Javne financije 2014./2015.

PITANJA (2014./2015.godina)
- za kolokvije i ispit iz predmeta JAVNE FINANCIJE -

KOLOKVIJ 1
1. Što su javne financije (definicija)?
Znanstvena disciplina koja proučava prikupljanje, raspodjelu i trošenje novčanih
sredstava koja služe za zadovoljavanje zajedničkih javnih potreba.

2. Povijest javnih financija.

Pojam financije dolazi od lat. Finire što znači pojam plaćanja. Još 335. Pr. Kr. Je
Ksenofont pisao o državnim prihodima, a Aristotel je obrađivao problematiku
rasporeda poreznog tereta. Prije 14.st. ima značenje sudski pravorijek, između 14. I
17. Stoljeća označava novčane i bankarske poslove, a kasnije obilježava transakcije
vezane za prikupljanje prihoda od strane javnopravnih tijela. Sredinom 19. Stoljeća
javne financije postaju disciplina koja dobiva svoju metodologiju i objekt izučavanja.

3. Što je predmet izučavanja javnih financija?

Financijske aktivnosti javnih tijela države i zahvaćanje nacionalnog dohotka (na
prinudan način kroz poreze i zakone)

4. Navedite karakteristike financijskih aktivnosti države.

Prinudnost/prisilnost, zadovoljavanje javnih potreba, odsutnost rentabilnosti,
raznovrsnost javnih potreba, vremenska neograničenost.

5. Koje su razlike financijske aktivnosti javnog i privatnog sektora?

1. Država i druga javno-pravna tijela nemaju isključivu težnju ostvarivanja profita vs.
Privatni sektor je motiviran profitom/zaradom;
2. javni sektor ima za cilj sve prihode namjenski utrošiti (neprofitni sektor);
3. država ne rukovodi načelom „usluga za protuuslugu ili činidba za protučinidbu“;
4. djelatnošću države zadovoljavaju se javne potrebe nematerijalne prirode;
5. država koristi prihod koji ima prislini karakter što je zakonski uređeno;
6. država funkcionira na temelju zadovoljenja većeg broja ljudi (opći karakter);
7. odlučivanje o javnim prihodima i rashodima povjereno je državnom tijelu

6. Napravite podjelu nacionalnog dohotka.

Nacionalni dohodak podijeljen je na: osobnu potrošnju, javnu potrošnju, investicijsku
potrošnju i izvoz.

7. Objasnite i navedite karakteristike javnih dobara.

Javno dobro predstavlja svako dobro koje služi za zadovoljavanje javnih i zajedničkih
potreba na razini države.

8. Objasnite i navedite karakteristike privatnih dobara.

Privatno dobro predstavlja svako dobro koje služi za zadovoljavanje privatnih
potreba. Rabe se načela isključivosti i nekompatibilnosti.

9. Objasnite čista javna dobra.

Čisto javno dobro može se koristiti kolektivno, što znači da ga istovremeno mogu
koristiti razni subjekti, odnosno korištenje tog dobra od strane jednog subjekta ne
isključuje mogućnost korištenja tog dobra i od strane drugog subjekta.

10. Objasnite mješovita javna dobra (naplatna i zajednička).

1
 Javne financije 2014./2015.

O mještovitim dobrima se govori samo onda kada je prisutna samo jedna od

karakteristika (ili isključivost ili kompatibilnost).
Npr. Zastupljena isključivost: primjer je kazalište, zato što je korištenje determinirano
brojem sjedala, odnosno kapacitetom, ali nije zastupljena kompatibilnost, jer je
kvaliteta predstave ista bez obzira koliko je ljudi gledalo

11. Objasnite meritorna javna dobra.

U slučajevima kada birači/građani pogrešno procjenjuju korist, odnosno nedostatke
određenih dobara, radi se o meritornim dobrima, pri čemu se meritornim dobrima
smatraju ona „čija ponuda bi trebala (neovisno o preferencijama konzumenata) biti u
korist, odnosno u slučaju demeritornih dobara, ići na štetu društva“.

12. Javni prihodi (definicija i karakteristike).

Javni prihodi predstavljaju sredstva (novačana) kojima država nastoji zadovoljiti
cjelokupne javne potrebe iz svoje nadležnosti.
Karakteristike javnih prihoda: ubiranje u novcu; periodično ubiranje; ubiranje iz
prihoda, dohotka i iznimno imovine; služe za podmirenje javnih potreba.

13. Vrste javnih prihoda (nabrojite ih).

Javni prihodi prema: vremenu pritjecanja, načinu stjecanja prava na prihode,
karakteru vlasti, subjektu od kojih se prihodi ubiru, financijskoj autonomiji, namjeni
prikupljanja, pripadnosti proračuna.

14. Objasnite javne prihode prema vremenu pritjecanja.

a) Redovni – oni koji se tijekom dužeg vremenskog razdoblja stalno ubiru u
redovitim vremenskim razmacima iz izvora koji se permanentno ekonomski
obnavljaju.
b) Izvanredni – oni koji se ubiru u slučaju kada se pojavi potreba za pokrivanjem
izvanrednih rashoda; uvode se u slučaju nužde kada raspoloživa sredstva nisu
dovoljna za podmirenje novih, nepredviđenih rashoda.

15. Objasnite javne prihode prema načinu stjecanja prava na prihode.

a) Originarni (izvorni) – oni koje država na osnovi prava vlasništva ostvaruje svojom
gospodarskom aktivnošću, odnosno prihodi koje država kao i svaki drugi
gospodarski subjekt ostvaruje od državnih imanja i poduzeća
b) Derivativni (izvedeni) – ubiru se kao prinudni prihodi na osnovi financijskog
suverentiteta države (sastoji se od tri elementa: neovisnost državne vlasti – u
donošenju odluka je državna vlast neovisna od stranog utjecaja; supremacija
državne vlasti – državna vlast može nametati svoju volju svima na svome
teritoriju; i pravna neograničenost državne vlasti – nitko i ništa je ne ograničava u
donošenju pravnih akata i pravnih normi)

16. Objasnite javne prihode prema karakteru vlasti.

a) Privatnopravni – prihodi koji proistječu iz njezina statusa identičnog statusu
svakog drugog pojedinca koji ostvaruje prihode svojom gospodarskom aktivnošću
zasnovanom na pravu vlasništva
b) Javnopravni – prihodi koje država ostvaruje na osnovi svog statusa koji je
postavlja iznad pojedinca i daje joj pravo naređivanja, što ona iskorištava
donoseći pravne akte u kojima nameće obvezu plaćanja prihoda.

17. Objasnite javne prihode prema subjektu od kojih se prihodi ubiru.

a) Prihodi od fizičkih osoba – prihodi koje država ubire iz dohotka i/ili imovine fizičkih
osoba (plaćanju podliježu sve osobe koje ostvaruju djelatnost ili posjeduju
imovinu na osnovi koje su dužne plaćati raznovrsna davanja)

2
 Javne financije 2014./2015.

b) Prihodi od pravnih osoba – prihodi koje država ubire pretežno od gospodarskih

poduzeća

18. Objasnite javne prihode prema financijskoj autonomiji.

a) Državni prihodi
b) Županijski prihodi
c) Gradski i općinski prihodi

19. Objasnite javne prihode prema namjeni prikupljanja.

a) Ekvivalentni prihodi
b) Opće naknade

20. Objasnite javne prihode prema pripadnosti proračuna.

a) Fiskalni – prihodi koje država ostvaruje na temelju svog financijskoh i fiskalnoh
suvereniteta i to prisvajanjem dijela kupovne snage fizičkih i pravnih osoba
b) Nefiskalni – prihodi koji se prikupljaju na drugi način, posebno regulirano
zakonom

21. Što su fiskalni javni prihodi i koji prihodi spadaju u fiskalne javne prihode?
Fiskalni prihodi podrazumijevaju državu kao nositelja financijskog suvereniteta. U
fiskalne prihode spadaju: porezi, carine, pristojbe, doprinosi i parafiskaliteti.

22. Što su carine?

Carine spadaju u vrstu fiskalih prihoda koja se ubire prilikom prijelaza određene robe
preko državne, odnosno carinske granice. Jednan od najstarijih javnih prihoda koji se
prvi puta pojavljuje u Grčkoj u 5.st.pr.Kr.

23. Navedite prednosti i nedostatke carina.

Prednosti carina: učinkovit sustav zaštite i potpore nacionalne ekonomije, učinkoti
utjecaj na odnose s drugim državama, mogu uspješno braniti ekonomsku
samostalnost zemlje, te pomoću njih se brzo i jeftino dolazi do uvoza za financiranje
državnih potreba.
Nedostaci carina: ograničenje razvoja međunarodne trgodine, usporen gospodasrki
razvitak kao i razvoj tehnologije, nepravedne jer pogađaju siromašnije slojeve.

24. Navedite vrste carina (klasifikacija).

1. Prema smjeru kretanja robe: a) uvozne, b) izvozne, c) tranzitne
2. Prema svrsi uvođenja: a) ekonomske, b) fiskalne, c) socijalne, d) antidampinške
3. Prema vrsti carinskih stopa: a) specifične (kvantitativne), b) vrijednosne (ad
valorem)
4. Prema načinu donošenja propisa: a) autonomne, b) ugovorne
5. Prema visini carinske stope: a) diferencijalne, b) preferencijalne

25. Što su pristojbe (takse)?

Taksa predstavlja naknadu za rad državnih tijela ili institucija u izvršenju izravne ili
intelektualne (nematerijalne) usluge koja zadovoljava (u cijelosti ili djelomično)
osnovni interes tražitelja, a plaća se na osnovi teritorijalnosti.

26. Navedite vrste pristojbi (klasifikacija).

1. Prema tijelu koje propisuje pristojbenu obvezu: a) propisuju centralna državna
tijela, b) propisuju uže teritorijalne jedinice
2. Prema tijelima koje obavljaju usluge: a) administrativne pristojbe, b) sudske
pristojbe, c) činovničke pristojbe
3. Prema vremenu plaćanja: a) koje se plaćaju unaprijed, b) koje se plaćaju nakon
izvršenja uluge

3
 Javne financije 2014./2015.

4. Prema broju izvršenih usluga: a) pojedinačne pristojbe, b) paušalne pristojbe

27. Što su doprinosi?

Doprinosi predstavljaju naknadu za materijalnu uslugu kojoj je unaprijed utvrđena
namjera. Obveza plaćanja doprinosa utvrđena je pravnim propisima, ako obveznik
doprinosa ne podmiri svoju obvezu, naplata doprinosa bit će izvršena prisilnim putem.

28. Objasnite karakteristike doprinosa.

Ubiru se kao naknada za neposrednu korist od djelatnosti janopravnih tijela, koju nisi
inicirali kasniji korisnici koristi koja iz te djelatnosti za njih proizlazi; plaćaju se kao
naknada za koristi koje nisu aostraktne materijalne prirode; ubiru se od onih za koje
je proizašla neposredna korist od rada javno-pravnih tijela; ubiru se u iznosima
ovisnim o koristi koje za obveznika doprinosa proizlaze od djelatnosti javnopravnog
tijela: ubiru se u novcu, a ako obveznik ne podmiri svoju obvezu i primjenom sile.

29. Koje vrste doprinosa postoje u RH (pojasnite)?

1. Doprinos za zdravstveno osiguranje
2. Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup)
3. Doprinos za ozljede na radu
4. Doprinos za zapošljavanje

30. Što su parafiskalni javni prihodi i koje su im karakteristike?

Parafiskalni javni prihodi ili parafiskaliteti su plaćanja koja potječu od članova
zajednice povezanih zajedničkim i socijalnim interesom. Predstavljaju sporedan
fiskalitet; ne ulaze u proračun i ne potpadaju pod izravno reguliranje od strane tijela
države.

31. Što su nefiskalni javni prihodi i koje vrste istih poznajete?

Nefiskalni javni prihodi su javni prihodi od javne imovine (prihodi od privatizacije).
1. Deficitarno financiranje – ne koriste ga države koje vode stabilnu državnu politiku,
pravo države da ubaci u optjecaj dodatnu količinu novca
2. Vlastiti prihodi – poduzeća u vlasništvu države plaćaju poreze i doprinose
3. Darovi – imaju visoku ili neprocjenjivu vrijednost

32. Što su porezi (definicija)?

Porezi su osnovni financijski instrumenti prikupljanja javnih prihoda s kojima
suvremena država podmiruje rashode iz svoje nadležnosti. Zakonom regulirani
osnovni izvor financiranja države.

33. Navedite i objasnite karakteristike poreza?

1. Prinudnost/prisilnost – usvajanjem zakona porezni je obveznik na sebe preuzeo
obvezu i on ju je dužan izvršiti
2. Derivativnost/izvedenost – porezi su derivativni prihod države, što znači da ih
država ubire na osnovi svog financijskog (poreznog) suvereniteta, tj. Prava da
sama regulira materiju oporezivanja
3. Nepovratnost – porezi su nepovratni prihodi države što znači da se temelje na
trajnoj promjeni vlasničkih odnosa nad iznosima koje država ubire od fizičkih i
pravnih osoba koje tada postaju njeno vlasništvo i ona ih rabi za financiranje
zadataka i mjera iz svoje nadležnosti
4. Odsutnost neposredne protunaknade – porezi nisu naknada za korištenje usluga
koje daje i financira država u okviru svojih nadležnosti
5. Nedestiniranost – namjena trošenja iznosa ubranih porezom nije unaprijed
određena, već se prihodima prikupljenim porezima podmiruju rashodi općenito.
Usvojeno je zato što bi bilo gotovo nemoguće uvijek i u svakoj prilici te za svaki
porezni oblik utvrditi iznos koji će njegovom primjenom biti ubran

4
 Javne financije 2014./2015.

6. Javnost ubiranja – porezi se ubiru u javnom interesu jer se financiraju javni

rashodi, odnosno njihovim je trošenjem omogućeno zadovoljavanje brojnih javnih
potreba.
7. Novčani prihod države – porezi su prihodi u novcu
8. Načelo teritorijalnosti - porezi se plaćaju prema teritorijalnom principu. Fizičke
osobe koje imaju stalno mjesto prebivanja (preko 183 dana) bez obzira na
državljanstvo, za njih se definiraju određeni porezi. Javne osobe se definiraju
prema mjestu registriranja poduzeća pri nadležnom trgovačkom sudu.
9. Načelo državljanstva - porez plaća osoba koja pripada državi, bez obzira na
teritorij
10. Načelo neograničene porezne obveze - to je izvanredno načelo teritorijalnosti po
kojem se terete osobe koje imaju mjesto prebivališta i u zemlji i u inozemstvu.

34. Navedite prednosti i nedostatke destiniranih poreza?

Prednosti – lakša suglasnost za plaćanjem takvih poreza, povećava se interes
obveznika za zadovoljenje određene potrebe, osigurava se kontinuitet u financiranju
određene potrebe
Nedostaci – otežana je ukupna slika o prihodima i rashodima u određenim
zajednicama, vezanjem prihoda za određeni rashod osiguravaju se sredstva samo za
izvršenje te potrebe, skuplji način prikupljanja prihoda, u slučaju nedostatka novca ne
dolazi do izvršenja financiranja zadatka

35. Napravite klasifikaciju poreza.

1. Prema načinu utvrđivanja porezne obveze
a) Osobni ili subjektni porezi
b) Predmetni ili objektni porezi
2. Prema načinu raspodjele poreznog tereta
a) Reparacijski porezi
b) Kvotni porezi
3. Podjela:
a) Sintetički
b) Analitički
4. Podjela
a) Fundirani porezi
b) Nefundirani porezi
5. Podjela
a) Katastarski porezi
b) Tarifni porezi
6. Podjela
a) Opći porezi
b) Namjenski porezi
7. Podjela
a) Redovni porezi
b) Izvanredni porezi
8. Prema načinu naplate poreza
a) Neposredni/direktni porezi
b) Posredni/indirektni porezi

36. Objasnite poreze prema načinu utvrđivanja porezne obveze.

a) Subjektni – prilikom oporezivanja uzima se u obzir osoba poreznog obveznika;
visina porezne obveze ovisi o poreznoj snazi i o osobnim svojstvima poreznog
obveznika
b) Objektni – ne uzima se u obzir osoba, nego samo vrijednost ili prihod od objekta
oporezivanja

5
 Javne financije 2014./2015.

37. Objasnite poreze prema načinu raspodjele poreznog tereta.

a) Reparacijski – država je unaprijed utvrdila iznos koji će ubrati na određenom
području primjenom pojedinog poreza ili svih poreza
b) Kvotni – porezni obveznik odgovara svojoj poreznoj obvezi tako što će iz svoje
ekonomske snage izdvojiti točno unaprijed utvrđeni dio
38. Objasnite sintetičke/analitičke poreze.
a) Sintetički – oporezuje se ukupna porezna snaga poreznog obveznika; uzimaju se
u obzir sve okolnosti koje su vezane uz osobu poreznog obveznika, a važne su za
utvrđivanje visine poreznog opterećenja
b) Analitički – oporezuje se svaki pojedini prihod, odnosno imovinski predmet,
neovisno o osobi poreznog obveznika

39. Objasnite fundirane/nefundirane poreze.

a) Fundirani – smatraju se oni porezi kojima se oporezuju prihodi od fundiranih
(stalnih) izvora
b) Nefundirani – oni porezi kojima se oporezuju prihodi od nestalnih, nesigurnih
izvora

40. Objasnite katastarske/tarifne poreze.

a) Katastarski – ubiru se na temelju razreza poreza načinjenog prema za to
relevantnim podacima koji su uvedeni u katastarske knjige; objekt oporezivanja će
biti to npr. Zemljište koje je uvedeno u katastarsku knjigu
b) Tarifni – oni koji se ubiru na temelju podataka navedenih u službeno utvrđenom
popisu poreznih predmeta i stopa koja se zove tarifa (npr. Porezna stopa)

41. Objasnite opće/namjenske poreze.

a) Opći – oni kojima se podmiruju državne/javne potrebe općenito, a da se pritom
niti jedan porez ne ubire za unaprijed već određenu svrhu – najznačajniji dio
ukupnih javnih prihoda
b) Namjenski – oni kojima je već unaprijed utvrđena svrha u koju će se utrošiti
prihodi prikupljeni oporezivanjem

42. Objasnite redovne/izvanredne poreze.

a) Redovni – oni koji se prema načelu periodičnosti ubiru u redovnim vremenskim
intervalima – obično svake godine
b) Izvanredni – oni koji se ubiru od vremena do vremena, povremeno i privremeno

43. Objasnite poreze prema načinu naplate poreza.

a) Neposredni – oni koje porezni obveznik neposredno plaća i nije u mogućnosti da
ih prevali na neki drugi porezni subjekt
b) Posredni – oni porezi koje porezni obveznik može prevaliti na neki drugi porezni
subjekt

44. Opravdanje za ubiranje poreza (definicija i oblici teorija).

Obveza plaćanja poreza predstavlja teret, a to proizlazi iz činjenice da plaćanje
poreza za poreznog obveznika predstavlja smanjenje njegove ekonomske snage.
Razlozi o opravdanju ubiranja poreza su kroz povijest evoluirali sukladno razvoju
poreza te shvaćanju porezne obveze poreznog obveznika. Teorije koje opravdavaju
ubiranje poreza: Teorija sile, Teorija ugovora, Teorija cijene, Teorija reprodukcije
poreza, Organska teorija, Teorija žrtve, Suvremena teorija.

45. Teorija sile.

Temelji se na shvaćanju da je nametanje obveze plaćanja poreza jedan od izraza
nadmoćnosti koja proizlazi iz prava jačega što ga ima pobjednik. Prema teoriji sile, na

6
 Javne financije 2014./2015.

plaćanje poreza bili su obvezni pokoreni narodi kao i neravnopravni članovi

zajednice, lišeni prava da su-djeluju u odlučivanju pri uvođenju te obveze.

46. Teorija ugovora.

Teorijom ugovora opravdavalo se ubiranje poreza od slobodnog stanovništva države
u ranom srednjem vijeku. U izvanrednim je prilikama vladar morao od skupštine
staleža ishoditi odobrenje da ubere određeni porez.

47. Teorija cijene.

Zagovornici ove teorije su tumačili da poreze treba smatrati cijenom, odnosno
naknadom koja se na načelu do ut des (dajem da daš) plaća državi za usluge koje
ona čini. Izvršavajući zadatke iz svoje nadležnosti država ima određenih troškova,
koje korisnici tih usluga moraju platiti, pri čemu je cijena izražena u obliku poreza.

48. Teorija reprodukcije poreza.

U teoriji reprodukcije poreza sadržan je zahtjev da se porezi ubiru i troše tako da se
posredno vrate onima od kojih su ubrani. To će biti moguće onda kad se iznosi
prikupljeni oporezivanjem upotrijebe tako da omoguće povećanje dohotka poreznih
obveznika, a iz ovako uvećanog dohotka od poreznog će se obveznika moći ubrati i
veći iznos na ime oporezivanja.

49. Organska teorija.

Temelji se na shvaćanju o organskoj povezanosti između države i njenih građana.
„Organizam“ (država) ispunjavat će svoje funkcije i egzistirati neposredno i usko
vezan uz besprijekorno funkcioniranje njenih „organa“ (poreznih obveznika). Zakaže li
neki od vitalnih organa, biti će ugrožen opstanak samog organizma.

50. Teorija žrtve.

Život u organiziranoj zajednici kao što je država i korist koju ljudi imaju od te
zajednice iziskuje da se putem poreza izdvoje sredstva kojima će se podmiriti troškovi
koji osiguravaju postojanje i uspješno funkcioniranje države. Stanovnici države
moraju se žrtvovati, odnosno moraju izdvojiti dio svoje ekonomske snage za plaćanje
poreza.

51. Suvremena teorija.

Danas je razumljiva činjenica da je postojanje države koja će obavljati zadaće,
zadovoljavati javne potrebe koje delegiraju građani, nužna. Poreze shvaća kao
nezamjenjiv instrument prikupljanja poreza kojima država treba raspolagati da bi
mogla obaviti zadaće koje su joj stavljene u nadležnost. Porez je nužan doprinos
građana kojim se osigurava djelovanje države.

52. Navedite i objasnite osobne (subjektivne) elemente oporezivanja.

1. Porezni subjekt
2. Porezni obveznik
3. Porezni platac
4. Porezni destinar
5. Konačni porezni platac (osoba koja u krajnjoj liniji snosi porezni teret – pojam širi
od pojma poreznog obveznika i pojma poreznog destinatara)
6. Porezni jamac (osoba koja jamči da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu
obvezu, te ukoliko porezni obveznik propusti izvršiti svoju obvezu, tu će obvezu
umjesto njega izvršiti porezni jamac)

53. Objasnite pojam: porezni subjekt.

7
 Javne financije 2014./2015.

Osoba koja sudjeluje u oporezivanju. Može biti aktivan i pasivan. Aktivni porezni
subjekt je ono javnopravno tijelo koje je ovlašteno da uvodi poreze i propisuje obvezu
plaćanja poreza, Pasivni porezni subjekt je ona fizička ili pravna osoba koja iz svoje
ekonomske snage izdvaja iznos dužnog poreza.

54. Objasnite pojam: porezni obveznik.

Osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza.

55. Objasnite pojam: porezni platac.

Pod poreznim platcem se smatra osoba koja na ime i za račun poreznog obveznika
plaća porez. Uplaćuje li porez sam porezni obveznik, nalazi se u ulozi poreznog
platca.

56. Objasnite pojam: porezni destinatar.

Osoba koja je po intenciji (namjeri) zakonodavca unaprijed, svjesno i namjerno
utvrđena da snosi porezni teret. U pravilu, to je upravo osoba koja ne samo de iure
(po zakonu) nego i de facto (stvarno) snosi porezni teret.

57. Navedite i objasnite materijalne (objektivne) elemente oporezivanja.

Regulirani su pravilnicima, a najviše ih snose fizičke osobe.
1. Porezni izvor (sva ona dobra iz kojih se plaća porez, tj koju porezna vlast zahvaća
prilikom oporezivanja)
2. Porezni objekt (pobliže obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se
vezuje porezna obveza)
3. Porezna osnovica (onaj objekt oporezivanja koji predstavlja neku određenu
veličini na temelju koje je moguće utvrditi porezni dug)
4. Porezna sposobnost ili porezni kapacitet (termin kojim se izražava mogućnost da
porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez)
5. Porezna stopa (onaj dio porezne osnovice za koji će se ona umanjiti kad porezni
obveznik podmiri svoju poreznu obvezu, odnosno svoj porezni dug)

58. Objasnite pojam: porezna osnovica.

Najvažniji element oporezivanja koji predstavlja kvantitativno i kvalitativno definiran
porezni objekt koji predstavlja neku određenu veličinu izraženu u vrijednosti (novcu)
na temelju koje se određuje porezni dug.

59. Navedite i objasnite metode utvrđivanja porezne osnovice.

a) Automatska ili indicijarna metoda (povijesna) – porezna se osnovica utvrđuje na
osnovi lako uočljivih vanjskih znakova i činjenica
b) Direktna ili izravna metoda (metoda vlastite prijave) – porezni obveznik podnosi
podatke relevantne za oporezivanje
c) Indirektna ili neizdravna metoda (prijava od strane treće osobe) – nadležno tijelo
državne uprave razrezuje porez za jednu osobu na temelju podataka koje to tijelo
dobiva od druge osobe
d) Službena ili administrativna metoda (metoda putem koje porezne vlasti utvrđuju
poreznu osnovicu) – primjenjuje se u slučajevima u kojima porezni obveznik nije
sam prikupio i podnio podatke koji su važni za utvrđivanje porezne osnovice
e) Usporedba ili parsifikacija (oporezivanje usporedbom)

60. Objasnite pojam: porezna stopa.

U novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice, a plativši ga porezni
obveznik je izvršio svoju poreznu obvezu. Predstavlja onaj dio porezne osnovice za
koji će se ona umanjiti kada porezni obveznik podmiri svoju poreznu obvezu,
odnosno svoj porezni dug.

8
 Javne financije 2014./2015.

61. Objasnite vrste poreznih stopa.

Proporcionalne porezne stope
Progresivne porezne stope (direktna i indirektna)
Degresivne porezne stope
Regresivne porezne stope

62. Proporcionalne porezne stope.

Proporcionalne su porezne stope one koje se ne mijenjaju s promjenom porezne
osnovice. Kad se, dakle, na rastuće porezne osnovice primjenjuje stalno ista porezna
stopa, radi se o proporcionalnim poreznim stopama.

63. Objasnite vrste progresije kod progresivnih poreznih stopa.

One koje rastu s porastom porezne osnovice
a) Direktna progresija – kad se na povećanu poreznu osnovicu direktno primjenjuje
povećana porezna stopa
b) Indirektna progresija – oporezivanje kod kojeg se prema vanjskoj formi radi o
,proporcionalnom oporezivanju, ali je zbog načina primjene proporcionalne
porezne stope učinak oporezivanja jednak onom kao da je primjenjeno
progresivno oporezivanje

64. Degresivno oporezivanje.

Porezni rast stopa sporiji od rasta porezne osnovice.

65. Regresivno oporezivanje.

Smanjivanje povećanjem porezne osnovice – porezna stopa povećava se
smanjivanjem osnovice.

66. Ostali porezni termini (navesti i objasniti).

Porezna jedinica – najrasprostranjenija je kao novčana jedinica
Porezna lista – popis poreznih obveznika i iznosa poreznog duga
Porezna tarifa – službeno ustanovljen popis određenih činjenica relevantnih za
oporezivanje
Razrez poreza – postupak utvrđivanja poreznog duga kojeg provode nadležni
financijski organi
Porezna opomena – događa se ako ne izvršimo plaćanje
Prisilna naplata – ako ne izvršimo poreznu obvezu
Otpis poreza – kod elementarnih nepogoda

67. Navedite i objasnite porezna načela prema A.Smithu.

1. Svaki građanin dužan je pridonijeti potrebama države po mogućnostima
razmjerno svojim dohodcima koje uživa pod zaštitom države
2. Porez koji je svaki pojedinac obvezan platiti treba biti određen, a ne proizvoljan
3. Svaki se porez treba plaćati u najpogodnije vrijeme i na način da plaćanje poreza
bude najugodnije poreznom obvezniku
4. Razrez i naplaza poreza ne smiju biti skupi

68. Navedite i objasnite porezna načela prema A.Wagneru.

1. FINANCIJSKO-POLITIČKA načela
a) Načelo izdašnosti ili dostatnosti
b) Načelo elastičnosti ili fleksibilnosti
2. EKONOMSKO – POLITIČKA načela
a) Načelo izbora poreznog izvora
b) Načelo izbora poreznog oblika/vrste
3. SOCIJALNO-POLITIČKA načela
a) Načelo opće porezne obveze ili načelo univerzalnosti

9
 Javne financije 2014./2015.

b) Načelo ravnomjernosti
4. POREZNO-TEHNIČKA načela
a) Načelo određenosti poreza
b) Načelo ugodnosti plaćanja
c) Načelo jeftinoće

69. Navedite i objasnite ciljeve oporezivanja.

1. FINANCIJSKI ili FISKALNI ciljevi
2. NEFISKALNI ciljevi
a) politički ciljevi
b) demografski ciljevi
c) ekonomski ciljevi
d) socijalni ciljevi
e) pedagoški ciljevi

70. Objasnite učinke oporezivanja.

1. FISKALNI – osnovni učinak oporezivanja je dinancijski koji se svodi na krajnji cilj
naplate poreza
2. NEFISKALNI – pojavljuju se prije i za vrijeme, a poslije naplate poreza. Djelimo ih
na:
a) poreznu evaziju
b) prevaljivanje poreza
c) višestruko oporezivanje (nadoporezivanje, kumulacija poreza, dvostruko
oporezivanje)

71. Objasnite poreznu evaziju.

To je pokušaj izbjegavanja plaćanja poreza koja se događa se pri samoj naplati
poreza i prije naplate. Postoji zakonita (poreznog obveznika ne dovodi u sukob sa
zakonom; obavlja se na temelju određenih zakonskih pretpostavki) i nezakonita
(porezni obveznik dovodi se u sukob sa zakonom te može odgovarati kazneno i
krivično; može se pojaviti kao defraudacija poreza, šverc, krijumčarenje

72. Objasnite prevaljivanje poreza.

Učinak koji nastaje nakon naplate, a nekad i prije kada se porezni dug prebacuje na
drugu osobu. Postoje: željeno prevaljivanje, neželjeno prevaljivanje, prevaljivanje
unatrag, prevaljivanje unaprijed, jednostruko prevaljivanje, višestruko prevaljivanje)

73. Objasnite višestruko oporezivanje.

1. NADOPOREZIVANJE - javlja se kad osoba iz iste plaće plaća više istovrsnih
poreza različitim vjerovnicima (npr. prirez); dakle, 1 porezni obveznik (1 porezni
izvor plaća); više istovrsnih poreza i više poreznih vjerovnika različitog ranga
2. KUMULACIJA POREZA – osoba iz istog poreznog izvora plaća više različitih
poreza različitim tijelima; dakle, 1 porezni obveznik (1 porezni izvor plaća), više
raznovrsnih poreza i više različitih vjerovnika.

3. DVOSTRUKO OPOREZIVANJE – osoba iz istog poreznog izvora plaća 2

istovrsna poreza istovremeno dvama vjerovnicima (kroz državu); dakle, 1 porezni
obveznik (1 porezni izvor plaća), prisutan je istovrsni porez, istovremeno
oporezivanje i postoje 2 porezna vjerovnika istog ranga.

74. Objasnite metode za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja.

1. Metoda izuzimanja
2. Metoda uračunavanja
3. Paušalna metoda
4. Metoda odbitka

10
 Javne financije 2014./2015.

75. Što su javni rashodi?

Oni izdaci koje država čini u javnom interesu radi zadovoljenja društvenih potreba.
Veličina jadnih rashoda ovisi o opsegu javnih funkcija koje obavlja država.

76. Koji su prividni, a koji stvarni uzroci porasta javnih rashoda (pojasnite)?
Prividni porast javnih rashoda obuhvaća: smanjenje kupovne snage novca,
povećanje broja stanovnika i promjene u tehnici izrade proračuna. Stvarni porast
javnih rashoda obuhvaća: ekonomske razloge porasta javnih rashoda, političke
uzroke porasta javnih rashoda i financijske uzroke porasta javnih rashoda.

77. Navedite i objasnite vrste javnih rashoda.

REDOVNI – su oni rashodi koji se mogu unaprijed predvidjeti, čija je visina iznosa
relativno stabilna te se javljaju kontinuirano u proračunima
IZVANREDNI – su oni koji se ne mogu unaprijed predvidjeti, ne odgovaraju
uobičajenim funkcijama države, te se ne koriste unutar redovnog proračunskog
razdoblja
PRODUKTIVNI – su oni koji uzrokuju povečanje gospodarskih i proizvodnih
kapaciteta, utječu na stvaranje prihoda
NEPRODUKTIVNI – su oni rashodi koji nikako ne dovode do povećanja, do gosp.
proizvodnog kapaciteta, ne utječu na porast prihoda INVESTICIJSKI – su oni koji
dovode do direktnog ili indirektnog povećanja BDP-a
TRANSFERNI – su oni koji ne stvaraju nova materijalna dobra, niti imaju utjecaj
na povećanje BDP-a
OSOBNI – su rashodi ili izdaci države koja ona čini prilikom isplate plaća,
mirovina…
MATERIJALNI – su oni rashodi ili izdaci koje država čini prilikom nabave
pokretnine i nekretnine, javnih prava koja su joj potrebna zbog izvršenja zadataka
ODGODIVI – su oni rashodi koje dražava može odgoditi tj. treba ici u neko drugo
razdoblje
NEODGODIVI – su oni koje država mora na osnovi ustava i drugih papira izvršiti u
zadanom proračunskom razdoblju
NOVČANI
NENOVČANI
RASHODI DRŽAVNIH, REGIONALNIH I LOKALNIH JEDINICA

78. Navedite i objasnite načela javnih rashoda.

a) NAČELO JAVNOG INTERESA – temelji se na zahtjevu da se javni rashodi
iskoriste za zadovoljenje općih potreba (nije prioritet zadovoljenje pojedinaca već
društva)
b) NAČELO ŠTEDNJE – javni rashodi se moraju definirati na način da se odaberu
oni koji uz najmanje ulaganja daju optimalan rezultat

c) NAČELO PRIORITETA I PROPORCIONALNOSTI – javne potrebe treba svrstati

ili rangirati prema prioritetima njihova zadovoljenja. Kada jednu potrebu uvjetuje
druga, onda se javlja načelo proporcionalnosti u izdvajanju sredstava

d) NAČELO IZVORA SREDSTAVA – javne rashode bi trebalo podmirivati iz

dohotka, a nikako iz imovine

e) NAČELO PODUDARANOSTI PRIHODA I RASHODA – pojedini rashodi trebaju

biti raspodijeljeni da prema iznosu i vremenu odgovaraju prihodima

79. Što je proračun – definicija i značajke?

11
 Javne financije 2014./2015.

Proračun je glavni instrument fiskalne politike središnjih i lokalnih jedinica čijim se

prihodima osigurava financiranje planiranih rashoda u tijeku jedne ili više godina.
Formalno, proračun predstavlja dokument u kojem su navedeni prihodi i rashodi te
izvori financiranja manjkova ili način korištenja viškova. Osnovne značajke proračuna:
osnovni instrument financiranja rashoda; sudjeluje u redistribuciji udjela BDP-a.

80. Navedite funkcije proračuna.

Tri su glavne funkcije proračuna:
a) Prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini
b) Služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje, te
c) Služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava

81. Navedite ciljeve proračuna.

Postoje tri cilja ekonomske politike:
a) Alokacija ili dodjela javnih dobara građanima
b) Preraspodjela bogatstva (dohotka)
c) Stabilizacijski cilj

82. Navedite i objasnite postupak izrade i donošenja proračuna (proračunski proces i

faze).
Proračunski proces je sredstvo kojim država i lokalne jedinice definiraju ukupni plan
proračuna (kao planiranu razinu prihoda i rashoda) te unutar kojeg donose odluke o
alokaciji sredstava. Alokacijom sredstava proračunski proces predstavlja korisno
sredstvo u osiguranju učinkovitog upravljanja državnim i lokalnim financijama. Postoje
tri faze u proračunskom procesu:
a) Priprema prijedloga proračuna
b) Predlaganje i odobrenje proračuna
c) Izvršenje (provedba, nadzor i kontrola) proračuna

83. Proračun kao dokument (objasniti).

Proračun se sastoji od:
a) Općeg dijela (evidentiraju se svi prihodi i primici koji pripadaju središnjoj državi i
lokalnim jedinicama vlasti te svi rashodi i izdaci za pojedine namjere)
b) Posebnog dijela (posebni dio proračuna čini plan rashoda i izdataka proračunskih
korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku
godinu – aktivnosti i projekti)
c) Plana razvojnih programa (obuhvaća programe koji doprinose razvoju ili
održavanju imovine, imaju karakter dugoročnog ulaganja, izvedivi su po
predviđenoj dinamici, a obično su utvrđeni u srednjoročnom planu razvoja
središnje države ili lokalne jedinice vlasti)

84. Računski plan proračuna (objasniti).

Računski plan proračuna predstavlja sustav klasifikacija i numeričkih oznaka svih
transakcija i događaja prema njihovoj ekonomskoj, zakonskoj ili računovodstvenoj
prirodi. To je popis numeričkih oznaka i naziva usklađenih s utvrđenim klasifikacijama
te služi kao podloga za računovodstvene evidencije poslovnih događaja. Osnova za
praćenje svih procesa unutar proračunskog sustava te je kombinacija različitih
klasifikacija na temelju kojih se prate i evidentiraju poslovni događaji i transakcije.

85. Proračunska klasifikacija (definicija i vrste).

Klasifikacije proračuna bitne su za formulaciju i identifikaciju alokacije sredstava
među sektorima, te za utvrđivanje aktivnosti lokalnih jedinica. Proračunske
klasifikacije predstavljaju okvir ojim se iskazuju i sustavno mogu pratiti prihodi i
primici, te rashodi i izdaci prema slijedećim elementima: nositeljima, ciljevima,
namjeni, vrsti, lokaciji i izvorima financiranja.

12
 Javne financije 2014./2015.

86. Što je rebalans proračuna?

Rrebalans proračuna obuhvaća izmjenu proračunskih iznosa odnosno njihovo
smanjenje/povećanje u odnosu prema planu proračuna donesenom na početku
kalendarske godine. Razlozi rebalansa proračuna često se odnose na nerealnost
procjene pojedinih proračunskih prihoda, ali i na potrebu povećanja pojedinih
izdataka.

87. Što je državna riznica?

Državna riznica je upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija u kojoj se
obavljaju poslovi što se odnose na pripremu i konsolidaciju proračuna, izvršavanje
državnog proračuna, državno računovodstvo, te na upravljanje javnim dugom,
financijskom i nefinancijskom imovinom države.

88. Tehnike izrade proračuna po stavkama.

Tradicionalni ili „proračun po linijskim stavkama“ prikazuje rashode po organizacijskim
i ekonomskim kategorijama. Takav sustav klasifikacija omogućava jasno utvrđivanje
nadležnosti u upravljanju proračunom. Proračun po stavkama jednostavan je i jasan
prikaz korištenja proračunskih sredstava tijekom godine.

89. Tehnike izrade proračuna po programima.

U programima se iskazuju planirani prihodi i primici, te rashodi i izdaci. Definiraju
strukturu programa i aktivnosti, glavni cilj svakog programa, prikazuju rashode prema
programima i aktivnostima, izrađuju višegodišnji proračun, navode posebne ciljeve za
tekuću i buduće godine, te definiraju pokazatelje izvedbe.

90. Višegodišnji proračun.

Višegodišnje planiranje proračuna obično obuhvaća od tri do pet godina. Koriste se
izrazi „Planiranje i predviđanje izdataka“. Predviđanje podrazumijeva procjenjivanje
budućih proračunskih sredstava i zahtjeva za trošenje, dok planiranje znači
formuliranje ciljeva i politika.

91. Proračunska načela (navesti i objasniti).

a) načelo jasnoće - pregledni prikaz svih proračunskih prihoda i rashoda koji treba
omogućiti stjecanje jasnog uvida o financijskoj aktivnosti države
b) načelo potpunosti - temelji se na zahtjevu da u proračunu budu prikazani svi
prihodi i rashodi države

c) načelo jedinstva - proizlazi iz želje da se svi prihodi i rashodi koji ulaze u proračun
prikažu u jednom aktu ili dokumentu

d) načelo točnosti - da se prihodi i rashodi predvide realno (da razlika između

planiranog i ostvarenog bude minimalna)

e) načelo specijalizacije - temelji se na zahtjevu da prihodi u proračunu budu

specifirani ili obilježeni prema izvorima i načinima njihova prikupljanja, a rashodi
prema namjeni za koju se troše

f) načelo prethodnog odobrenja proračuna - predstavničko tijelo mora odobriti

prihode i rashode prije nego što ga izvršno tijelo počne prikupljati i trošiti

g) načelo perioditeta - proračun se donosi unaprijed za određeno razdoblje

h) načelo ravnoteže - prihodi moraju biti identični rashodima

13
 Javne financije 2014./2015.

i) načelo javnosti – temelji se na zahtjevu za informiranje javnosti o proračunskim

procesima, predlaganja, donošenja same realizacije

14