6.

INTERNACIONALNI NAUČNO-STRUČNI SKUP

GRAĐEVINARSTVO - NAUKA I PRAKSA
ŽABLJAK, 7-11. MART 2016.

Armin Hadrović1, Mili Selimotić2, Suad Zalihić3

PRILAGOĐAVANJE PARAMETARA MODELA

BRANE JABLANICA

Rezime
Razdvojena su pomijeranja lučno-gravitacione brane Jablanica usljed promjene
temperature betona i hidrostatskog opterećenja. Prikazana je procedura prilagođavanja
koeficijenta termičke ekspanzije betona nakon provedene analize osjetljivosti odziva
brane na promjenu termičkih svojstava betona. Pomijeranja u kontrolnoj galeriji, sa
skoro savršenim uklapanjem izračunatih i mjerenih pomijeranja viska, služila su za
potvrdu ispravnosti modela konačnih elemenata u aplikaciji DIANA. Fazni pomak
jednadžbe pomijeranja brane dobijen je prilagođavanjem koeficijenta prolaska toplote
konvekcijom na kontaktu beton-zrak.
Ključne riječi
Prilagođavanje parametara, studija osjetljivosti, termo-naponska analiza

JABLANICA DAM MODEL PARAMETERS CALIBRATION

Summary
Influences of the concrete temperature change and hydrostatic pressure load on the
displacements of the arch-gravity Jablanica dam were separated. Calibration of the
concrete thermal expansion coefficient is presented after a sensitivity analysis of the
dam to the concrete thermal properties change was performed. Displacements in the
control gallery, with an almost perfect fit of calculated to measured plumb displacement
values, were used to confirm the correctness of the finite element model in the
application DIANA. The displacement equation phase shift was obtained by the
calibration of the heat convection coefficient at the air-dam boundary.
Key words
Parameters calibration, sensitivity study, thermo-stress analysis

1
Van.prof.dr, dipl.ing.građ., Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar, Građevinski fakultet, armin.hadrovic@unmo.ba
2
Van.prof.dr, dipl.ing.građ., Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar, Građevinski fakultet, mili.selimotic@unmo.ba
3
Mr., dipl.ing.građ., Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar, Građevinski fakultet, suad.zalihic@unmo.ba

117
Građevinarstvo - nauka i praksa

1. UVOD

Za provođenje proračuna, neophodnih za utvrđivanje razloga nastanka naprsline u

galeriji „C“, korištena je moćna programska aplikacija DIANA, pomoću koje je provedena
studija osjetljivosti, prilagođavanje parametara modela i na koncu sama provjera sigurnosti
brane na sve statičke i dinamičke kombinacije opterećenja. Studija osjetljivosti i
prilagođavanje parametera modela urađeni su radi nepotpunosti programa istražnih radova
na osnovu kojih su trebala biti ustanovljena termička svojstva ugrađenog betona kao i
nepotpunosti relevantnih mjerenja vršenih u cijelom proteklom periodu eksploatacije brane.
Prilagođavanje nekih termičkih svojstava betona vršeno je na osnovu mjerenja
radijalnog (uzvodno-nizvodno) pomijeranja inverznog viska V2 u galeriji „C“, smještenog
u centralnom bloku brane (blok br. 7), dok su mjerenja radijalnih pomijeranja istog viska u
galeriji „B“ služila za kontrolu dobijenih rezultata, Slika 2.

2. ODREĐIVANJE REPREZENTATIVNOG PERIODA ZA

KALIBRACIJU PARAMETARA MODELA

Najvažnija deformaciona svojstva koja utječu na ponašanje brane i stjenske mase

koja je podupire, tj. modul elastičnosti betona Ecm i modul deformacija stijenske mase Erm,
određeni su na osnovu opsežnih terenskih i laboratorijskih istražnih radova. (Za
modeliranje podloge od raspucalog gabra korišten je Hoek-Brown-ov kriterij sloma, a
naknadnim analizama utvrđeno je da ni u jednoj kombinaciji opterećenja on nije dosegnut
te se shodno tome podloga ponaša kao elastični kontinuum).
S druge strane, termička svojstava betona (koeficijent termalne ekspanzije c,
koeficijent specifične toplote cv, koeficijent kondukcije λc i koeficijent prolaska toplote
konvekcijom na kontaktima zrak-brana c-a i voda-brana c-w), neophodna za sprovođenje
vremenski ovisne analize temperature betona, nikada nisu ispitivana.
Temperatura betona HE Jablanica, na osnovu koje bi se mogla podesiti termička
svojstva betona, također nikada nije mjerena. Navedeni parametri se stoga moraju podesiti
na osnovu dostupnih mjerenih pomijeranja, tj. na osnovu dostupnih podataka o
pomijeranjima inverznih viskova. Dakle, postoji više termičkih parametara koje je trebalo
podesiti na osnovu izmjerenih vrijednosti jedne „poznate“ veličine. S toga je, prije samog
provođenja prilagođavanja modela, u kojem se vrijednost pojedinih svojstava određuje na
način da se sračunate veličine odziva brane najbolje uklapaju u one izmjerene, provedena
studija osjetljivosti odziva brane na promjenu gore navedenih termičkih svojstava (c, cv i
λc), kada se njihove vrijednosti kreću unutar intervala koje predlaže literatura [1, 2].
Što se tiče koeficijenta prolaska toplote konvekcijom c-a on se može podesiti na
osnovu faznog pomaka pomjeranja inverznog viska u radijalnom smjeru u odnosu na
temperaturu zraka. Naime, maksimalno i minimalno radijalno mjereno pomjeranje viska će
se desiti nakon izvjesnog vremena u odnosu na maksimalnu i minimalnu temperaturu
zraka, tj. upravo onda kada se ove temperature zraka i vode u akumulaciji unesu u tijelo
brane i izazovu njena maksimalna i minimalna pomijeranja.
Međutim, mjerenja na svim mjernim instrumentima bilježe pomijeranja koje nastaju
uslijed zajedničkog djelovanja hidrostatskog opterećenja i temperaturnih promjena zraka i

118
 GNP 2016

vode u akumulaciji. Pomijeranja usljed hidrostatskog opterećenja se dešavaju gotovo

istovremeno sa promjenom nivoa vode u akumulaciji, dok se pomijeranja usljed
temperaturnih promjena u betonu dešavaju sa određenim zakašnjenjem u odnosu na
temperaturne promjene zraka i vode u akumulaciji. Osim toga, temperaturne promjene na
konturi brane zavise od nivoa vode u akumulaciji jer se, ovisno o oscilacijama nivoa vode u
akumulaciji,mijenja i stepen izloženosti konture brane vanjskim temperaturnim
promjenama. Ovo dodatno komplicira razdvajanje i tumačenje posljedica od ova dva
dejstva, tj. pomijeranja izmjerenih inverznim viskovima.
Da bi se izvršila kalibracija termičkih svojstava betona poduzeti su sljedeći koraci:
1. Na proračunskom modelu sračunata su pomjeranja brane za razne nivoe vode u
akumulaciji, na osnovu usvojenih vrijednosti modula elastičnosti stijenskog masiva i
ugrađenog betona.
2. Od izmjerenih vrijednosti pomijeranja viska V2 [4] oduzete su vrijednosti
sračunatih pomijeranja usljed hidrostatskog pritiska za srednji dnevni nivo
akumulacije na dan mjerenja pomijeranja viska. Na taj način dobijene su približne
vrijednosti komponenti pomijeranja viska V2 uzrokovane samo temperaturnim
promjenama za duži period osmatranja (2001-2013).
3. Da bi se uzela u obzir i dejstva hidrostatskog pritiska, dobijenim pomijeranjima iz
prethodnog koraka dodata su sračunata pomijeranja brane usljed hidrostatskog
pritiska za srednji godišnji nivo vode u akumulaciji.
4. Sagledavanjem modificiranih vremenskih dijagrama iz kojih je izuzet utjecaj
denivelacije vode u akumulaciji, odabrana je jedna godina sa najmanjom
denivelacijom jezera i najregularnijim pomijeranjima viska V2. Na osnovu ovakvog
razmatranja, kao kalibracioni period, odabrana je 2006. godina sa srednjim
godišnjim nivoom akumulacije od 267 m.n.m.
5. Za odabrani period, usklađivanjem mjerenih i sračunatih pomijeranja, kalibrirane su
one vrijednosti termičkih parametara, za koje se studijom osjetljivosti ustanovilo da
najviše utječu na pomijeranja brane.Međutim, problemi koji uključuju učestalo re-
kreiranje mreže, npr ekstremne deformacije ili propagaciju pukotina zahtijevaju
značajne napore, posebice u ljudskim resursima.
Na Slici 1 prikazana je promjena temperature zraka, u 2006. godini aproksimirana
sljedećom sinusnom funkcijom:

Tz,2006  t   11,1  sin   t  74, 3  2 365  12, 5 (1)

Za raspodjelu temperature vode po dubini akumulacije usvojen je jedan referentni

nivo na dnu gornje trećine visine akumulacije koji razdvaja dva područja sa konstantnim
raspodjelama temperature (Slika 1). U interpolirane vrijednosti izmjerenih temperatura
vode u akumulaciji u 2006. godini najbolje se uklapaju slijedeće sinusne funkcije prikazane
na Slici 1:


Tv1,2006  t   8,9  sin  t  65,1  2
365   10,5 (2a)


Tv2,2006  t   5,3  sin  t  59, 6   2
365   8, 7 (2b)

119
Građevinarstvo - nauka i praksa

Nakon provođenja 4 gore navedena koraka, u izmjerene vrijednosti pomijeranja

viska u galerijama „C“ i „B“ u 2006. godini, s najmanjom greškom se uklapaju slijedeće
sinusne funkcije, Slika 1:


v y,V 2  C,2006  t   4,96  sin  t  44, 22   2
381, 20   1, 76 (3a)


v y,V 2  B,2006  t   2, 73  sin  t  42,13  2
381, 20   2,17

Slika 1. Idealizirane „ispeglane“ raspodjele temperature zraka i vode u akumulaciji kao i

pomijeranja viska u galeriji B i C

Slika 2. Raspodjela temperature po konturi brane za kotu akumulacije of 267 m.n.m.

120
 GNP 2016

Sa Slike 1 se vidi da brana, u galeriji „C“ u centralnom bloku, trpi maksimalna

pomijeranja od 3,2 mm uzvodno, 44,4 dana nakon dostizanja maksimalne srednje
temperature zraka od 23,6°C i odgovarajuće temperature vode u akumulaciji. Također,
brana na istom mjestu dobije maksimalno pomijeranje ka nizvodno od -6,7 mm za 34,2
dana nakon dostizanja minimalne temperature zraka od 1,3°C. Ova maksimalna i
minimalna pomijeranja se dešavaju za najnepovoljniji raspored temperature betona, s
obzirom na temperaturu montaže, koja je prema originalnom projektu 10°C. Na isti način
se mogu izvesti zaključci za pomijeranja Viska V2 u galeriji „B“.
Gore navedene funkcije raspodjele temperatura i pomjeranja viska V2 u galeriji
„C“, koristit će se za kalibraciju termičkih svojstava modela, Slike 1 i 2.

3. STUDIJA OSJETLJIVOSTI PRI PROMJENI TERMIČKIH

SVOJSTAVA BETONA

U studiji osjetljivosti proračuni su svrstani u 3 grupe, shodno broju parametara za

koje se studija provodi (cv, λc i c). Svaka grupa se sastoji od tri do četiri vremenski ovisne
termo-naponske analize u kojima se razmatrani parametar mijenja unutar granica koje
predlaže literatura [1, 2], dok su za ostala dva parametra usvojene fiksne srednje vrijednosti
istih granica. Rezultati analiza dati su na Slici 3.

Slika 3. Osjetljivost modela na promjenu koeficijenta termalne ekspanzije betona cv

Sa Slike 3 vidi se da je model najosjetljiviji na promjenu koeficijenta termičke eks-

panzije c. Radi toga će, jedino ovaj parametar biti predmetom prilagođavanja, dok će se za
vrijednosti parametara cv i λc koristiti srednje vrijednosti koje predlaže literatura [1, 2].

121
Građevinarstvo - nauka i praksa

4. PRILAGOĐAVANJE PARAMETARA MODELA

Za već usvojene vrijednosti deformacionih karakteristika betona Ecm i stijenskog

masiva Erm i usvojene termičke karaktreristike betona (cv i λc), provedena je vremenski
ovisna termo-naponska analiza za razne vrijednosti preostalih termičkih svojstava c i c-a,
shodno sljedećim koracima:
U KORAKU 1, sračunata je vrijednost koeficijenta konvekcije beton-zrak c-a=
= 2 W/(m2·C), koja će dati isti fazni pomak između srednje maksimalne i minimalne
temperature zraka zastupljene funkcijom (1) i maksimalnih i minimalnih pomjeranja viska
V2 u galeriji „C“, predstavljene funkcijom (3a), Slika 1. Koeficijent konvekcije na
kontaktu beton-voda c-w je pri tome usvojen 10 puta veći od koeficijenta c-a. Uporedba
faznih pomaka sračunatih i mjerenih pomijeranja viska V2 u galeriji „B“, u odnosu na
maksimalnu srednju temperaturu zraka, potvrđena je ispravnost modela i usvojenog
parametra c-a.
U KORAKU 2, variranjem koeficijenta termalne ekspanzije betona c, prilagođene
su u DIANI dobijene vrijednosti amplituda pomijeranja, odgovarajućim amplitudama datim
jednačinom (3a). Kao rezultat dobijena je vrijednost c = 8,9 · 10-6 1/°C. Ispravnost
vrijednosti ovog parametra potvrđena je poklapanjem mjerenih i sračunatih amplituda
pomijeranja viska V2 u galeriji „B“.
U KORAKU 3, dodatno su korigovane srednje vrijednosti „izglađenih“ funkcija (3)
kako bi se te funkcije najbolje poklopile sa proračunom dobijenim funkcijama pomijeranja
modela konačnih elemenata.
Naime, mjerenim pomijeranjima na ispravan se način može odrediti samo njihova
amplituda dok je intenzitet tih pomijeranja odnosno njihova srednja vrijednost nepoznata i
izgubljena u toku dugog vremena osmatranja brane u kojem su se dešavale popravke i
zamjene mjernih instrumenata. Dobijene vrijednosti korekcija srednje vrijednosti funkcija
(3) iznose:
pomijeranja viska u galeriji C: C = –(3,48 – 1,76) = –1,72 mm (4a)
pomijeranja viska u galeriji B: B = –(3,79 + 2,17) = –5,96 mm (4b)

Ovo znači da se od izmjerenih pomijeranjima viska u galerijama „B“ i „C“ trebaju

oduzeti, odnosno dodati, gore navedene vrijednosti, kako bi vrijednosti pomijeranja brane
bile vjerodostojnije. Konačni, „korigovani“ oblik funkcija pomijeranja viska u galerijama
„C“ i „B“, opisan je sljedećim jednačinama.

 381, 20 
v y,V 2  C,2006  t   4,89  sin  t  44, 22   2  3, 48 (5a)

v y,V 2  B,2006  t   2, 78  sin   t  42,13  2 381, 20   3, 79 (5b)

Treba naglasiti da je stepen korelacije ovih funkcija i onih dobijenih proračunskom

aplikacijom DIANA jako visok i iznosi 98% (Slika 4). S druge strane, obje funkcije se, sa
vrlo visokim stepenom korelacije (97% za galeriju „C“ i 98% za galeriju „B“), uklapaju u
dodatno korigovana mjerena pomijeranja viska V2 u galerijama „C“ i „B“ (Slika 4).

122
 GNP 2016

Slika 4. Rezultat prilagođavanja parametara modela

5. ZAKLJUČAK

Nakon detaljne analize dostupne tehničke dokumentacije, statističke obrade

rezultata obimnih terenskih i laboratorijskih ispitivanja te provedene studije osjetljivosti i
prilagođavanja modela utvrđene su vrijednosti svih parametara neophodnih za modeliranje
i provjeru sigurnosti brane Jablanica sa naprslinom u galeriji „C“. Prije same studije
osjetljivosti i prilagođavanja parametara bilo je neophodno razdvojiti rezultate mjerenih
pomijeranja usljed promjene temperature betona i hidrostatskih dejstava te odabrati
adekvatnu kalibracionu godinu. Analizom je ustanovljeno je da su posljedice termičkih
dejstava najosjetljivije na promjenu koeficijenta termičke ekspanzije i koeficijenta prolaska
toplote konvekcijom. Nakon utvrđivanja svih deformacionih i termičkih svojstava brane i
podloge može se pristupiti provjeri sigurnosti brane pri djelovanju svih statičkih i
dinamičkih dejstava.

LITERATURA

[1] J. A. Duffie, W.A. Beckman: "Solar Engineering of Thermal Processes", John Wiley & Sons,
Inc., 1980
[2] L. Guo, L. GUO, L. Zhong, Y. Zhu: "Thermal Conductivity and Heat Transfer Coefficient of
Concrete", Journal of Wuhan University of Technology-Mater. Sci. Ed., Aug. 2011
[3] S. Malla, M. Wieland: "Analysis of an arch-gravity dam with a horizontal crack", Computers
and Structures, Volume 72, pp 267-278, 1999
[4] RO „Hidroelektrane na Neretvi“ Jablanica OOUR Institut za studijsko-razvojne poslove
Mostar: "Izvještaj o rezultatima ultrazvučnih ispitivanja pukotine u galeriji C brane HE
Jablanica", Mostar, 1985

123