Ismar Imamović1, Senad Medić2, Branislav Verbič3

MOGUĆI UZROCI OTKAZIVANJA STAKLENIH FASADNIH

PANELA PRI DINAMIČKOM DEJSTVU VJETRA
Rezime:
U radu se analiziraju mogući uzroci otkazivanja staklenih fasadnih elemenata usljed
dinamičkog dejstva vjetra. Nakon rušenja dekorativnog panela na BBI Centru u
Sarajevu, Institut je izvršio statička i dinamička ispitivanja na licu mjesta i u
laboratoriju. Zatim je izvršen proračun panela programskim paketom SAP 2000 sa
mehaničkim karakteristikama odreñenim eksperimentalno. Ustanovljeno je da već
pri malom intenzitetu turbulencija vjetra može doći do pojave rezonancije u panelu i
naprezanja stakla velikog intenziteta.
Ključne riječi: stakleni panel, statičko i dinamičko testiranje, rezonancija,lom.

POSSIBLE REASONS FOR RUPTURE OF GLASS FAÇADE

ELEMENTS DUE DYNAMIC WIND LOADING
Summary:
In this article possible reasons for rupture of glass façade elements due to dynamic
wind loading are analyzed. After a decorative panel on BBI Center in Sarajevo
broke down, the Institute conducted static and dynamic testing in situ and in the
laboratory. Thereafter the FE analysis with SAP 2000 was performed using
mechanic characteristics determined experimentally. It was concluded that even
small wind turbulence intensity can induce resonance in the panel and cause high
stresses in glass strucure.

Key words:glass panel, static and dynamic testing, resonance, rupture.

1
Asistent, dipl. ing. grañ., Institut za materijale i konstrukcije, Grañevinski fakultet u Sarajevu
2
Asistent, dipl. ing. grañ., Institut za materijale i konstrukcije, Grañevinski fakultet u Sarajevu
3
Redovni professor, dipl. ing. grañ., Institut za materijale i konstrukcije, Grañevinski fakultet u Sarajevu

1
 1. UVOD
Jedan dekorativni panel od kaljenog stakla dimenzija 3.75 x 1.15 m se raspao na južnoj
fasadi objekta BBI Centra u Sarajevu. U trenutku raspada duhao je prilično jak sjeverni vjetar
čija je maksimalna brzina izmjerena na meteorološkoj stanici iznosila 19 m/s. Meñutim, fasada
je dimenzionirana za znatno veću brzinu vjetra.
Prema navodima očevidaca meñu uposlenicima Centra, panel je prvo počeo intenzivno da
vibrira, a zatim se raspao.
Na osnovu toga zaključeno je da uzrok pucanja treba tražiti u:
- pojavi turbulencija vjetra oko zgrade BBI Centra
- lošim mehaničkim karakteristikama stakla od kojeg je dekorativni panel izrañen (čvrstoća
stakla)
Obzirom da su fenomeni turbulencije vjetra oko objekata veoma složeni i najčešće se mogu
sagledati samo u vazdušnim tunelima, istraživanje se baziralo na podacima do kojih se moglo
doću u literaturi.

2. EKSPERIMENTALNO ISPITIVANJE

2.1. STATIČKO ISPITIVANJE

Ispitivanje jednog panela statičkim opterećenjem do loma izvršeno je da bi se ustanovile
mehaničke karakteristike stakla (modul elastičnosti i čvrstoća na zatezanje) i sagledalo
ponašanje panela na savijanje.
Panel je montiran na oslonce pomoću istih držača kojim se pričvršćuje na fasadu, da bi se
dobila što vjernija slika o njegovom deformisanju. Opterećenje je izvršeno ravnomjerno
podijeljenim opterećenjem po cijeloj površini panela pomoću vreća pijeska i čeličnih ploča.
Ugibi su mjereni u sredini raspona oba polja panela, a dilatacije pomoću mjernih traka u 6
tačaka. Ustanovljeno je da panel ima čvrstoću od 161 MPa što je znatno više od deklarisane
čvrstoće stakla (120 MPa). Modul elastičnosti dobijen je ispitivanjem na savijanje bez srednjih
oslonaca (koncentrisano opterećenje u sredini raspona), a utvrñena je vrijednost od 75 000
MPa.

Slika 2.1. Statičko ispitivanje.

Figure 2.1. Static testing..

2
 2.2. DINAMIČKO ISPITIVANJE
Odlučujuću ulogu u ponašanju konstrukcije na vjetru igra sopstvena frekvencija
konstrukcije. Zato je u prvom koraku eksperimentalnih istraživanja izvršeno mjerenje
sopstvenih frekvencija dekorativnog panela na zgradi BBI Centra, istovjetnog onome koji se
raspao. Pregledom svih panela na zgradi nakon havarije utvrñeno je da su na pojedinim
panelima zavrtnjevi, kojima su paneli pričvršćeni za potkonstrukciju, nedovoljno pritegnuti,
zato su izmjerene sopstvene frekvencije za različite kombinacije pritegnutosti pojedinih
zavrtnjeva (sl.2.2.) a rezultati su prikazani u tabeli 1.

Slika 2.2. Položaj akcelerometara i držača.

Figure 2.2. Position of accelerometers and supports.

Tabela 1 – Izmjerene sopstvene frekvencije.

Table 1 – Measured eigen frequencies.
I sopstvena frekvencija II sopstvena frekvencija
Slučaj oslanjanja
[Hz] [Hz]
I 8,79 11,44
II 6,81 9,38
III 7,20 8,74
IV 8,22 8,63
V 7,31 10,81

3
 Slika 2.3. Tipični akcelerogram za slučaj oslanjanja I
Figure 2.3. Typical accelerograph for support combination I.

Slika 2.4.Frekventni spektar za slučaj oslanjanja I.

Figure 2.4. Frequency spectrum for support combination I.

Kao što se iz tabele vidi, popuštanje pojedinih zavrtnjeva nema značajan uticaj na
sopstvene frekvencije stakla. Osnovna sopstvena frekvencija varira u granicama od 6.8 do 8.8
Hz, a druga od 8.6 do 11.4 Hz. Iz rezultata mjerenja vibracija panela, utvñeno je i prigušenje
koje iznosi 0.5%, što je neuobičajeno malo za grañevinske konstrukcije i u istraživanom
slučaju vrlo nepovoljno.

4
 3. NUMERIČKA ANALIZA
Dalje istraživanje mogućeg uzroka loma stakla izvršeno je numeričkom analizom. Analiza
je izvršena pomoću kompjuterskog programa SAP 2000. Modeliranje stakla je izvršeno
konačnim elementima tipa shell, a modul elastičnosti stakla je preuzet iz statičkog ispitivanja.
Kako krutost oslonaca značajno utiče na rezultate dinamičkog proračuna, a u ovom slučaju se
radi o elastičnim osloncima, oslonci su zamijenjeni oprugama odgovarajuće krutosti. Krutost
opruga je odreñena numerički na osnovu karakteristika potkonstrukcije. Kao što je već
navedeno, analizirani su različiti uvjeti oslanjanja, odnosno obuhvaćeno je moguće popuštanje
držača stakla (nedovoljno dotezanje zavrtnjeva), pa je izvršena analiza za svih 5 kombinacija
oslanjanja. Simulacija popuštanja (nedovoljnog dotezanja zavrtnjeva) držača stakla je izvršena
tako što su na opruge koje zamjenjuju potkonstrukciju postavljeni link elementi (gap - pritisak,
hook - zatezanje) sa otvorom 5mm. Na ovaj način je staklu dozvoljeno vibriranje od 10mm nad
karakterističnim osloncem, bez ikakvog otpora. Položaj ovakvih oslonaca je u skladu sa 5
slučajeva oslanjanja, prema naprijed priloženoj shemi mjerenja sopstvenih frekvencija tačka
2.2.

Slika 3.1. Proračunski model.

Figure 3.1. Numerical model.

Poreñenjem vrijednosti sopstvenih frekvencija za različite slučajeve oslanjanja, moglo bi se

zaključiti da popuštanje oslonaca nema bitnog uticaja na ponašanje panela pri dinamičkim
opterećenjima. Meñutim za slučaj 3. i 4. (popuštanje jednog ili oba srednja oslonca) forma

5
sopstvenih oblika se mijenja, pa u prvom sopstvenom obliku oba polja vibriraju u fazi, premda
se vrijednosti sopstvenih frekvencija ne mijenjaju značajno (sl. 3.2.).

a) slučaj 4 (case 4) b) slučaj 1(case 1)

Slika 3.2. Forma prvog sopstvenog oblika za slučajeve oslanjanja 1. i 4.
Figure 3.2. First eigen mode for support combinations 1 and 4.

Pošto na tako maloj površini opterećenje od vjetra praktično djeluje u fazi, popuštanje oslonaca
značajno utiče na stepen naprezanja stakla od dinamičkog dejstva vjetra.

Tabela 2 – Proračunate sopstvene frekvencije.

Table2 – Calculated eigen frequencies.
I sopstvena frekvencija II sopstvena frekvencija
Slučaj oslanjanja
[Hz] [Hz]
Kruti oslonci 9.27 13.51
I 8.84 10.09
II 9.11 10.36
III 9.59 9.75
IV 9.16 10.53
V 9.22 10.59

Prema navodima u literaturi, iza objekata ili konstrukcija pri odreñenoj brzini vjetra
formiraju se mali vrtlozi koji uzrokuju promjenu pritiska vjetra u frekventnom području iznad
1 Hz. Mada su te varijacije malog intenziteta (ukupna energija je mala), one uzrokuju znatno
dodatno dinamičko opterećenje na konstruktivne elemente srednje veličine sa sopstvenom
frekvencijom do 10 Hz [1].
Zato je proračun naprezanja stakla izvršen uz pretpostavku dejstva vjetra kao periodičnog
opterećenja. Pretpostavljena je sinusna funkcija opterećenja sa frekvencijom bliskoj jednoj od
prve dvije sopstvene frekvencije. Pritisak vjetra na konstrukciju je odreñen na osnovu podatka
o brzini vjetra (19 m/s) dobivenog od Federalnog meterološkog zavoda BiH i važećih propisa
za vjetar. Prema propisima i podacima u literaturi, ta brzina bi uzrokovala negativni pritisak

6
(sisanje) na fasadni panel od 0.2 kN/m2. Kako nije bilo moguće odrediti veličinu dinamičkog
(harmonijskog) dijela opterećenja vjetra, izvršen je proračun sa različitim veličinama: 10%,
20%, 25% i 30% od statičkog. Za vrijednost 30 % od osnovnog pritiska, varijabilano
harmonijsko dejstvo ima amplitudu od samo 0.06 kN/m2. Dobiveni maksimalni napon
zatezanja u staklu iznosi 163 N/mm2, što odgovara eksperimentalno utvrñenoj čvrstoći stakla
na zatezanje.

4. ZAKLJUČAK
Na osnovu eksperimentalnih i numeričkih ispitivanja može se zaključiti da su nepovoljne
turbulencije vjetra oko zgrade BBI Centra uzrokovale lom dekorativnog stakla. U cilju
eliminacije budućih havarija predloženo da se paneli dodatno ukrute, čime bi spostvene
frekvencije izašle van kritičnog područja.

LITERATURA
[1] P. Sachs, Wind forces in engineering, Pergamon Press, 1978, p. 33 – 37
[2] JUS U.C7.110-113, Osnove proračuna grañevinskih konstrukcija: OPTEREĆENJE
VETROM, Službeni list SFRJ br. 70/91, 1991