3700.

Unutar pravokutnika √ ABCD dana je

točka M takva da je |AM| = 2 , |DM| = 2
i |CM| = 6 . Izračunaj površinu pravokutnika
ako je |AB| = 2|AD| .
Redakcija, iz tehničkih razloga, daje ovo 3701. Ako su α , β , γ kutovi trokuta,
upozorenje: dokaži nejednakost
Krajnji rok za primanje rješenja iz ovog sin α + sin β + sin γ ≥ sin 2α + sin 2β + sin 2γ .
broja je 30. rujna 2019. Rješenja (i imena
rješavatelja) bit će objavljena u br. 2/278 . Kada vrijedi jednakost?
Ujedno molimo da pripazite na upute rješa- 3702. U trokutu ABC simetrale kutova
vateljima koje su na str. 286. AA1 , BB1 , CC1 sijeku se u točki O . Dokaži
|AO| |BO| |CO| 4R
· · ≤
A) Zadatci iz matematike |A1 O| |B1 O| |C1 O| r
gdje su R i r polumjeri opisane i upisane mu
3693. Broj kružnice.
123456789(10)(11)(12)(13)(14) 3703. U trokutu ABC simetrale kutova
napisan je u bazi 15. Koliki je ostatak dijeljenja AA1 , BB1 , CC1 sijeku se u točki O . Dokaži
tog broja sa 7? |AO| |BO| |CO|
· · ≥ 8.
3694. Dokaži da za svaki trokut sa |A1 O| |B1 O| |C1 O|
stranicama duljina a , b , c vrijedi nejednakost
3704. Odredi polumjer upisane kružnice u
2
a(s − a) + b(s − b) + c(s − c) ≤ s2 , bazu pravilne četverostrane piramide čiji su
3 bočni bridovi pod kutem α prema njegovoj
gdje je s poluopseg trokuta. Kada vrijedi visini, a volumen joj je V .
jednakost?
3705. Izračunaj sumu
3695. Rješenja kvadratne jednadžbe
∞
X
x2 − 2bx + b2 − c2 = 0 n
.
1 · 3 · 5 · . . . · (2n + 1)
su x1 i x2 . Dokaži da su x31 i x32 rješenja od n=1
2 2 2 2 2 3
x − 2b(b + 3c )x + (b − c ) = 0. 3706. Dan je niz brojeva (an ) , n ≥ 0 koji
3696. Nadi- sve parove prostih brojeva p i zadovoljavaju uvjete
q takve da je a0 = 3
p3 − q5 = (p + q)2 . (3 − an+1 )(6 + an ) = 18, n ≥ 0.
3697. Nadi - jednadžbu pravca kroz točku Pn 1
Odredi sumu i=0 a .
(2, 5) koji s pravcem x − 3y + 6 = 0 zatvara i
kut od 45◦ .
3698. Neka je ABCD tetraedar takav da su B) Zadatci iz fizike
težišnice trokuta ABC , ACD , ABD , iz vrha
-
A , medusobno okomite. Dokaži da su duljine
bridova tetraedra koji sadrže vrh A jednake OŠ – 454. Tijelo mase 2 kg, srednje snage
duljine. 100 W te specifičnog toplinskog kapaciteta
3699. Unutar konveksnog četverokuta 450 J/kgK giba se jednoliko ubrzano. Za
ABCD površine P dana je točka O , pri 5 sekundi tijelu se zbog trenja temperatura
čemu vrijedi povisi za 0.2 ◦ C . Odredi akceleraciju tijela na
tom putu i faktor trenja izmedu- tijela i podloge.
|AO|2 + |BO|2 + |CO|2 + |DO|2 = 2P. Kinetička energija tijela računa se po formuli
Dokaži da je ABCD kvadrat i O njegovo mv2
središte. Ek = .
2

258 Matematičko-fizički list, LXIX 4 (2018. – 2019.)

 OŠ – 455. Ivan i Marko, medusobno - 200 km površini Zemlje. Uzmimo da je Zemlja
udaljeni 10 metara, rade kružne valove na vodi kugla radijusa 6371 km, mase 6 · 1024 kg .
udarajući štapovima po površini vode. Ivan 1704. Jednobojna žarulja svijetli izotropno
udara svake sekunde, a Marko dva puta u svjetlosnom snagom P po noći u magli.
sekundi. Primijetili su da su se njihovi valovi Pomoću svjetlomjera odredimo osvjetljenje na
dodirnuli nakon što je Ivan 5 puta udario 10 i 30 metara od žarulje. Na 10 m ono iznosi
štapom po vodi. Odredi brzinu, frekvenciju i 0.19 W/m2 , a na 30 m 0.016 W/m2 . Odredi
valnu duljinu tih valova. snagu P i duljinu puta u magli koja apsorbira
OŠ – 456. Da bi objesio poster Nikole Tesle polovicu intenziteta paralelnog snopa svjetla.
na zid učionice za fiziku učenik je morao zabiti 1705. Osam jednakih otpornika otpora 10 Ω
čavao u zid. Prilikom prvog udarca čavao se spojimo u shemu na slici. Pokaži da je
zabio 2 centimetra u zid. Masa čekića iznosila ukupni otpor sklopa opet 10 Ω . Ako bi sklop
je 0.5 kilograma, a učenik je procijenio da je priključili na napon 10 V, kolika bi struja tekla
sila kojom je udario bila oko 50 njutna. Koliku kroz svaki od otpornika?
je brzinu čekić imao kad je udario u čavao?
OŠ – 457. Izvor svjetlosti je postavljen
60 centimetara ispred sabirne leće jakosti
5 dioptrija. Njegova se oštra slika može uhvatiti
na zastoru. Ako leću zamijenimo lećom jakosti
4 dioptrije koliko se mora pomaknuti zastor da
bi slika na njemu bila oštra?
1700. Na letjelicama za duboki svemir, kao
izvor energije često se koristi radioizotopni 1706. S visine od 1.2 metra pustimo dva
termoelektrični generator, u kojemu se isko- jednaka utega, prvi slobodno pada, a drugi
-
rištava snaga oslobodena α -raspadom 238 Pu . klizi niz kosinu nagiba 20◦ . Drugi uteg treba
5 puta više vremena da dode - do dna od
Odredi termičku snagu koju proizvodi 1 kg tog
izotopa plutonija. Vrijeme poluraspada iznosi prvog. Odredi koeficijent trenja utega i kosine.
87.74 godine, a prosječna energija α -čestice g = 9.81 m/s2 . Otpor zraka zanemariti.
emitirane raspadom iznosi 5.58 MeV (mega-
elektron volta). C) Rješenja iz matematike
1701. Uzmimo da neki planet mase M
radijusa R ima jezgru i plašt, takve da je 3665. Bez korištenja računala dokaži
jezgra koncentrična kugla radijusa R/2 , a plašt q q
3 √ 3 √
ostatak planeta. Ako je ubrzanje sile teže na 20 − 14 2 + 20 + 14 2 = 4.
površini jednako ubrzanju sile teže na granici
plašta i jezgre, odredi postotak mase planeta u Prvo rješenje. Kako je:
jezgri i omjer gustoća jezgre i plašta. √
(2 − 2)3
1702. Odredite volumni udio helija i argona √ √ 2 √
u njihovoj smjesi, ako je brzina zvuka u = 23 − 3 · 22 · 2 + 3 · 2 · ( 2) − ( 2)3
toj smjesi jednaka brzini zvuka u zraku iste √ √
= 8 − 12 2 + 12 − 2 2
temperature i tlaka. Uzmimo da se zrak sastoji √
od dvoatomnih molekula prosječne molekulske = 20 − 14 2
mase 29 g/mol . √
(2 + 2)3
1703. Tijelo je 10 000 km udaljeno od √ √ √
= 23 + 3 · 22 · 2 + 3 · 2 · ( 2)2 + ( 2)3
površine Zemlje. Kojom se minimalnom √ √
brzinom mora kretati u odnosu na Zemlju = 8 + 12 2 + 12 + 2 2
a da ne padne, nego ostane u orbiti? Smatrat √
= 20 + 14 2,
ćemo da je tijelo palo ako se spusti bliže od

Matematičko-fizički list, LXIX 4 (2018. – 2019.) 259

slijedi broj. No, to je proturječje s pretpostavkom da
q q su u skupu A navedeni svi prosti članovi niza
3 √ 3 √
20 − 14 2 − 20 + 14 2 Sn .
q √ q √
3 3
= (2 − 2)3 + (2 + 2)3 Oliver Kukas (3), Zabok
√ √ 3667. U skupu realnih brojeva odredi sva
= 2 − 2 + 2 + 2 = 4.
rješenja sustava jednadžbi
Borna Cesarec (1),
x + y2 = y3
Srednja škola Krapina, Krapina
y + x2 = x3 .
Drugo rješenje. Lijevu stranu jednakosti
označimo s A . Tada je: Rješenje. Oduzimanjem jednadžbi redom
√
A3 = 20 − 14 2 imamo:
q q x − y + y2 − x2 = y3 − x3
3 √ 3 √
+ 3 · (20 − 14 2)2 · 20 + 14 2
q x − y − (x2 − y2 ) + x3 − y3 = 0
3 √ q 3 √
+ 3 · 20 − 14 2 · (20 + 14 2)2 (x − y)(x2 + y2 + xy − x − y + 1) = 0.
√
+ 20 + 14 2 Budući da je
q √ √
3 x2 + y2 + xy − x − y + 1
= 40 + 3 · (20 − 14 2)(20 + 14 2)
q q 1 1 1
3 √ 3 √ = (x − 1)2 + (y − 1)2 + (x + y)2 > 0
· ( 20 − 14 2 + 20 + 14 2) 2 2 2
√ jer ne može istovremeno biti x − 1 = 0 ,
= 40 + 3 · 3 400 − 392 · A y − 1 = 0 i x + y = 0 , jedino je moguće
= 40 + 6A. x − y = 0 tj. x = y . No, sada iz bilo koje od
početnih jednadžbi slijedi:
To znači da lijeva strana jednakosti zadovoljava
kubnu jednadžbu x3 − x2 − x = 0
x3 − 6x − 40 = 0. x(x2 − x − 1)= 0
Lako provjerimo da x = 4 jest rješenje ove √ √
1− 5 1+ 5
jednadžbe. Dijeljenjem polinoma dobivamo tj. x1 = 0 , x2 = , x3 = pa
2 2
x3 − 6x − 40 = (x − 4)(x2 + 4x + 10), su rješenja zadanog sustava
j „ √ √ « „ √ √ «ff
a kako je diskriminanta jednadžbe x2 + 4x + 1− 5 1− 5 1+ 5 1+ 5
(0, 0), , , , .
10 = 0 jednaka D = −24 < 0 ta jednadžba 2 2 2 2
nema realnih rješenja. Dakle, jedino realno Oliver Kukas (3), Zabok
rješenje kubne jednadžbe je x = 4 , pa je tako
i A = 4 , što je i trebalo dokazati. 3668. Ako su a , b , c pozitivni realni
Oliver Kukas (3), brojevi, dokaži nejednakost
„ «„ «„ «
Gimnazija A. G. Matoša, Zabok 1 1 1 16
1+ 1+ 1+ ≥ .
a b c 1 + abc
3666. Promatrajući brojeve Sn = n! − 1 ,
- njima ima beskonačno
n ∈ N , dokaži da medu Kada vrijedi jednakost?
mnogo prostih brojeva. Rješenje. Nejednakost je redom ekvivalentna
Rješenje. Pretpostavimo suprotno, tj. da niz sljedećima:
„ «„ «
Sn ima konačno mnogo prostih brojeva. Neka 1 1 1 1 16
1+ + + 1+ 
oni čine skup A = {p1 , p2 , . . . , pn } i neka je a b ab c 1 + abc
pk najveći medu - njima. Uzmimo specijalno „ «
1 1 1 1 1 1 1
n = pk . Tada je n! − 1 = pk ! − 1 član niza 1+ + + + + + +
a b ab c ac bc abc
i sigurno nije djeljiv niti s jednim prostim
brojem iz gornjeg skupa, pa je i sam prost · (1 + abc)  16

260 Matematičko-fizički list, LXIX 4 (2018. – 2019.)

 1 1 1 1 1 1 1 Rješenje. Prema potenciji točke obzirom na
1+ + + + + + +
a b ab c ac bc abc kružnicu je
+ abc + bc + ac + ab + b + a + 1  16
„ « „ « „ « |PC|2 = |PA| · |PB| = |PA| · 2|PA|
1 1 1
a+ + b+ + c+ tj.
a b c √
„ « „ « „ « |PC| = 2|PA|. (1)
1 1 1
+ ab + + bc + + ca +
ab bc ca
„ «
1
+ + abc  14
abc
1
Kako za x > 0 vrijedi x +  2 , ova
x
nejednakost vrijedi. Jednakost vrijedi za
a = b = c = 1.
Oliver Kukas (3), Zabok

3669. U konveksnom četverokutu ABCD Sada koristimo poučak o simetrali kuta za

točka K je unutar trokuta ABD tako da su APC i BPC , pa je:
trokuti ABD i KCD slični. Dokaži da su |AD| |AP| (1) |AD| 1
trokuti BCD i AKD slični. = =⇒ = √ (2)
|DC| |CP| |DC| 2
|BE| |BP| (1) |BE| √
Rješenje. Kako su trokuti ABD i KCD = =⇒ = 2. (3)
slični imamo < )ADB = <
)KDC i |CE| |CP| |CE|
|DA| |DK| Kako je PBC ∼ PCA (jedan kut im je
= . zajednički i <)ACP = < )ABC ) imamo:
|DB| |DC| √ √
|AC| |PC| (1) |AC| 2|PA| 2
= =⇒ = =
|BC| |PB| |BC| 2|PA| 2
√
|AD| + |DC| 2
=⇒ =
|BE| + |CE| 2
√ √
(2),(3) |AD| + 2|AD| 2
=⇒ =
1 2
|BE| + √ |BE|
2
„ «
√ 1
2 1+ √
|AD| 2
Tada je =⇒ = √
|BE| 2(1 + 2)
<
)ADK = <
)ADB − <
)BDK √
|AD| 2+1 1
=<
)KDC − <
)BDK = <
)BDC =⇒ = √ =
|BE| 2(1 + 2) 2
|DA| |DB| tj. |BE| = 2|AD| .
i = , odakle slijedi da su trokuti
|DK| |DC|
AKD i BCD slični. Oliver Kukas (3), Zabok

Ur. 3671. Neka su a , b , c duljine stranica

trokuta. Ako je njegova površina jednaka
3670. Točka A je polovište dužine PB. Iz (a − b + c)(a + b − c) , dokaži da je duljina
točke P povučena je tangenta PC na kružnicu simetrale kuta iz vrha A jednaka
koja prolazi točkama A i B . Simetrala kuta 8bc
<)CPA siječe stranice AC i BC redom u d= √ .
17(b + c)
točkama D i E . Dokaži |BE| = 2|AD| .

Matematičko-fizički list, LXIX 4 (2018. – 2019.) 261

 Rješenje. Iz P = P1 + P2 redom dobivamo b2 + 2bc + c2 − a2
1 1 α 1 α = 16a2 − 16b2 + 32bc − 16c2
bc sin α = cd sin + bd sin
2 2 2 2 2
α α α 17a2 = 17b2 − 30bc + 17c2
2bc sin cos = (b + c)d sin
2 2 2 4
2bc α a2 = (b − c)2 + bc
d= cos . (1) 17
b+c 2 Sada iz (2) konačno imamo:
√ r
2 bc a + b + c b + c − a
d= ·
b+c 2 2
√ q
bc
= (b + c)2 − a2
b+c
√ r
bc 4
= (b + c)2 − (b − c)2 − bc
b+c 17
8bc
= √ ,
Kako je 17(b + c)
r r što je i trebalo dokazati.
α 1 + cos α 2bc + 2bc cos α
cos = = Oliver Kukas (3), Zabok
2 2 4bc
s 3672. Ako su K , L , M sjecišta simetrala
2bc + b2 + c2 − a2 unutarnjih kutova α , β , γ trokuta ABC redom
=
4bc s nasuprotnim stranicama, dokaži nejednakost
s
|BC| α |CA| β |AB| γ
(b + c)2 − a2 cos + cos + cos ≥ 3.
= |AK| 2 |BL| 2 |CM| 2
4bc
r Prvo rješenje.
(b + c + a)(b + c − a)
=
4bc
r r
2s · 2(s − a) s(s − a)
= = ,
4bc bc
slijedi √
2 bc p
d= s(s − a). (2)
b+c
Iz uvjeta zadatka
Uz oznake kao na slici i formulu (1),
P = (a − b + c)(a + b − c) dokazanu u rješenju zadatka 3671, vrijedi:
imamo „ « „ « |BC| α |CA| β |AB| γ
cos + cos + cos
a+b+c a+b+c |AK| 2 |BL| 2 |CM| 2
P=2 −b ·2 −c
2 2 a(b + c) b(a + c) c(a + b)
= + +
= 4(s − b)(s − c). (3) 2bc 2ac 2ab
√ √ √
Koristeći Heronovu formulu slijedi: a · 2 bc b · 2 ac c · 2 ab
p  + +
s(s − a)(s − b)(s − c) = 4(s − b)(s − c) 2bc 2ac 2ab
p p a b c
s(s − a) = 4 (s − b)(s − c) / 2 = √ +√ +√
bc ac ab
s
s(s − a) = 16(s − b)(s − c) a b c
 3 · 3 √ · √ · √ = 3.
(a + b + c)(b + c − a) bc ac ab
| {z }
= 16(a − b + c)(a + b − c) =1
(b + c)2 − a2 = 16[a2 − (b − c)2 ] Oliver Kukas (3), Zabok

262 Matematičko-fizički list, LXIX 4 (2018. – 2019.)

 Drugo rješenje. Primijenit ćemo poučak o i poslije kvadriranja dobivamo:
sinusima za trokute BKA i CKA : a · b + b · c + a · c + b2 = 0. (1)
α α
|BK| sin |CK| sin
= 2 , = 2.
|AK| sin β |AK| sin γ

Sada, koristeći činjenicu da spojnice na-

Zbrajanjem ovih jednakosti dobivamo suprotnih stranica spajaju njihova polovišta
„ « imamo:
|BC| |BK| |CK| α 1 1
= + = sin + . −
−→ d b a+b+c b
|AK| |AK| |AK| 2 sin β sin γ MN = − +a+ = − +a+
2 2 2 2
α 1
Pomnožimo li ovu jednakost s 2 cos = (a−c),
2 2
dobivamo
−−→2 1 1
|BC| α sin α sin α |MN| = (a−c)2 = (a2 +c2 −2a · c) (2)
2 cos = + . 4 4
|AK| 2 sin β sin γ −→ a c 1
PQ = +b+ = (a+2b+c),
Slično je 2 2 2
|CA| β sin β sin β −→ 1
2 cos = + |PQ|2 = (a2 +4b2 +c2 +2a · c+4a · b+4b · c)
|BL| 2 sin γ sin α 4
1
|AB| γ sin γ sin γ = [a2 +c2 +2a · c+4(a · b+b · c+b2 )]
2 cos = + . 4
|CM| 2 sin α sin β (1) 1 2
Lijeva strana tražene jednakosti postaje = (a +c2 +2a · c−4a · c). (3)
4
„ « „ « −
−→ −→
1 sin α sin β 1 sin β sin γ Iz (2) i (3) slijedi | MN | = | PQ | .
+ + +
2 sin β sin α 2 sin γ sin β Oliver Kukas (3), Zabok
„ «
1 sin γ sin α 3674. Odredi jednadžbu kružnice upisane u
+ + 3
2 sin α sin γ trokut čije stranice leže na pravcima
jer za pozitivne brojeve a i b vrijedi m1 . . . 2x − 3y + 21 = 0
a b m2 . . . 3x − 2y − 6 = 0
+  2.
b a m3 . . . 2x + 3y + 9 = 0.
Ur.
Rješenje. Kako je središte upisane kružnice
3673. Ako su zbrojevi površina kvadra- presjek simetrala unutarnjih kutova, treba naći
ta nad nasuprotnim stranicama konveksnog jednadžbe simetrala unutarnjih kutova. Neka
četverokuta jednaki, dokaži da su spojnice je (h, k) središte upisane kružnice.
nasuprotnih stranica jednakih duljina.
Kako je udaljenost središta upisane kružnice
Rješenje. Iskoristimo najprije uvjet zadatka od njegovih stranica konstantna imamo
2h − 3k + 21 3h − 2k − 6
a2 + c2 = b2 + d2 =⇒ √ = √
− 13 13
|a|2 + |c|2 = |b|2 + (a + b + c)2 tj. h − k + 3 = 0 .

Matematičko-fizički list, LXIX 4 (2018. – 2019.) 263

 2h + 3k + 9 2h − 3k + 21 Iz poučka o sinusima je:
√ = √
− 13 13 d1 b
= =⇒
tj. k − 2 = 0 . sin ϕ sin(180◦ − α )
b sin ϕ 2R sin β
d1 = = sin ϕ ,
sin α sin α
te
2R sin γ 2R sin α
d2 = sin ϕ , d3 = sin ϕ .
sin β sin γ
Sada je:
PABC = PABP + PBCP + PACP
1
ab sin γ
2
1 1 1
= d1 c sin ϕ + d2 a sin ϕ + d3 b sin ϕ
2 2 2
2R2 sin α sin β sin γ
Dakle, k = 2 , h = −1 ,
√ sin β sin γ
2 · (−1) + 3 · 2 + 9 13 = 2R2 sin2 ϕ
r= √ = √ = 13. sin α
13 13 sin α sin γ
+ 2R2 sin2 ϕ
Iz (x − h)2 + (y − k)2 = r2 imamo (x + 1)2 + sin β
(y − 2)2 = 13 ili x2 + y2 + 2x − 4y = 8 . sin α sin β
+ 2R2 sin2 ϕ .
Oliver Kukas (3), Zabok sin γ
Dobivamo
3675. Dana je točka P unutar trokuta ABC
tako da je ϕ = <)PAB = < )PBC = < )PCA . Ako 1 1 1 1
= + + ,
su α , β , γ kutovi trokuta, dokaži jednakost sin2 ϕ sin2 α sin2 β sin2 γ
1 1 1 1 što je i trebalo dokazati.
= + + .
sin2 ϕ sin2 α sin2 β sin2 γ Oliver Kukas (3), Zabok

3676. Niz (an ) definiran je s a1 = 1 ,

Rješenje. Uz oznake kao na slici najprije je:
◦ n+1
)CPA = 180 − ϕ − <
< )PAC an = (a + a2 + . . . + an−1 ), n > 1
n−1 1
= 180◦ − ϕ − (α − ϕ ) Odredi a2019 .
= 180◦ − α
Rješenje. Iz
i analogno
n+1
)APB = 180◦ − β
< an = (a + a2 + . . . + an−1 ),
n−1 1
)BPC = 180◦ − γ .
< slijedi
n−1
an = a1 + a2 + . . . + an−1 ,
n+1
te
n
an+1 = a1 + a2 + . . . + an .
n+2
Dakle,
an = (a1 +a2 + . . . +an )−(a1 +a2 + . . . +an−1 )
n n−1
= an+1 − an
n+2 n+1

264 Matematičko-fizički list, LXIX 4 (2018. – 2019.)

 „ «
n−1 n prirodan broj. No, još je
=⇒ 1 + an = a
n+1 n + 2 n+1
42k+1 + 1
n+2
=⇒ an+1 = 2 · an .
n+1 = 4 · (4k )2 + 1
Sada je, zaključujući induktivno: = (2 · 4k )2 + 1
n+2 n+1 n
an+1 = 2 ·
n+1
·2·
n
·2·
n−1 = (2 · 4k )2 + 4 · 4k + 1 − 4 · 4k
4 3 = (2 · 4k + 1)2 − (2 · 2k )2
· ... · 2 · · 2 · · 1
3 2
= (2 · 4k + 1 − 2 · 2k ) · (2 · 4k + 1 + 2 · 2k )
= 2n−1 · (n + 2)
= (22k+1 − 2k+1 + 1) · (22k+1 + 2k+1 + 1).
tj. an = 2n−2 · (n + 1) . (2)
Konačno je: Iz zapisa (2) vidimo da brojnik izraza (1)
a2019 = 22017 · 2020 = 22019 · 505. možemo prikazati kao umnožak dva prirodna
broja i za k  2 svaki od njih je sigurno
Oliver Kukas (3), Zabok veći od 5. Iz ranijeg razmatranja znamo da je
3677. Dokaži da je za svaki neparan n ≥ 5 barem jedan od tih faktora višekratnik broja
broj 5. Iz svega navedenog je izraz dan u uvjetu
„ « „ « „ « zadatka složen prirodni broj.
n n n
· 5n−1 − · 5n−2 + · 5n−3 Oliver Kukas (3), Zabok
0 1 2
„ « „ «
n n 3678. Bridovi iz jednog vrha tetraedra su
−... − ·5+ -
medusobno okomiti. Ako su njihove duljine
n−2 n−1
redom jednake 9, 12 i 16 cm, izračunaj visinu
složen.
tetraedra iz promatranog vrha.
Rješenje. Ako je n = 2k+1 , n  5 neparan Prvo rješenje. Smjestimo dani tetraedar u
broj, vrijedi: koordinatni sustav kao na slici.
„ « „ «
2k + 1 2k + 1
· 52k − · 52k−1
0 1
„ « „ «
2k + 1 2k + 1
+ ... − ·5+
2k − 1 2k
»„ « „ «
1 2k + 1 2k + 1
= · 52k+1 − · 52k
5 0 1
„ « „ «
2k + 1 2k + 1
+ ... − · 52 + · 51
2k − 1 2k
„ « –
2k + 1 1
− · 50 +
2k + 1 5
2k+1„ «
1 X 2k + 1 1
= · 52k+1−p · (−1)p +
5 p 5 Iz segmentnog oblika jednadžbe ravnine
p=0
x y z
1 1 42k+1 + 1 + + =1
= (5 − 1)2k+1 + = , k  2. a b c
5 5 5 (1) slijedi
Pogledamo li brojnik ovog izraza, vidimo x y z
da broj 42k završava znamenkom 6. Dakle, + + = 1 / · 144
9 12 16
brojnik završava znamenkom 5 pa je djeljiv s 16x + 12y + 9z − 144 = 0.
5. Time smo dokazali da je izraz (1) sigurno

Matematičko-fizički list, LXIX 4 (2018. – 2019.) 265

Tražena visina tetraedra je zapravo udaljenost 1 √
= · 8 · 37 · 3 · 8 · 3 · 13
ishodišta od ravnine ABC 4
√
|Ax0 + By0 + Cz0 + D| = 6 37 · 13,
d= √ 3 · 288 144
A2 + B2 + C 2 v= √ = √ .
|16 · 0 + 12 · 0 + 9 · 0 − 144| 144 6 37 · 13 37 · 13
= √ = √ . Ur.
2 2
16 + 12 + 9 2 481

Oliver Kukas (3), Zabok D) Rješenja iz fizike

Drugo rješenje. Neka je |DA| = 9 cm , OŠ – 446. Učenici su na satu fizike napravi-
|DB| = 12 cm , |DC| = 16 cm . Volumen li kosinu dugačku 120 i visoku 40 centimetara.
tetraedra je Po njoj su vukli valjke mase 300 grama. Kad
su valjak vukli uz kosinu, tako da se on mogao
1 1 1 kotrljati, sila vučenja je iznosila 1 njutn, a kad
V= · abc = abc = 288 cm2 .
3 2 6 je valjak klizio po kosini sila je bila 1.4 njutna.
1 3V S koje visine treba pustiti valjak koji kliže da
Nadalje, V = P · v tj. v = . - istovremeno s valjkom koji se
3 ABC PABC u podnožje dode
kotrlja i koji je u istom trenutku pušten s vrha
kosine?
Rješenje.
l = 120 cm
h = 40 cm
m = 300 g = 0.3 kg
Fkotrljanja = 1 N
Fklizanja = 1.4 N
PABC ćemo odrediti pomoću Heronove
formule h1 =?
p G =m·g= 3 N
PABC = s(s − a)(s − b)(s − c)
Kosina smanji silu onoliko puta koliko joj je
gdje je duljina veća od visine, dakle, da nema trenja
p p sila kojom bi se valjak mogao vući po ovoj
x= a2 + b2 = 92 + 122 = 15, kosini iznosila bi
p p Gh
y= b2 + c2 =
122 + 162 = 20, F= = 1 N.
p p √ l
z = c2 + a2 = 162 + 92 = 337, Kad se valjak kotrlja sila trenja je zanemariva,
√ a kad se vuče tako da klizi, sila trenja iznosi
x+y+z 35 + 337
s= = , Ftr = Fklizanja − F = 0.4 N.
2 2
s Kad valjak klizi niz kosinu sila trenja će ga
√ √
(35 + 337) (5 + 337) usporavati,
PABC = ·
2 2 F1 = F − Ftr = 0.6 N
s
√ √ F 0.6 N
(−5 + 337) (35 − 337) a1 = 1 = = 2 m/s2 .
· · m 0.3 kg
2 2
q Kad se valjak kotrlja niz kosinu sila koja ga
1 ubrzava je F2 = F = 1 N ,
= (352 − 337)(337 − 52 )
4 F 1N
1√ a2 = 2 = = 3.3 m/s2 .
= 888 · 312 m 0.3 kg
4

266 Matematičko-fizički list, LXIX 4 (2018. – 2019.)

 Vrijeme za koje će taj valjak doći od vrha OŠ – 448. Kad izgori kilogram alkohola
do dna kosine iznosi: oslobodi se 3 · 107 džula topline. Učenici
r v
2s u 2 · 1.2 m su na satu ulili u konzervu 5 cm3 70-
t2 = =ut m = 0.85 s = t1 = t. postotnog alkohola i zapalivši ga zagrijavali
a2 3.3 2
s 200 cm3 vode. Temperatura vode se povećala
Valjak koji kliže za to vrijeme će prijeći put s 20 ◦ C na 36 ◦ C . Kolika je korisnost ovakvog
s1 . načina zagrijavanja? Gustoća alkohola je
790 kg/m3 . Specifični toplinski kapacitet vode
a · t2
s1 = 1 = 0.723 m. je 4200 J/kgK , a gustoća vode 1000 kg/m3 .
2
Iz sličnosti trokuta imamo Rješenje.
h · s1 40 cm · 72.3 cm
h1 = = = 24.1 cm. q = 3 · 107 J/kg
l 120 cm
Elena Mavretić (8), VA = 5 cm3 , VV = 200 cm3
OŠ Mate Lovraka, Zagreb ◦
t1 = 20 C, t2 = 36 ◦ C
OŠ – 447. Bronca je legura bakra i
ρA = 790 kg/m3
kositra. Komad bronce ima obujam 500 kubnih
centimetara i masu 4307 grama. Koliko grama ρV = 1000 kg/m3
bakra, a koliko kositra ima u tom komadu?
c = 4200 J/kgK
Gustoća bakra je 8940 kg/m3 , a kositra
7310 kg/m3 . η =?
Rješenje. mA = 0.7 · ρA · VA = 0.7 · 0.79 g/cm3 · 5 cm3
V = 500 cm3 = 2.765 g
m = 4307 g J
Q = q · mA = 2.765 g · 3 · 104 = 82 950 J
g
ρCu = 8940 kg/m3
J
QK = c · m · Δt = 0.2 kg · 16 K · 4200
ρSn = 7310 kg/m3 kgK
mCu , mSn =? = 13 440 J
m = mCu + mSn Qk 13 440 J
η= = = 0.162 = 16.2 %.
Q 82 950 J
4307 g = ρCu · VCu + ρSn · VSn
Filip Vučić (8),
4307 g = VCu · 8.94 g/cm3
OŠ Trnsko, Zagreb
+ (500 cm3 − VCu ) · 7.31 g/cm3
Kad pomnožimo jednadžbu s cm3 /g i riješimo OŠ – 449. Učenik je na bateriju od 3.5 volta
se zagrade dobijemo: paralelno spojio dva otpornika R1 = 2 Ω i
R2 = 6 Ω . Izmjerio je napon na krajevima
4307 cm3 = 8.94VCu + 3655 cm3 − 7.31VCu te paralele i začudio se kad je utvrdio da
1.63VCu = 652 cm3 on iznosi samo 1.5 volta. Tada se sjetio
da baterije imaju unutarnji otpor. Koliki je
VCu = 400 cm3 , VSn = 100 cm3 unutarnji otpor njegove baterije? Usporedite
mCu = ρCu · VCu = 8.94 g/cm3 · 400 cm3 struju kroz otpornik R2 u ovom spoju sa
strujom kroz njega kad bi ga se serijski spojilo
= 3576 g s R1 na istu bateriju.
mSn = ρSn · VSn = 7.31 g/cm3 · 100 cm3
Rješenje.
= 731 g.
R1 = 2 Ω, R2 = 6 Ω
Luka Raguž (8),
OŠ Horvati, Zagreb U = 3.5 V, Up = 1.5 V

Matematičko-fizički list, LXIX 4 (2018. – 2019.) 267

 Rb =?, I2 , I2 =? je 80 km veći od radijusa drugog. Odredi
1 1 1 1 1 4 radijuse oba patuljasta planeta.
= + = + =
Rp R1 R2 2Ω 6Ω 6Ω
- patuljastim
Rješenje. Zadane razlike medu
3
Rp = Ω planetima mogu se zapisati kao:
2
I = Ib ρ1 = 1.02ρ2 ,
Up U g1 = 1.12g2 ,
= b
Rp Ub
R1 = R2 + 80 km.
U · Rp 2V · 1.5 Ω
Rb = b = =2Ω Budući da općenito ubrzanje sile teže možemo
Up 1.5 V
izraziti pomoću mase, a masu pomoću gustoće,
Up 1.5 V
I2 = = = 0.25 A imamo
R2 6Ω
4
Kad su otpori spojeni serijski ukupni otpor u Gm Gρ · R 3 π 4π GρR
krugu iznosi g= 2 = 3 = .
R R2 3
R = R1 + R2 + Rb = 10 Ω
Podijelimo li izraz za prvi patuljasti planet s
U 3.5 V onim za drugi, dobit ćemo omjere:
I2 = I = = = 0.35 A.
R 10 Ω
g1 ρ R
Struja kroz drugi otpornik je veća kad su = 1 · 1.
otpornici spojeni serijski. g2 ρ2 R2
Andrija Adamović (8), Odatle uvrštavanjem prve dvije jednakosti
OŠ Mate Lovraka, Zagreb dobivamo 51R1 = 56R2 , što uvršteno u treću
daje
1686. Serijski LCR titrajni krug pri
R1 = 896 km, R2 = 816 km.
rezonantnoj frekvenciji ima ukupnu impedanciju
500 Ω , a pri dvostruko većoj frekvenciji Ur.
1300 Ω . Odredi induktivni i kapacitivni otpor
pri rezonantnoj frekvenciji.
1688. Na 3000 m nadmorske visine, tlak
Rješenje. Impedancija serijski spojene za- zraka iznosi 69.2 % tlaka na razini mora. Ako
vojnice, kondenzatora i otpornika je dana kisika u zraku ima 21 % (na obje visine), koliki
izrazom: je parcijalni tlak kisika na 3000 m? Apsolutni
q tlak zraka na razini mora je 101 325 Pa.
Z = (XL − XC )2 + R2 .
U rezonanciji je XL = XC = X , a pri dvostruko Rješenje. Parcijalni tlak na zadanoj visini
većoj frekvenciji je induktivni otpor dvostruko jednak je umnošku apsolutnog tlaka na toj
veći, a kapacitivni dvostruko manji od X . visini i udjela kisika, dakle
Imamo:
p = 0.692 · 101 325 · 0.21 = 14 725 Pa.
5002 = (X − X)2 + R2
Borna Cesarec (1),
13002 = (2X − X/2)2 + R2 . Srednja škola Krapina, Krapina
Iz prve je jednadžbe R = 500 Ω , a to uvršteno
u drugu daje X = 800 Ω .
Ur. 1689. Aktivacijom žive u nuklearnom
1687. Dva patuljasta planeta, oba sferno reaktoru može se proizvesti zlato, reakcijom
196 β+
simetrična imaju sličnu masu i veličinu. Prvi Hg + n → γ +197 Hg , 197 Hg → 197 Au . Ako
ima 2 % veću prosječnu gustoću od drugog. na taj način stvorimo milijardu atoma zlata
Na površini prvog je ubrzanje sile teže 12 % svake sekunde, koliko je vremena potrebno da
veće nego na površini drugog. Radijus prvog bi stvorili 1 gram zlata?

268 Matematičko-fizički list, LXIX 4 (2018. – 2019.)

 Rješenje. Odredimo broj atoma zlata u 1691. Galij je metal koji nakon žive i cezija
jednom gramu: ima najniže talište, +30 ◦ C . Gustoća krutog
NA galija je 5904 kg/m3 , a tekućeg 6093 kg/m3 .
N= = 3.05685 · 1021 atoma. Koliko će se smanjiti volumen galija ako
Ar(Au)
Potreban broj sekundi dobijemo dijeljenjem s rastalimo 120 grama tog metala? Ako u tekući
milijardu, dakle galij ubacimo 5 grama krutog galija, koliki će
volumen viriti iznad površine?
t = 3.05685 · 1012 s = 96 932 godine.
Rješenje. Volumen 120 g krutog galija je
Ur. m 0.12
V1 = = = 2.03252 · 10−5 m3 .
1690. Na Novu godinu, 1. 1. 2019. sonda ρ 5904
New Horizons proletjet će pored objekta Volumen 120 g tekućeg galija je
Kuiperovog pojasa 2014MU69. Brzina letjelice m 0.12
V2 = = = 1.96947 · 10−5 m3 .
u odnosu na Sunce će iznositi 14.07 km/s , ρ 6093
a u odnosu na objekt 14.43 km/s . Letjelica Pa će se taljenjem volumen smanjiti za
će proći na 3500 km udaljenosti, a objekt ΔV = 6.305·10−7 m3 = 0.6305 cm3 . Volumen
je (očekivanog) promjera 30 km. Kolika je 5 grama je analogno
prividna veličina objekta pri proletu? Koliko
minuta prije (i nakon) najvećeg približenja V1 = 0.84688 cm3 ,
će prividna veličina biti veća od jedne lučne V2 = 0.82061 cm3 .
minute?
Uzgon djeluje na uronjeni volumen, i jednak je
Rješenje. Za najvećeg približenja, objekt težini istisnute tekućine, dakle na V2 . Odatle
veličine 30 km sa 3500 km udaljenosti zauzima slijedi da iznad površine viri ΔV  = V1 − V2 =
prostorni kut α , 0.02627 cm3 .
α R 15 Borna Cesarec (1), Krapina
tg = =
2 d 3500 1692. Uteg na niti
α = 0.491◦ = 29.5 . jednoliko rotira u hori-
Da bi taj kut iznosio 1 udaljenost mora biti zontalnoj ravnini, kao na
R slici. Kut otklona iznosi
d1 =
tg 0.5
= 103 132 km. 22◦ , a period rotaci-
- ta dva položaja, letjelica mora preći je 1.3 sekunde. Odredi
Izmedu
duljinu niti. Koliki bi
put po kateti x pravokutnog trokuta hipotenuze
bio period njihanja ma-
d1 i druge katete 3500 km, dakle
p log otklona?
x = 103 1322 − 35002 = 103 073 km.
Rješenje. Pri jednolikoj
Brzinom 14.43 km/s , ta se udaljenost prevali rotaciji uz stalni otklon α , period vrtnje njihala
za je
103 073 s
t= = 7143 s = 119 min. l cos α
14.43 T = 2π .
Dakle za najbližeg pogleda objekt je veličine g
punog Mjeseca gledanog sa Zemlje, a iskoristivi Odatle je (uz g = 9.81 m/s2 ) l = 0.45293 m ,
prolet traje oko dva sata približavanja i dva a period njihanja tog njihala
sata udaljavanja! s
l T
Tnj = 2π = √ = 1.35 s.
g cos α
Ur.

Ur.

Matematičko-fizički list, LXIX 4 (2018. – 2019.) 269