METODOLOGIJA RADA

Izrada rasponske konstrukcije

OBJEKAT: VELIKI IBARAC

Izradio:

__________________
Metodologija rada

SADRŽAJ

1. TEHNIČKI OPIS ............................................................................................... - 3 -

2. OPIS TEHNOLOGIJE IZVOĐENJA ................................................................. - 4 -
2.1. Skela ......................................................................................................... - 4 -
2.2. Oplata ........................................................................................................ - 4 -
2.3. Tehnologija izvođenja skele i oplate .......................................................... - 5 -
2.3.1. Priprema za izradu skele i oplate ........................................................... - 6 -
2.3.2. Planiranje terena za montažu skele ....................................................... - 6 -
2.3.3. Ispitivanje nosivosti podloge ................................................................... - 7 -
2.3.4. Izrada oslonaca skele............................................................................. - 7 -
2.3.5. Montaža tornjeva skele .......................................................................... - 7 -
2.3.6. Ukrućivanje cijevima Ø48,3mm .............................................................. - 7 -
2.3.7. Montaža poprečnih i podužnih čeličnih nosača ...................................... - 7 -
2.3.8. Montaža poprečnih greda....................................................................... - 7 -
2.3.9. Montaža podužnih drvenih nosača ......................................................... - 8 -
2.3.10. Izrada oplate ploče .............................................................................. - 8 -
2.3.11. Izrada oplate krila................................................................................ - 8 -
2.3.12. Postavljanje ograde ............................................................................ - 8 -
3. PROJEKTOVANE MARKE BETONA............................................................... - 9 -
4. ARMIRAČKI RADOVI I UGRADNJA KABLOVA ............................................ - 10 -
4.1. Ugradnja kotvi.......................................................................................... - 12 -
4.2. Uvlačenje užadi ....................................................................................... - 13 -
5. BETONIRANJE RASPONSKE KONSTRUKCIJE .......................................... - 15 -
3. ZDRAVLJE I BEZBJEDNOST NA RADU....................................................... - 17 -

-2-
Metodologija rada

1. TEHNIČKI OPIS

Most se nalazi na km 1+324.256 stacionaže projektovane trase obilaznice. Most je

ukupne dužine, sa krilnim zidovima, 164.44m. U dužini od 61.62 m most se nalazi u
prelaznoj krivini, a u preostaloj dužini od 102.82 m most je u pravcu. Osovinsko
rastojanje krajnjih stubova mosta je 153m i čini ga 7 raspona, dužina 19+5x23+19 m.
Ukupna širina mosta u poprečnom preseku je 10.70m. Širina kolovoza je 6.70 m koju
čine dve saobraćajne trake od po 3 m sa širinom bankine od po 0.35m. Pešačke staze
su predviđene sa obe strane mosta, ukupne širine od po 2.0m.
Podužni pad mosta je 3.48%. Poprečni pad kolovoza je jednostran i iznosi 2.5%,
predviđeni poprečni pad pešačkih staza je 4% prema kolovozu.
Konstrukcija mosta je armirano betonska, izvodi se na licu mesta, na skeli. U statičkom
smislu konstrukcija mosta je kontinualni nosač koga čini pločasta konstrukcija
h=110cm. Širina betonske konstrukcije u poprečnom preseku je 10.0m. Dužina
konzole iznosi 2.60m, sa svake strane. Na konzolnom delu , ploča je promenljive
debljine od 22cm, na kraju konzole do 45cm na spoju sa pločom visine h=110cm.
Rasponska konstrukcija je semi-integralna konstrukcija tj. sa 6 srednjih stubova je
spojena integralno (monolitno) dok su ležišta samo na upornjacima. Visine srednjih
stubova su od 8,0 –13.5m . Krajnji subovi da bi mogli ostati kruto vezani sa rasponskom
konstrukcijom potrebno je da su fleksibilniji pa je usvojena debljina stubova S2 i S7
h=60cm sok su ostali srednji stubovi S3-S6 h=80cm. Srednji stubovi S2 i S7 su
dimenzija 3,5x0,6m dok su ostali srednji stubovi S3-S5 3,5x0,8m. Nasip iza krajnjih
stubova je 7.70m na jednom i ~7.10m, na drugom krajnjem stubu. .Na krajnjim
stubovima su predviđena a.b. krila dužine od po 4.80m i formiran nasip kegli u nagibu
1:1,5. Na prelasku sa nasipa puta na most predviđene su prelazne ploče. Dilatacione
spojnice predviđene na početku i kraju mosta ukupnog pomjeranja 140mm. Izvođač je
predvidio, prema posjedovanju skele da izvodi rasponsku konstrukciju u 4 faze sa
prekidima betoniranja 4,6m od osovine srednjih stubova tj. 20% raspona kao nultim
tačkama momenata savijanja. Predviđen je 1. segment 4,6m od S2 L=24,80m, 2.
segment 4,6m od S4 L=46m, 3. segment 4,6m od S6 L=46m i 4. segment do kraja S8
L=38,6m.

-3-
Metodologija rada

2. OPIS TEHNOLOGIJE IZVOĐENJA

2.1. Skela
Skela kada pristigne na gradilište, prije montaže će se očisititi, pregledati da nema
oštećenja, provjerit će se njena spojna sredstva, i ako je skela u redu od strane
inženjera će se odobriti njena montaža.
Skela koja će se koristiti za izradu rasponske konstrukcije sastoji se od HEB 650
čeličnih profila, rešetkastih nosača SISAK, rešetlastih nosača MP10 te tornjeva od
cijevi Ø159/150mm i Ø168,3/153,9mm na koje se rešetkasti nosači oslanjaju.
Uzajamno povezivanje tornjeva izvršit će se pomoću cijevi Ø48,3mm i odgovarajućih
spojnica. Također, koristit će se i toranjska skela ID 15 Hunnebeck koja je međusobno
povezana cijevima Ø48,3mm i odgovarajućih spojnica.
Gledajući poprečni presjek mosta predviđeno je po 7 horizontalnih rešetkastih nosača,
međusobno raspoređenih prema priloženim nacrtima, odnosno 5 tornjeva skele ID 15.
Svi tornjevi se oslanjaju na montažne temelje odgovarajućih dimenzija prema
priloženim nacrtima.
Horizontalni rešetkasti nosači se na stubovima S3, S4 i S5 oslanjaju preko čeličnih
profila HEB650 i čeličnih konzola utegnutih pomoću palica na stub, a sve prema
projektu skele.
Skela će biti razrađena i postavljena na način da se ispoštuju sve projektovane
dimenzije i projektovani položaj rasponske konstrukcije mosta. Ukrućivanje skele i
uzajamno povezivanje profila skele, osigurat će njen položaj prilikom betoniranja i
spriječiti bilo kakva pomijeranja i deformacije, a sve prema projektu skele i oplate.

2.2. Oplata
Nakon što oplata pristigne prvo se provjerava veličina, spojevi i ravnost oplate. Prije
montaže oplata će se očistiti i premazati oplatolom za otpuštanje. Premazivanje će biti
u tankom sloju ravnomijerno raspoređeno kako bi se sačuvala jednakost boje na
betonu.
Oplata koja će se koristiti za izradu rasponske konstrukcije jesu opažne ploče debljine
26mm, te šperploče debljine 20mm. Također, za učvršćivanje i povezivanje oplatnih
ploča koristit će se rezana drvena građa, kao i drveni H20 nosači.
Oplata će biti postavljena na način da se ispoštuju sve projektovane dimenzije i
projektovani položaj rasponske konstrukcije mosta. Ukrućivanje oplate i uzajamno
povezivanje pojedinih oplatnih panela osigurat će njen položaj prilikom betoniranja i
spriječiti bilo kakva pomijeranja i deformacije oplate, a sve prema projektu skele i
oplate.

-4-
Metodologija rada
2.3. Tehnologija izvođenja skele i oplate

Priprema za izradu Planiranje terena za Ispitivanje nosivosti

skele i oplate montažu skele podloge

Ukrućivanje cijevima Montaža tornjeva skele Izrada oslonaca skele

Ø48,3mm

Montaža poprečnih i Montaža poprečnih Montaža podužnih

podužnih čeličnih greda drvenih nosača
nosača

Izrada oplate krila Izrada oplate ploče

Slika 1 Šematski prikaz tehnologije izvođenja

Slika 2 Poprečni presjek skele i oplate – presjek nad tornjevima ID 15

-5-
Metodologija rada

Slika 3 Poprečni presjek skele i oplate – presjek nad srednjim tornjevima teške skele

Slika 4 Poprečni presjek skele i oplate – presjek uz srednji stub

2.3.1. Priprema za izradu skele i oplate

- Prije izrade, svo rukovodeće osoblje mora biti upoznato sa načinom i planom
izrade skele i oplate.
- Sva oprema skele mora biti pripremljena za motažu.
- Sva mehanizacija koja će biti korištena prilikom izrade mora biti pripremljena.

2.3.2. Planiranje terena za montažu skele

- Koristeći totalnu stanicu potrebno je izvršiti snimanje terena te dati projektom
skele utvrđene visinske i pozicione kote.
- Uz odgovarajuću mehanizaciju i opremu potrebno je izvršiti izravnavanje terena
i pripremiti podlogu za postavku privremenih montažnih temelja za oslanjanje
skele. Podloga treba biti urađena od dobro nosivog materijala (po mogućnosti

-6-
Metodologija rada
krupnog stijenskog materijala) koji će biti direktno oslonjen na čvrsto podtlo
(stijenu).

2.3.3. Ispitivanje nosivosti podloge

- U ovoj fazi potrebno je ispitati nosivost podloge prije postavljanja oslonaca
skele. Nosivost podloge mora biti minimalne čvrstoće 45Mpa za tešku skelu,
odnosno 30Mpa za toranjsku skelu ID 15.

2.3.4. Izrada oslonaca skele

- Cijevi skele se temelje na montažnim armirano betonskim temeljima minimalne
marke MB30, a sve prema crtežima datim u prilogu. Toranjska skela ID 15 se
temelji na betonskim blokovima dimenzija 40x40x10 cm.

2.3.5. Montaža tornjeva skele

- Nakon izrade odgovarajućih temelja, pristupa se podizanju skele od cijevi
Ø168,3/153,9mm i Ø159/150mm, te toranjske skele ID 15.
- Sve cijevi i tornjevi se postavljaju na način prikazan u nacrtima skele i oplate.
- Prilikom izrade skele obavezno se mora voditi računa o visinama iste, a koji je
dat na priloženim nacrtima.
- Prije montaže potrebno je izvršiti vizuelni pregled svih cijevnih elemenata.
Zabranjeno je koristiti oštećene elemente.
- Geodetsko praćenje pozicije i visinskih kota skele će biti provođeno tokom
cjelokupnog procesa montaže iste.

2.3.6. Ukrućivanje cijevima Ø48,3mm

- Da bi se ostvarila prostorna stabilnost, tornjeve je potrebno međusobno
povezati i ukrutiti cijevima Ø48mm i odgovarajućim spojnicama, a sve prema
nacrtima.

2.3.7. Montaža poprečnih i podužnih čeličnih nosača

- Nakon formiranih tornjeva pristupa se montaži čeličnih nosača (HEB 300,
HEB650, SISAK rešetke, MP 10 rešetke)
- Svi nosači moraju biti montirani na odgovarajuće mjesto a sve prema nacrtima
skele i oplate.
- Prije montaže potrebno je izvršiti vizuelni pregled svih nosača. Zabranjeno je
koristiti oštećene nosače.

2.3.8. Montaža poprečnih greda

- Sljedeća faza jeste postavljanje poprečnih greda na nosače. Na iste se
postavljaju drveni šabloni i bukov kern koji ima minimalno gnječenje kojima se
formira poprečni nagib rasponske konstrukcije. Preko kerna se postavljaju
grede na odgovarajuću visinu prema projektu skele sa datim nadvišenjima.
- Prije montaže potrebno je izvršiti vizuelni pregled šablona, kerna te greda i
koristiti samo zdravo i neoštećeno drvo.

-7-
Metodologija rada
2.3.9. Montaža podužnih drvenih nosača
- Podužni nosači se sastoje od grednih nosača H20 i greda 10/12 koje se
montiraju u podužnom pravcu preko poprečnih greda kao što je prikazano u
nacrtima skele i oplate.
- Prilikom montaže nosača mora se ispoštovati maksimalni razmak istih koji je
dat projektom skele.
- Prije montaže potrebno je izvršiti vizuelni pregled svih nosača. Zabranjeno je
koristiti oštećene nosače.

2.3.10. Izrada oplate ploče

- Nakon formiranja grednog roštilja, pristupa se montaži oplate ploče. Oplata se
izrađuje od opažne ploče debljine 26mm i šperploče debljine 20mm, a sve
prema datim nacrtima.

2.3.11. Izrada oplate krila

- Prva faza izrade oplate krila jeste postavljanje čeličnih potkonstrukcija sa
regulatorima visine. Čelične potkonstrukcije se postavljaju ispod krila
konstrukcije prema nacrtima skele. Potkonstrukcije je potrebno uvezati čeličnim
cijevima Ø48,3mm u podužnom pravcu čime se ostvaruje prostorna stabilnost
istih.
- Nakon toga pristupa se drugoj fazi, izradi grednog sistema i oplate krila, a sve
prema datim nacrtima.
- Prije montaže potrebno je izvršiti vizuelni pregled svih greda i nosača.
Zabranjeno je koristiti oštećene grede i nosače.

2.3.12. Postavljanje ograde

- Sva radna mjesta čija je visina veća od 1 metra od nivoa terena ili radne
platforme, moraju biti ograđena čvrstom zaštitnom ogradom.
- Zaštitna ograda mora biti izrađena od zdravog i neoštećenog drveta, razmak i
dimenzije stubića i ostalih elemenata ograde moraju odgovarati horizontalnom
opterećenju na rukohvatu od najmanje 300 N/m, ako se za ispunu ograde koristi
daska, ona mora imati dimenzije minimum 2/5 cm, ograda mora sadržavati
najmanje dvije horizontalne prečke.
- Izgradnju zaštitnih ograda mogu vršiti isključivo kvalifikovani radnici uz
obavezan nadzor odgovornog lica na gradilištu.

-8-
Metodologija rada

3. PROJEKTOVANE MARKE BETONA

Predviđeni materijali:

- Rasponska konstrukcija С35/45 (МВ 40), sa markom vodo- nepropusnosti V-

6 i markom mraza M-150.
- Ivični venci i pešačke staze С 40/50 (МB 45), sa markom vodonepropusnosti
V-8 , markom mraza M-150 i otpornost na mraz i soli „0“.
- A.b. kvaderi С 35/45 (МB 40), sa markom vodo- nepropusnosti V-6 i markom
mraza M-150.
- Srednji stubovi С 35/45 (МВ 40), sa markom vodonepropusnosti V-6 i markom
mraza M-150.
- Upornjaci i krilni zidovi С 25/30 (МВ 30), sa markom vodonepropusnosti V-6
i markom mraza M-100.
- Šipovi С 25/30 (МВ 30), sa markom vodo- nepropusnosti V-6 i markom mraza
M-100.
- Prelazne ploče С 25/30 (МВ 30), sa markom vodonepropusnosti V-6 i markom
mraza M-100.
- Podložni beton C 16/20 (MB20), C12/15 ( MB15) Ugrađeni materijali moraju
biti sa atestima i projektovanim kvalitetom.

-9-
Metodologija rada

4. ARMIRAČKI RADOVI I UGRADNJA KABLOVA

Nakon što su skela i oplata postavljeni i predani, pristupa se ugradnji armature
predmetnog segmenta. Sva armatura će se ugrađivati prema nacrtima armature datim
u Glavnom Projektu.
Prvo će se ugrađivati donja zona armature, a zatim će se zatvoriti gornja zona,
pregledati i odobriti od strane Inženjera prije betoniranja ploče. Sve šipke koje će se
ugraditi dolaze na gradilište savijene i rezane prema specifikaciji datoj u Projektu.
Kao dio armature ploče postavljaju se nosači kablova za prednaprezanje a paralelno
sa ugradnjom armature postavljaju se orebrene zaštitne cijevi kablova i prenosne
ploče kotvi.

Faze ugradnje armature:

 Ugradnja armature donje zone
 Ugradnja nosača kablova za prednaprezanje
 Ugradnja orebrenih zaštitnih cijevi i uvlačenje sajli
 Povezivanje zaštitnih cijevi za nosače kablova paljenom žicom i
zavarivanjem
 Zatvaranje gornje zone armature.

Pоtrеbni mаtеriјаli i rеsursi:

Mеhаnizаciја i оprеmа:
 krаn i/ili autodizalica,

Ljudski rеsursi:
 10 аrmirаčа,
 3 NK rаdnikа,
 1 brаvаr.

Mаtеriјаl:
 аrmаturа Bst 500-B sаviјеnа pо prојеktu,
 аrmirаčkа žicа,
 distаncеri.

Paralelno sa ugradnjom armature, postavljaju se i kablovi za prednaprezanje

rasponske konstrukcije. Zaštitne cijevi se postavljaju na nosače kablova koji su
raspoređeni duž raspona na način da oforme i održe projektovanu trajektoriju kablova.
Nosači kablova su predviđeni da se rade od armaturnih šipki. Prateći napredovanje
ugradnje donje zone armature, vodilice i nosači kablova se postavljaju i učvršćuju
zavarivanjem za postojeću armaturu ploče. Visina, pozicija i gustoća nosača kablova
definisana je Projektom. Potrebno je voditi računa da razmak između pojedinih nosača
kablova ne prelazi 1,0m u zoni maksimalne zakrivljenosti kabla. Zaštitne orebrene
cijevi kablova za prednaprezanje se postavljaju preko ovako formiranih nosača

- 10 -
Metodologija rada
kablova, čvrsto povezuju paljenom žicom tako da zadrže projektom predviđeni položaj
tokom ugradnje i vibriranja betona.
Orebrene zaštitne cijevi se uzajamno povezuju mehanički pomoću spojnica. Sve
zaštitne cijevi dužine 6m se isporučuju sa jednom spojnicom navrnutom na jednom
kraju cijevi.
Ivica bužira koji se spaja se označi, kako bilo vidljivo da je spojnica obuhvatila jednake
dužine obje cijevi, tj. da je približno centrirana između dva nastavljena elementa.
Nakon što je spojnica postavljena, oba spoja se obmotavaju sa 2-3 sloja ljepljive trake.

Kontrolni odušci za injektiranje će biti ostavljeni na svim najvišim tačkama tačkama

trajektorije kabla.

Na mjestu oduška, zaštitna cijev će biti izbušena. Preko ovako izbušene rupe postavlja
se polovina zaštitne cijevi (u obliku sedla) sa pričvršćenom plactičnom PEHD cijevi i
obmotava samoljepljivom trakom. PEHD cijev treba biti prečnika min 25mm i dovoljne
dužine da nakon betonaže ostane minimalno 500mm iznad betonske površine.

Svaki injekcioni odušak mora biti pravilno označen i zatvoren do samog injektiranja
(samoljepljivom trakom i sl.) kako bi se spriječio prodor vlage ili bilo kakvih drugih
onečišćenja.

Potrebni materijali i resursi:

Oprema:
 Brusilica sa reznom pločom za metal
 Aparat za zavarivanje
 Električna bušilica

Potrebni ljudski resursi:

 2 NK radnika
 2 bravara.

Materijali:
 Zaštitne cijevi
 Samoljepljiva traka

- 11 -
Metodologija rada

 Paljena žica
 Nosači kablova (predviđene armaturne šipke)
 Odušci za injektiranje

4.1. Ugradnja kotvi

Prilikom ugradnje prenosne ploče i trumpete potrebno je strogo voditi računa da se

odušak za injektiranje nalazi sa gornje strane kabla.

Pravilan položaj prenosne ploče prikazan je na skici:

Na čeonoj oplati se označava osovina kabla. Zatim se označe mjesta rupa na

prenosnoj ploči. Položaj ovih rupa mora biti tako odabran da se prilikom prišvršćivanja
prenosne ploče za oplatu obezbjedi da je odušak za injektiranje sa gornje strane kabla.

Zatim se na čeonoj oplati treba izbušiti veći kružni otvor oko osovine samog kabla.
Prečnik otvora mora biti veći od samog kružnog otvora na prenosnoj ploči, a sa druge
strane ne smije da dosegne rupe za pričvršćivanje prenosne ploče.

Kada je prenosna ploča postavljena u pravilan položaj sa zadnje strane čeone oplate,
i kada je odušak za injektiranje u pravilnom položaju, pričvršćuje se za oplatu pomoću
zavrtnjeva i matice sa podloškom. Zavrtnjevi navoj na odušku za injektiranje se trebaju
premazati oplatolom (ili sl.) kako prilikom betoniranje na njih ne bi prijanjala cementna
pasta. Preporučljivo je ivice prenosne ploče u dodiru sa oplatom zaptiti silikonom kako
ne bi došlo do prodora cementne paste u prenosnu ploču I sam kabal prilikom
betoniranja.

Užad na izlazu iz zaštitne cijevi kabla moraju se postepeno radijalno raširiti prije nego
što se rasporede u predviđenim rupama na glavi kotve. Ova konusna devijacija se
obezbjeđuje plastičnom trumpetom koja se smatra sastavnim dijelom kotve. Trumpeta
se sa jedne strane pričvrsti za zaštitnu cijev kabla, a sa druge strane za prenosnu
ploču.

Glava kotve i klinovi će se postavljati neposredno prije prednaprezanja kako bi se

izbjeglo onečišćenje ovih djelova.

- 12 -
Metodologija rada

Kontinuitet kablova na glavi nastavne kotve se vrši pomoću nastavne spojnice

(kuplera) (eng. compression fitting). Na svakom kraju užeta utiskuje se nastavna
spojnica pomoću prese. Nakon utiskivanja nastavne spojnice na kraju užeta, ono se
postavlja u predviđeni žlijeb ostavljen na glavi nastavne kotve.
Prilikom priključivanja užadi kabla na glavi nastavne kotve zaštitnu cijev zajedno sa
trumpetom svući 2-3m preko užadi kabla i odmaći od glave nastavne kotve 2-3m kako
bi se obezbjedio radni prostor. Nakon što je završena montaža pojedinih užadi na glavu
nastavne kotve, trumpetu i zaštitnu cijev vratiti nazad do glave kotve i pričvrstiti za
prenosnu ploču. Na trumpeti pričvrstiti odušak za injektiranje.

Potrebni materijali i resursi:

Oprema:
 Brusilica sa reznom pločom za metal
 Aparat za zavarivanje
 Odgovarajuća pumpa)
 Presa

Potrebni ljudski resursi:

 3 VK radnika
 2 bravara.

Materijali:
 Kotve za prednaprezanje
 Samoljepljiva traka
 Paljena žica
 Armaturne šipke (vezane prema predviđenom rasporedu za pasivnu
kotvu)
 Odušci za injektiranje na prenosnim pločama

4.2. Uvlačenje užadi

Uvlačenje pojedinih užadi kabla za prednaprezanje će se raditi prije betoniranja.

Visokovrijedna čelična užad se provlače kroz postavljene zaštitne cijevi i vežu se na
prethodni segment pomoću nastavnih ili pasivnih kotvi (zavisno od pozicije
projektovanog kabla).

Potrebno je voditi računa da u jednom kablu budu sajle upredene u istom smjeru.
Prilikom uvlačenja užadi potrebno je voditi zapisnik. Zapisnik mora sadržavati precizne
podatke o šarži i broju namotaja iz kog su užad uvučena u predmetni kabal.

Namotaj užadi se postavlja u čelični okvir. Pri tome treba voditi računa da je namotaj
pravilno postavljen (smjer odmoravanja označen je na svakom namotaju užadi).

- 13 -
Metodologija rada
Namotaj prilikom uvlačenja užadi ostaje na zemlji, udaljen cca 10m od mjesta u
konstrukciji gdje se uvlače užad. Uređaj za uvlačenje užadi (eng. pusher) postavlja se
približno u ravni sa krajem kabla i minimalno udaljen od kabla za dužinu od 1,2m. Dio
užeta između namotaja i pušera potrebno je zaštititi kako ne bi došlo do zaprljanja ili
oštećenja užadi. U tu svrhu se može koristiti ili zaštitna cijev kabla ili PEHD cijev.

Na vrhu svakog užeta potrebno je postaviti metalnu vodilicu kako se prilikom uvlačenja
užadi zaštitne cijevi ne bi oštetile. Kada uže prođe kroz zaštitnu cijev, odnosno nakon
uvučene projektovane dužine (+1,2m potrebno za postavljanje prese za
prednaprezanje) uže se reže, i ponavlja se proces dok se kabal ne kompletira.

Prije početka uvlačenja užadi potrebno je:

 Provjeriti da su zaštitne cijevi neoštećenje i da nema prepreka unutar same
zaštitne cijevi
 Provjeriti broj užadi koju predmetni kabal treba da sadrži
 Vizuelno provjeriti užad (da li su vidljiva oštećenja užadi, da li su užad zaprljana
i sl.)
 Pripremiti zapisnik o uvlačenju užadi

Kablovi koji će se prednaprezati u narednoj fazi izgradnje takođe će biti provučeni kroz
zaštitne cijevi. Cijela dužina kabla (užadi) koji ostaje neubetoniran biće zaštićen tako
što će se svi spojevi na zaštitnim cjevima obmotati samoljepljivom trakom kako bi se
spriječio prodor vlage, oštećenje i zaprljanje kabla. Prije betoniranja ovi kablovi će biti
pridržavani odgovarajućom skelom postavljenom u produžetku raspona koji se
izrađuje i razmaknuti tako da se omogući pristup kablovima koji se u ovoj fazi
prednaprežu. . Nakon završene betonaže i prednaprezanja raspona, kablovi će biti
vraćeni nazad na ploču, pri čemu treba voditi računa da radijus bude dovoljno velik da
ne dođe do oštećenja zaštitnih cijevi.

Pоtrеbni mаtеriјаli i rеsursi:

Mehanizacija i oprema:
 Toranjski kran / autodizalica
 oprema za uvlačenje užadi

- 14 -
Metodologija rada
Potrebni ljudski resursi:
 2 NK radnika
 2 bravara.

Potrebni materijali:
 Užad za prednaprezanje

5. BETONIRANJE RASPONSKE KONSTRUKCIJE

Prije betoniranja rasponske konstrukcije potrebno je pregledati skelu, oplatu, armaturu,
ležišta i ugrađene elemente, i napraviti evidenciju.
U međuvremenu, tehničke indikatore kao što je slijeganje betona treba provijeriti.
Poslije su ispunjeni svi uslovi pa se betoniranje može izvesti. Beton nosača treba biti
izliven u slojevima, posebno za ovu konstrukciju u tri sloja. Potrebno je da se prvi i
drugi sloj izljeva do donje ivice konzole, a dijelove iznad linije konzole treba izljevati
odjednom, tj. donju ploču betonirati u dva sloja i gornju ploču u jednom sloju. Gornji
sloj betona treba da se lije prije početka vezivanja i može se vezivati sa donjim slojem
betona. Tokom ugradnje betona u tri sloja, sirovine betona i odnosi proporcija moraju
biti identične, a razlika u starosti betona treba da bude što je moguće manja. Nakon
betoniranja potrebno je njegovati beton i održavati vlagu. Izlivanje betona treba uraditi
neprekidno. Ako slučajan incident uzrokuje diskontinuitet, trajanje diskontinuiteta mora
biti manje od početka vezivanja prethodnog sloja betona.
Ako ukupno vrijeme miješanja betona, transport, livenje i diskontinuitet prelazi vrijeme
početka vezivanja, to bi trebalo tretirati kao prekid betoniranja i treba obezbijediti
konstruktivne spojnice. Pozicije konstruktivnih spojeva treba uskladiti sa zahtijevima
projekta. Prije drugog izlivanja betona na konstruktivnim spojnicama, obrađeni
betonski sloj treba očistiti i oprati vodom.
Kada betonska mješavina stigne na gradilište, inženjer na gradilištu provjerava kvalitet
betona što podrazumijeva provjeru konzistencije betona. Također, treba provjeriti
otpremnicu jer ista sadrži vrijeme dostave betona, vrstu betona i podatke o
komponentama betona, a laborant koji je zadužen za provjeru kvaliteta betona na
gradilištu, treba da uzme uzorke betona-kocke (15x15x15).
Beton će biti transportovan direktno pomoću automiksera za beton, a ugrađivat će se
pomoću autopumpe kao što je prikazano na slici u nastavku:

- 15 -
Metodologija rada

Slika 5 Ugradnja betona pomoću autopumpe

Betoniranje će se vršiti pomoću mobilne auto pumpe za beton. Izvođač će obezbijediti
rezervnu pumpu za beton. Zbijanje betona u oplati će se vršiti pomoću vibratora raznih
dimenzija koje zavise od presijeka betoniranja veličine i razmaka armature. Betoniranje
rasponske konstrukcije je planirano da se vrši od srednjeg stuba S2 prema obalnom
stubu S8.
Ukupan broj segmenata betoniranja: 3 segmenata.
Betoniranje rasponske konstrukcije mosta će se raditi u slojevima debljine od 30 do 50
cm, ne većim od dužine glave vibroigle. Prilikom ugradnje betona vodit će se računa
da visina sa koje beton pada u oplatu nije veća od 1.5m, kako prilikom udara betona u
armaturu i oplatu ne bi došlo do segregacije svježeg betona.
Treba voditi računa da se beton dobro vibrira radi postizanja boljeg kvaliteta i dobrih
vidnih površina. Također, voditi računa o obradi gornje površine kako bi se bez
dodatnih radova mogla ugraditi izolacija na objektu. Ravnost gornje plohe postiže se
uz pomoć letve koja se proteže od jedne strane do druge u poprečnom smislu i prevlači
preko vodilica postavljenih na armaturu. Visina i položaj vodilica se određuje geodetski,
kako bi se postigla precizna visina gornje površine rasponske konstrukcije.
Glatkoća betonske površine se postiže uz pomoć opreme za gletovanje ploče.
Prilikom nasipanja i vibriranja svakog narednog sloja betona vršit će se revibriranje
prethodnog sloja radi pravilnog spoja dva sloja betona. Svježe ugrađeni beton na
slobodnim površinama van oplate koje su izložene djelovanju vanjskih uticaja, treba
zaštititi od isparavanja vode prekrivanjem materijalom nepropusnog za vodu i paru.
Ovo treba uraditi odmah nakon završenog betoniranja (u slučajevima planiranih i
neplaniranih prekida betoniranja), vodeći računa da se površina fizički ne ošteti.
Ove površine treba početi njegovati vodom 3 do 4 sata nakon završetka betoniranja i
održavati površinu betona u stanju zasićenosti vodom do postizanja odgovarajuće
čvrstoće, a sve prema atmosferskim uslovima.
Otpuštanju skele smije se pristupiti tek kada beton ploče dosegne minimalno 70%
zahtijevane čvrstoće. Neposredno nakon otpuštanja skele potrebno je izvršiti geodetsko
snimanje visina i ravnosti ploče.

- 16 -
Metodologija rada

6. ZDRAVLJE I BEZBJEDNOST NA RADU

Zbog kompleksnosti obavljanja poslova, uposlenima je omogućena redovna obuka o
zaštiti na radu koju sprovodi ovlašteno lice. Pristup gradilištu imaju samo uposlenici
propisno obučeni za obavljanje odgovarajućih poslova. Potrebna dokumentacija o
ozljedama na radu se popunjava na licu mjesta od strane odgovorne osobe. Ulaz je
strogo zabranjen nezaposlenima, a svaka posjeta zahtijeva korištenje ličnih zaštitnih
sredstava. Tabla sa upozorenjem o obaveznoj upotrebi zaštitne opreme bit će
postavljena na ulaznoj strani gradilišta, na uočljivo mjesto.

Tabla upozorenja
Bit će instaliran privremeni toalet za zaposlenike, a sve u skladu sa relevantnim
zakonskim propisima i zahtijevima nadležnih inspekcijskih organa. Sve mašine,
oprema i postrojenja koji se dovezu ili instaliraju na gradilište moraju biti u ispravnom
stanju. Mašinama će upravljati samo radnici koji su stručno osposobljeni u skladu sa
zakonom i podzakonskim aktima, te ako su bili prethodno obučeni za rad na
mašinama. Dokumentacija strojeva će biti na raspolaganju na gradilištu i čuvati se dok
strojevi ne budu demontirani. Mašine i postrojenja moraju biti pregledani od strane
stručne osobe i to:

- prije nego što se stave u upotrebu,

- periodično u skladu sa pravilima struke.

Sva zapažanja i zaključci će se upisati u kontrolni list mašine, kojeg će potpisati

odgovorni vođa radova.
Kod radova u građevinskim jamama i drugim zemljanim radovima moraju se preduzeti
slijedeće sigurnosne mjere:

- koristiti odgovarajuće potporne – razuporne konstrukcije ili nasip;

- otkloniti opasnosti od pada osoba, materijala ili predmeta
- osigurati konstantno provjetravanje svih mjesta rada u toj mjeri da se radnicima
osigura primjeran kvalitet vazduha;
- omogućiti radnicima da se sklone na sigurno područje u slučaju požara ili
prodora vode ili materijala;
- prije početka iskopavanja, moraju se preduzeti mjere da se uoči i smanji na
najmanju moguću mjeru svaka opasnost prouzrokovana podzemnim el.
kablovima i drugim instalacijama;
- moraju se osigurati sigurnosni putevi u i iz mjesta iskopavanja;
- zemlja, materijali i vozila moraju biti na sigurnoj udaljenosti od građevinskih
jama;

- 17 -
Metodologija rada
- ako se to ne može osigurati, moraju se postaviti prepreke u vidu ograda,
odbojnika i slično.

Za osiguranje gradilišta brinut će se uposlenici, posebno osposobljeni za tu svrhu

(stražari). Gradilište se ne smije niti u jednom momentu ostaviti bez nadzora, odnosno
ne smije se desiti da se na gradilištu niko ne nalazi, bilo radnici bilo stražari. Broj
stražara i način njihovog smjenjivanja određivat će se s obzirom na potrebe gradilišta.
Lična zaštitna sredstva za zaštitu glave štite glavu od raznovrsnih opasnosti, ali
najčešće od mehaničkih opasnosti, npr. od padova predmeta na glavu, udara glavom
u oštre i tvrde predmete, od hladnoće (kapuljače zimi) i dr. Za zaštitu od ovih opasnosti
tokom izvođenja radova primjenjuje se zaštitna kaciga. Kaciga je lagana i udobna za
dugotrajno nošenje te osigurava otvorenu zaštitu od iznenadnih udara i probijanja
tvrdim i čvrstim predmetima.
Lična zaštitna sredstva za zaštitu očiju i lica štite oči i lice radnika od ozljeda mehaničke
prirode kao što su upadi čestica raznih materijala u oko, nagrizajućih i nadražujućih
tvari u obliku prašine, tekućina, para, dimova i plinova te ozljeda koje mogu nastati radi
djelovanja štetnih vidljivih i nevidljivih zračenja. Najčešće su to razne vrste zaštitnih
naočala te štitnici koji uz oči zaštićuju i lice.

Lična zaštitna sredstva za zaštitu glave i očiju

Lična zaštitna sredstva za zaštitu ruku štite ruke od mehaničkih, toplinskih, hemijskih i
drugih opasnosti. Iako postoji jako mnogo vrsta zaštitnih rukavica, najčešće su u
upotrebi rukavice od kože koje služe za zaštitu ruku od dodira s oštrim i hrapavim
predmetima, iskri, rastopljenog metala, umjereno vrućih predmeta, toplinskog
zračenja, hladnoće i sl.
Lična zaštitna sredstva za zaštitu nogu štite noge od mehaničkih opasnosti koje su
najčešće, i to od ozljeda zbog pada teških predmeta na prste nogu te od uboda na
oštre predmete. Izrađuju se kao zaštitne cipele i zaštitne čizme, u koje su ugrađene
čelične zaštitne kapice i čelični međuđonovi.

Lična zaštitna sredstva za zaštitu nogu

- 18 -
Metodologija rada
U situacijama kad je sigurnost radnika vezana uz njegovu dobru uočljivost koriste se
zaštitna odijela visoke vidljivosti (zaštitna upozoravajuća odjeća).

Zaštitna upozoravajuća odjeća

- 19 -