You are on page 1of 20

Univerzitet u Tuzli

Mašinski fakultet Tuzla

Odsjek: Energetsko mašinstvo

Predmet: Grijanje i klimatizacija

Šk.2011/2012

Ime i prezime: Lejla Selimovic

Br indeksa: I-372/10

1.Projektni zadatak

za izradu sitema centralnog grijanja, hladjenja i ventilacije u objektu cija je skica data
u prilogu.

1.1OPCE INFORMACIJE O PROJEKTU

NARUCILAC PROJEKTA: MASINSKI FAKULTET

GLAVNI PROJEKAT

Instalacija sistema centralnog grijanja, hladjenja i ventilacije


(masinski dio)

1.2 OPIS ZADATKA:

Koncepcija toplifikacije objekta zasniva se na sljedecem:

a) Zagrijavanje objekta predvidjeno iz sistema daljinskog grijanja grada Tuzle;


b) Primarni izvor toplinske energije za zagrijavanje objekta je sistem daljinskog
grijanja grada Tuzle;
Radni medij za snadbijevanje toplinskom energijom je:
a) Vrela voda 145/75 C ̊ , NP16
b) Topla voda 90/70 ̊C, NP16.
Objekat se snadbijeva toplinskom energijom preko sistema daljinskog
grijanja grada Tuzle.
Uraditi projekat termotehnickih instalacija centralnog grijanja sa
predvidjenom jednom toplinskom podstanicom za objekat, sa posebnim
cirkulacionim krugovima i toplovodnim prikljucima, uvazavajuci vazece
propise i normative za ovakve objekte.
1.2.1 Termotehnicke instalacije grijanja

Sistem centralnog grijanja traba da osigura zahtijevane uslove termalnog konfora koji
se nalaze u objektu prema normativima za ovakve objekte. Stepenista, toplotne
podstanice i ostave se ne griju.

Proracun potrebne kolicine toplote za grijanje prostorija se vrsi prema vazecim


propisima. Treba predvidjeti mogucnost mjerenja utroska energije za svaki objekat
posebno.

1.2.2 Projekat postavljanja klima uredjaja

Potrebno je projektom obuhvatiti problem instalacije uredjaja klimatizacije unutar


objekta. Predvidjeti jednu spoljnju stanicu uredjaja za vise klimatizovanih prostorija
prema mogucnostima. Potrebno je predvidjeti mjesta na fasadi za postavljanje
spoljnjih jedinica uredjaja za klimatizaciju.

Spoljne jedinice treba postaviti na taj nacin da mogu nesmetano da funkcionisu , a da


pri tome ne narusavaju estetsku i arhitektonsku vrijednost fasada objekta.

1.2.3 Projekat ventilacije objekta

Potrebno je projektom obuhvatiti problem instalacije ventilacije unutar sanitarija.


Predvijeti jednu spoljnju jedinicu uredjaja za vise ventiliranih prostorija prema
mogucnostima.

Spoljne jedinice treba postaviti na taj nacin da mogu nesmetano da funkcionisu, a da


pri tome ne narusavaju estetiku i arhitektonsku vrijednost fasada objekta.

1.3 POSEBNI USLOVI:

Projektant mora uvazavati smjernice i tehnicke uslove i zatjeve lokalnog distributera


toplinske energije (Opsti tehnicki uslovi za isporuku i prikljucenje tolinisk energije iz
sistema daljinskog grijanja grada Tuzle, februar 2011).

1.4 SADRZAJ PROJEKTNE DOKUMENTACIJE:

1. Projektni zadatak

2. Tehnicki opis masinskih instalacija grijanja, hladjenja i ventilacije

3. tehnicki izvjestaji i proracuni

4. opsti uslovi za izvodjenje termotehnickih instalacija


1.Termotehnicke instalacije grijanja
1.1 PRORAČUN TOPLOTNIH GUBITAKA

1.1.1 Usvajanje temperatura prostorija iz (tabela 5.8 Todorović)

Prizemlje Prostorija Temperatura Sprat Prostorija Temperatura

1 Stepenište Ne grije se 104 Stepenište Ne grije se

105 Predsoblje 20 °C
2 Ostava Ne grije se
106 Kupatilo 22°C
3 Suteren Ne grije se 107 Ostava Ne grije se

4 Predsoblje 20°C 108 Dnevna soba 20°C

109 Sp.soba 18°C


5 Dnevna 20°C
soba 110 kuhinja 20°C
6 Sp.soba 18°C
111 trpezarija 20°C

7 Kuhinja 20°C 112 tavanica Ne grije se

8 Trpezarija 20°C

9 Kupatilo sa 22°C
wc-om
1.1.2 Usvajanje prozora i vrata

Predsoblje

Ulazna vrata (drvo) 110 X 210 k =3.5 W / m2K

Kuhinja

Prozor 120 X 120 k = 2,4 W / m2K

Vrata sobna 130 X 200 k = 2,3 W / m2K

Kupatilo i WC

Prozor 105 X 90 k = 2,4 W / m2K

Vrata sobna 81 X 200 k = 2,3 W / m2K

Spavaća soba

Balkonska vrata,drvena sa staklom,dvostruka 80 X 220 k = 2,3 W / m2K

Vrata sobna 81 X 200 k = 2,3 W / m2K

Dnevni boravak

Balkonska vrata,drvena sa staklom,dvostruka 80 X 220 k = 2,3 W / m2K

Vrata sobna 81 X 200 k = 2,3 W / m2K

Ostava

Vrata sobna 81 X 200 k = 2,3 W / m2K

Trpezarija

Balkonska vrata,drvena sa staklom,dvostruka 80 X 220 k = 2,3 W / m2K

Vrata sobna 81 X 200 k = 2,3 W / m2K

Građevinska stolarija i koeficient “ k “ usvojeni su iz kataloga proizvođača JELOVICA


Škofja Loka
1.1.3 Koeficijenti prolaza toplote
Vanjski zid ( 25 cm )
Siporex (25 cm) 1 = 0,21 W / mK

Unutrašnji malter- termoizolacioni ( 1,5 cm ) 2 = 0,19 W / mK

Vanjski malter ( 2 cm ) 3 = 0,19 W / mK


Toplinska zastita debljine 8cm

(nalijepljen sloj stiropora) 4 = 0,04 W / mK

Unutrašnji koeficijent prelaza toplote u = 8 W / m2K

Spoljašnji koeficijent prelaza toplote s = 23 W / m2K


Koeficijent prelaza topline viseslojnog vanjskog zida
k =¿
k = 0,23 W / m2K

1.1.4 Koeficijent prelaza toplote kroz unutrašnje zidove:

Unutrašnji zid sa plocicama

Siporex ( 7 cm ) 1 = 0,21 W / mK

Unutrašnji malter ( obje strane po 1.cm ) 2 = 0,75 W / mK

Keramičke pločice ( 0.05cm ) 3 = 0,98 W / mK

1
k=
1 0 ,01 0 , 07 0 , 01 0 , 005 1
+ + + + +
8 0 ,75 0 , 21 0 , 75 0 . 98 8

k = 1,625 W / m2K

Unutrašnji zid ( 15 cm )

Siporex (15cm) 1 = 0,21 W / mK

Unutrašnji malter ( obje strane po 1 cm ) 2 = 0,75 W / mK


1
1 0 , 01 0 , 25 0 , 01 1
+ + + +
k= 8 0 ,75 0 , 21 0 , 75 8

k = 0,682 W / m2K

1.1.5 Koeficijent prelaza toplote kroz podove – tavanice:


Pod (suteren):

Za pod u suterenu uzimam vrijednost preporučenu u knjizi (Todorović) za hladni


betonski pod pri prijelazu toplote odozgo naniže i on iznosi:

k=1,4 (W/m2K)

Plafon(suteren)-(pod prizemlja):

Prijelaz toplote odvija se odozgo nadole.

materijal debljina koeficijent (λ )

(i)cm
W/m2K/m
δ 1 Parket 2,5 0,21

δ 2 Cementni maltar 1,5 1,4


δ 3 Izolacija(stiropor) 3 0,042
δ 4 Beton(kameni) 5 1,5
δ 5 Monta 12 0,6
δ 6 Krečni maltar 1 0,81

α u=6 -(W/m2K) - unutrašnji koeficijent preijlaza toplote za podove i tavanice pri


prelazu toplote nadole- tabela 5.1. – Todorović

αs=6 (W/m2K) - spoljni koeficijent prijelaza toplote za podove i tavanice -


tabela 5.1. – Todorović

1 W
k=
1 0 ,025 0 , 015 0 , 03 0 , 05 0 ,12 0 ,01 1
+
6 0 ,21
+ + + + +
1,4 0 , 042 1,5 0,6 0 ,81 6
+
=0,7 2
mK [ ]
Plafon prizemlja(pod prvog sprata)

Vrijednosti koeficijenata su isti kao u prethodnom slučaju.

1 W
k=
0 , 025 0 , 015 0 ,03 0 , 05 0 , 12 0 , 01
0 , 21
+ + + +
1,4 0 ,042 1,5 0,6 0 , 81
+
[ ]
=0 ,91 2
m K

Plafon prvog sprata


materijal debljina koeficijent (λ )

(i)cm
W/m2K/m
δ 1 betoni 5 1,5

δ 2 monta 12 0,6
δ 3 Krečni maltar 1 0,81

α u=8 (W/m2K) - unutrašnji koeficijent preijlaza toplote - tabela 5.1. – Todorović

αs=8 (W/m2K) - spoljni koeficijent prijelaza toplote - tabela 5.1. – Todorović

1 W
k=
1 0 ,05 0 , 12 0 , 01 1
+ + +
8 1,5 0,6 0 , 81 8
+
=2 ,01 2
[ ]
m K

Pod sa keramičkim pločicama


Beton ( 20 cm ) 1 = 1,28 W / mK

Keramičke pločice ( 0,5 cm ) 2 = 0,99 W / mK

Unutrašnji malter ( 1 cm ) 3 = 0,75 W / mK

1
1 0,2 0 ,005 0 , 01 1
+ + + +
k= 8 1 , 28 0 ,99 0 ,75 8
k = 2,355 W / m2K

2. Temperature negrijanih prostorija


Σ( k∗f∗t u )u + Σ( k∗f ∗t s )s
tx = Σ ( k∗f )u + Σ( k∗f )s

∑ (k∗f )s
s - Suma proizvoda k*f za površine koje negrijanu prostoriju odvajaju
od spoljnjeg zraka.

∑ (k∗f )u
u - Suma proizvoda k*f za površine koje negrijanu prostoriju odvajaju
od unutrašnjih prostorija.

tu - temperatura u susjednim prostorijama

ts - spoljnja ( projektna ) temperatura

Usvajam k = 0,7 W / m2K za izolovane površine od strane krova.

2.1Tavanski prostor

Usvajam k = 0,7 W / m2K za izolovane površine od strane krova.

Koeficijent prolaza toline tavanice je k = 0,662 W / m 2 K

Površina jedne strane krova je :

l∗b
Fkr = cos35°

8,6∗4 .65
Fkr = cos35 °

Fkr = 48,8 m2

0,662(9,1∗20+8.6∗20+4 ,33∗22+15,2∗20+27 ,9∗18)+[ 0,7∗2∗48 ,8+(0,662∗2∗11,094+0,7∗79,8]∗(−17)


0,662(9,1+8,6+4,33+27,9+15,2)+0,711∗(2∗( 48,8)+2∗11 ,094)+79,8)
tt = - 8,32 °C

2.2 Ostava

to =
(0,682∗2,4∗2.58∗20+0,682∗2,58∗2,4∗22+2,3+0,682∗2,58∗1,9∗20)+(−17∗1,9∗2,4∗0,71+2,9+(−8,32∗2.58∗1,9∗0,622)+(−17∗2,58∗1,9∗1,02)
(0,682∗2,4∗2.58+0,682∗2,58∗2,4+0,682∗2,58∗1,9)+(1,9∗2,4∗0,71+2.58∗1,9∗0,622+2,58∗1,9∗1,02)

to = 5 °C

3.1 Osnovni podaci za proračun gubitaka


H=3,09 – karakteristika zgrade za umjereno vjetrovito predjele, položaj zgrade
otvoren.

Fs/Fu =(0÷1,44) za sve prostorije manji od 3 (unutrašnja vrata nezaptivena) i manji od 1,5
(unutrašnja vrata zaptivena), drveni prozori i prozori od vješt materijala, usvajamo
karakteristiku prostorije : R=0,9

ZS – dodatak na strane svijeta

spavaća soba ZS=0,05 %


- dnevna soba ZS=-0,05 %
- kupatilo ZS=0,05 %
- kuhinja ZS=0%
- trpezarija ZS=-0,05%
- predsoblje ZS=0,05 %

ZD=Zu+Za=0,07 – dodatak na zračenje ili Za, posto je Zu =0

,Zv- dodatak na uticaj vjetra

- predprostor Zv=0,27 %
- sve ostale prostorije Zv=0,19 %

3.2 Ukupna količina toplote potrebna za cijeli objekat

PROSTORIJA Oznaka Temp. Specifčna Količina toplote


PRIZEMLJE toplota

Hodnik i predsoblje 4 20 42.64 506,87

Dnevna soba 5 20 78.21 1134,35

Spavaća soba 6 18 51.7 685,3

Kuhinja 7 20 65,93 524,07

Trpezarija 8 20 41.64 682,4

Kupatilo i wc 9 22 64.6 760,25

4293,24 W

PROSTORIJA Oznaka Temp. Specifčna Količina toplote


SPRAT toplota
Hodnik i predsoblje 105 20 42.64 534,06

Kupatilo i wc 106 22 64.6 857,94

Dnevna soba 108 20 78.21 1207,57

Spavaća soba 109 18 51.7 746,61

Kuhinja 110 20 65,93 549,06

Trpezarija 111 20 41.64 737,11

4632,35 W

Ukupna potrebna kol. toplote za cijelu kucu je Q=4632,35 + 4293,24 =8925,59 W.

4. Površine grejnih tijela

Za sva grejna tijela usvajam aluminijske pločaste radijatore TIP M600 ( “ Aklimat “ )
sa karakteristikama:

- Ulazna temperatura vode 900 C

- Izlazna temperatura vode 600 C

Prikljucna mjera A =600 mm, visina B= 641 mm, ogrjevna povrsina = 0,54 m 2, masa
clanka je 1,21 kg , kolicina vode u clanku je 0,28 l, prikljuci 1”, k=0,69941, n=1,3462.

Jedno rebro radijatora odaje toplinu od 154 W i na osnovu toga cemo usvojiti broj
članaka radijatora za svaku grejnu prostoriju i toplotni ucin radijatora.

prostorija Gubici
GREJNO TIJELO
(W) Top.učin(w) Ogr. površina Broj članaka radij.

4 506,87 616 2,16 4

5 1134,35 1232 4,32 8


6 685,3 770 2,7 5

7 524,07 616 2,16 4

8 682,4 770 2,7 5

9 760,25 770 2,7 5

105 534,06 616 2,16 4

106 857,94 924 3,24 6

108 1207,57 1232 4,32 8

109 746,61 770 2,7 5

110 549,06 616 2,16 4

111 737,11 770 2,7 5

ΣQG = 9702 34,02 63


ΣQ = 8925,59

Zbog sigurnosti kolicina toplote se uvecava za 15 % tj: ΣQ = 8925,59*1.15=


10264,43 W.

5. DIMENZIONISANJE HORIZONTALNOG I VERTIKALONOG RAZVODA

5.1 Odredjivanje duzina pojedinih dionica

BROJ DUŽINA
DIONICE DIONICE (m)

1. 4.5

2. 5,5

3. 3,1

4. 3,1
5. 2

6. 1,7

7. 5

8. 5

9. 2

10. 1,7

11. 0,4

12. 0,4

13. 1,7

14. 2

15. 5

16. 5

17. 1,7

18. 2

19. 9,5

20. 9,5

21. 1,7

22. 2

23. 2,3

24. 2,3

25. 2

26. 1,7

27. 0,8

28. 0,5

29. 0,8
30. 0,5

31. 0,5

32. 0,8

33. 0,5

34. 0,8

35. 0,8

36. 0,5

37. 0,8

38. 0,5

Ukupno potreban duzina cijevne mreze je 86,1m.

Maseni protok je:

Q Q
=
c p (t −t p ) 4 ,186⋅(90−70)
G= r

G=0,043Q

5.2 Proračun mreže za najudaljeniji radijator na osnovu koga ćemo izabrati


pumpu
Strujno kolo grejnog tijela 109 : (najnepovoljnije)

h = 4.1 m - visinska razlika između sredine radijatora i sredine izmjenjivaca

H = hg(ρ p-ρ v)=4,1*9,81(983,1-965,3) raspoloživi pritisak

H = 715,93 Pa

Dionice koje formiraju kolo grejnog tijela 109 su 1,15,19,23,37.

Ukupne dužine dionica kolo grejnog tijela 6 su l u =22,1 m.

Jedinični pad pritiska :

0,67 H
R= lu
R = 21,7 Pa / m

Potrebni podaci za izračunavanje pada pritiska:

 = 2, - gubitak u izmjenjivac, u = 5 na ulazu u izmjenivac 3 = 2 - T- komad  =


2 koljeno λ=0,01, v=1,5m/s, d = 18 mm.

Dužina cijevi je 22,1 m.

l v2
p=(λ +∑ ❑)ρ = 2543,52Pa
d 2

Potrebna snaga pumpe

0 ,006⋅2580 ,52
P= 0, 75

P = 20,64 W

Usvajam cjevnu propelernu pumpu ,, Grundfost “ sa karakteristikama :

D p = 3000 Pa

N = 30 W
.

V = 0,6 l / s

n = 1440 min-1

6.1 Odabir plocastog izmjenjivaca topline

Usvajam rastavljivi plocasti izmjenjivac FP firme IMT termotehnika, tehnickih


karakteristika:

Kapacitet: 12 kW
Površina ploče: 1 m 2
Veličine priključaka: DN500
Radne temparature: -20 °C - + 150 °C
Radni tlak: max. 25 bar
Materijal ploča: AISI 316
Materijal brtvi: NBR

6.2 Proračun ekspanzione posude


Veličina ekspanzionog suda se računa na osnovu ukupne zapremine vode u kotlu,
grijnim tijelima i cjevovodu
V =0 , 045⋅V vode [ l ]

Na osnovu preporuke:
−3
V =1,2−1,5⋅Q⋅10 [ l ] - za radijatorsko grijanje
−3
V =1,2−1,5⋅52⋅10 =1,122 [ l ]

7.PRORAČUN RASHLADNOG POSTROJENJA


7.1 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE − LJETO
Izvori topline u ljetnom razdoblju:
1. unutrašnji izvori topline QI (dobitak topline od ljudi, rasvjete, strojeva,
susjednih prostorija,…)
2. vanjski izvori topline QA (dobitak topline kroz zidove i staklene plohe
transmisijom i zračenjem)

7.1.2 Unutrašnji izvori topline QI

QI = QP + QM + QE + QR

QP − toplina koju odaju ljudi, [W]


QM − toplina koju odaju različiti električni uređaji, [W]
QE − dobitak topline od rasvjete, [W]
QR − dobitak topline od susjednih prostorija, [W]
Toplina koju odaju ljudi u sobi Qp

Qp=N*Qukupno= 4*120=480 (W)

N-broj osoba ( - )

Qukupno - ukupna toplina (osjetna+latentna) koju odaje jedna osoba (W) tablica. 1

Suma unutarnjih izvora topline Q 1=480W .

7.1.3 Vanjski izvori topline

QA= QW+ QF = QW + (QT+ QS)

QW- dobitak topline transmisijom kroz zidove (W)

QF -dobitak topline kroz staklene površine (W)


QT - dobitak topline kroz staklene površine-prozore transmisijom.(W)

QS- dobitak topline kroz staklene površine-prozore zračenjem.(W)

7.1.4Transmisija topline kroz zidove

QW=A*U(θe - θint)

QW - transmisija topline kroz zidove (W)

A -Površina plohe (m2)

U -koeficijent prolaza topline (W/m2K)

θe -vanjska temperatura (LJETO) 33°C

θint - unutarnja projektna temp (LJETO) 26 °C

LJETO → (θe - θint)=(33-26)=7

prostorija A(m2) U(W/m2K) (θe - θint) QW


Dn.soba 15,60 0,7 7 76,44
Wc-kupatilo 4,65 0,7 7 22,78
Predsoblje 5,32 0,7 7 26,06
Sp.soba 11,96 0,7 7 58,60
Trpezarija 11,72 0,7 7 57,43
Kuhinja 5,10 0,7 7 24,99
∑ Q w=¿ ¿266,
3

- Transmisija topline kroz zidove za cijelu kucu bice: ∑ Q w=¿ ¿266,3*2= 532,6W.
7.1.5 Transmisija topline kroz prozore QF tramisijom QT i zračenjem Q S.

QF= QT+Q S
QT=A*U(θe - θint)
QT - transmisija topline staklene površine-prozore, (W)
A -površina plohe (m2)
U -koeficijent prolaza topline (W/m2K)
θe -vanjska temperatura (LJETO) 33°C
θint- unutarnja projektna temp (LJETO) 26 °C
LJETO → (θe - θint)=(33-26)=7

Prostorija A(m2) U(W/m2K) (θe - θint) QT


Dn.soba 1,76 1,9 7 23,41
Wc-kupatilo 0.95 1,9 7 12,64
Sp.soba 1.76 1,9 7 23,41
Trpezarija 1.76 1,9 7 23,41
Kuhinja 1.44 1,9 7 19,15
∑ Qt =¿ ¿102,02(
W)
Transmisija topline kroz prozore za cijelu kucu bice:∑ Qt =¿ ¿102,02*2=204,04
(W)

QS= Imax*As*b+Idif.max*Asjena*b

Imax -maksimalna vrijednost ukupnog sunčevog zračenja (W/m 2) tablica 2

Idif.ma - maksimalna vrijednost difuznog zračenja (W/m 2) tablica 2

As -osunčani površina stakla (m2)

Asjena -zasjenjena površina stakla (m2)

b - koeficijent propusnosti sunčevog zračenja tablica 8

A=As+Asjena

Prostorija A(m2) I(W/m2K) b QS


Dn.soba 1,76 z-102 0.8 143,62
Wc-kupatilo 0.95 i-575 0.8 437
Sp.soba 1.76 z-102 0.8 143,62
Trpezarija 1.76 i-575 0.8 143,62
Kuhinja 1.44 i-575 0.8 662,4
∑ Qs=¿ 1530,26(W ) ¿
Transmisija topline zracenjem kroz prozore za cijelu kucu bice:
∑ Qs=¿ 1530,26∗2=3060,52(W )¿
Suma vanjskih izvora topline:

QA = QW + QT + QS=532,6 +204,04 +3060,52=3797,16 (W )

Ukupni dobitak toplote:

Q1+¿ Q = 4277,16(W )¿.


A

7.1.6 Ventilacija QH
Vz
QH= ∗ρ (h e−h∫ −ulaz ¿
3.6 Z

QH - rashladni učinak hladnjaka (W)

VZ – potrebni volumni protok zraka (m3/h)

ρZ - gustoća zraka (kg/m3)

he - entalpija vanjskoga zraka (kJ/kg)

h∫−ulaz - entalpija zraka ubačenog u prostor (kJ/kg)

gustoća zraka ρ Z = 1.2 (kg/m3) entalpija iz tabele (h e−h∫ −ulaz ¿ =63-46=17kJ/kg

VENTILACIJA          
ukup potrebni volumen
Vz (m3/h) 54000
zraka  
specifični toplinski kapacitet Cz (kJ/kKg) 0.28055  
gustoća zraka   ρz (kg/m3) 1.2  
razlika entalpija   h (kJ/kg) 17  
razlika temperatura ∆θ [°C] 6
Koef.
povrata
topline na   λ  [−]
 
rekuperator
u
0.5
Rashladni
učin Qh1 = Vz⋅ρz⋅(he−hint-ulaz) / 3.6
306000
hladnjaka
Toplina
dobivena
procesom 54539
QR = Vz⋅cz⋅ρz⋅∆θ
povrata
topline

Rashladni Qh = Qh1 − QR, 251461


ucin
hladnjaka
Ukupni rashladni učin hladnjaka Q=Q 1+¿ Q ¿+Q h (W)
A
255738,16

Odabrani rashladni agregat zrakom hlađen − vanjska ugradnja:


Oznaka tipa: GEA GAC-AA-100

Nazivni učin:276,0 kW

Broj kompresora: 2

Masa agregata: 2896 kg

Masa agregata s radnom tvari: 3030 kg

Radna tvar: R134a

Buka: 100 dB

Dimenzije (visina x širina) : 2210x3980 mm

Dubina: 2156 mm.

8. PREDMJER I PREDRAČUN RADOVA ZA MAŠINSKE INSTALACIJE

Br Opis i obim isporuke i J/mjere Količin Cijena Ukupno KM


ugradnje materijala a

1. Isporuka i montaža aluminijumskih člankastih


radijatora "Aklimat" -Maribor, sljedećih
tipova i veličina:
M 600-4 članka kom 4,00 56,8 KM 227,20 KM
M 600-5 članaka kom 5,00 71,00 KM 355,00 KM
M 600-6 članaka kom 1,00 85,20 KM 85,20 KM
M 600-8 članaka kom 2,00 113,6 KM 227,2KM

2. Isporuka i montaža zidnih konzola za


radijatore Aklimat tipa: 0,00 KM
EN 600 kom 12,00 8,00 KM 96,00 KM

3. Isporuka i montaža pribora za zaključivanje


radijatora Aklimat G1" sa odzračnim kom 12,00 11,00 KM 132,00 KM
4. Isporuka i montaža pribora za sastavljanje
radijatora Aklimat G1" kom 48,00 2,00 KM 96,00 KM
5. Isporuka i montaža termostatskih
radijatorskih ventila sa termostatskom glavom
i podventilom, proizvod kao Heimeier kom 8,00 42,00 KM 336,00 KM
6. Isporuka i montaža običnih mehaničkih
ventila na radijatore u holovima i WC-ima,
proizvod kao Armal kom 4,00 25,00 KM 100,00 KM
7.Isporuka i montaža ispusnih slavina NO15 kom 12,00 5,50 KM 626,00 KM
8. Nabavka i montaža čeličnih bešavnih cijevi
prema DIN 2448, za razvod horizontalne i
vertikalne cijevne mreže od izmjenjivaca u
do radijatora, dimenzija:
ø20.1x2,9 m´ 4,50 9,35 KM 42,07 KM
ø18.3x2,9 m´ 5,5 6,50 KM 117,00 KM
ø16.3x2,6 m´ 76,00 6,00 KM 456,50 KM

9. Za cijevne lukove i sav spojni i ovjesni


materijal uzima se 30% od vrijednosti stavki
pod 8. paušal. 184,67 KM

10. Ispitivanje nepropusnosti cijevne mreže


hladnim vodenim pritiskom m´ 86,10 0,30 KM 25,83 KM
15. Puštanje sistema u pogon, balansiranje, topla
proba paušal 50,00 KM
16.Projektovanje instalacija centralnog grijanja
m2 104,2 0,50 KM 52,1 KM
17. Toplotna podstanica sa pratecom opremom ccc 1000 KM

UKUPNO INSTALACIJA GRIJANJA 4323,9 KM

You might also like