Armin HADROVIĆ - BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

PRIMJER - DVOOSNA KONTINUIRANA PLOČA I GREDA. Dimenzionirati stropnu ploču i prenijeti

opterećenje na gredu u osi 2. Ploča je (pojednostavljeni) dio kancelarijske etaže višespratne poslovne
zgrade. Po rubu ploče postavlja se staklena fasada. Zahtjevana otpornost na požar (za ploču i gredu)
je 1 sat.

Slika 1.1 – Geometrijske karakteristike ploče

1. SVOJSTVA MATERIJALA

Materijali: Beton: C25/30; Armatura: B500B

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za materijale za osnovnu kombinaciju opterećenja shodno Tabeli 2.10
u 1 su: c = 1,50, s = 1,15. Čvrstoće su:

fyk 500  f 1,0  25

fyd    434,78 MPa , fcd  c ck   16,67 MPa , fctm  2,6 MPa
s 1,15 c 1,5

2. ZAŠTITNI SLOJ BETONA

Preporučena osnovna klasa konstrukcije je S4, Tabela 4.4 u 1. Iz Tabele 4.3 u 1 primjenjujemo
preporučene modifikacije klase konstrukcije prema EN 1992:

1
- za period korištenja 50 godina - ne mijenja se klasa,
- beton C25/30 < C40/50 - ne mijenja se klasa,
- elementi geometrije ploče – smanji klasu za jednu,
- nije osigurana posebna kontrola kvaliteta proizvodnje betona - ne mijenja se klasa.
Dakle, konačna klasa konstrukcije je S3.
Iz Tabele 4.4 u 1 za klasu izloženosti XC1 i klasu konstrukcije S3 dobije se cmin,dur = 10 mm.
Za pretpostavljenu veličinu savojne armature u ploči 10 dobije se cmin,b = 10 mm.
Odavde shodno (4.2) u 1 u stubu i pritisnutoj zoni grede:

cmin,b  10

cmin  max cmin,dur  cdur,  cdur,st  cdur,add  10  10 mm

10 mm

Preporučena vrijednost za cdev = 10 mm pa je, shodno (4.1) u 1:

cnom  cmin  cdev  10  10  20 mm  usvaja se cnom = 20 mm.

3. OTPORNOST NA POŽAR PLOČE I GREDE

Iz Tabele 4.10 u 1, za REI 60, minimalna debljina ploče je hs = 80 cm << h = 21 cm, a minimalno
rastojanje ose glavne armature je amin = 20 mm < a = cnom + 8/2 = 24 mm, Slika 1.3, te ploča
zadovoljava uvjete za REI 60, dok su za gredu uvjeti također zadovoljeni, Tabela 4.8 u 1 (ZAŠTO?).

4. PRORAČUN PLOČE

4.1 ANALIZA OPTEREĆENJA

Karakteristično opterećenje
Vlastita težina ploče: 0,21  25 = 5,25 kN/m2
Podovi + plafoni: = 2,00 kN/m2
UKUPNO gk = 7,25 kN/m2

Vlastita težina staklene fasade: gk = 2,45 kN/m

Koristan teret u kancelarijskim prostorijama qk = 3,00 kN/m2

ULS opterećenje, uobičajena kombinacija

Stalno ULS STR računsko opterećenje: gEd = 1,35  7,25 = 9,80 kN/m2
Korisno ULS STR računsko opterećenje: qEd = 1,50  3,00 = 4,50 kN/m2
pEd = 14,3 kN/m2

Stalno ULS od fasade fasade: gEd = 1,35  2,45 = 3,3 kN/m

Opterećenje od fasade u osama 1 i A, bit će preuzeto rubnim gredama i nema utjecaja na

dimenzioniranje ploče.

2
 Armin HADROVIĆ - BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

4.2 SILE U PRESJECIMA ZA STR PRORAČUN I OSNOVNU KOMBINACIJU

OPTEREĆENJA

Pošto je odnos susjednih raspona ploča jednak 1 za sračunavanje presječnih sila g + q/2 postupkom
treba koristiti Tabelu x.x sa stepenom uklještenja 1 gdje je:

qEd 4,5 q 4,5

  2,25 kN/m2 i gEd  Ed  9,8   12,05 kN/m2
2 2 2 2

4.2.1 Maksimalni momenti u poljima ploča

Iz Tabele x.x za slučajeve oslanjanja 1 i 4 uz interpolaciju, za odnos većeg i manjeg raspona , slijedi
da je:

fx1  4,977
iz Tabele 1   ;
ly 7 fy1  3, 483
   1,166 
lx 6 fx4  3,177
iz Tabele  4   
fy4  2,340

Slika 1.2 – Šeme opterećenja i oslanjanja putem kojih se dobiju maksimalni momenti u polju

Odavde slijede maksimalni momenti u polju ploče:

l x2  q  q 
mEd,Fx  m'Ed,Fx  m''Ed,Fx    gEd  Ed   fx4  Ed  fx1  
100  2  2 
62
  12,05  3,177  2,25  4,977  17,81 kNm/m
100

l x2  q  q 
mEd,Fy  m'Ed,Fy  m''Ed,Fy    gEd  Ed   fy4  Ed  fy1  
100  2  2 
62
  12,05  2,340  2,25  3, 483  12,97 kNm/m
100

4.2.2 Maksimalni momenti nad osloncima

Iz Tabele x.x za slučajeve oslanjanja 4, 2a i 2b uz interpolaciju, za odnos većeg i manjeg raspona ,

slijedi da je:

Sx4  8, 433
ly
7 iz Tabele  4   
    1,166  Sy4  7,540
ly 6
iz Tabele  2a   Sx2a  9,617;iz Tabele  2b   Sy2b  9,673

3
 Slika 1.3 – Šeme opterećenja i oslanjanja putem kojih se dobiju maksimalni momenti nad osloncima

Odavde slijede minimalni momenti nad osloncima:

l x2  q  q 
mEd,Sx  m'Ed,Sx  m''Ed,Sx    gEd  Ed   Sx4  Ed  Sx2a  
100  2  2 
62
  12,05  8, 433  2,25  9,617   44,47 kNm/m
100

l x2  q  q 
mEd,Sy  m'Ed,Sy  m''Ed,Sy    gEd  Ed   Sy4  Ed  Sy2b  
100  2  2 
62
  12,05  7,540  2,25  9,673   40,54 kNm/m
100

4.2.3 Maksimalne poprečne sile nad srednjim osloncima

Slika 1.4 – Šema prenosa opterećenja sa ploče na oslonce (oslonački pritisci)

4
 Armin HADROVIĆ - BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

Shodno šemi prenosa opterećenja sa ploče na oslonce/grede, Slika 1.4, maksimalna poprečna sila
nad srednjim osloncima u smjeru x i y je:
v Ed,Sx  v Ed,Sy  pEd  3,804  14,3  3,804  54, 4 kNm

4.2.4 Redukovani momenti nad srednjim osloncima

Moment mjerodavan za dimenzioniranje na savijanje nad srednjim osloncem (prva vrijednost iza
vitičaste zagrade je moment na rubu grede, vidi Dio 2.4.3):

 b 0,3
mEd,Sx  VEd,Sx   44,47  54, 4   36,31 kNm/m
min mEd,Sx,red  max  2 2
0,65  m
 Ed,Sx  0,65  44, 47  28,90 kNm/m

 b 0,3
mEd,Sy  VEd,Sy  2  40,54  54,4  2  32,38 kNm/m
min mEd,Sy,red  max 
0,65  m
 Ed,Sy  0,65  40,54  26,35 kNm/m

4.3 DIMENZIONIRANJE NA SAVIJANJE

Pretpostavlja se udaljenost težišta armature donje zone ploče: d1x = d2x = 4 cm

Pretpostavlja se udaljenost težišta armature rubne trake u osi A širine 30 cm: d1y = d2y = 5 cm

Tabela 1.5 – Dimenzioniranje na savijanje ploče, statičke visine dx = 17 cm i dy = 16 cm

Momenti u Relativni Krak

as,rqd Usvojeno as,rqd
ploči moment unutrašnjih sila

smjer kNm/m cm cm2/m cm2/m

x 17,81 0,037 16,165 2,53 R257 2,57

U polju
y 12,97 0,030 15,214 1,96 R257 2,57

x 36,31 0,075 16,165 5,17 R525 5,25

Nad
osloncima y 32,38 0,076 15,214 4,90 R525 5,25

Iz jednačine (9.13):

 fctm 2,6
0,26  f  bt  d  0,26  500  100  17  2,29
as,min  max  yk  2,29 cm2 /m
0,0013  b  d  0,0013  100  17  2,21
 t

Te je armatura ploče u polju i nad osloncem veća od minimalne.

Čitatelj treba pokazati da armatura u ploči nigdje ne prelazi maksimalnu vrijednost.

Najveća vrijednost relativnog momenta u gornjim tabelama je Ed = 0,076 < Ed,lim = 0,295 (za
kontinuirane grede i teoriju elastičnost, vidi Dio 5.7.2) te svi dijelovi ploče mogu ostati jednostruko
armirani.

5
4.4 PROVJERA NOSIVOSTI NA POPREČNE SILE

Redukovana vrijednost poprečne sile u osloncu, shodno Slici 6.21 u 1, je:

a 0,30
v Ed,Sx,red  v Ed,Sy,red  v Ed,red  v Ed  (  d )  pEd  54, 4  (  0,16)  14,3  49,96 kN/m
2 2

Vrijednosti parametara za nosivost elementa bez smičuće armature, shodno Dijelu 6.3.1.1 u 1, su:

CRd,c = 0,18/c = 0,12

 200 200
1   1  2,12
k  min  d 160
2,0


dok je geometrijski stepen armiranja za R525:

asl 5,25
l    0,00328  0,02
bw  d 100  16

Čitatelj treba provjeriti da je pravilo za asl, sa Slike 6.10 u 1, zadovoljeno iznad srednjih oslonaca
ploče u osama B i 2.
Vrijednost zatezne čvrstoće betona za djelovanje glavnih kosih napona je:

v min  0,035  k 3 2  fck1 2  0,035  1,6743 2  251 2  0,379 MPa

Nosivost elementa bez smičuće armature, shodno izrazu (6.4) u 1 je:

CRd,c  k  100   l  fck 1 3  bw  d 


v Rd,c  max  0,12  2   0,328  25 1 3  1000  160  103  77, 43  v Ed,red  49,96 kN/m
 3
v min  bw  d  0,379  1000  160  10  60,64

Te ploču nije potrebno armirati smičućom armaturom.

4.5 DETALJI I RASPORED ARMATURE

4.5.1 Utjecaj sila u štapovima ispune na sile u zategnutom pojasu rešetke i dijagram
pokrivanja sila zatezanja u gredi i stubu

Kod elemenata bez smičuće armature, kod kojih je VEd < VRd,c, horizontalno pomijeranje dijagrama
zatežućih sila al = d (vidi Dio 9.2.1.1 u 1).
Dijagrama zatežućih sila treba iscrtati na osnovu približnih dijagrama momenata savijanja u ploči (vidi
objašnjenja uz Sliku 10.10 u 1) dok su horizontalne vrijednosti kapaciteta usvojenih mreža Q257 i
R525, Slika 1.5:

fRd(Q257) = 43,478  2,57 = 111,74 kN/m

fRd(R525) = 43,478  5,25 = 228,26 kN/m

6
 Armin HADROVIĆ - BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

4.5.2 Pokrivanje sila zatezanja koje nisu obuhvaćene proračunom

Pošto se ploča prema modelu slobodno oslanja na grede u osama 1 i A, u gornjoj zoni ploče iznad
ovih greda, prema uputama u Dijelu 10.3.3 u 1, potrebno je predvidjeti armaturu, čija površina je:

0,25  as,F, = 0,25  2,57 = 0,64 cm2/m usvaja se mreža R131 (POZ 7, Slika 1.5)

Dužina ove mreže od ruba oslonca je 0,2  l = 0,2  572,5 = 114,5 usvaja je 120 cm.
Dalje, u vanjskim uglovima ploče treba predvidjeti armaturu radi spriječenog slobodnog odizanja
uglova, vidi Sliku 10.23 u 1. Površna ove armature (POZ 6, Slika 1.5) treba biti jednaka maksimalnoj
armaturi polja u pravcu kraćeg raspona, POZ 1. Te se usvaja mreža Q257.

Dimenzije ove mreže su shodno Slici 10.23 u 1 0,3  lx x 0,3  lx = 180x180.

4.5.3 Sidrenje i preklapanje armaturnih mreža

Osnovna i računska dužina sidrenja glavne armature mreža Q257 i R525, Tabela 9.2 u 1:

40  0,7  28 cm za Q257 0,7  28  20 cm za Q257

lb,rqd  40      l bd   4  lb,rqd  
 40  1,0  40 cm za R525 0,7  40  28 cm za R525

Ako se usvoji dužina sidrenja lbd onda na dužini sidrenja treba obezbijediti najmanje jednu poprečno
zavarenu šipku, u protivnom lbd = lb,rqd.

Slika 1.5a – Nacrt armature donja zona

7
 Slika 1.5b – Nacrt armature gornja zona

Dužina preklopa razdjelne armature mreža R257 i R525 (kod svih mreža   6mm za razdjelnu
armaturu), te je iz Tabele 10.1 u 1:
l0 = 15 cm
Dužina preklopa glavne armature mreža Q257 i R525, jednačina 9.9 i Tabela 9.4 za 6 = 1,5 jer se
preklapa više od 50% armature u jednom presjeku.

1,5  28  42 cm za R257
l 0   6  lb,rqd  
1,5  40  60 cm za R525

U rubne oslonce treba uvesti najmanje 25% armature polja. Također armature gornje zone, iz Dijela
4.5.2, treba efikasno sidriti u rubne oslonce. Svi ovi uvjeti će se obezbijediti ukosnicama 8 koje se
postavljaju okomito na rubne oslonce ploče, POZ 10, 11, 12 i 13.
Također, u donju zonu nad osloncem B u y smjeru postavljaju se šipke 8/30, POZ 9, radi uvjeta da
se jedan dio armature polja mora uvesti u oslonac.

8
 Armin HADROVIĆ - BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

5. OPTEREĆENJE NA GREDU U OSOVINI 2

5.1 ANALIZA OPTEREĆENJA

ULS opterećenje, uobičajena kombinacija

Vlastita težina grede: gEd,1 = 0,3  0,29  25 = 2,175 kN/m
Oslonački pritisak od stalnog tereta ploče: gEd,2 = 2  3,804  9,8 = 74,56 kN/m

Oslonački pritisak od korisnog tereta ploče: gEd = 2  3,804  4,5 = 34,24 kN/m

5.2 ŠEMA OPTEREĆENJA

Šema opterećenja na gredu u osovini 2, shodno Slici 1.4, prikazana je na Slici 1.6. Analogna šema se
može dobiti za ostale grede.

Slika 1.5 – Dispozicije opterećenja za gredu u osovini 2