Drogiranje hranom

Novo američko istraživanje dodalo je još jedan dokaz koji potkrepljuje teoriju da prejedanje
nalikuje ostalim ovisnostima.

Istraživači sa Scripps Instituta na Floridi proveli su istraživanje na životinjskom modelu te su

uočili promjene u mozgu slične onima koje su prisutne kod heroinskih i kokainskih ovisnika.
Riječ je o dopaminskim receptorima u mozgu koji se aktiviraju uslijed osjećaja izrazite ugode
(kao npr. kod seksa, konzumacije ukusne masno-slatke hrane, uzbuđenja) te njihova
aktivacija održava "dobro raspoloženje" i izazivu "želju za još".

Hrana koja je naročito izazivala navedene promjene bila je ukusna i masno-slatka (kobasice,
slanina, torta od sira); osim učestalog prejedanja uslijed izloženosti toj hrani, primijetio se i
sindrom ustezanja (apstinencija) pri kojem su životinje odbijale svu hranu koja nije bila tako
ukusna i sličnog nutritivnog sastava.

Izvor: Nature Neuroscience

Mesnatije je opasnije

Ljudi koji konzumiraju nisko-ugljikohidratne dijete bazirane uglavnom na proteinima

životinjskog porijekla mnogostruko više su izloženi riziku od obolijevanja više organskih
sustava, nego ljudi koji svoju prehranu baziraju na voću i povrću.

Istraživači sa Harvardske škole za javno zdravstvo, u suradnji sa Sveučilištem u Singapuru,

uspoređujući prehranu unazad dva desetljeća, otkrili su kako pretežno vegetarijanska
prehrana ide u prilog sniženom riziku obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma,
ali i djeluje preventivno na sve ostale uzroke smrtnosti, u usporedbi sa prehranom koja se
bazira na namirnicama životinjskog porijekla te dovodi do povećane incidencije različitih
oboljenja i maligniteta.

U nastojanju da se reducira suvišna tjelesna masa, ljudi često pribjegavaju proteinskim

dijetama, ne birajući pritom izvor tih proteina, odnosno zanemarujući njihov nutritivni sastav.

Naime, ključ koji čini razliku između "životinjskih" i "biljnih" proteinskih dijeta nije razlika
u ugljikohidratnom unosu, već razlika u bioaktivnim komponentama, odnosno
mikronutrijentima poput minerala, vitamina i fitokemikalija kojima obiluju biljni izvori, a
koji djeluju preventivno na ljudsko zdravlje.

Izvor: Annals of Internal Medicine

Ječmom protiv „lošeg“ kolesterola

Iako se ječam u zapadnim zemljama pretežno koristi za prehranu stoke, njegova popularnost
sve više raste i kada je u pitanju i prehrana ljudi. Interes za tu zanimljivu žitaricu ponovno je
probuđen upravo zahvaljujući njegovom povoljnom djelovanju na zdravlje.

Pregledom 11 studija koje su se bavile proučavanjem utjecaja ječma na zdravlje, kanadski su

znanstvenici otkrili kako unos ječma može smanjiti razinu kolesterola u krvi. Aktivna tvar iz
ječma koja značajno snižava i ukupni i LDL kolesterol je beta glukan, vrsta topivog
prehrambenog vlakna, objavio je časopis European Journal of Clinical Nutrition.

Među žitaricama, po visokom sadržaju beta glukana najviše se ističu zob i ječam s time da
čak 11 % ukupnog sastava ječma otpada na beta glukan. Autori studije smatraju kako bi
osobama koje pate od povišenog kolesterola bilo mudro uvrstiti ječam u prehranu odnosno
beta glukan u svakodnevnoj dozi od 3 do 5 g.