Broj 10 11 12 Compressed

ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore · 1
Ksenija Cicvarić
Ksenija (rođena Bracović) Cicvarić je Milene. Međutim, prilikom pośe-
rođena u Podgorici, u Staroj Varoši, te lidera SSSR Nikite Hruščova na
1929. godine. Osnovnu školi i gi- Cetinju, 23. avgusta 1963. godine,
mnaziju je završila u Podgorici, đe je njegovoj supruzi Nini crnogorsko
i započela muzičku karijeru. Imala je rukovodstvo je poklonilo narod-
27 godina kad se prijavila na audici- nu nošnju Kraljice Milene, koju su
ju Radio Titograda. uzeli od Ksenije; istu nošnju koju
je dobila kao poklon grada Ceti-
„Bila sam već udata i imala sam dvo- nje za svoje stvaralaštvo.[3] [4]
je đece; radila sam u banci na pre-
brojavanju novčanica. U to vrijeme Nakon uspjeha na Jugosloven-
Radio Titograd je raspisao konkurs skom festivalu narodne muzike,
za audiciju. Prijavila sam se, jer sam karijeru je nastavila graditi u Srbi-
željela da pjevam u horu. Bilo je to ji, đe je sarađivala sa Vlastimirom
slavno vrijeme radiotitogradskog Pavlovićem Carevcem i snimala
hora kad je dirigent bio Marko Ri- za Radio Beograd. Sa Carevcem je
vijera. Na audiciji mi je bio i Janika sarađivala sve do njegove smrti,
Balaž. Primili su me s oduševljenjem 1965.godine. U periodu od 1962.
i tako je počelo moje drugo poglav- do 1979. godine napravila je 62 Umrla je februara 1997. godine u
lje u životu.“ (Ksenija o početku kari- trajna snimka za Radio Beograd. Beogradu.
jere na Radiju Titograd)[2] Na śednici Skupštine Glavnoga gra-
Najznačajnije Ksenijine pjesme su:
Na Jugoslovenskom festivalu na- Milica jedna u majke, Mlada Jelka, da u Podgorici, 27. novembra 2008.
rodne muzike u Crnoj Gori pjevala Oj vesela veselice, Sejdefu majka godine, ulica koja se nalazi u mje-
je kompoziciju „Śever ružu niz polje buđaše, Dolinom se šetala đevojči- snoj zajednici Zabjelo, dobila je na-
nijaše“ i za izvođenje ove kompozi- ca mala itd. ziv Ulica Ksenije Cicvarić.
cije dobila na poklon nošnju kraljice
IMP RESU M
“Ženski glas” Časopis govori o našim ženama i njihovom doprinosu crnogorskoj istoriji.
ŽENSKI GLAS
Vrijeme neminovno hrli naprijed, ali je naša dužnost da se povremeno osvrnemo ka Časopis za crnogorke i očuvanje
prošlom i izgovorimo ili napišemo imena koja su to zavrijedila. Njihovo pominjane je kulturne baštine Crne Gore
naša čast, njihova baština je naša slava.
Osnivač i izdavač:
Ovaj časopis je prilika da se sa uvažavanjem sjetimo žena koje su se kroz prethodne vje- NVU ARS Crna Gora
kove borile za ostvarivanje svojih prava, za svoje mjesto u društvu i istoriji Crne Gore, Urednica:
ali i prilika da se čuje ŽENSKI GLAS jer se o ženama kroz crnogorsku istoriju govorilo Veselinka Milanović
ali one nisu imale priliku da govore. Crnogorske eminentne žene iz svojih oblasti će dati
Članice redakcije:
njihovo viđenje određene društvene teme. dr Anastazija Miranović;
Njegosava Seja Vujanović;
dr Snežana Pantović;
Национална библиотека Црне Горе, Цетиње
Ana Vuković
MEDIJSKI SPONZOR Renata Bulajić
Nada Dubljević
CIP - Kaталогизација у публикацији
Predsjednica programskog odbora:

mr Aet Salh
Štampa/dizajn:
ISSN 2661-2917 = Ženski glas
VBR Grafika Bijelo Polje

COBISS.CG-ID 38814224
Tiraž: 500
e-mail: zenskiglas@hotmail.com
Telefon:
+382 69 929 483
ŽENSKI GLAS je upisan u evidencije

pod rednim br. 784 Rješenjem Mini-
starstva kulture CG br. 05-UPI- 006-
14-191-1 od 29.01.2014.godine
4 Branka BOGAVAC
KAO DISANJE I KAO OTPOR
Doc. dr Vesna SIMOVIĆ-ZVICER

12 ZAŠTITA ŽENA PREMA
ZAKONU O RADU
16 Đurđina MALOVIĆ
NE BOJTE SE NEUSPJEHA,
JER JE TO PUT DO USPJEHA
18 Dragana KRŠENKOVIĆ
BRKOVIĆ
ODLAZAK
21 Marija BABIĆ
KAKO NAM JE VAŽAN TATA…
A KAKO SMO TATI BITNI MI?
23 Emilija RABRENOVIĆ
DA PROSTIŠ
25 Svetlana SEKULIĆ
ŽENA I KNJIGA KROZ
PRIZMU PROŠLOSTI
I SADAŠNJOSTI
27 Milanka ĆOROVIĆ
SKROMNOST - ZAŠTITNIK
VRLINE
29 Sloba BUBANJA
KAKO MOŽE ŽENA DA
POSTANEUSPJEŠNA
U BIZNISU
Branka BOGAVAC
MOJ ŽIVOTNI MOTO

Zlatna nit - vodilja moga života bila je velika
radoznalost - glavni podsticaj duhovnog boga-
ćenja. I u oskudici poratnog vremena, jedino su
mi knjige otvarale put u nove svjetove. Kao đaka
s dvanaest godina, prvo me je osvijetlila knjiga
Život Marije Kiri od njene kćeri Eve. Mnogo kasni-
je, tu ulogu su odigrale dvije dame, Anais Nin sa
Dnevnicima i Doris Lesing sa Zlatnom biljezni-
com. Čini mi se da su me one inspirisale da kre-
nem putem koji me odveo daleko.
Ali osnovni moto moga života jeste: susret je naj-
veći dar, kako sam naslovila moju knjigu sjeća-
nja koja je objavljena ovoga ljeta. Od susreta s
mojim mužem, do onih sa Borhesom, Sioranom,
Ekom i Joneskom, ali i Doris Lesing i Nadin Gordi-
mer, ili Margerit Diras, ta riječ se pretvorila u ma-
gičan slučaj koji me doveo do velikih i izuzetnih
događaja i doživljaja.
KAKO VIDITE
USPJEŠNU ŽENU? Mislim da je obrazovanje osnova ljudskog živo-
ta. Ono najbolje štiti ljudsko biće od raznih ne-
Izraz uspješna žena uvijek mi je pomalo smetao. daća, ponekad je i put k ispunjenju ili čak sreći.
Više mi se dopada riječ sposobna žena. To podra- Obrazovanje je takođe preduslov za fantastične
zumijeva da ona posjeduje izvjestan broj kvali- susrete koji mogu da se pretvore u dragocjena
teta koji joj omogućavaju da se svesrdno posveti prijateljstva, saznanja, otkrića, a nekad i u veli-
pozivu koji je odabrala i odgovari na mnoštvo ku ljubav. Ono nam omogućava da doživimo
izazova koje će sresti na svom putu. A istovreme- uzvišena uzbuđenja knjigom, cvijetom, pejza-
no da ostane ženstvena. žem, nečijim licem ili slikom. Da bi tako osjećali
potrebno je veliko duhovno bogatstvo koje se
Sposobna žena će uvijek tražiti i naći načina da
stiče upravo obrazovanjem. Jer, jedna knjiga,
ispuni svoje težnje, da ostvari ono što najviše želi.
jedan film, jedan susret, mogu potpuno da nam
To je žena koja sve čini da obogati svoje obrazo- izmijene život, najčešće na bolje. To se sa mnom
vanje, da odgovori osnovnim zahtjevima koje desilo s nekim knjigama. Čitanje je, po Borhesu,
nam nalaže savremena potreba za kulturom. To jedan oblik života, jer kad čitamo i pišemo, onda
postiže čitanjem, posjetama izložbama, pozo- živimo intenzivnijim i bogatijim životom. Pisanje
rištima, susretima s prijateljima, putovanjima i je veliki zalog za postojanje i najveća je vrijed-
drugim kulturnim manifestacijama. To će obo- nost knjiga. Dok Umberto Eko kaže da „čitanje
gatiti i uljepšati njen život i dati joj sigurnost. Što produžava život i onaj koji čita proživio je mno-
se tiče glavnog zanimanja, maksimalno se zala- ge živote, za razliku od onog koji ne čita, taj živi
že da se usavrši u pozivu. Sposobna žena treba samo jedan“. „Čovjek koji nema unutrašnji život,
da je svestrana, da voli svoj poziv i ljude, da je žrtva je svoje okoline.” - Henri Frederik Amil. Kine-
obaviještena i tolerantna. ski nobelovac Gao Sinđijan ima suptilne misli na
4 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

Branka Bogavac je rođena 1937. u Crnoj Gori, Virpazar.
1964. Diploma profesora francuskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu.
1965. Stipendija za Pariz u sastavu kulturnih razmjena Francuske i Jugoslavije.
1966. Diploma ruskog jezika i književnosti (i srpsko-hrvatskog) na Sorboni.
1967. Magistrirala na Sorboni.
1977-1978. Docent za srpsko-hrvatski na Sorboni (Pariz VIII).
Profesor na Radničkom univerzitetu i u Jugoslovenskoj dopunskoj školi u Parizu 20 godina.
Od 1977. do danas: Novinar-dopisnik svih važnijih listova i časopisa u Jugoslaviji sa posebnim akcentom
na kulturu.
2004 – 2006. Direktor Kulturnog centra Srbije i Crne Gore u Parizu.
2008. Odlikovana je Nagradom grada Berana “21 juli” za cjelokupno stvaralaštvo.
2013. Odlikovana je ordenom “Viteza Umjetnosti i književnosti” od Ministarstva kulture Francuske.
Objavila je 10 knjiga pod zajedničkim naslovom Razgovori u Parizu:
Razgovori u Parizu I (“Svjetlost”, Sarajevo, 1990.), Razgovori u Parizu II (“Unireks”, Podgorica, 1997.),
Razgovori sa Dadom (“Oktoih”, Podgorica 2001.), Razgovori u Parizu III (“Pešić i sinovi”, Beograd, 2002.),
Slikarstvo kao neracionalna sreća (“Pešić i sinovi”, Beograd, 2004.), Pariski razgovori IV (“Narodna knjiga”,
Beograd, 2004.), Crna Gora u Parizu, Razgovori i susreti sa umjetnicima (“Pobjeda”, Podgorica 2007.), Razgo-
vori u Parizu V (Kulturni Centar, Bar 2008.), Razgovori sa Dadom, drugo izdanje (Narodni muzej Crne Gore,
Cetinje, 2013.), Od beznađa do nade – Razgovori u Parizu VI (Kulturni centar Bar, 2015.).
Kao publicista, decenijama je objavljivala intervjue u dnevnim listovima i časopisima na prostoru ex
Jugoslavije: „Pobjeda“, „Vijesti“, „Politika“, „Borba“, „Oslobođenje“, „Danas“, „NIN“, „Oko“, „Odjek“, „Književna re-
vija“, „Književna reč“, „Književne novine“, „Ilustrovana Politika“, „Profil“, „Bazar“, „Porodični Magazin“, „Nada“,
„Intevju“, „Stvaranje“, „Scena“, „Dama“, „Mladi Borac“…
Prevode je objavljivala u časopisima „Sineast“, „Scena“, „Polja“, „Pozorište“…
Prevela je pjesme Alena Boskea „Korijen razmišlja“, u Bibliofilskom izdanju Boža Biškupića, Zagreb, 1986.
godine, Žan Klod Renara „Ni mjesta ni vremena“, u Bibliofilskom izdanju Boža Biškupića, Zagreb, 1987. i Mari
Kler Bankar „Opera ograničenja“, u Bibliofilskom izdanju Tonija Politea, Hvar, 1988. godine. Prevela je zbirku
„Pjesme“ Alena Boskea u izdanju Udruženja književnika Crne Gore i Univerzitetske riječi, Podgorica, 1989.
godine.
tu temu: „Umjetnost je unutrašnja potreba čo- noj estetici nečim što joj pristoji. Nekada su po-
vječanstva. Literatura je za mene sredstvo da se stojale šnajderke koje su nas savjetovale, a sada
podnese život. Literatura je istorija čovjeka i nje- je to majka, sestra, drugarica, a najčešće neki
gove duše. Pisac je svjedok čovječanstva. Ispod modni časopis ili internet. Ali ko zna da li nam
pera pisca ostaje trag. Pisanje je čudo koje pove- njihov ukus odgovara. Zato je na ženi da na naj-
zuje ljude. Pisanje je za mene otkrivanje. Pisanje bolji način riješi to pitanje. Nijesam modni krea-
je svjedočenje o životu. Ako se smatra ponosom tor, ali mislim da treba izbjegavati uniformisanje
da se bude čovjek, to je zahvaljujući literaturi...” i biti milioniti primjerak istog modela koji se sreta
na ulici. Od djetinjstva sam se zanimala za šive-
Za mene je glavni nedostatak žene, ali i svakog nje i pletenje. To i danas činim sa zadovoljstvom.
pojedinca, nepoverenje u sebe. Povjerenje se sti- To je trenutak divnog odmora i način da se smisli
če na razne načine, ali najviše obrazovanjem, nešto svoje.
susretima, razmjenama mišljenja. To je duhov-
na snaga koju neko prirodno posjeduje, a neko Moderno nije po svaku cijenu i lijepo, nekad
je stiče kroz život. Važnu ulogu igra okruženje u nema veze s estetikom, nekad je čak i nakarad-
kome živimo. U važne pomagače sticanja povje- no. Ali oni koji hoće obavezno da prate modu,
renja u sebe spada i način oblačenja. To je veliki postaju pomalo njeni robovi. Zašto robijati modi
adut ako vam nešto ne stoji? Bolje je biti originalan,
ako je moguće, ali s ukusom, a ne s egzibicijama.
žene, jer je važan činilac u životu i preduslov da Danas, recimo, najveći postotak žena i djevojaka
se ona udobnije osjeća. Bez obzira na sredstva u svijetu, imaju istu frizuru - s opuštenom kosom,
kojim raspolaže, ona uvijek može naći put k lič- »
iako im to možda ne stoji. Važno je da je u
modi!
Ženska ljepota zavisi mnogo od same žene,
zato je potrebno da joj pokloni pažnju. Sva-
ko lice može da bude prihvatljivo i lijepo,
ako mu se posveti fizička i duhovna njega. I
prirodni šarm tu igra veliku ulogu.
Moja sposobna žena je ona koja radi svoj
posao s ljubavlju i vrhunski: bilo da je pro-
fesor, naučnik, novinar, ljekar, prevodilac,
domaćica, majka… Koja je našla harmoni-
ju između unutrašnjeg i spoljašnjeg svijeta,
na poslu i privatno. Kad se dogodi da smo
zadovoljni sobom znak je da smo nešto
uspjeli. Branka Bogavac i Danilo Kiš
Veliki sirijski pjesnik Adonis kaže : „Čovjek
gradi svoj identitet kroz ono što stvara u ži- neka vrsta neprestanog „sukoba“ dva pola, dvije
votu. A Gao Sinđijan kao da se nadovezuje: „Ako razne prirode, dva svijeta, naravno da će doći do
se smatra ponosom da se bude čovjek, to je za- otpora, ali ako je žena osposobljena znanjem,
hvaljujući literaturi. Literatura je istorija čovjeka uspjeće da se prilagodi i toj ulozi. Po samoj pri-
i njegove duše. Literatura je za mene sredstvo rodi „slabijeg“ pola, žena treba da pruži „otpor“
da se podnese život. Ako želimo da pišemo, to je muškarcu, jačeg pola, ukoliko on nije na visini
zato što posjedujemo radoznalost za život. I ma- svoje uloge i svoga zadatka. Ima jedna fanta-
gija pisanja je upravo u hvatanju onog što nije stična rečenica kod Albera Kamija, u njegovoj
rečeno. Pisati znači još jednom nešto doživjeti, posljednjoj knjizi Jedan čovjek, kada njegov otac
ali na drugi način. Pisanje je čudo koje povezuje na frontu u Prvom svjetskom ratu razgovara s
ljude.” drugim vojnikom koji mu prepričava neka nedje-
la ljudi. On odgovara: Pravi čovjek će sebe obuz-
Nijesam upućena u svijet privrede i zato ne umi- dati. To bi bila poruka svim muževima. Ne treba
jem ništa reći o ženama koje su preduzimači i mu dati za pravo zato što je jači. Ali duh je jači od
osnivači firmi i privatnih preduzeća. Ali s obzirom svake fizičke snage. Ako ga žena posjeduje, biće
da su uspjele, znači da su sposobne. Zato ih nazi- zaštićena. I život će joj biti lakši i ljepši. Kao i nje-
vaju uspješne žene. nom paru, bila u braku ili ne.
Zajedničko svim ženama jeste što su majke. Maj- Mladima bih uputila riječi velikog Sergeja Pa-
ka! – koliko je ljubavi u toj riječi, ali i koliko oba- radžanova: „Budite radoznali. Radoznalost će
veza! Najteži zadatak koji joj je po prirodi pripao vas odvesti u basnoslovne predjele svake vrste,
- jeste vaspitanje djece. Moj otac, koji je bio peda- prekrasne pejzaže prirode i duše. Ona će vas uve-
gog i pisac, govorio je: „Na svijetu postoje svemo- sti u pozorište, u knjigu, u film u muzej odakle
guće škole, ali ne one glavne: kako da vaspitamo ćete izaći srećni, pametniji i preporođeni. Kultura
djecu i kako da živimo.“ (Francuski filozof Lik Feri se stiče na razne načine i ne zatvarajte joj vrata.
objavio je knjigu Naučiti živjeti 2006. godine kod Ne popuštajte pred komformizmom koji zna-
Plona.) Trebalo bi da društvo posveti pažnju tom či nepokretnost. On vas zatvara i osiromašuje.
pitanju i da se ta nauka uči u školi, jer literatura Krećite se, jer tako idete u susret životu, bogatite
nije svima pristupačna. Sposobna žena koja po- se svestrano, jer vas usamljenost osiromašuje.
sjeduje pomenute kvalitete, uspjeće da vaspita Otvorite dušu novom vremenu i živite u skladu
svoju djecu. sa njim. »
Pored toga što je žena majka, ona je i supruga. I na kraju Pasternak: „Budite hrabri i dušom i mi-
Ta neobuhvatna oblast je poprište života, mjesto šlju, maštom i voljom, vjerujte prirodi, duhu sud-
najrazličitijih događaja i doživljaja. Pošto je brak bine i velikim događajima“.

MOJI SUSRETI S POZNATIM ŽENAMA
KAO DISANJE I KAO OTPOR
U
mojoj odiseji susreta znamenitih ljudi, iz studentskih dana u Beogradu i taj susret je
srela sam i puno žena. Pošto je Ženski za mene bio ispunjenje davnašnje želje da je
glas posvećen ženama, učinilo mi se vidim. Njeno pisanje je opis jedne velike ljud-
da bih mogla da opišem neki susret ske tragedije. Svaku riječ koju je napisala ona
s njima. Svaka je po nečemu bila poznata. je izvukla iz svoje utrobe, svog tijela, iz kože i
Među njima su jedna spisateljica, Margerit Di- mesa, više iz emocija nego iz razuma, više iz
ras, dvije pjesnikinje - Bela Ahmaduljina i Ana osjećanja nego iz razmišljanja. Kao da je pisala
Blandijana, tri dame koje su prvo bile poznate svojom krvlju sve one riječi koje nas bole kad
kao žene slavnih ljudi, dok se nijesu same afir- ih čujemo i osjetimo. Tako je i stvorila svoj stil,
misale: Marija Kodama - Borhesova žena, Ele- koji je oslobođen svega suvišnog, eliptičan do
na Kadare - supruga Ismaila Kadarea, Danijel krajnosti. Primite šta vas dira, ostalo odbacite.
Miteran – žena bivšeg Predsjednika Francuske
Fransoa Miterana, Dominik Desanti - žena fi- Ona je bila poznata po telegrafskom stilu pi-
lozofa Žana Tusena, primadona moskovske sanju: „Piše se iz nečega što se ne da izraziti,
opere Galjina Višnjevska – žena čuvenog vi- izgovoriti. Kada pišem događa mi se ponekad
olončeliste Slave Rostropoviča. I najzad, Lena da je to teško,
Konstante, rumunska slikarka koja je provela mučno, da me jednostavno zahvati pisanje i ja
dvanaest godina u samici. Kad je puštena, za- ne mogu da pišem toliko brzo koliko mi nešto
branili su joj da slika, jer je slikarstvo ideolo- diktira. Tada pišem nedovršene rečenice, po
gija. neku riječ. To mi se dogodilo sa Ljubavnikom.
Ispričaću tri susreta s velikim ženama neobič- Kasnije, kada ponovo čitam, sastavljam riječi i
nih sudbina: Margerit Diras, Bela Ahmaduljina rečenice, pravim neku osiromašenu sintaksu,
i Galina Višnjevska. ali nije važno. Riječi ostaju kao farovi i obasja-
vaju ono što ja hoću da kažem.“
Počeću s Margerit Diras, prvom velikom spisa-
teljicom. Susret sa njom je jedna mala bajka Napisala je više od 70 knjiga, među kojima su i
koja se meni dogodila. Od velikog broja no- pozorišni komadi i filmski scenariji. Snimala 17
vinara koji su ostavili svoj telefonski broj kod filmova i režirala pozorišne komade po svojim
izdavača, jer je ona sama birala ljude za razgo- tekstovima.
vor, Diras je izabrala mene i pozvala me. Tele- „Ja dajem moje knjige bilo trenutnoj ljubavi,
fonski razgovor nas je toliko približio da smo bilo onoj koja se rađa. Kada više ne budem
se pri dolasku u njen stan zagrlile kao prijate- osjećala tako, prestaću da pišem. Najbolje što
ljice. To je za mene bio veliki i lijep doživljaj. mogu da poklonim nekom čovjeku jeste ono
Tada je ona bila na vrhuncu slave, sa pet mili- što sam napisala, a da je on bio razlog. Najsilniji
ona prodatih primjeraka samo za roman Lju- i najautentičniji tajni impuls kod individue je-
bavnik i Gonkurovom nagradom uz to! Bilo je ste žudnja. Ako ljudi ne uspiju da nađu oduška
to vrijeme neke histerije obožavalaca. Čitaoci svojoj žudnji, transferi mogu biti zastrašujući,
su je toliko obožavali da su nekad njeni inter- zločin, na primjer. nije toliko važan poljubac
vjui igrani u pozorištu! koliko žudnja. Koliko ljudi vodi ljubav bez žud-
Voljela sam Margeritu Diras kao pisca i auto- nje! Vjerovatno ništa nije teže opisati od ljuba-
ra scenarija filma Hirošima, ljubavi moja, još vi. Jer je ljubav u opticaju u svim književnim
djelima, u kulturi, muzici, slikarstvu, filozofiji...“
»
U doba Otpora (za vrijeme rata) Durasova je Bela je polako nasljeđivala velike ruske poe-
pripadala toj tajnoj organizaciji kao aktivan tese kao Ahmatovu i Cvetajevu i njena slava
član. U njenoj kući su se okupljali veoma važ- je rasla. Atelje njenog muža umjetnika Borisa
ne političke ličnosti i organizatori kao što je Meserera postao je sastajalište elitnog kruga u
bio Miteran. Evo kako je ona to doživljavala: Moskvi, književni salon, kako bi rekli Francuzi.
„Bilo je to blistavo i strašno, strašno, strašno. Tu su bivali Bitov, Viktor Jerofejev, F. Iskander,
Strah od smrti je bio svakodnevan, svakodne- A. Voznesenski, E. Popov, Bela Ahmaduljina, V.
van! Stalno sam bila u smrtnoj opasnosti, sva- Visocki, F. Gorenštajn, Lipkin... ali i američki pi-
kog dana i svake noći. Živjela sam tu, na tom sac Džon Apdajk...
divanu, očekujući kad će se otkriti šta u stvari
radim i kad će me zatvoriti i strijeljati po krat- Da smo se srele, Bela me je pozvala na veče-
kom postupku. ru. Bila je tu i žena Vasilija Aksjonova, koji je
bio u egzilu u Americi. On je pošao stopama
U miru se ponekad bavila novinarstvom. svoje slavne majke - Jevgenije Ginzburg – re-
„Obično sam pisala tekstove koji su pokušava- klo bi se da su i patnje i gonjenja - nasljedni.
li da otkriju nepodnošljivu nepravdu bilo koje Aksjonov me posebno zanimao tada, jer sam
prirode koju trpi neki narod ili samo jedna in- upravo vidjela njegov pozorišni komad Čaplja
dividua. Jedan novinar mora da kaže šta misli, u Parizu, u režiji Antoana Viteza. Ta me je pred-
čak i ako misli da će ga otpustiti, u svakom slu- stava duboko potresla, zbog vječite čežnje
čaju, čak i ako je opasno. Ja režiram sopstvene Rusa da izađu iz komunizmom zamandaljene
opsesije. Ja direktno iznosim na vidjelo svoje zemlje, makar samo kao turisti.
fantazme. Fanatizam ništa i ne očekuje izuzev
da se iskaže.“ Jednog dana ta književna elita koja se sasta-
jala kod Bele i Borisa, objavila je zbornik Me-
Jedan od mojih upečatljivijih i dragih susreta tropolj sa tekstovima koje država nije odo-
u Rusiji bio je s Belom Ahmaduljinom, velikom brila. Okamenjeni režim ih je žestoko kaznio i
ruskom poetesom. Belu sam vidjela još kao rastjerao, neki su zatvoreni neki istjerani. Tako
student slavistike na Sorboni šesdesetih go- je taj zlatni predah i to fantastično okupljanje
dina kada je recitovala sa plejadom tada slav- intelektualaca ugušeno sve do Gorbačova. I
nih pjesnika, kakvi su bili Voznjesenski, Jevtu- tada je Bela povremeno bila vrlo slavna, a po-
šenko, Roždenstvenski, Okudžava, Solouhin... vremeno u nemilosti, opštepoznata pojava u
Bela je tada bila krasavica – ljepotica, ali kao komunističkoj Rusiji, kada nije imala čime da
plavuša. Njen mazni i melodični glas pratili su se prehrani i morala je da živi najmanje na sto
skladni pokreti tijela s izvjesnim teatralnim iz- jedan kilometar od Moskve – zakon za kri-
govorom svojstvenim ruskim pjesnicima. Cije- minalce i disidente. Tada je išla po provinciji,
la njena figura je izgledala vazdušasta, odava- kako bi mi rekli, po budžacima, ne bi li zara-
la je nježnost i krhkost. Bilo je prijatno i slušati dila za hljeb. Ona je bila veliki heroj i nije se
je i gledati je. plašila da potpiše peticije da pomogne ljudi-
ma u opsnosti. Prvo je potpisala peticiju u od-
Šestdesete godine su bile vrijeme poetske branu Sinjavskog i Danijela, prve hrabre de-
apoteoze u Rusiji koju su stvorili pjesnici toga monstrante na Crvenom trgu. To je uradila za
vremena. Tada su još bili živi Pasternak, Ah- Pasternaka i odmah su je istjerali sa fakulteta.
matova...Bela mi kaže u našem razgovoru: „Mi Potpisala je i za Paradžanova i za Solženjicina
smo bili savremenici velikih pjesnika. To je bilo uz svemoguće prijetnje. Bila je jedina koja se
prelomno doba u društvenom životu, ljudi su usudila da ode u posjetu protjeranom Saha-
bili zabrinuti, bez nade, živjeli su u košmaru. rovu u egzil. Pošto se niko od ruskih akademi-
Izgledalo je da će pjesnici preuzeti misiju da ka nije izjasnio, ona je protestvovala kao član
nešto objasne ljudima, da objave neke nove američke akademije umjetnik. Naizgled krhka
ideje. Zato je bilo toliko mnogo slušalaca da i slabačka, bila je veoma hrabra.
ih nije bilo moguće izbrojati. Nažalost, režim
je bio jači.“ Život Galine Pavlovne Višnjevske veoma liči
na Pepeljuginu sudbinu: od sirote napuštene

djevojčice postaje operska pjevačica, prima- godine. Dozvolu za odlazak su dobili tek po-
dona Baljšog teatra u kome će tumačiti uloge što su se obratili lično Brežnjevu. Tako Galina
princeza i kraljica. Doživjela je razne nedaće i napušta svoj voljeni teatar poslije dvadeset
lične tragedije još odmalena, kada su je rodi- dvije godine blještave karijere.
telji napustili, ostavivši je kod babe
Ali Sovjetske vlasti ne prestaju da ih šikaniraju
po ocu. Ona je strašno teško podnijela što su i ubrzo im oduzimaju sovjetsko državljanstvo,
je roditelji ostavili, mnogo patila, bila bolesna što je značilo da im je onemogućeno da se
zbog toga, pa je zato, vjerovatno podsvjesno, vrate u zemlju. To Galinu strahovito pogađa.
htjela da bude najbolja pjevačica po svaku ci-
jenu. Galina je željela da pokaže svojim rodi- Ipak, i pored toga oni su nastavili dostojan-
teljima da nije trebalo da je ostave i to je bio stven umjetnički život i u inostranstvu. Pošto
njen glavni pokretač da uspije u životu i sve je slavni bračni par odabrao Francusku kao
prebrodi.. mjesto boravka, francuski kompozitor Marsel
Landovski (sin poznatog skulptora Pola Lan-
Poluciganka po majci, naslijedila je od nje dovskog koji je izvajao u svijetu najpoznatijeg
glas i ljepotu. Još kao djevojčica, posjedovala Hrista spasitelja iznad Ria de Ženeira) je napi-
je oformljen glas izuzetnog dijapazona. Rano sao operu Galjina prema njenoj autobiografiji.
je počela da pjeva. Odlučila je da joj pjevanje Imala sam čast da prisustvujem premijeri u Li-
postane profesija. Ostalo je odlučivala sud- onu gdje su bili i Galjina i Mstislav Raostopo-
bina i neobična sreća. Galina će sa dvadeset vić.
četiri godine postati prvakinja opere sa svim
glavnim ulogama u fantastičnom repertuaru Tada mi je Galina ispričala kroz koje je teškoće
Baljšog teatra. prošla u životu. Život joj je nekoliko puta visio
o koncu. Već udata, oboljela je od tuberkulo-
Iako je već bila udata, susret sa poznatim vi- ze sa otvorenim kavernama. Po savjetu ljekara
olončelistom Mstislavom Rostropovičem, bio trebalo je obavezno da se operiše da bi
je tako silovit da je Galina, poslije četiri dana
njihovog poznanstva, postala njegova žena. je spasili, ali da će izgubiti glas. Našavši se
na operacionom stolu, Galjina je razmišljala:
Tako će život dvoje vrhunskih umjetnika proti- „Spasiće mi život i ja ću bijedno da se vučem
cati kao u bajci. Putovaće zajedno ili odvojeno kroz egzistenciju, a pjevanje će biti završeno
po inostranstvu – na razna gostovanja. Biće za mene! Bolje je da umrem nego da živim
pozivani u Kremlj, u sami vrh vlasti, i sva će im tako! U trenutku kada je injekcija za anesteziju
vrata biti otvorena. I ona koja oni nikako nije- bila spremna i već su mi trljali alkoholom mje-
su željeli – vrata KGB-a. Sve je upotrijebljeno sto gdje je trebalo da me ubodum ja kriknula:
da se Galina nagovori na špijunažu. Odbila je «Ne dirajte me!» i pobjegla sa operacionog
s velikim mukama, jer se Mikojan bio zaljubio stola.“...
u nju, morala je da ga zamoli da je oslobodi te
napasti. ...“Kod kuće sam se predala potpunoj apatiji u
očekivanju smrti. Ništa me nije zanimalo, od-
Kada je početkom sedamdesetih godina doš- nosno, prihvatila sam da nestanem. Bolest me
lo do afere Solženjicin, Rostropoviči su, bu- je prinudila da se prvi put odmaram u životu,
dućem slavnom romansijeru pružili utočište i što mi je prijalo, jer sam u životu doživjela blo-
dali mu kućicu pored svog ljetnjikovca, da se kadu, gladovanje, porođaj, smrt svog djeteta,
tu skloni i piše. Tada Rostropoviči padaju u ne- neprekidno sam radila i putovala, putovala i
milost. Bivaju šikanirani na sve načine, do te nastupala, nastupala... I znate što me je spasi-
mjere da slavni violončelista ostaje bez posla lo? Čitanje! U jednom trenutku sam poželjela
što je doživio kao veliko poniženje, i počinje da čitam Turgenjeva. I čitajući o velikim ljuba-
da pije. Poslije svih pokušaja da spriječi svog vima, shvatila sam da bih i ja mogla da ličim
muža da se izlaže raznim ponižavanjima, Ga- na te zaljubljene i srećne junakinje, bila sam
lina Višnjevska odlučuje da ga spasi tako što mlada, tek mi je bilo 23 godine. I počela sam
će otputovati u inostranstvo – na samo dvije da jedem, da se borim.“
»
U to vrijeme streptomicin se tek pojavljivao i sreće, ali kada mi aplaudiraju tada osjećam
jedan gram je koštao 30 rubalja. Prodali su sve kao neku pobjedu. Kada sam osjetila da me
što su imali da bi skupili 3600 rubalja. Tako se više nije obuzimalo osjećanje sreće kad izla-
ona izliječila i spasila svoj glas. zim na scenu, nego osjećanje obaveze, ja sam
se povukla. Što se glasa tiče, mogla sam da
„Volja za životom koja mi se tada vratila odi- pjevam još godinama, ali sam namjerno pre-
grala je važnu ulogu u mom liječenju. Dakle, stala. Ja sam dugo pjevala.“
imam da zahvalim dvjema stvarima što sam
ostala čitava: prva, što sam sačuvala organi- Pozvali su me da prisustvujem u pozorištu
zam za pjevanje i, druga, što mi je čitanje vrati- Jelisejska Polja kada je slavljen sedamdeseti
lo želju da se borim za život. Dvije umjetnosti! Rostropovičev rođendan. Tu su prisustvova-
li svi najveći violončelisti svijet da mu odaju
Galina je poslije postala toliko savna da su počast. Takvi doživljaji spadaju u one koji se
veliki kompozitori Šostakovič, Prokofjev i Ben- pamte i koji nas uzdižu.
džamin Britn pisali muziku za nju. „Ja sam se
cijelo vrijeme pitala: Bože, da li je moguće da Mislim da su ove žene primjer kako se u svim
se to meni događa?! U stvari, ja sigurno nije- okolnostima može roditi nešto lijepo i veliko.
sam tada bila sasvim svjesna što to znači, nije- I Diras je burno prošla period Drugog svjet-
sam to potpuno shvatala. Kada je Šostakovič skog rata i njen život nije samo priča o traže-
kleknuo na koljena preda mnom – ja sam za- nju ljubavi i literaturi. A životi dvije Ruskinje su
nijemljela!“ primjer kako volja i odlučnost pobjeđuju i u
ekstremnim situacijama. To su žene stvaraoci
Pitala sam je koje je osjećanje obuzima kad i žene za primjer. Branka Bogavac
izlazi na scenu: „To je osjećanje trijumfa. Kada
izlazim na scenu tada preovlađuje osjećanje
DIZAJN JE NAŠ PRIJATELJ
Bul. Džordža Vašingtona 3/1 | +382 20 228 009 | +382 69 399 121 | habitatcg@t-com.me habitat_mne

“
dobila zaposlenje. To je primjer koji često
pominjem mojim studentima, kako bih im
pomogla da se ‘’otrgnu’’ od kuloarskih priča
da se posao može naći samo ‘’preko veze’’.
Ženski glas: Koji je Vaš životni moto? Ja sam posao našla tako što sam preuzela
Vesna Simović Zvicer: Moj životno moto je: inicijativu – nijesam čekala da to uradi neko
‘’RAD SE ISPLATI’’! drugi za mene. Na taj način sam i počela da
Sve u životu sam postigla isključivo radom! radim na fakultetu – te davne 2001- godine,
Naime, potičem iz radničke porodice (sa bez ičije preporuke, a na osnovu rezultata
osam članova), nijesam imala ni uspješne tokom studija. Od tada, pa do danas nikada
rođake koji bi mi dali preporuku prilikom nijesam imala samo jedan radni angažman,
prvog zapošljavanja ili sl. Fakultet sam upi- jer se niijesam zadovoljavala time da ‘’živim
sala i studirala u 90-tim, kada je i studirati od plate’’.
u drugom gradu bio za moje roditelje veliki Danas, poslije skoro 20 godina rada sam,
izdatak. Zbog toga sam ośećala veliku odgo- zahvaljujući rezultatima rada u prethodnom
vornost za njihovo odricanje i uspjela da se periodu, u situaciji da me drugi pozivaju i
na trećoj godini studija izborim da dobijem nude radne angažmane, tako da za naše pri-
stipendiju tadašnje ‘’Željezere’’- Nikšić. Po like od svog rada sasvim lijepo živim.
završetku fakulteta, bila sam svjesna da moj
budući profesionalni put zavisi isključivo od Ženski glas: Kako Vi vidite uspješnu ženu?
mene. Išla sam na razgovore za posao, pone- Vesna Simović Zvicer: Uspješnu ženu vidim
kad se razočarala ishodom, ali nijesam odu- prije svega kao ekonomski nezavisnu! Eko-
stajala. Moje prvo zaposlenje je bilo u Op- nomska nezavisnost je uslov za ravnoprav-
štini Nikšić, nakon što sam obavila razgovor nost u svim drugim odnosima. Zato moje
sa tadašnjim sekretarom, Srđanom Spaićem studentkinje podstičem da ne odustaju, da
– To je bio naš prvi susret, nakon kojeg sam slijede svoj cilj i da ih ništa u tome ne smije »
poremetiti (posebno ne nezrele ljubavi u dva- odnosa sa okruženjem zavisi isključivo od
desetim). Osim ekonomske nezavisnosti za stavova na kojima te odnose gradimo. Ako
uspješnu ženu je važno da ima uspostavlje- želite da vas drugi poštuju, morate najprije
nu ravnotežu između privatnog i poslovnog sami sebe da poštujete.
života. U tom smislu, važno je razumijeva- Moram da napomenem da nikada, ni u
nje i podrška supužnika (ukoliko je udata), jednom trenutku, u bilo kojem poslu koji sam
posebno u crnogorskim prilikama, đe se od radila, niko me nije smatrao manje vrijed-
žene učekuje najprije da bude ‘’dobra maj- nom zbog toga što sam žena. Naprotiv, bila
ka i domaćica’’- a to znači da pretežni dio sam ravnopravna sa muškim kolegama, a u
vremena provodi u kući i u kuhinji. Da bi se više situacijama sam ja njima bila nadređe-
žene ‘’uzdigla’’ od takvih patrijahalnih rodnih na, što je i danas slučaj.
uloga, mora da bude samosvjesna, jer pitanje
Doc. dr Vesna SIMOVIĆ-ZVICER, profesorica radnog prava

na Univerzitetu Crne Gore
ZAŠTITA ŽENA PREMA

ZAKONU O RADU
Doc. dr Vesna Simović-Zvicer, profesorica Radnog prava na Univerzitetu Crne Gore
Vesna Simović Zvicer, rođena je 02.05.1977. godine u Šavniku. Osnovnu i srednju školu završila je u Nikšiću.
Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, 2000-e godine. Magistrirala je na
Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 2004. godine, a doktorirala je na Pravnom fakultetu Univer-
ziteta Crne Gore, na temu: ‘’Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje lica sa invaliditetom’’, 10.12.2010.
godine.
U martu 2001. godine zasnovala je radni odnos na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, kao sarad-
nik-stipendista na predmetu Radno pravo. U novembru 2015. godine izabrana je za docenta na Univerzite-
tu Crne Gore, na predmetima: Radno pravo, Evropsko radno pravo i Socijalna zaštita.
Udata je i ima sina Maksima.
P
olazeći od Ustava Crne Gore, koji pred- rješenja podrazumijeva samo zaštitu žene u
viđa da država jemči ravnopravnost odnosu na njenu funkciju materinstva i potre-
žene i muškarca i razvija politiku jedna- bu za pomirenjem profesionalnih i porodičnih
kih mogućnosti, kao i zabranu diskrimi- obaveza, dakle – ne i u odnosu na fizičke oso-
nacije po osnovu pola (kako neporednu, tako i bine žene. Nova rješenje su usklađena sa onim
posrednu), kao i odredbe da država jemči rav- što je tendencija u dokumentima Evropske
nopravnost žene i muškarca i razvija politiku unije, tako da evropsko komunitarno pravo
jednakih mogućnosti, posebna zaštita na radu predviđa posebnu zaštitu žena samo u vezi sa
žene je predviđena i u novom Zakonu o radu trudnoćom i materinstvom, što je u duhu na-
(koji je stupio na snagu 8. januara ove godine). čela o jednakosti šansi i postupanja, na kojem
Novi Zakon o radu, za razliku od ranije važećih se temelje evropski standardi u oblasti radnih

odnosa. Posebna zaštita žene s obzirom na može tražiti da se o njima izjašnjava, kako u
funkciju materinstva proizilazi iz potrebe za postupku zasnivanja radnog odnosa, tako ni
pomirenjem profesionalnih i porodičnih oba- nakon zasnivanja radnog odnosa. Međutim,
veza i ona obuhvata: zaštitu u postupku zasni- zaposlena može iznijeti podatke o trudnoći
vanja radnog odnosa; zaštitu u toku trajanja ukoliko ima interes za tim u toku trajanja rad-
radnog odnosa; i zaštitu u pogledu prestanka nog odnosa (npr. kako bi ostvarila neko pravo
radnog odnosa . nakon zasnivanja radnog odnosa, kao što je
pravo na dodjeljivanje stana).
Osnovni razlog diskriminacije žena prilikom
zasnivanja radnog odnosa jeste namjera po- Novi Zakon o radu uvodi jedno novo pravo
slodavca da izbjegne moguće troškove usljed za ženu tokom trudnoće, a to je pravo na slo-
trudnoće (u slučaju održavanja trudnoće), teš- bodan dan za prenatalni pregled. Ovo pravo
koće u traženju privremene zamjene za odsu- žena može koristiti svakog mjeseca tokom
stvo zaposlene usljed trudnoće i porođaja, kao
i obaveze da obezbijedi dodatan korpus prava trudnoće, a poslodavac je dužan da joj obezbi-
koja su predviđena za ženu u slučaju trudnoće jedi naknadu zarade kao da je na radu (100%
i posebne njege đeteta. Zakon o radu u članu od osnova). Zaposlena ima obavezu da obavi-
121 predviđa da poslodavac ne može odbiti jesti poslodavca o korišćenju ovog odsustva u
da zaključi ugovor o radu sa trudnom ženom, pisanoj formi, tri dana prije zakazanog pregle-
niti ti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja đe- da. Dakle, zaposlena samo obavještava poslo-
teta može ponuditi izmjenu ugovora o radu davca i nije potrebna njegova saglasnost da bi
pod nepovoljnim uslovima. Osim toga, pred- odsustvovala sa rada, bez obzira na potrebe
viđeno je da poslodavac ne može uslovljavati procesa rada. Poslodavac jedino može tražiti
zasnivanje radnog odnosa dokazom o trud- dostavljanje dokaza o izvršenom pregledu.
“
noći (test o trudnoći, nalaz krvi ili sl.). Izuzetak
od ove zabrane predviđen je ukoliko se radi
o poslovima kod kojih postoji znatan rizik za
zdravlje žene i đeteta, koji je utvrđen od stra-
ne nadležnog zdravstvenog organa. Međutim,
ovaj izuzetak treba usko tumačiti, odnosno
njegovu primjenu vezivati samo za slučajeve U toku korišćenja prava na porodilj-
zasnivanja radnog odnosa na određeno vrije- sko i roditeljsko dosustvo, zaposleni
me, čije trajanje je kraće od perioda trudnoće. imaju sva prava iz radnog odnosa,
U suprotnom, široko tumačenje ove norme ne kao i prije odlaska na korišćenje
bi bilo prihvatljivo sa aspekta zaštite žena od
porodiljskog, odnosno roditeljskog
diskriminacije. Ovo iz razloga što bi u ovim slu-
čajevima štetnost uslova rada po zdravlje žene odsustva.
i đeteta bila vremenski ograničena – u toku
trajanja trudnoće, dok bi istekom tog perioda
žena mogla nesmetano da nastavi sa radom na Zaštita žena s obzirom na funkciju materinstva
tom radnom mjestu. Stoga smatram da ukoli- podrazumijeva i posebnu zaštitu u pogledu
ko bi se radilo o zasnivanju radnog odnosa na prestanka radnog odnosa. Ta posebna zaštita
neodređeno vrijeme na radnom mjestu na ko- podrazumiejva sljedeće:
jem zbog uslova rada postoji rizik po zdravlje
žene i đeteta, poslodavac ne bi mogao da od- - Ženi tokom trudnoće i za vrijeme korišćenja
bije zaključivanje ugovora o radu sa trudnom porodiljskog i roditelsjkog odsustva, radni od-
ženom. Poslodavac ne može tražiti bilo kakve nos može prestati samo zbog razloga koji se ne
podatke o trudnoći niti može da uputi drugo mogu vezivati za trudnoću ili korišćenje nekog
lice da ih traži, osim ako zaposlena lično zahti- od navedenih prava, ali se pravo poslodavca
jeva određeno pravo predviđeno zakonom ili ograničava na način što je dužan da u pisa-
drugim propisom. Ova pitanja spadaju u do- noj formi detaljno obrazloži razloge za otkaz.
men privatnosti zaposlene, te poslodavac ne Ovđe treba napomenuti da je poslodavac prije
»
donošenja odluke o prestanku radnog odnosa va na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsu-
dužan da ispoštuje obaveze koje se tiču prava stvo. Ova zaštita se odnosi na sljedeće:
na saslušanje žene (mora joj dati mogućnost
da se izjasni o razlozima za otkaz, ukoliko ona - zabranu rada trudne žene i žene koja je ne-
to traži). Poslodavac u svakom slučaju prestan- davno rodila na poslovima koji mogu da ugro-
ka radnog odnosa mora donijeti odluku u pi- ze život i zdravlje (kako žene, tako i njenog
sanoj formi i ta odluka mora biti obrazložena. đeteta). S tim u vezi, poslodavac ima obavezu
Međutim, u ovom stavu se naglašava obaveza da, na osnovu nalaza i preporuke nadležnog
poslodavca prilikom prestanka radnog odno- doktora medicine, trudnu ženu i ženu koja doji
sa ženi tokom trudnoće (ili korišćenja prava dijete (koje nije starije od godinu dana) privre-
na porodiljsko ili roditeljsko odsustvo) da tu meno rasporedi na druge poslove, ako je to u
odluku ’’posebno obrazloži’’, što bi značilo da interesu očuvanja njenog zdravlja ili zdravlja
pored uobičajenog obrazloženja, poslodavac njenog đeteta, uz ostvarivanje prava na zara-
mora detaljno obrazložiti ispunjenost uslova du u istom iznosu kao i prije raspoređivanja
za prestanak radnog odnosa, a sve imajući u (ukoliko je na tom drugom radnom mjestu
vidu posebnu zaštitu žene tokom trudnoće i predviđena manja zarada), kao i ostvarivanje
korišćenja prava na porodiljsko i roditeljsko ostalih prava iz radnog odnosa u punom obi-
odsustvo . mu. Ukoliko poslodavac nije u mogućnosti da
joj obezbijedi ovakvo raspoređivanje, žena
- Zabrana postoji i u pogledu proglašenja od- ima pravo na
nosno licima za čijim radom je prestala potre-
ba (’’tehnološki višak’’) za ženu tokom trudno- - plaćeno odsustvo, pri čemi naknada zarade
će ili za vrijeme privremene spriječenosti za ne može biti manja od zarade koju bi zapo-
rad zbog održavanja trudnoće. slena ostvarila da je na svom radnom mjestu.
Dakle, naknada zarade u ovom slučaju obez-
- Zabrana u pogledu prestanka radnog odnosa bjeđuje se u visini od 100% od osnova za na-
koji je zasnovan na određeno vrijeme. Naime, knadu.
Zakon o radu je predvidio izuzetke od pravila
da radni odnos na određeno vrijeme presta- - zabranu noćnog i prekovremenog rada ženi
je istekom dana koji je određen ugovorom o u toku trudnoće i ženi koja ima dijete koje je
radu, i to: mlađe od tri godine. Pri tome, pravi se izuzetak
u odnosu na ženu koja ima dijete koje je starije
(-) zaposlenoj ženi kojoj ugovor o radu na od dvije godine, a koja može raditi noću- uko-
određeno vrijeme ističe u periodu trudnoće i liko je dala pisanu saglasnost za takav rad.
korišćenja prava na odsustvo zbog održavanja
trudnoće; U pogledu prava na porodiljsko odsustvo,
novi Zakon o radu predviđa značajne novine.
(-) oba roditelja uživaju zaštitu u koliko im Naime, pravo na obavezno porodiljsko odsu-
ugovor o radu ističe u periodu korišćenja po- stvo koje se utvrđuje u trajanju od 98 dana
rodiljskog i roditeljskog odsustva: u ovom slu- (kalendarskih), od kojih se 28 dana koristi prije
čaju rok za koji su ugovorom o radu zasnovali dana očekivanog porođaja i ovo pravo pripa-
radni odnos na određeno vrijeme produžava da samo ženi. Preostali dio porodiljskog odsu-
se do isteka korišćenja prava na porodiljsko, stva u trajanju od 70 dana nakon porođaja po
odnosno roditeljsko odsustvo . pravilu koristi majka đeteta, ali to pravo može
iskoristiti i otac, i to u dva slučaja: 1) ako je ro-
(-) kod pripravnika, obzirom da pripravnič- đeno dvoje i više đece ovo pravo mogu koristi-
ki staž produžava u slučaju odsustva sa rada ti oba roditelja istovremeno; 2) u slučaju da je
zbog: održavanja trudnoće i korišćenja poro- majka umrla na porođaju, teško bolesna, na-
diljskog i roditeljskog odsustva. pustila dijete, ako je lišena roditeljskog prava
Zaposlena žena uživa dodatnu zaštitu na radu ili se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, kada
u toku trajanja trudnoće, do ostvarivanja pra- otac đeteta ima pravo da koristi porodiljsko
odsustvo od dana rođenja đeteta.

Dan očekivanog porođaja utvrđuje nadležni da nije koristio pravo na porodiljsko, odnosno
doktor specijalista (ginekolog), a ukoliko je di- roditeljsko odsustvo (npr. ukoliko dođe do po-
jete rođeno prije dana očekivanog porođaja, većanja koeficijenta usljed izmjene kolektiv-
odnosno prije navršenih 37 neđelja trudnoće, nog ugovora, to će se odnositi i na njega). Sa
porodiljko odsustvo se produžava za onoliko druge strane, u slučaju da je na bilo koji način
dana koliko je dijete ranije rođeno. došlo po pogoršanja uslova rada – efekti toga
ne bi mogli da se primijene na zaposlenog koji
U ovom članu se definiše pravo na roditeljsko koristi porodiljsko, odnosno roditeljsko odsu-
odsustvo, kao individualno pravo svakog ro- stvo. Npr. u slučaju da je u međuvremenu doš-
ditelja, koje mogu koristiti nezavisno do toga lo do smanjenja zarade za ostale zaposlene
da li su oba roditelja zaposlena. Ovakvo rješe- kod poslodavca, zarada zaposlenog ne može
nje predstavlja značajan napredak u odnosu biti umanjena u periodu
na do sada važeća rješenje koja nijesu omo-
gućavala ravnopravan tretman oba roditelja odsustva i nakon povratka na rad. Isto se od-
u ostvarivanju prava na roditeljsko odsustvo. nosi i na ostala, odnosno nenovčana prava iz
Naime, prema Zakonu o radu iz 2008. godine, radnog odnosa.
otac đeteta (osim slučajeva kada majka nije fi-
zički poređ đeteta zbog smrti, bolesti, ako je u Po isteku porodiljskog, odnosno roditeljskog
zatvoru ili je napuštila dijete i sl.) je mogao da odsustva poslodavac je dužan da zaposlenom
koristi roditeljsko odsustvo samo ako je majka obezbijedi povratak na isto ili na odgovarajuće
u radnom odnosu i ako je prekinula korišćenje radno mjesto (koje odgovara stepenu stručne
roditeljskog odsustva. spreme i radnoj sposobnosti zaposlenog), sa
najmanje istom zaradom. Još jedna novina je
Roditeljsko odsustvo se koristi do prvog ro- predviđena, koja ima za cilj lakše pomirenje
đendana đeteta. Ako se ima u vidu da prvih 70 profesionalnih i porodičnih obaveza zaposle-
dana nakon porođaja po pravilu koristi samo nog i podrazumijeva obavezu poslodavca da
majka đeteta, onda možemo konstatovati da po povrataku zaposlenog na rad, ukoliko po-
roditeljsko odsustvo traje ukupno 295 dana (ili trebe procesa rada to dozvoljavaju, omogući
296 dana – u slučaju prestupne godine), koje zaposlenom promjenu radnog vremena (sa
pravo oba roditelja mogu da koriste u jedna- punog na nepuno ili obrnuto) ili rasporeda
kim djelovima (to bi značilo po 147,5 dana, od- radnog vremena (početak radnog vremena,
nosno oko 4 mjeseca – zavisno od broja dana dvokratni rad i sl.). Ove izmjene poslodavac će
u mjesecima). Međutim, u stavu 4 ovog člana izvršiti na osnovu pisanog zahtjeva zaposle-
predviđena je mogućnost prenosa dijela rodi- nog – u kojem će zaposleni navesti potrebe,
teljskog odsustva na drugog roditelja, ukoliko odnosno probleme koje ima u vezi sa pomire-
je jedan od njih iskoristio najmanje 30 dana. U njem profesionalnih i porodičnih obaveza.
tom slučaju, roditelj koji je prenio svoj dio ro-
diteljskog odsustva, odnosno koji je prekinuo Važno je još napomenuti da žena po prestan-
njegovo korišćenje, kasnije neće moći da na- ku korišćenja prava na porodiljsko, odnosno
stavi korišćenje preostalog dijela roditeljskog roditeljsko odsustvo, ukoliko doji dijete ima
odsustva. pravo na odsustvo sa rada u trajanju od dva
časa dnevno, dok dijete ne navrši godinu dana
U toku korišćenja prava na porodiljsko i rodi- života (koja mođe koristiti u kontinuitetu ili
teljsko dosustvo, zaposleni imaju sva prava odvojeno: dva puta po sat vremena). Ovo pra-
iz radnog odnosa, kao i prije odlaska na kori- vo majka đeteta koristi uz redovno pravo na
šćenje porodiljskog, odnosno roditeljskog od- odmor u toku rada (koji traje 30 minuta), što
sustva. Naknada zarade za vrijeme korišćenja znači da joj se 2 šasa dnevno dodaju na odmor
porodiljskog i roditeljskog odsustva obezbje- u toku rada (ukupno ima 2,5 časova u toku
đuje se u visini od 100% od osnova za nakna- jednog dana).
du. Osim toga, novina je da će zaposleni imati i
pravo na poboljšanje uslova rada, koje bi imao

Đurđina MALOVIĆ
NE BOJTE SE
NEUSPJEHA,
JER JE TO PUT
DO USPJEHA
“
Đurđina Malović, rođena 05.05.1996. Živi u Nik-
šiću, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Tre-
nutno studentkinja. Đurđina je prije rukometa
trenirala atletiku, ali je ipak njen raskošan talenat
za rukomet prevagnuo. Rukomet trenira od svoje
dvanaeste godine.
Ženski glas: Koji je Vaš životni moto?
Rukometašica, igrala je za Budućnost gdje osvaja-
Đurđina Malović: Dozvolimo sebi radost, ju Final 4a, kasnije nakon izlečenja povreda igra za
sreća je sreća, ako se podijeli! Djer iz Budimpešte.
Ženski glas: Kako Vi vidite uspješnu ženu?
“Još u mlađim kategorijama govorilo se o ljevoru-
Đurđina Malović: Za mene je to posebno kom čudu od djeteta iz Nikšića, već sa 17 godina
samosvjesna žena, ona koja jednako prepo- na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. nosila je dres
znaje sebe u svim svojim dobrim stranama šampiona Evrope Crne Gore, ali onda se sudbina
i nesavršenostima i voli sebe zbog toga. Ona poigrala sa jednom od najtalentovanijih rukome-
koja ne okreće leđa najbližima, ali ni sebi. tašica na planeti.
Ona koja je budna za život i radost, a isto Lom noge i česte povrede usporili su razvoj Đurđi-
tako i strpljiva dok čeka svoju šansu u ne- ne Malović, ali nikada nisu “ubili” njen duh i želju za
pobjedama. Potpuno se vratila u sezoni za nama, u
koj naizgled bezizlaznoj situaciji. Ona koja
dresu Budućnosti je igrala u Ligi šampiona, a sada
ponekad osjeća strah, ali i snagu i želju da ga sa 22 godine vrijeme je za nove izazove. Đurđina
prevaziđe i nastavi svoje puteve. Ona koja će od naredne sezone igrati u jakoj ligi Mađarske
nekada i pogriješi, ali to i uradi da bi sledeći i nositi dres drugog po snazi kluba ove zemlje Fe-
put učinila više i bolje. rencvaroša.”
O
soba se ne rađa sa jakim karakterom, okupu, zahvalna sam na mirnoj i sigurnoj luki,
kao odrednicom svoje ličnosti, niti je kojoj uvijek mogu da se vratim.
to dar koji nam jednostavno, i u ne-
kom trenutku, ,,padne sa neba”.Nesu- Uspjeh je u mom slučaju, simbioza zdravog i
mljivo da stabilno i toplo porodično okruženje vitalnog tijela, pozitivnog mentalnog rasta i
utiče na nas i daje nam temelje onoga što po- racionalnog promišljanja, kako o sebi, tako i
stajemo, pa uvijek mogu reći da sam ponosna o svemu oko nas, ali i budnost za prepozna-
na svoje roditelje i sestre na svim ,,koracima,, vanje šansi, kao i strpjenje da ih i sačekamo .
kojima su me naučili. U nekim situacijama smo Mogućnost da preispitujemo sebe, svoja djela,
učili i jedni od drugih, zajedno da ,,prohoda- odluke itd. daje nam šansu da budemo bolji
mo”. I danas podjednako dijelimo radost i one (sebi i drugima), daje nam šansu da ,,zaigra-
manje srećne trenutke, jer jedino tada isku- mo u našim utakmicama”, kada za njih dođe
simo pravu sreću. Zahvalna sam što smo na vrijeme. Iako nam život ne pruža iste startne

pozicije, mislim da svi imamo svoje šanse koje
trebamo prepoznati i iskoristiti na najbolji na-
čin. Nekada pomislim da je primarno budnost
i strpljenje odlika uspješnih, kako sam već re-
kla. Slijedeći njih lako ćemo vjerovati u sebe,
lako ćemo graditi lično samopouzdanje koje
će nam olakšati korake ka uspjehu i dozvoliti
borbenost. Naši motivi da budemo uspješni ne
smiju biti novac, slava ili moć, oni moraju biti
dio našeg bića, svijest o tome da stvari koje vo-
limo da radimo, kojima se bavimo – uradimo
na najbolji način, potreba da dosežući uspjeh i
mi budemo bolji.
Ponekad mislim da smo izgubili dodir sa pri-
i što sam željela za sebe. A, ja sam samo željela
rodom, sa onim što još uvijek, velikim dije-
da nastavim svoju igru! I jesam!
lom, ostaje netaknuto civilizacijskim i tehno-
loškim promjenama i potrebama. Bogatstvo U nadi da ne zvučim patetično često kažem:
boja, zvukova i nadražaja oko nas još uvijek Ono što ne boli i nije život ili loši dani su jed-
nas može obradovati i donijeti trenutke smi- nako vrijedni kao i oni pozitivni da bismo zna-
raja, trenutke kada se možemo okrenuti sebi. li – šta sa njima, ali i sa sobom!. Ovdje mislim
Ja koristim ovakve momenat za početak svog na činjenicu da život čine podjednako i lijepi
radnog dana. Na terasi, sa šoljicom kafe i ćuta- i manje lijepi trenuci, na bezrezervnu sreću ili
njem sa sobom, dok promišljam o obavezama tugu koja nam je svima dodijeljena podjedna-
ispred sebe – pripremam se za ono što dolazim ko, kao dar ili podsjetnik da se samo tako živi
i radujem se unaprijed! na pravi način. Samo tako smo
Kako nastaviti dalje? Suočavanje sa problemi- kompletni i svoji, samo tako umijemo da osje-
ma….Sa punim pravom i iz ličnog iskustva, ćamo punim bićem i suočimo se sa novim iza-
mogu da poručim svim čitaocima: zovima i preprekama na pravi način. Moji ,,loši
dani” su moji ,,dobri dani” jer su moji, jer sam
Dozvolite sebi da pogrješite, zastanete, ili pak
poslije njih ja bivala jača, jer su dio mene i mog
,,padnete”. Učinite to bez straha, upravo ona-
života. Raduje me što živim spremna za sve i
ko kao da činite i neku uspješnu stvar - svjesni
imam mogućnost da osjećam sve što jeste ži-
sebe i onoga što tek dolazi. Dozvolite sebi da
vot punim plućima. Nakon povreda i dugog i
posustanete, ali sa vjerom da ćete ubrzo i na-
neizvjesnog oporavka, potreba da krenem da-
staviti dalje, da ćete ustati i napraviti novi korak.
lje i hrabrost da se otisnem u nepoznato, po-
Ne bojte se neuspjeha ili lošijeg ishoda, jer ta- mogla mi je da opet odrastam, da se mijenjam
kav strah jeste gotovo ,,paralizator” u svijetu i budem bolja. Sa nepunih 20god našla sam
sporta, ali i u životu. Naime, kroz karijeru sam se u novom gradu drugog jezičkog područja,
doživjela brojne provrede koje su bile itekako drugacijih kulturoloških odrednica. Sjećam se
ozbiljne i zaustavile moje profesionalno napre- te prve godine mog boravka u inostranstvu
dovanje u određenom trenutku. Donijele su da nije bilo lako, daleko od najbližih, od po-
mi i strah, lične dileme i bezbroj preispitivanja znatih ljudi i prijatelja. A, onda sam polako po-
moje mentalne i fizičke snage i spremnosti, ali stala i dio tog lijepog grada. Naučila sam jezik,
i nešto drugo. Donijele su mi jaku volju želju družim se sa nekim novim ljudima, omiljeno
da nastavim dalje, da ne posustanem, zasta- jelo mi je suši.I osjećam ga kao svoj dom iako
nem ili propustim da stvari prođu mimo mene. je moj zavičaj samo jedan. Dom je tamo gdje
Nastavila sam svoje ,,korake”, sad već teže i sa osjecas dobru energiju i gdje se jednako radu-
puno više truda, jer svaki oporavak usljed po- jes krupnim stvarima i sitnicama. Znam da ima
vreda još takvim gradova koje ću osećati kao svoje u
budućnosti i već se radujem novim susretima..
u profesionalnom sportu je posebno težak, ali Neću stati ni tada, putevi uvijek donesu kofere
išla sam dalje u susret onome što me je čekalo pune života. :)

Dragana KRŠENKOVIĆ
BRKOVIĆ
ODLAZAK
L
epet krila najednom je poremetio pot-
punu tišinu. Jelena je brzo okrenula gla-
vu i spazila kormorana kako leti tik iznad
vode. U njegovoj pozadini, na grani koja
je virila iz jezera, stajalo je još nekoliko krupnih
ptica. I pored daljine mogla je da nazre žute
mrlje oko njihovih očiju i kljunova.
Veče je lagano padalo. Plavet je obujmila čitav
kraj tako da su i okolna brda bila modra. Po-
gled joj je pao na Veliku uvalu u čijoj blizini je
otac tog dana bacio mrežu. To je oduvek bilo
njeno omiljeno mesto na jezeru. I u tom času, Dragana Kršenković Brković autorka je romana
dok je pogledom klizila s makije i borova na Atelanska igra i Izgubljeni pečat, zbirki pripovijeda-
grebenu do njihovog odraza u vodi, prisetila ka Vatra u Aleksandriji i Gospodarska palata, zbirke
jednočinki Iza nevidljivog zida, monografija Poe-
se koliko puta je znala krišom da uzme očev tika prolaznosti: Organizacija vremena u „Ranim
čamac, dođe do uvale i sa najviše tačke strme jadima“ Danila Kiša i Fragmenti: Zapisi o književno-
vrleti satima zaneseno posmatra okolinu. sti, kao i knjiga za djecu – Tajna plavog kristala, Duh
Manitog jezera, Muzičar s cilindrom i cvijetom na
Spustila je ruku u vodu. Njen hladni dodir joj
reveru, Modra planina i Tajna jedne Tajne.
je prijao. U plavoj dubini tanane stabljike vo-
denih biljaka jedva primetno su se njihale. Pre- Diplomirala je na Fakultetu dramskih umjetnosti,
katedra za dramaturgiju, Univerziteta umjetnosti u
mišljala je da li ocu da kaže šta namerava da Beogradu, i na Fakultetu političkih nauka Univer-
učini. Treba samo da izgovori: ziteta u Beogradu. Magistrirala je na Filozofskom
– Odlučila sam... Želim da odem... fakultetu, Nauka o književnosti, Univerziteta Crne
Gore.
Međutim, nije imala snage za to. Dobro je zna-
Bila je gostujuća književnica i stipendistkinja Hu-
la šta sve može da se desi. bert H. Humphrey Programa, OeAD, The Austrian
Već vidi. Otac bi se na tren zagledao u nju du- Federal Chancellery & KulturKontak Austria, Nem-
zeti Kulturalis Alap (The National Cultural Fund of
gim ispitivačkim pogledom. Iako uvek mutne,
Hungary), Apexart-a, Art Omi, The Whiting Foun-
njegove upale oči bi na tren zasjale, izražava- dation i UNESCO-a u Njujorku, državi Njujork, Was-
jući duboko iznenađenje. Oporim glasom bi hington DC, Kaliforniji, Beču, Gracu, Pečuju, Bolo-
rekao: nji, Bratislavi i na Rodosu.
– Tako... – pa bi nastavio da radi.
Dok bi stajao na sredini čamca on bi svojim ja-
kim, natečenim dlanovima vešto prebirao po vodi tokom prolećne poplave. Samo povre-
mreži. Trudio bi se i da je ne pogleda. U neko meno u brazdama, uz desnu stranu čamca,
doba dovršio bi polaganje mreže, još jednom mogao bi se nazreti odraz preostalih slova nje-
bi pogledom preleteo preko plovaka oko kojih nog imena ispisanih još u doba kad je učila da
je i ona pomagala, seo bi, upalio motor i upu- hoda.
tio se kući. Stara barka s gotovo oljuštenom Da, mogla je da vidi i šta bi se u kući desilo.
farbom probijala bi se između lokvanja, visoke
trske i vrhova drveća, čija su stabla nestala u Sve bi počelo u času kad bi otac hrupio u ku-

hinju i bacio svoje iznošene čizme u ugao. Ne nema tako nezahvalno dete, počela bi. Ona
gledajući u majku, samo bi muklo, na prvi po- ima stalne glavobolje i takve bolove u kostima,
gled nezainteresovano, izgovorio: a Jelena hoće da ode. I to sad kad treba da je
– Ova tvoja planira da napusti kuću... – pa bi se, odmeni i malo pomogne u kući. I, uopšte, kako
mrgodan i ljut, ne čekajući da majka prasne, da je pusti? Pa to je milionski grad. U njemu,
uputio ka izlazu. Ne bi morali da pitaju gde će. istina, živi njena sestra, ali opet... I ti Jelenini
Hitao bi u konobu u kojoj je obično provodio snovi! Ko to još želi svoj život da posveti trča-
svoje dane. Dok bi prolazio pored nje, Jelena nju za pticama, beleženju šta one rade na jeze-
bi primetila kako pod svetlošću slabe sijalice ru...? Niko.
očevo sitno izborano lice deluje još smežura- Kad ni ovi učestali jutarnji monolozi ne bi po-
nije. Pre vremena ostarelo, ono je podsećalo mogli, sve bi postalo osornije.
na sasušene kupine koje je mogla da nađe uz Majka bi krenula da joj se unosi u lice, i da joj
uske puteve i kamenite obronke oko Skadar- preti... Taj prizor pred Jeleninim očima je tako
skog jezera. živ da se ona, u čamcu, naglo trgla. Iznenađen,
Otac bi se vratio kući tek pred zoru. Ako bi us- i otac je na čas izgubio, pa povratio ravnote-
peo da ništa ne sruši u kuhinji, bučno bi prova- žu... Želeći da mu pomogne, Jelena se pridigla
lio u sobu gde on i majka spavaju i, uz psovke i s ispruženim rukama...
proklinjanje dana kad je sreo, naredio bi To je bilo dovoljno da se nađe u vodi.
majci da ustane. Tada bi uporno, iako zapliču- Dok je tonula ka dnu, krajem oka je primetila
ći, ponavljao kako je ona kriva za sve. I što je kako se kosi sunčevi zraci probijaju kroz gu-
u mladosti propustio šansu da pođe u svet. I sti splet biljaka. Korenje ovog vodenog cveća
što je zarobljen u toj vlazi. I što ga ništa više ne nalazilo se duboko u mulju dok su se stablji-
raduje... ke, duge i po nekoliko metara, jedva primetno
Začudo, kad bi se takve stvari odvijale, majka njihale nošene blagim strujama. Kad je zamah-
– uvek spremna da bučno i oštro odgovori – nula rukama da krene ka površini, najednom je
samo bi ćutala. Dešavalo se da kroz tanke zido- shvatila da ne može da se pomeri. Pogledala je
ve do Jelene dopre i majčin tihi plač, nalik cvi- dole i ugledala svoju nogu zarobljenu u zele-
ljenju. Posle toga, majka bi danima izbegavala nom tepihu.
da joj priđe bliže. Što se više naprezala, to joj se činilo da je sta-
Jelena nije imala nikakvih sumnji. Čim bi otac bljike jače stežu. I sve je stalo da narasta, i da se
napustio kuhinju, i majka bi se okomila na nju. širi, pa da pulsira... Brzo, i brže, dok sve nije za-
Iako bi ona krenula na terasu, rasejano gleda- igralo. Čak se i lelujava slika Velike uvale, koja
jući u čunove čiji su vrhovi virili iz guste trave je do tog časa mirno počivala na površini jeze-
koja je prekrila vodu uz sam pristan, čula bi iza ra, pokrenula – uronila je u dubinu, obujmila je
svojih leđa njene optužbe. Kako Jelena i dalje i nekako lako, kao da je to najprirodnija stvar
nastavlja s tom pričom. Pa kako je bezosećaj- na svetu, ponela ka površini.
na. I kako joj je draža škola i tamo neko pro- Što se više penjala, to je jače do nje dopirao
učavanje ptica («Čuj, ptica!!», vikala je) nego mukli očev glas. Kad je osetila čvrsti stisak nje-
majčina bolest... gove krupne šake, našla se na čamcu...
Jelena ne bi ni reč izustila. Premećući najlon Jelena je ćuteći posmatrala Veliku uvalu dok se
od udice među prstima, čekala bi da se majka sa njene odeće cedila voda. Vidno iscrpljena, s
smiri. U neko doba to bi se i dogodilo. Kad bi jedva primetnim osmehom u uglu usana kru-
konačno ušla u kuhinju zatekla bi je gde stoji žila je pogledom po borovima, niskim žbuno-
kraj uskog prozora, koji je bio usečen u debe- vima vresa i razlomljenim linijama brojnih pu-
lom kamenom zidu, i zamišljeno gleda u mirno kotina ove stenovite vrleti...
jezero i daljinu.
Nešto se u njoj pokrenulo i ona je, ne gledajući
Idućeg jutra sve bi se nastavilo. u oca, najednom kazala:
Svesna da će je Jelena čuti u krevetu, majka – Odlučila sam... Želim da odem...
bi svojoj prvoj komšinici stala da se žali. Niko
“
Marija Babić. Rođena 02.februara 1990.godine
u Podgorici. Maturirala u SAD-u, država Teksas.
Osnovne studije psihologije završila dijelom na
Univerzitetu u Novom Sadu, Srbija, gdje je i od-
branila svoju magistarsku tezu iz oblasti kliničke
psihologije i psihoterapije i savjetovanja, a dijelom
Ženski glas: Koji je Vaš životni moto? na Univerzitetu u Granadi, Španija, čiji je bila i sti-
pendista.
Marija Babić: Mislim da kroz život treba
rasti i iskoristiti svako iskustvo za rast i Nakon završenih magistarskih studija, stručnu
praksu je obavila u Beču, Austrija. Tokom svih ovih
razvoj, bilo da je to na ličnom ili profesional-
godina uzimala je učešća na mnogim seminarima,
nom planu. U životu dođu momenti za koje edukacijama i programima, kako u zemlji tako i u
ne znate kako da se sa njima nosite a kada inostranstvu.
uspijete da se sa njima izborite shvatite da Savjetnica je u REBT psihoterapiji, na međunarod-
ste prevazišli sebe tj. porasli u nekom smislu. noj četvorogodišnjoj edukaciji za REBT psihotera-
Svaka razvojna kriza kada se razriješi vodi piju u organizaciji Instituta Albert Ellis iz Njujorka,
nas u novo razvojno doba. Neki od nas to SAD.
prihvate, a neki ne. Izbor je opet svakako na Sertifikovani HOGAN i INSIGHTS MDI konsultant i
nama. kouč u oblasti savjetovanja, razvoja karijere i pro-
Ženski glas: Kako Vi vidite uspješnu ženu? fesionalne orjentacije i selekcije. Na ovim poslovi-
ma bila zaposlena kao stručni konsultant u firmi
Marija Babić: Kao ostvarenu na različitim Blue Coach Montenegro, a trenutno u firmi HR
životnim poljima. To je teško, ali nije nemo- Partners iz Podgorice. Svoje konsultantske usluge
guće. To je nešto čemu svaka od nas teži, bilo pruža takođe i firmi International Student Exchan-
javno ili potajno. Uspješna i ostvarena žena ge Montenegro iz Podgorice kao stručni saradnik u
je samosvjesna, nezavisna i u psihološkom za oblast programa međunarodne razmjene i kari-
jernog savjetovanja studenata.
smislu jaka i zdrava. Nezadovoljstvo se, sa
druge strane, po pravilu i iz prakse skoro Trenutno zaposlena u Centru za socijalni rad, na
poslovim voditelja slučaja u Službi za djecu i mla-
uvijek „preliva“ iz jedne sfere u drugu. de. Udata, majka dvoje djece.

Marija BABIĆ
KAKO NAM JE VAŽAN TATA…

A KAKO SMO TATI BITNI MI?
U
niverzalna definicija rodi-
teljstva ne postoji, ali se
ona preispituje u mno-
gim situacijama, npr.
svaki put kada dodje do razvoda
bračne zajednice i pokrene pita-
nje povjeravanja djece na stara-
nje. Tada često budemo svjedoci
situacija u kojima partneri nijesu u
stanju da razriješe svoje partner-
ske odnose pa te konflikte preno-
se na djecu, zaboravljajući da ne
prestaju biti roditelji onda kada
više nijesu muž i žena. Majke su
često nažalost u praksi regulatori dijete biva, prekomjerno opterećeno proble-
toga koliko će često otac da gleda svoje dijete, mima roditeljskog odnosa. Dolazi do negi-
uslijed povrijeđenosti iz partnerskog odnosa, ranja problema, a roditelji jedan drugog po-
ali pri tome zaboravljaju na jednu važnu činje- državaju u nesenzitivnosti. Stoga, u ovakvim
nicu. Ipak kako u ovim manje funkcionalnim, slučajevima, nema sigurne baze za istraživanje
tako i u porodicama sa očuvanom dinamikom, roditeljske uloge. Najčešće se roditeljski savez
otac je podjednako bitan za pravilan i zdrav definiše kao način na koji se roditeljske figure
psihofizički razvoj djeteta. Evo i zašto. Jedan obraćaju jedna drugoj u ulozi roditelja. Koro-
od najmoćnijih prediktora očevog angažova- diteljstvo je pojam koji je determinisan stepe-
nja i ponašanja prema djetetu, upravo je kva- nom podrške i koordinacije, a bitno utiče na
litet očeve veze sa djetetovom majkom. Kao odnos roditeljskih figura prema djeci. Bitno je
jedna od potvrda značaja koroditeljske sarad- naglasiti da ono ne uključuje romantične, sek-
nje, otkriva se jak negativan uticaj dugotrajne sualne, emotivne, finansijske i zakonske veze
nesloge ili napetosti u porodici na dijete. Jača- među partnerima i ne podrazumeva egalitar-
jući senzitivnost para, pojačava se senzitivnost nost u roditeljskim ulogama. Uglavnom se sla-
i kod majke i kod oca ponaosob. Senzitivan ganje oko definicije prikazuje kroz model koji
par razvija kooperaciju. On primijeti, prepo- obuhvata četiri komponente i to : - dogovori
zna, adekvatno interpretira i uvremenjeno oko pitanja vezanih za odgajanje djece, - po-
reaguje. Ova kooperacija je naročito bitna za djela poslova u kući i oko djece, - podrška ulozi
razvojne potrebe djeteta, posebno u situacija- drugog roditelja - zajedničko rukovođenje po-
ma koje su van domena djetetovih sposobno- rodičnim interakcijama. Podrška ulozi drugog
sti i vještina. Kada postoji međusobna podrška roditelja, kao posebna komponenta roditelj-
partnera u roditeljskim ulogama, razmjene su skog saveza, takođe je povezana sa prilago-
ujednačene, postoji dogovor, i sigurna baza đavanjem roditelja i djeteta, sa percepcijom
da partner istražuje svoju roditeljsku ulogu. roditeljske kompetencije, kao i sa problemi-
Kod nesenzitivnih parova, naprotiv, pristutna ma u ponašanju djece i adolescenata (Floyd
je stalna kompeticija, što ima za posledicu da & Zmich, 1991). Istraživanja koja su se bavila »
ispitivanjem povezanosti između
koroditeljske saradnje i uključe-
nosti i posvećenosti oca, pokazala
su da što se roditelji bolje slažu i
što je roditeljski savez skladniji, to
će i uključenost oca u brigu o dje-
tetu biti veća (Mihić, 2010 prema
Mc Bride & Rane, 1998; Mc Hale
et al. 2000). Bračno funkcionisa-
nje na samo roditeljstvo i odnos
između roditelja i djeteta se može
objasniti i modelom prelivanja iz
jedne sfere u drugu (Ere1 & Bur-
man, 1995). Podržavajući, zadovo-
ljavajući bračni savez bi trebalo da
njeguje razvoj i održavanje jake
roditeljske alijanse za 2012 prema Hawkins & Belsky, 1989). Među-
tim, istovremeno je zabilježeno mnogo više
parove ( Cohen & Weissman, 1984). Teškoće u
pozitivnih efekata pri većoj uključenosti u bri-
braku, sa druge strane, umanjuju tu roditeljsku
gu o djeci, na lični razvoj oca. Prije svega : lično
alijansu i ometaju efikasno roditeljstvo. (Bel-
zadovoljstvo i mentalno zdravlje, zaposlenje i
sky, 1984; Burman, John, & Margolin, 1987; Fa-
balansiranje profesionalne uloga i uloge u
uber & Long, 1991; Jouriles & Farris, 1992). Za
porodici, kao i u konačnom, bolji kvalitet ro-
faktore varijabiliteta u socioemocionalnoj po-
diteljstva (Brown & Mangelsdorf 2012 prema
svećenosti među pojedincima identifikovane
Allen & Daly, 2007). Očevi koji su više uključeni
su lične varijale tipa: godine oca, edukativna
u roditeljsku ulogu, pokazuju više samopouz-
pozadina, socioekonomski status i broj djece (
danja i efikasnosti, spreminiji su da se sve više
Simões et al 2010 prema Cabrera, Shannon, &
uključuju, djetetu pružaju više pažnje i razvija-
Tamis-LeMonda, 2007; Mehall, Spinrad, Eisen-
ju više senzitivnosti i responsivnosti u odnosu
berg, & Gaertner 2009; Wood & Repetti, 2004),
sa njim ( Mihić, 2010 prema de Luccie, 1996).
a detaljnije, roditeljska socioemocionalna po-
Ovo se može objasniti potpunim prihvata-
svećenost djetetu se manifestuje u : • - količini
njem djeteta (Mihić, 2010 prema Almeida &
radosti i zadovoljstva koji roditelj doživljava sa
Galambos, 1991). Više uključeni očevi, takođe,
djetetom ( uključujući želju da provodi vrije-
imaju viši nivo zadovoljstva životom, više uče-
me sa djetetom), • - izražavanju topline prema
stvuju u aktivnostima društvene zajednice, a
djetetu, • - senzitivnosti na potrebe djeteta, •
intenzivnije su uključeni i u odnose sa širom
- responsivnosti na te potrebe, • - stepenu u
porodicom (Mihić, 2010 prema Eggebaan &
kom roditelj brine za dobrobit svog djeteta,
Knoester, 2001).
- prihvatanju osobina djeteta i osobina rodi-
teljske uloge, kao i - stalnom izboru roditelja Nikada nije previše naglašavati važnost gore
da djeluje u skladu sa najboljim interesom pomenutog. Značaj oca i njegovo uključivanje
djeteta. Kao implikacije socioemocionalne po- često je u sjenci nekih drugih stvari kao što su
svećenosti, bitno je spomenuti i iznenađujuće angažovanje na poslu, regulatorsko ponaša-
efekte na lični razvoj oca kod povećane uklju- nje majke, fizička razdvojenost itd, ali svakako
čenosti u brigu o djetetu. Tako npr. veća uklju- je prisutno i potrebno je svakako raditi na po-
čenost očeva u ranom periodu odrastanja, dizanju svijesti kako samih očeva, tako i majki
naročito dječaka, dovodi do pada samopošto- na ovu temu. Kulturološke stigme očeva koji
vanja oca, dok je kod manje uključenih rodi- se ne bave djecom, već je to posao majki, sva-
telja zabilježen porast samopoštovanja. Ovo kako i dalje otežavaju sprovođenje ovih zami-
se može razumjeti u kontekstu krize i tranzi- sli u djelo, ali svakako nije nešto što nas treba
cije ka roditeljstvu, kao i reformulacije polnih obeshrabriti. U praksi je, na sreću, situacija sve
uloga i uloga u porodici ( Brown, Mangelsdorf bolja.

Emilija RABRENOVIĆ
DA PROSTIŠ
Emilija Rabrenović.Diplomirala na Fakultetu poli-

tičkih nauka Univerziteta Crne Gore, a magistrira-
la na Fakultetu za društvene nauke Univerziteta u
Ljubljani, na odsjeku Komunikologija. Posjeduje
desetogodišnje profesionalno iskustvo u oblasti
odnosa sa javnostima i kreiranja komunikacionih
strategija. Edukuje se u oblasti psihološkog savje-
tovanja.
,,K
ad putem idu, muž prvi a žena po-
sljednja, kad imaju jednog konja,
muž jaše a žena na nogama; za trpe-
zom on prvi, pa sjedne i ona. On o njoj kad go-
vori pridoda: ’Da prostiš!’ i (to) samo kad govori
s čoekom odvažnim ili starim od sebe.” (Valta-
zar Bogišić)
Ovako su, nekada, Crnogorci tražili oprost pri
pomenu svoje žene. To “da prostiš”, ili “s, opro-
štenjem, moja žena” – zabilježeno je i kod
“
ostalih naroda (muškaraca) na Balkanu. Takvo
izvinjavanje i danas prepoznajemo u ironičnoj
konverzaciji, kada “da prostiš” upotrijebimo
prije nego želimo namjerno da opsujemo, ili
kad se izvinimo za nešto za šta nema potrebe.
Ko je, i šta tačno, trebalo da oprosti spominja-
Ženski glas: Koji je Vaš životni moto? nje žene? Kako je došlo do toga da žena asoci-
Emilija Rabrenović:„Spoznaj sebe i razvi- ra na sramotu i neprijatnost, toliko da se treba
jaj se tako da sebi vjeruješ. Onda ništa nije izviniti?
previše teško.“ U svojoj knjizi ,,Crna Gora i Crnogorci”, Vuk Ka-
Ženski glas: Kako Vi vidite uspješnu ženu? radžić ovako objašnjava taj fenomen: ,,Mnogi
Emilija Rabrenović : Uspješna žena za mene misle da je ovo došlo zbog prezrivog položaja
predstavlja samorealizovanu, zrelu indi- žene; ali prije će biti da se “s oproštenjem” pri
viduu, koja razumije i prihvata sebe. Nema slučajnom pomenu žene odnosi na ono što
je namijenjeno ženi, što je njen zadatak.” Ipak,
potrebu da drugima udovoljava, da bi se nejasno je šta je to ,,namijenjeno ženi” i koji je
osjećala voljeno. To ne znači da je sebična, to ,,njen zadatak” koji nosi nelagodu. Ukoliko
naprotiv – voli i poštuje druge, ali se isto tako se misli na sposobnost žene da rađa, onda je
ophodi i prema sebi, čuvajući svoju individu- i dalje nepoznat razlog zbog kojeg bi to bilo
alnost i osobenost. toliko društveno neprihvatljivo. Prije će biti da »

je sporan način do kojeg do začeća dolazi, pa prezimena koje treba da dobijemo i tako po-
žena djeluje kao nužno zlo, sve dok se iz nje stanemo neke druge, ,,bolje ili lošije udate”.
ne izlegu zdrava, muška čeljad. Krive smo što nema traga od ženske solidar-
nosti, što ćemo biti prve da istaknemo svoju
Čini se da je krivica i neprijatnost ženi namije- moralnu nadmoć nad drugom ženom i pri-
njena od rođenja. Tako, na primjer, Arsa Paje- ključiti se raspravi o osobi koju ni ne pozna-
vić navodi da ,,kad se rodi muško čedo u Crnoj jemo. Za nas, druge žene su krive jer su iz loše
Gori odjekuju brda od radosna klicanja i od porodice, iz malog mjesta, loše majke. Krive
cike tankih dževerdara, od vesele časti i topla smo što ćemo se truditi da budemo dovoljno
čestitanja svojte i surodice sa sviju strana, što duhovite, privlačne, inteligentne, samo da se
donosi darove novorođenčetu. Naprotiv za- dopadnemo i da nas prihvati odabrano muš-
vlada neka seta u celoj porodici kad se žen- ko društvo. Krive smo što umijemo sve bolje
skinje rodi, kao da ovo sobom donosi nesreću od drugih, što mi ,,ne bismo tako, da smo na
u kuću, tako je sva čeljad zabrinuta i obuzeta njenom mjestu”, što sebi dajemo pravo da pri-
nekim lažnim stidom.” Taj ,,lažni stid” dovoljno čamo o tuđim životima, istovremeno se skla-
je snažan društveni odgovor na prisustvo tek njajući iza lijepog vaspitanja, kurtoaznih pita-
rođenog ženskog djeteta. nja i lažne empatije. Krive smo što se, u sebi,
Poznata je priča o potčinjenom položaju žena poredimo sa drugim ženama, što nam izgleda
u crnogorskom društvu u prošlosti, u kojem da naš život i nije toliko loš, kad pogledamo
dominiraju kolektivizam i maskulinizam. Po- druge. Krive smo što kritikujemo neuke, siro-
znat je ambivalentni seksizam koji Crnogorke mašne, i ,,građanski” se ljutimo kad neko hoće
prati kroz vjekove, pa znamo da supruga nije da preskoči red u banci. Krive smo za svaki
isto što i majka, a ni sestra, prema kojima je lažni savjet, iza kojeg se krije potvrda sopstve-
odnos značajno drugačiji. Nije zabilježeno da ne nesigurnosti, a zbog kojeg sebi izgledamo
se “da prostiš” koristilo pri njihovom pomenu. pametnije i veće mučenice kojima treba odati
počast. Krive smo što ne pokazujemo nesavr-
Da se vratimo iz prošlosti, i pogledamo da li šenost sopstvenog života, prateći Instagram
je pitanje ženske krivice danas drugačije. Go- trendove savršenih majki, uspješnih poslov-
blen snažnog kulturološkog nesvjesnog veze- nih žena, dobrih prijateljica.
mo i dalje, ono traje u nama i nepogrešivo boji
naše poimanje stvarnosti, čak i kada mislimo Razvoj svijesti na društvenim mrežama ne
da odlučujemo samostalno i objektivno sa- prati istovjetni razvoj samosvijesti. Skrivamo
gledavamo svoje sudbine. Pa, za šta smo sve urođeni osjećaj odgovornosti da za sve što
danas krive? nije kako treba okrivimo prvo sebe, pa spolja
djeluje kao da tradicionalni arhetipovi polako
Krive smo, čim se rodimo. Zato što ne plačemo blijede. Imamo pregršt pozitivnih misli kojima
još glasnije, toliko, da zaglušimo ciku “tankijeh nas kljukaju, a suštinski smo zaglavljene u me-
dževerdara” kojom predgrađa odliježu kad se đuprostoru starih nasljeđa i stalno novih, za-
rodi muško. Ili glasnije ciči muzika, svejedno. htjevnijih uloga koje treba da igramo.
Krive smo zato što vjerujemo da smo rav- Krivica je samo naša, intimna stvar. Kad pre-
nopravne, da nam niko ne brani da budemo stanemo da dopuštamo da nam je nameću
jednako uspješne, plaćene i poštovane kao drugi, moći ćemo da razmišljamo o stvarnoj
i muškarci. Krive smo što mislimo da imamo promjeni. Kad prestanemo da tražimo oprost,
iste uslove da napredujemo i da jednako za- samo da bi nam pripao normalan život, lišen
rađujemo. Krive smo što mislimo da je razlika vještačkog insistiranja na ravnopravnosti.
između ,,muških” i ,,ženskih” poslova prevazi-
đena. Krive smo što dopuštamo da nam od- Do tada smo samo žene, da prostiš.
mjeravaju bokove, broje kilograme, prošle
veze. Krive smo što puštamo da se pitaju je-
smo li dorasle porodici u koju treba da idemo,
što našu vrijednost premjeravaju po ,,snazi”

Svetlana SEKULIĆ Svetlana Sekulić rođena je 1966. godine. Završila
je studije jezika i književnosti na Filozofskom fakul-
tetu u Nikšiću. Prve godine svog rada započinje u
ŽENA I KNJIGA renomiranoj Gimnaziji ,,Petar I Petrović Njegoš“ u
Danilovgradu, nakon čega zasniva radni odnos u
KROZ PRIZMU Osnovnoj školi ,,Maksim Gorki“, gdje radi više od

dvije decenije.
PROŠLOSTI I
Dugo godina je aktivna u kulturnom životu svoje
sredine. Odavno se bavi književnim stvaralaštvom,
pa su joj u vezi sa tim publikovani brojni radovi u
SADAŠNJOSTI raznim listovima i časopisima: ,,Arsu“, ,,Prosvjet-
nom radu“ i ,,Pobjedi“, nekadašnjem ,,Omladin-
“
skom pokretu“, a dugogodišnja je saradnica RTV
Crne Gore. Za posebna dostignuća u oblasti kul-
ture i umjetnosti dobitnica je: Zahvalnice ,,Dječ-
jeg saveza“ za ,,izuzetan doprinos razvoju dječjeg
stvaralaštva“; Zahvalnice Narodne biblioteke ,,Ra-
dosav Ljumović“ za ,,aktivno učešće svojih učenika
Ženski glas: Koji je Vaš životni moto? u brojnim radionicama i saradnju sa njenim Kolek-
Svetlana Sekulić: Živi život punim plućima, tivom“; Plakete SUBNOR-a ,,za mentorstvo u radu
slobodno izražavaj svoja mišljenja i stavove i sa članovima literarne sekcije“ i zapaženih nagrada
uživaj u svakom trenutku! koje su osvojene na brojnim literarnim i recitator-
skim takmičenjima.
Ženski glas: Kako Vi vidite uspješnu ženu?
Svetlana Sekulić: Uspješnu ženu vidim kao Svoju karijeru krunisala je odbranom magistarskog
rada na temu ,,Mikrotoponimi Bandića“, u novem-
ženu ostvarenu prevashodno na porodič- bru 2015. godine, na Katedri za crnogorski jezik i
nom, kao i na poslovnom planu. Takođe, južnoslovenske književnosti Filološkog fakulteta u
vidim je i kao slobodoumnu ličnost, angažo- Nikšiću. Živi i stvara u Bandićima i Podgorici.
vanu u svim sferama društvenog života, vrlo
odgovornu i savjesnu.
nog Ega i onog potisnutog, miroljubivog, ljud-
skog...onog našeg pravog Ja, koje nikada nije
Ž
željelo da zaboravi, uvrijedi, ponizi drugog...
ivimo u eri novih tehnologija. Sve se po- Upravo u takvoj areni života opstaju samo
stiže pritiskom na taster, a životni tempo jake ličnosti. To su oni vjerujući ljudi koji uvijek
svakodnevno proizvodi stres. Ne može- vide Svjetlo i kada ostali vide samo Tminu, oni
mo da se izborimo sa velikim izazovima koje koji nikada nijesu izgubili Nadu u neko novo,
nosi doba novog kapitalizma. Trka za profi- bolje sjutra. Ipak, ove redove piše ženska ruka
tom poprima zabrinjavajuće razmjere. Tada se pored koje na polici počiva Knjiga, sa zlatnim,
homo idealis najednom transformiše u homo ukrasnim slovima naslova, ukoričena kožnim
materialisa. I tu je Kraj. Materija je nadvladala povezom.
Duh.
Razmišljam o tome kako su Žena, kao i Knjiga
Postavlja se logično pitanje: Kako izaći iz tog imenice ženskog roda. Slučajnost ili ne?! Obje
vrzinog kola? Kako spasiti ono malo duše što imaju istu ili sličnu sudbinu...nažalost. Savre-
nam je preostalo?! Možda nam je i taj djelić meno doba ih je pregazilo, uništilo sve ono
već iščupan kliještima vremena koje gubi Smi- lijepo što sobom nose. Žena, sa svim svojim
sao. Nemoćni, vraćamo se u praiskon...kada ,,u zahtjevnim ulogama, ogorčena je saznanjem
početku bješe Riječ, a Riječ bješe od Boga,“ i tu da nije poštovana koliko zaslužuje, koliko vri-
želimo ostati...makar na tren zaliječiti duboke jedi. Mediji, elektronski i štampani, šire samo
rane. Ako ništa drugo, popiti samo kap vode loše vijesti o porastu nasilja nad ženama i dje-
sa Izvora vjere, ljubavi, istine i pravde. U nama com, a ona se još više povlači u sebe i brani ću-
se vodi grčevita borba između našeg savreme- tanjem. Ipak, najteže joj pada gorka spoznaja »
da, čak i za mali uspjeh, mora uložiti trostruko sve više, osjeća u sebi, jer to je njena Misija na
više napora i rada od jačeg pola. Jer, homo bal- Zemlji. Žena osjeća dušu Knjige. Knjiga sao-
canicus ne predaje moć tako lako, a osjeti li, sjeća sa potisnutim bolom Žene, i samo što
ne daj bože, da mu prijeti opasnost, on ujeda, ne progovori...ne pusti suzu. Samo što Ženi ne
otima i na kraju ruši sve pred sobom. Tron, po kaže da se i ona bori za Opstanak. Da ima go-
ko zna koji put u istoriji, postaje opet njegov. tovo nepobjedivog protivnika – Internet, koji
I tek tada, u Ženi proklija Prkos, raste sve više joj isisava zadnje atome snage, cijedi krv, kap
svakog dana, mjeseca, godine, decenije....Na- po kap...
raste do njoj zabranjenih visina, a ona se sjeti
svoje najbolje prijateljice, sestre, sapatnice – Tada odlučiše, svjesne mogućih posljedica, ali
Knjige. Uzima je drhtavim, žuljevitim rukama, bez volje za kompromisom. Njeno veličanstvo
prelistava već požutjele stranice i zahvaljuje u - Žena, grčevito stiskajući Knjigu na grudima,
sebi na svemu što joj je nesebično darovala. osjeti ubrzano lupanje srca. Vrati se mislima u
Blagodari joj na znanju i svim onim lijepim po- neku bezvremenu dimenziju u kojoj Dobrota
rukama o životu. Nikada je Knjiga nije napu- i Znanje caruju. Tu je jedino svoja, slobodna i
stila. Počev od prvih đačkih koraka do trenut- srećna, diše punim plućima i Stvara...postajući
ka kada je ojačala, zaradila svoju prvu platu, umjetnica riječi. I tako, Žena i Knjiga, spojene
osnovala porodicu. Žena pokušava da joj, bar u Jedno, vezane neraskidivim nitima, prkose
dijelom, vrati dug tako što počinje da Piše...is- homo sapiensu na Zemlji...
pisuje bjelinu papira nadahnutim rečenicama
i svojim prepoznatljivim krasnopisom. I pisaće

Milanka ĆOROVIĆ
SKROMNOST -
ZAŠTITNIK
VRLINE
“
Ženski glas: Koji je Vaš životni moto?
,,Jedini pravi zakon je onaj koji vodi do
slobode“ - Ričard Bah. Upravo ta misao je
moj moto i životni stil. Da sam otvoreno,
transparentno, slobodno, biće, da bez stege
iznosim stavove i mišljenja. Da osjećam,
volim, bojim se, razmišljam, da budem ra-
njiva i jaka, da se mijenjam, učim, radujem
i uživam . I ono što je izuzetno važno - da ne
budem ograničeno biće. Dakle, da živim is- Novinarka, kolumnistkinja, portparolka Udruženja
tinsku prirodu jer znam da jedino tako mogu preduzetnica Crne Gore i urednica portala Predu-
biti zadovoljna i ispunjena žena. Drugačije zetnica.me, Milanka Ćorović rođena je u Podgo-
ne bih mogla da zamislim svoje bivstvovanje rici. Milanka je završila Filozofski fakultet u Nikši-
jer je iskrenost prema sebi i drugima ključna ću - Sociologiju što joj je u velikoj mjeri pomoglo
za ličnu sreću. da stečeno znanje primjeni i u novinarstvu, i to u
Ženski glas: Kako Vi vidite uspješnu ženu? dnevnom listu - ,,Pobjeda“. Njen prvi radni zadatak
Uspjeh je subjektivna kategorija i svako je bio praćenje dešavanja u oblasti hronike Podgo-
ga percipira na svoj način. Za nekoga je to rice. Potom je uslijedio i rad u drugim oblastima,
kao što su - crna hronika, politika, društvo, vikend
formiranje porodice, za drugog karijera, za izdanje ... Ona nakratko napušta novinarske vode
trećeg putovanja, a za nekoga sve navedeno. i počinje rad kao konsultantkinja za nacionalnu
Odrastamo u različitim okolnostima i uslo- komunikaciju na programu UN za životnu sredi-
vima, s isto tako različitim interesovanjima nu, a u saradnji sa Ministarstvom održivog razvo-
i željama. I to je savim u redu. Važno je pri- ja i turizma. Međutim, ljubav prema novinarstvu
hvatiti odnosno uvažiti drugost i ne nametati je ponovo vraća u te vode, jer dobija ponudu da
svoj pojam idealnog života kao imperativ bude urednica kulturne rubrike portala „Crna
dobrog i jedinog pravog životnog izbora. Gora“, saradnica portala „Art mozaik“ i kolumnist-
Moderno doba uspješnu ženu vidi kao pro- kinja časopisa „Ženski glas“. Tada započinje rad u
novinarskim formama - intervjui i kolumne. Njene
fesionalno ostvarenu i ekonomski nezavisnu.
književne radove objavljivali su i portali ,,Public Fi-
Pored toga, istakla bih da je uspješna ona gure“, bosanski ,,Dunjalučar“... Milanka piše članke,
žena koja je pronašla unutrašni sklad, mir i kolumne, intervjue i prozu koja nas podsjeća da su
duhovnost u životu, a to nije nimalo jedno- istinske vrijednosti isključivo one koje odgovorno i
stavan i lak put. Ona koja je slobodnoumna, marljivo gajimo u sebi i da je kontinuirani rad naj-
samouvjerena, postiže ciljeve i biva zadovolj- veća životna investicija. Vječita zaljubljenica u pri-
na postignutim rezultatima jer je marljivo, rodu i pisanu riječ.
kontinuirano i posvećeno radila na njima. »
“S
kromnost nije za svakoga. Ona lijepo maksimum u toj priči, svaka sa svog aspekta.
stoji samo onima koji bi imali zbog Tužna je slika, ako ćemo pravo i poražavajuća,
čega biti neskromni” (Duško Radović) da se pod šmekerskim činom podrazumijeva
glancanje obuće pozamašnom svotom novca.
,,Snimaj, snimaj“, ushićeno naređuje tinejdžer
,,kamermanu“ dok kaubojski zabacuje nogu Nije da dolazim iz paleolitskog doba, ali jasno
na školsku klupu – sto koji učenicima treba da se sjećam da se u moje srednjoškolske dane
služi za mjesto gdje će otvoriti knjige i crpjeti pod šmekerskim činom smatralo, primjera
znanje za buduće društveno produktivno dje- radi, kada se školski drugar Mirko odvažio da
lovanje. mi, u prepunom školskom dvorištu, izrecituje
,,Ljubav“ od Aleksa Šantića, a poezijom i nije
Iz desnog džepa vadi ljubičastu novčani- bio previše oduševljen ili kada su drugari iz
cu, onu na kojoj je predstavljena savremena odjeljenja curicama nosili torbu nakon škole.
evropska arhitektura, i polako počinje da glan- Tehnologija nikad nije bila razvijenija, informa-
ca cipele. Detaljno i natenane, da zasijaju, da cije nikad dostupnije, a stičem utisak da krea-
se dobro zacakle, da se zna da su uglačane tivnost slabi i logično je da kao rezultat svega
skupom kremom. Kadgod gledam snimke slič- toga dobijemo bahato glancanje cipela. Skro-
nog ,,fascinantnog“ sadržaja, onu užurbanu mne osobe nemaju potrebu da sebe predstav-
liniju ispod video zapisa, povučem ponovo na ljaju boljim nego što jesu, narodski rečeno ,,to
start i zadubim se još jednom, eventualno dva ti je, što ti je“. Otvorene su za razmjenu ideja,
puta. Uvijek u nevjerici da je to stvaran doga- tolerantne su, klone se od najjačeg otrova –
đaj. Ovaj kratki dokumentarac nijesam vratila pohlepe, ironije, podsmijavanja – neki svijet
na premotavanje, a itekako je ostavio utisak. njima stran. Oni koji nijesu pobornici
Kako je samo došlo do ovog stadijuma?! Si-
gurna sam da sam postavila kompleksno pita- skromnosti, od nje bježe, a kao argumente
nje za čiji odgovor je potreban tim stručnjaka navode da su takve osobe stidljive, povučene,
(pedagog, sociolog, psiholog…).Stara izreka je a od toga ,,nema nikakvih benefita“. Ma je li,
govorila:,,Znak velikana je skromnost, a sitno- nema benefita?!
dušje se vozi u kočiji samoljublja“. Sjećam se da
mi je majka bezbroj puta ponavljala ovu misao ,,Nikad nijesam bila skromna. Jednostavno
iznova i iznova, sa velikom nadom da će mi biti imam zacrtane ciljeve i ostvarila sam ih. Da
zvijezda vodilja kroz život. Uvijek dopunjujući nijesam krenula tako zagriženo, nikada ne
sa onom drugom narodnom poslovicom: ,,U bih uspjela. Nijesam imala strpljenja da dođe
dobru se ne uznesi, u zlu se ne ponizi“. mojih pet minuta, mnogo bih izgubila u tom
čekanju. Vrijeme gazi… Uostalom nijesam po-
Kada me je sestrična upitala šta znači skro- vučena, stidljiva, naprotiv prodorna sam i gro-
mnost, iz petnih žila sam se potrudila da shva- moglasna“, u memoriji odzvanjaju riječi sago-
ti njeno puno značenje, svjesna da odrasta u vornice dok smo diskutovale upravo o ovome
doba ,,klik“ informacija, instant obrazovanja i o čemu pišem. Kakva zabluda! Skromna oso-
bombardovanja muzike diskutabilne vrijed- ba svakako nije stidljiva, povučena, ukočena,
nosti, one čiji sadržaji poručuju ,,bahato, samo nezainteresovana za uspjeh i zadovoljstvo u
bahato“. Počela sam od banalnih primjera koji životu. Ona jednostavno nije gramziva i po-
govore da je skromnost suprotnost oholosti, hlepna, nije bučna. To nije gušenje sopstvenih
zatim klasične definicije – Vrlina koja podrazu- potencijala, bez brige. Ta osobina nije samo-
mijeva prirodno ponašanje, odsustvo nadme- destruktivna, dobrog je ukusa. Naravno da nije
nosti i usko je povezana sa jednostavnošću do moguće da u svim situacijama funkcionišemo
toga da je to puna svjesnost svoje vrijednosti besprekorno, ali svakako da treba stremiti toj
i bez ikakve potrebe da time maltretira druge vrlini.
ljude. Najprimamljivija joj je bila ,,umjerenost
u svemu“, a ja sam zadovoljna njenim izborom. Dragi mladi ljudi, budući emotivni partneri, ro-
Ipak, skromnost može da zaživi samo u karak- ditelji, prijatelji, kumovi, kolege… važno je uvi-
ternim društvima, plus da društvo održava jek imati na umu da skromnost ne znači ostati
hijararhiju vrijednosti. Jedino u takvom ambi- bez velikih ciljeva i prestati stremiti ka njima,
jentu može da egzistira u punom obliku i da već ostati jednostavan i bez nadmenosti u toj
se nadopunjuje na druge srodne vrline. Dakle, misiji, a pogotovo onda kada dohvatite te ve-
školstvo, zdravstvo, mediji, građani… komplet like snove.
jedna društvena zajednica treba da da svoj Remember that when you catch the stars!
Sloba BUBANJA
KAKO MOŽE
ŽENA DA
POSTANE
USPJEŠNA
U BIZNISU
Moja ispovijest
P
očetak moje biznis priče je malo ne-
uobičajen, kao i moja odluka da se
upustim u nesigurne vode privatnog
biznisa, Ta odluka je ličila na ludost ili
avanturu u nepoznato.
Godinama sam radila u Domu zdravlja. Voljela
sam svoj posao koji je bio lijep, bezbjedan i la-
godan. Međutim od tog posla nijesam mogla
da živim, a pogotovu ne da školujem djecu.
Kao roditelj sam osjećala moralnu obavezu da
Kozmetičarka i vlasnica Beauty centra Estebel i
im obezbijedim prave uslove za školovanje.
istoimenog Instituta za obuku kozmetičara za nje-
gu lica, tijela i masera Estebel, Sloba Bubanja, već Tih nesrećnih devedesetih, kad sam primila
skoro trideset godina važi za renomiranog struč- mjesečnu platu tri marke, odlučila sam. Otišla
njaka. sam kod svog tadašnjeg direktora i rekla mu
Ona je pravi primjer uspješne žene koja je pronašla da ja vrijedim više od tri marke i da želim da
savršeni balans između poslovnog i privatnog ži- dam otkaz.
vota.
Čovjek je bio u šoku, jer je u to vrijeme neza-
Novosti sa svjetske kozmetičke scene uvodi u Crnu
poslenost bila velika, radno mjesto se čekalo
Goru na zadovoljstvo svojih klijenata i stručne jav-
nosti.
godinama, a ja sam se pojavila sa željom da
napustim stalni radni odnos. Iako je pokušao
Osim toga, veliki je avanturista i zaljubljenik u pu- da me ubijedi da odem na odmor i da ćemo
tovanja, pa je obišla dvije trećine planete. Svako nakon toga razgovarati nijesam odustala od
putovanje je koristila da nauči nešto novo.
svoje odluke i ubrzo sam uplovila u nesigur-
»
ne vode privatnog, preduzetničkog biznisa, Na Institut za obuku kozmetičara, masera i
u kojem i danas uspješno plivam. Tada, tih wellness terapeuta sam ponosna. Ponosim se
devedesetih godina prošlog vijeka, nije bilo i svim onim generacijama koje su se školovale
uobičajeno da se jedna žena usudi da ostavi u Estebelu a sada plove svim svjetskim mori-
stalni i sigurni posao. Ni ja nijesam znala šta ma, rade u mnogim zemljama i svoje znanje
me čeka, ali sam nekako osjećala da će mi se prenose mlađim generacijama.
vratiti onoliko koliko budem dala sebe. Znala
sam da to mogu postići jedino upornim ra- Možda ću zvučati neskromno, ali sam pono-
dom na sebi i obrazovanjem sna na sve što sam postigla u privatnom živo-
tu, u svojoj porodici a i moji poslovni uspjesi
Za bavljenje Kozmetikom sam se odlučila nijesu zanemarljivi. Nikad se nijesam oslanja-
zato što mi je Kozmetika kao nauka djelova- la na druge ljude, niti sam očekivala da neko
la prelijepo, međutim, ubrzo sam shvatila da drugi, umjesto mene završava moje obaveze.
ja o toj profesiji, ne znam mnogo. Kako sam
je upoznavala, sve više sam shvatala koliko je Putovanjem u svjetske centre na obuke, imala
zahtjevna, koliko je važno znanje i stručnost, sam prilike da sretnem najbolje. Kad se sret-
obrazovanje i sigurnost u sebe. nete sa najboljima, kad vidite koliko oni ulažu
u sebe, prosto ne možete sebi da dozvolite da
Krenula sam da putujem i učim od najboljih. se zadovoljite sa osrednjošću. Ja sam išla na-
Kada sam pošla na svoje prvo školovanje u prijed,, učila, ispitivala sebe koliko sam istraj-
Italiju shvatila sam da moje znanje nije dona, uporna. Nijesam posustajala, niti samse
voljno za vrhunsku kozmetiku. Od tada sam osvrćala iz sebe, sve dok neki zadatak ne do-
prošla 32 najznačajnija centra za obuku za vedem do kraja. Kad bi se osvrnula, vidjela bih
obuku na četiri kontinenta. koliki put sam prošla. To mi je davalo snagu.
Od mojih početnih koraka, trudila sam se da Sada je Estebel prepoznatljiv ne samo u Crnoj
promovišem kozmetiku i da informišem lju- Gori, već u brojnim Kozmetičkim centrima u
de o značaju njegovanja. U to vrijeme se nije regionu je istaknuta knjiga Kozmetologija za
mnogo govorilo o kozmetici niti o njezi. Bila svakoga, koju sam napisala prije nekoliko go-
sam odlučna i uporna da Kozmetologija bude dina.
prihvaćena i postavljena na mjesto koje joj
kao nauci pripada. To je, koliko ja znam jedina knjiga namijenje-
na kozmetičarima i zahtjevnim klijentima,
Trudila sam se da budem savjetnik svojim kli- koju je napisala kozmetičarka iz prakse.
jentima, da ih uputim u u značaj njege tako
što sam uvodila novosti iz svjetske kozmetič- Učestvovala sam na brojnim međunarodnim
ke scene u Crnu Goru i na praktičnim primjeri- kongresima kozmetike, a u Parizu i Milanu
ma ih uvjeravala.. sam bila predavač. Ušla sam u svjetsku enc-
klopediju. Sve me to čini ponosnom.
Sada, kad zidove mog kozmetičkog salona
krase diplome i sertifikati sa 32 svjetske desti- Uporedo sa učenjem, usavršavanjem i radom
nacije, poželjela sam da dio tog svog znanja na sebi, tokom putovanja, istraživala sam zna-
prenosim na polaznike škole za obuku koz- menitosti i specifičnosti, upoznavala sam lju-
metičara, masera, wellness I SPA terapeuta, de, njihove kulture, običaje, različitosti.
Estebel. Moje edukacije su me učvrstile u na- Putovanja me čine srećnom, bogatom i is-
mjeri. punjenom. Nebi bilo putovanja da nemam
Shvatila sam da sam sposobna, da imam do- uspješan posao, a ni uspješnog posla da nije-
voljno znanja koje mogu da prenesem na sam neprestano radila na sebi.
mlade, da oni nastave mojim putem i da budu I sada putujem, obilazim različite egzotične
reprezenti Kozmetike destinacije iz kojih crpim energiju.

Utisaka i sjećanja na minula putovanja je te velelepne građevine, uliva vam strahopo-
mnogo. Svako sjećanje je drugačije, ima svoje štovanje. Bila sam ,,zaboravljena” na pustom
specifičnosti i ne može se uporediti sa nekim ostrvu na Bahamima. Prokrstarila sam Karibe,
drugim. Kanare, Evropu, Bliski Istok, Daleki Istok, Dio
Amerike. Nabrajanje utisaka bi moglo da traje
Nezaboravan je odlazak u Palestinu, kroz bod- satima.
ljikavu žicu, suočavanje sa maskiranim grani-
čarima koji su držali puške uperene u nas dok Moja poruka ženama u biznisu
su nam gledali dokumenta. Međutim želja da
posjetim Vitlejem, crkvu i pećinu u kojoj je ro- Da bi uspjele u biznisu vjerujte u sebe, budi-
đen Isus Hrist, nadjačali su strah. te istrajne, uporne i krupnim koracima idite
naprijed. Nemojte se upuštati u biznis dok ne
Na Havajima smo plivali sa delfinima, surfo- budete potpuno sigurne u sebe. Kad donese-
vali na talasima, brala sam egzotično voće i te odluku, zapitajte se, da li u vama gori istin-
saznala da čokolada raste na drvetu. Saznala ska želja za uspjehom. Budite istrajna, uporna
sam da njihova azbuka ima samo 13 slova. i odlučna žena i korak po korak koračajte pre-
ma zacrtanom cilju. Tada je uspjeh zagaran-
Ha Filipinima su nas vozili u autu sa tri toč- tovan i nećete težinu posla nositi kao breme
ka sa japankom zalijepljenom na šoferšajbni Svaki posao je težak ako ste odgovorni, ako
umjesto suncobrana, kad im ostavite solidan hoćete da ga istinski radite.
bakšiš žene vam ljube koljena.
Tokom moje karijere, nijesu mi uvijek ,,cvjeta-
U Hong Kongu sam se na vrh brda sa koga le ruže”. Bilo je dosta uspona i padova. Među-
se vidi cijeli grad vozila tramvajem koji je na- tim, nikad nijesam dozvolila da me neki tre-
pravljen prije 200godina i tokom vožnje toli- nutni neuspjeh demorališe. U tim trenucima
ko škripi,da imate utisak da će se svakog tre- bih stala, pošla par dana na odmor da skupim
nutka survati niz onu liticu. novu energiju i snagu da krenem dalje. Često
Odlazila sam na aktivne vulkane iz kojih izlazi sam čitala knjige za motivaciju, koje su mi vra-
užarena lava, vodopade, pećine u kojima su ćale energiju i davale snagu. Uvijek sam raz-
snimani filmovi, jezero čije je dno prekriveno mišljala, ako neko drugi može, zašto ne mogu
isprepletenim zmijama, vozila sam se pod- i ja I tog trenutka odlučim da provjerim svoju
zemnom rijekom, šetala kroz kišne šume u upornost i istrajnost. Poslije izvjesnog vreme-
kojima svakog dana u godini pada kiša, pope- na sam shvatila da samo ja mogu da odlučim,
la sam se na nekoliko piramida a u neke sam kojim putem želim da idem. Moj izbor je uvi-
ulazila nekoliko metara ispod zemlje. Jahala jek bio put ka uspjehu.
sam kamile, odlazila na plažu i vraćala se na Podrška je važna, ali ne treba da bude presud-
magarcu, koji je tradicionalno prevozno sred- na.
stvo na Santoriniju. Majmuni su mi skakali na
rame. Vidjela sam velelepni Panamski Kanal. Moja poruka svim ženama je da budu istrajne,
Otvaranje kapija i propuštanje vode da bi kru- da vjeruju u sebe, da budu jake, odlučne, da
zer prošao, podizanje i spuštanje nivoa vode u razmisle šta žele, da odrede sebi cilj i da korak
kanale. Taj ritual i prolazak traje nekoliko sati i po korak idu ka njemu. Ako nešto zaista želite
nije ga moguće opisati niti dočarati. Bila sam ne čekajte pomoć ni od koga. Prijatelji mogu
u kockarnici pod samo da vas podstiču i podržavaju, ali samo
vi same, preskačući prepreke jednu po jednu
vodom na okeanu, gdje gledate kako vam se možete ostvariti svoje snove.
ajkula zaleti prema vama i imate utisak da će
od siline udarca popucati stakleni zidovi. Je-
rusalim, piramide i delta Nila u Egiptu, Saha-
ra, Suecki kanal, Mrtvi grad u kojem živi više
od tri miliona ljudi, Dubai… i sam pogled na

Knjiga “Proces socijalizacije rodne ravnopravnosti“ plod je autorkinog dugog i ozbiljnog
bavljenja problematikom rodne ravnopravnosti u svim segmentima današnjeg društva, iz ko-
jih izbija ozbiljan i kvalitetan pristup sadržajnim cijelinama koje današnjem čovjeku otvaraju
vrata spoznaje problema što mu se nameću. Knjiga je pristupačna kako laičkoj tako i stručnoj
javnosti.
Može se kupiti u knjižarama „Obodskog slova“, kao i u knjižari „Karver“.

Broj 10 11 12 Compressed

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 10 11 12 Compressed

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore · 1

Predsjednica programskog odbora:

VBR Grafika Bijelo Polje

ŽENSKI GLAS je upisan u evidencije

Doc. dr Vesna SIMOVIĆ-ZVICER

MOJ ŽIVOTNI MOTO

4 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

6 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

KAO DISANJE I KAO OTPOR

8 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

DIZAJN JE NAŠ PRIJATELJ

10 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

Doc. dr Vesna SIMOVIĆ-ZVICER, profesorica radnog prava

ZAŠTITA ŽENA PREMA

12 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

14 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore · 15

16 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore · 17

18 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

20 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

KAKO NAM JE VAŽAN TATA…

22 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

Emilija Rabrenović.Diplomirala na Fakultetu poli-

ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore · 23

24 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

KROZ PRIZMU Osnovnoj školi ,,Maksim Gorki“, gdje radi više od

26 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

30 · ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore

ŽENSKI GLAS · časopis za crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore · 31

Može se kupiti u knjižarama „Obodskog slova“, kao i u knjižari „Karver“.

You might also like