U pravljenju niza ekvivalentnih jednačina koristit ćemo sljedeća svojstva:

𝑺 − 𝟏. Ako jednu stranu jednačine ili njen dio zamijenimo identički jednakim izrazom,
dobijamo jednačinu ekvivalentnu zadanoj jednačini (𝑛𝑝𝑟. 3𝑥 = 11 − 2 ⇔ 3𝑥 = 9).
𝑺 − 𝟐. Ako i lijevoj i desnoj strani jednačine dodamo isti izraz, dobivena jednačina je
ekvivalentna zadanoj jednačini (𝑛𝑝𝑟. 2𝑥 = 7 − 𝑥 ⇔ 2𝑥 + 𝑥 = 7 − 𝑥 + 𝑥).
𝑺 − 𝟑. Ako lijevu i desnu stranu jedne jednačine pomnožimo izrazom različitim od nule,
7
dobivena jednačina je ekvivalentna zadanoj jednačini (𝑛𝑝𝑟. 𝑥 = 5 ⇔ 7𝑥 = 10).
2

Transformacije jednačina saglasno navedenim svojstvima zovemo ekvivalentnim

transformacijama.

Nastavnica će učenicima na nastavnim listićima podijeliti zadatke koje će raditi u nastavku

času. Nastavni listić će izgledati ovako:

Primjer: Zamijenimo jednačinu 6 + 3(𝑥 − 1) = 𝑥 − 1 jednačinom najprostijeg oblika.

Zadaci:
1. Zamijeni jednačinu 3𝑥 − 2 = 5𝑥 + 3 ekvivalentnom jednačinom najjednostavnijeg
oblika.
𝑥−1 2𝑥+3
2. Zamijeni jednačinu − = 1 ekvivalentnom jednačinom najprostijeg oblika.
4 6

3
 𝑥−2
3. Date su jednačine 𝑘𝑥 + 7 = 1 i = 𝑥 − 2. Odrediti 𝑘 ∈ ℝ tako da jednačine budu
2

ekvivalentne.

Primjer: Zamijenimo jednačinu 6 + 3(𝑥 − 1) = 𝑥 − 1 jednačinom najprostijeg oblika.

Rješenje:

Primjenom ekvivalentnih transformacija dobijamo niz ekvivalentnih jednačina:

6 + 3(𝑥 − 1) = 𝑥 − 1 (𝑆 − 1)

⟺ 6 + 3𝑥 − 3 = 𝑥 − 1 (𝑆 − 1)

⟺ 3𝑥 + 3 = 𝑥 − 1 (𝑆 − 2)

⟺ (3𝑥 + 3) − 3 = (𝑥 − 1) − 3 (𝑆 − 1)

⟺ 3𝑥 = 𝑥 − 4 (𝑆 − 2)

⟺ 3𝑥 − 𝑥 = 𝑥 − 4 − 𝑥 (𝑆 − 1)

⟺ 2𝑥 = −4 | ∶ 2 (𝑆 − 3)

⟺ 2𝑥 ∶ 2 = −4 ∶ 2 (𝑆 − 1)

⟺ 𝑥 = −2

Ovo je najprostiji oblik zadane jednačine.

S obzirom da se iz jednačine 𝑥 = −2 direktno čita rješenje polazne jednačine kažemo da je broj

−2 rješenje date jednačine.

Zadatak 1: Zamijeni jednačinu 3𝑥 − 2 = 5𝑥 + 3 ekvivalentnom jednačinom

najjednostavnijeg oblika.

Rješenje:

3𝑥 − 2 = 5𝑥 + 3 (𝑆 − 2)

⟺ (3𝑥 − 2) + 2 = (5𝑥 + 3) + 2 (𝑆 − 1)

⟺ 3𝑥 = 5𝑥 + 5 (𝑆 − 2)

4
⟺ 3𝑥 − 5𝑥 = (5𝑥 + 5) − 5𝑥 (𝑆 − 1)

⟺ −2𝑥 = 5 (𝑆 − 3)

⟺ −2𝑥 ∶ (−2) = 5 ∶ (−2) (𝑆 − 1)

5
⟺ 𝑥 = −2 (𝑆 − 1)

1
⟺ 𝑥 = −2 2

Ovo je najprostiji oblik zadane jednačine.

1
S obzirom da se iz jednačine 𝑥 = −2 2 direktno čita rješenje polazne jednačine kažemo da je
1
broj −2 2 rješenje date jednačine.

𝑥−1 2𝑥+3
Zadatak 2: Zamijeni jednačinu − = 1 ekvivalentnom jednačinom najprostijeg oblika.
4 6

Rješenje:

𝑥 − 1 2𝑥 + 3
− = 1 | ⋅ 12 (𝑆 − 3)
4 6

⟺ 3(𝑥 − 1) − 2(2𝑥 + 3) = 12 (𝑆 − 1)

⟺ 3𝑥 − 3 − 4𝑥 − 6 = 12 (𝑆 − 1)

⟺ −𝑥 − 9 = 12 (𝑆 − 2)

⟺ −𝑥 = 12 + 9 (𝑆 − 1)

⟺ −𝑥 = 21 | ⋅ (−1) (𝑆 − 3)

⟺ 𝑥 = −21

Ovo je najprostiji oblik zadane jednačine.

S obzirom da se iz jednačine 𝑥 = −21 direktno čita rješenje polazne jednačine kažemo da je

broj −21 rješenje date jednačine.

𝑥−2
Zadatak 3: Date su jednačine 𝑘𝑥 + 7 = 1 i = 𝑥 − 2. Odrediti 𝑘 ∈ ℝ tako da jednačine
2

budu ekvivalentne.

Rješenje:

5
𝑘𝑥 + 7 = 1 (𝑆 − 2)

⟺ 𝑘𝑥 = 1 − 7 (𝑆 − 1)

⟺ 𝑘𝑥 = −6 |: 𝑘 (𝑆 − 3)

6
⟺𝑥=− … (1)
𝑘

𝑥−2
=𝑥−2 |⋅2 (𝑆 − 3)
2

⟺ 𝑥 − 2 = 2(𝑥 − 2) (𝑆 − 1)

⟺ 𝑥 − 2 = 2𝑥 − 4 (𝑆 − 2)

⟺ 𝑥 − 2𝑥 = −4 + 2 (𝑆 − 1)

⟺ −𝑥 = −2 | ⋅ (−1) (𝑆 − 3)

⟺𝑥=2 … (2)

Iz (1) i (2) slijedi

6
− =2 |⋅𝑘 ≠0 (𝑆 − 3)
𝑘

⟺ −6 = 2𝑘 | ∶ 2 (𝑆 − 3)

⟺ 2𝑘 ∶ 2 = −6 ∶ 2 (𝑆 − 1)

⟺ 𝑘 = −3

Za 𝑘 = −3 jednačine su ekvivalentne.

6
Završni dio časa (2-5 minuta)

Nastavnica provjerava usvojeno znanje učenika kroz pitanja. Pitanja koja će biti
postavljena su:

1. Kada su dvije jednačine ekvivalentne?

2. Koja su svojstva ekvivalentnih jednačina?

Poslije postavljenih pitanja nastavnica će ocijeniti najaktivnije učenike, zadati zadaću i dati
uputu za rješavanje zadataka.

Zadaci za zadaću (nastavni listići):

Zadaća:
1. Zamijeni jednačinu ekvivalentnom jednačinom najjednostavnijeg oblika:
a) 3𝑥 − 3 = 𝑥 + 1
b) 4𝑥 − 2(𝑥 + 4) = 20
𝑥−1 1 𝑥
c) −3= 1−4
2
𝑥−1
d) 𝑥 − =1
2
𝑥−3
e) = −1
5

f) (𝑥 − 3)2 = 𝑥(𝑥 − 2)
4 1
2. Date su jednačine 4𝑚 + 5 𝑥 = 𝑥 i (𝑥 − 1) + 2 = 𝑥 + 5. Odredi 𝑚 ∈ ℝ tako da
3

jednačine budu ekvivalentne.

7
Plan table

Ekvivalentne jednačine
Definicija: Dvije jednačine su ekvivalentne Primjer:
ako je svako rješenje prve istovremeno i 6 + 3(𝑥 − 1) = 𝑥 − 1 (𝑆 − 1)
rješenje druge jednačine, i obrnuto, ako je ⟺ 6 + 3𝑥 − 3 = 𝑥 − 1 (𝑆 − 1)
svako rješenje druge istovremeno i rješenje ⟺ 3𝑥 + 3 = 𝑥 − 1 (𝑆 − 2)
prve jednačine. Ako prva jednačina nema ⟺ (3𝑥 + 3) − 3 = (𝑥 − 1) − 3 (𝑆 − 1)
rješenja nema ih ni druga, i obrnuto. ⟺ 3𝑥 = 𝑥 − 4 (𝑆 − 2)
⟺ 3𝑥 − 𝑥 = 𝑥 − 4 − 𝑥 (𝑆 − 1)
Svojstva ekvivalentnih jednačina: ⟺ 2𝑥 = −4 | ∶ 2 (𝑆 − 3)
𝑺 − 𝟏. 𝑛𝑝𝑟. 3𝑥 = 11 − 2 ⇔ 3𝑥 = 9 ⟺ 2𝑥 ∶ 2 = −4 ∶ 2 (𝑆 − 1)
𝑺 − 𝟐. 𝑛𝑝𝑟. 2𝑥 = 7 − 𝑥 ⇔ 2𝑥 + ⟺ 𝑥 = −2
𝑥 = 7−𝑥+𝑥
7
𝑺 − 𝟑. 𝑛𝑝𝑟. 𝑥 = 5 ⇔ 7𝑥 = 10
2

Potpis mentora: Potpis pripravnika:

_________________ ____________________