Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Preddiplomski studij, II. semestar

Doc. dr. sc. Nataša Jakšić, dipl. ing. arh.
POVIJEST ARHITEKTURE II

IV.
Islamska arhitektura
IV.
Islamska arhitektura

• UVOD U ISLAMSKU ARHITEKTURU

• VREMENSKO-PROSTORNI KONTEKST
• GLAVNE ZNAČAJKE ARHITEKTURE
• OMEJIDI I ABASIDI
• ŠPANJOLSKA
• OSMANSKO CARSTVO
• DŽAMIJE
• BOSNA I HERCEGOVINA, MAKEDONIJA
• HRVATSKA
 KARAKTER I NASTANAK ISLAMA
Islam kao religija: strogi monoteizam
uska povezanost sekularnog s religijom
kalif (vrhovni vjerski poglavar svih muslimana i svjetovni te politički zaštitnik islama)
utemeljitelj Muhamed, VII. st.
Hidžra 622. g. (Muhamed s pristašama odlazi iz Meke u Medinu)
POVIJESNI PREGLED
VII. – X. st
širenje islama u ranom srednjem vijeku
(Arabija do 632., Sirija, 635., Perzija, 636.,
Jeruzalem, 638., Egipat 642., Sicilija 827., Korzika, 850.)
732. Bitka kod Poitiersa

jedinstvena islamska država:

Omejidi (650. - 750., Damask)
Abasidi (750. - 950., Bagdad)

X. – XII. st.
Tri kalifata: Bagdad, Kairo, Córdoba

XIII. – XV. st.

Male države (Iran, Egipat, Španjolska – Magreb)

oko 1300. Osman I (Mala Azija)

oko 1350. širenje Osmanlija u Europu (Dardaneli)
1361. prijestolnica Edirne
1396. Bitka kod Nikopolja (Bajazid I│kršćanska koalicija)
od 1451. Mehmed II. Fatih
1453. pad Carigrada
1463. pad Bosne

od XVI. st.
Velike države (Perzija, Indija, Osmansko carstvo)
1520. – 1560. Sulejman Kanuni (Zakonodavac, Osvajač)
1526. Bitka na Mohačkom polju
IV.
Islamska arhitektura

• UVOD U ISLAMSKU ARHITEKTURU

• VREMENSKO-PROSTORNI KONTEKST
• GLAVNE ZNAČAJKE ARHITEKTURE
• OMEJIDI I ABASIDI
• ŠPANJOLSKA
• OSMANSKO CARSTVO
• DŽAMIJE
• BOSNA I HERCEGOVINA, MAKEDONIJA
• HRVATSKA
EKLEKTIČNI PRISTUP
prisutan utjecaj kasnoantičke arhitekture (Bizant) i arhitekture Sasanidske Perzije
prihvaćanje lokalnih tradicija
DŽAMIJA
obaveza svakog muslimana pet molitvi (namaza) dnevno
mjesto za molitvu: centralna građevina ili izdužena zgrada, jedan zid mora biti okrenut prema Ćabi
koncept: ograđeno dvorište s trijemom i dvorana za molitvu
DŽAMIJA
KIBLA, MIHRAB, MINBER
DŽAMIJA
MINARET
toranj gdje mujezin poziva na molitvu
u početku: masivni
kvadratne kule ili spiralno uspinjanje
DŽAMIJA
MINARET
postupno vitkiji poligonalni oblici, šerefe
česti pokraj osmanlijskih džamija
DŽAMIJA
SOFA, VODA
ELEMENTI PROSTORA I ARHITEKTURE
SIMBOLIKA VRTA, VODA

Španjolska: Granada, Generalife

ELEMENTI PROSTORA I ARHITEKTURE
LUKOVI (šiljasti, potkovasti, sedlasti, višelisni)

Cordoba, Velika džamija

ELEMENTI PROSTORA I ARHITEKTURE
MUKARNA, od XII. st.
ELEMENTI PROSTORA I ARHITEKTURE
MUKARNA, od XII. st.

Sarajevo, Begova džamija, mihrab

ELEMENTI PROSTORA I ARHITEKTURE
MUKARNA, od XII. st.
ELEMENTI PROSTORA I ARHITEKTURE
DEKORACIJA: FAJANSA
ELEMENTI PROSTORA I ARHITEKTURE
DEKORACIJA: ŠTUKO
ELEMENTI PROSTORA I ARHITEKTURE
DEKORACIJA: ARABESKA
ELEMENTI PROSTORA I ARHITEKTURE
DEKORACIJA: PISMO
IV.
Islamska arhitektura

• UVOD U ISLAMSKU ARHITEKTURU

• VREMENSKO-PROSTORNI KONTEKST
• GLAVNE ZNAČAJKE ARHITEKTURE
• OMEJIDI I ABASIDI
• ŠPANJOLSKA
• OSMANSKO CARSTVO
• DŽAMIJE
• BOSNA I HERCEGOVINA, MAKEDONIJA
• HRVATSKA
Jeruzalem: Džamija na stijeni, 687. – 692. g.
Jeruzalem: Džamija na stijeni, 687. – 692. g.

utjecaj memorija
Jeruzalem: Džamija na stijeni, 687. – 692. g.
Jeruzalem: Džamija na stijeni, 687. – 692. g.
Samarra: Velika džamija, 848. – 852. g.
Samarra: Velika džamija, 848. – 852. g.
Kairo: Ibn Tulunova džamija, 876. – 879. g.
utjecaj Samarre
Kairo: Ibn Tulunova džamija, 876. – 879. g.
IV.
Islamska arhitektura

• UVOD U ISLAMSKU ARHITEKTURU

• VREMENSKO-PROSTORNI KONTEKST
• GLAVNE ZNAČAJKE ARHITEKTURE
• OMEJIDI I ABASIDI
• ŠPANJOLSKA
• OSMANSKO CARSTVO
• DŽAMIJE
• BOSNA I HERCEGOVINA, MAKEDONIJA
• HRVATSKA
Cordoba: Velika džamija, VIII. – X. st.
prilagodba islamske arhitekture lokalnim graditeljskim tradicijama, lokalne invencije
Cordoba: Velika džamija, VIII. – X. st.
džamija: dvorana, dvorište, minaret
više faza dogradnja

Barokna katedrala
1

2
Cordoba: Velika džamija, VIII. st.

dvorana za molitvu:
jedanaest brodova okomitih na kiblu
arkade: polukružni iznad potkovičastih lukova
Cordoba: Velika džamija, VIII. st.
Cordoba: Velika džamija, IX. – X. st.
prva južna dogradnja: osam polja
druga južna dogradnja: dvanaest polja i dvorište
(dvostruki zid kible, četiri kompleksna svoda)
Cordoba: Velika džamija, X. st.

paravani maksure (preklapajuće arkade)

Granada: Alhambra, XIII. – XIV. st.
Kraljevska citadela
Granada: Alhambra, XIII. – XIV. st.
princip prostorne dominacije dvorišta (peristila): Dvorište mirta i Dvorište lavova
Granada: Alhambra, XIII. – XIV. st.
Dvorište mirta
Granada: Alhambra, XIII. – XIV. st.
Dvorana ambasadora – Sala de Embajadores
samostanski svod
Granada: Alhambra, XIII. – XIV. st.
Dvorište lavova
Granada: Alhambra, XIII. – XIV. st.
Dvorište lavova
Granada: Alhambra, XIII. – XIV. st.
Dvorište lavova
Granada: Alhambra, XIII. – XIV. st.
Dvorana dviju sestara - Sala de las dos Hermanas
IV.
Islamska arhitektura

• UVOD U ISLAMSKU ARHITEKTURU

• VREMENSKO-PROSTORNI KONTEKST
• GLAVNE ZNAČAJKE ARHITEKTURE
• OMEJIDI I ABASIDI
• ŠPANJOLSKA
• OSMANSKO CARSTVO
• DŽAMIJE
• BOSNA I HERCEGOVINA, MAKEDONIJA
• HRVATSKA
Istanbul: Bajazidova džamija, početak XVI. st.
utjecaj Aje Sofije
tabhanes
Istanbul: Bajazidova džamija, početak XVI. st.
utjecaj Aje Sofije, ali drugačiji karakter unutrašnjeg prostora
Istanbul: Bajazidova džamija, početak XVI. st.
utjecaj Aje Sofije
MIMAR SINAN (oko 1490. - 1588.)

glavni graditelj i arhitekt Carstva

projekti i nadzor svih gradnji
(darežljivi investitori i sposobni radnici)
Istanbul: Sulejmanija, 1550. – 1557. g.

5 6

ogroman kompleks na strmom terenu

(asimetrična kompozicija):
4
7
1. Džamija
2. Groblje
3. Medrese
3
4. Medicinska škola
5. Javna kuhinja
6. Han
7. Sinanova kuća 1
3 3
džamija:
svođena dvorana za molitvu i dvorište
3

2
Istanbul: Sulejmanija, 1550. – 1557. g.
Istanbul: Sulejmanija, 1550. – 1557. g.
Edirne: Selimija, 1568. – 1574. g.
Edirne: Selimija, 1568. – 1574. g.
Edirne: Selimija, 1568. – 1574. g.
Edirne: Selimija, 1568. – 1574. g.
Edirne: Selimija, 1568. – 1574. g.
Istanbul: Ahmedija (Plava džamija), poč. XVII. st.
Istanbul: Ahmedija (Plava džamija), poč. XVII. st.
IV.
Islamska arhitektura

• UVOD U ISLAMSKU ARHITEKTURU

• VREMENSKO-PROSTORNI KONTEKST
• GLAVNE ZNAČAJKE ARHITEKTURE
• OMEJIDI I ABASIDI
• ŠPANJOLSKA
• OSMANSKO CARSTVO
• DŽAMIJE
• BOSNA I HERCEGOVINA, MAKEDONIJA
• HRVATSKA
MAKEDONIJA, BOSNA I HERCEGOVINA
počeci islamske arhitekture vezani za dolazak Turaka, druga polovica XV. – početak XVI. st.
islamska arhitektura: sinteza izraza – usvajanje lokalne tradicije
prva polovica XVI. st. Sarajevo: Begova džamija, medresa, bezistan, ostale profane i sakralne građevine
formiraju se čaršija, mahale

Sarajevo, 1697.
Skopje: Mustafa-pašina džamija, 1497. g.
jednoprostorni potkupolni tip
Skopje: Mustafa-pašina džamija, 1497. g.
jednoprostorni potkupolni tip
Foča: Aladža džamija, 1550. g.
jednoprostorni potkupolni tip
Banja Luka: Ferhadija, 1576. g.
Tetovo: Aladža džamija, 1459. g.
Skopje: Kuršumli han, sredina XVI. st.
putujući trgovci (skladište, prenoćište)
unutrašnje dvorište (štale u prizemlju, sobe na katu)
Skopje: Kuršumli han, sredina XVI. st.
Mostar: Stari Most, 1566.g.
Mostar: Stari Most, 1566.g.
Sarajevo: Svrzina kuća, XVIII. st.
doksat
Sarajevo: Svrzina kuća, XVIII. st.
avlija
Sarajevo: Svrzina kuća – kat, XVIII. st.
čardak
Sarajevo: Svrzina kuća – kat, XVIII. st.
muška soba s musandarom (ormar, glinena peć, banjica)
primanje gostiju
Sarajevo: Svrzina kuća – kat, XVIII. st.
djevojačka soba s musandarom
Sarajevo: Svrzina kuća – kat, XVIII. st.
spavaća soba s musandarom
Sarajevo: Svrzina kuća – kat, XVIII. st.
trpezarija s musandarom
Sarajevo: Svrzina kuća – kat, XVIII. st.
trpezarija, u sredini sofra
Sarajevo: Svrzina kuća, XVIII. st.
pogled na divanhan ženske kuće s kamarijom
Sarajevo: Svrzina kuća, XVIII. st.
Veliki halvat s musandarom
IV.
Islamska arhitektura

• UVOD U ISLAMSKU ARHITEKTURU

• VREMENSKO-PROSTORNI KONTEKST
• GLAVNE ZNAČAJKE ARHITEKTURE
• OMEJIDI I ABASIDI
• ŠPANJOLSKA
• OSMANSKO CARSTVO
• DŽAMIJE
• BOSNA I HERCEGOVINA, MAKEDONIJA
• HRVATSKA
HRVATSKA
sandžaci: Čazma – Pakrac – Cernik, Požega, Srijem (Ilok), Klis (Livno, Drniš)

Osijek, 1688. g.
prometni i poslovni centar: pet mahala u Tvrđi, sedam mahala u palanki (predgrađe)
Đakovo, od 1536. g.
Đakovo: Ibrahim-pašina džamija 1565. g.
jednoprostorni potkupolni tip
Klis: Murat-begova džamija (Kliški sandžak, od 1537. g.)
jednoprostorni potkupolni tip
Klis: Murat-begova džamija (Kliški sandžak, od 1537. g.)
jednoprostorni potkupolni tip
Drniš: Džamija (Kliški sandžak, od 1537. g.)
jednoprostorni potkupolni tip
Ilok: Turbe (Srijemski sandžak, od 1540. g.)
ciborijalni tip
IV.
Islamska arhitektura

• UVOD U ISLAMSKU ARHITEKTURU

• GLAVNE ZNAČAJKE ARHITEKTURE

prisutan utjecaj kasnoantičke arhitekture (Bizant) i arhitekture Sasanidske Perzije

prihvaćanje lokalnih tradicija
džamije: kibla, mihrab, minber, minaret, sofa, voda
elementi prostora i arhitekture:
simbolika vrta, voda, šiljasti, potkovasti sedlasti preklapajući lukovi, mukarna
dekoracija (fajansa, štuko, arabeska, pismo)
IV.
Islamska arhitektura

• OMEJIDI I ABASIDI

Omejidi: rađanje islamske umjetnosti, Abasidi: stvaranje fizionomije arhitekture

džamije: dvorane za molitvu s dvorištem (Arabija, Afrika, Španjolska)
IV.
Islamska arhitektura

• ŠPANJOLSKA

lokalne inovacije, bogatstvo konstruktivnih elemenata i dekoracije

prostorna dominacija dvorišta u palači
IV.
Islamska arhitektura

• OSMANSKO CARSTVO
• DŽAMIJE

glavni graditelj i arhitekt Carstva Mimar Sinan

glavni dominantni prostorni element: veliki središnji prostor svođen kupolom
vanjski oblik reflektira koncept unutrašnje kompozicije prostora i konstruktivni sustav
IV.
Islamska arhitektura

• OSMANSKO CARSTVO
• BOSNA I HERCEGOVINA, MAKEDONIJA

počeci islamske arhitekture vezani za dolazak Turaka, druga polovica XV. – početak XVI. st.
islamska arhitektura: sinteza izraza – usvajanje lokalne tradicije
sačuvana zdanja javne, stambene i sakralne arhitekture
džamije najčešće jednostavni jednoprostorni podkupolni tip
IV.
Islamska arhitektura

• OSMANSKO CARSTVO
• HRVATSKA

nedovoljno istraženo povijesno stilsko razdoblje

sandžaci: Čazma – Pakrac – Cernik, Požega, Srijem, Klis
džamije jednoprostorni potkupolni tip, danas crkve
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Preddiplomski studij, II. semestar
Doc. dr. sc. Nataša Jakšić, dipl. ing. arh.
POVIJEST ARHITEKTURE II

IV.
Islamska arhitektura