Topla braća? Pederi? Je li to ono što ti misliš?

Dida, ti me zaprepašćuješ, dida, ti

me zaprepašćuješ! Govoriti tako... ravnodušno... o takvoj stvari... Zar ne znaš kako
se ljudi odnose prema takvim stvarima? Kako se zgražaju nad takvim stvarima? Na
misisipijskom sveučilištu, kad se otkrilo da je jedan kandidat za naše udruženje,
Skiperovo i moje, učinio - pokušao učiniti - nešto protuprirodno... Mi nismo samo
prekinuli s njim! Rekli smo mu neka ide iz koledža. I on je to učinio, otišao je! Čak
u... (zastane, bez daha) u sjevernu Afriku, to je posljednje što sam čuo! Zašto se ne
može izuzetno prijateljstvo - pravo, pravo, duboko, duboko prijateljstvo - između
dva muškarca cijeniti kao nešto čisto i dolično, a da ih ne drže... pederima…
Između Skipera i mene bilo je nešto čisto, istinsko! Normalno? Ne! To je bilo
prerijetko da bi bilo normalno, svaka istinska stvar između dvoje ljudi prerijetka je
da bi bila normalna. Da, tu i tamo on bi položio svoju ruku na moje rame ili bih ja
položio svoju na njegovo, da, kad smo bili na turnejama i stanovali u hotelima u
istoj sobi, mi bismo čak možda kroz prostor između dva kreveta jedan drugome
pružili i stisnuli ruke za laku noć, da, jedanput ili dvaput... To je bilo pošteno i
istinski. To je bilo čisto prijateljstvo, gotovo cijelog našeg života, dok Megi nije
palo na um ono o čemu ti govoriš.
U redu. Ti si to htio, dida. Mi ćemo konačno imati onaj zaista iskreni razgovor koji
si želio. Prekasno je sad da se to zaustavi, mi to moramo provesti i o svemu
progovoriti. Megi tvrdi da smo Skiper i ja, pošto smo napustili sveučilište, otišli u
profesionalne igrače ragbija zato što smo se bojali odrasti... Te sezone ležao sam
povrijeđen u bolničkom krevetu, gledao sam naše utakmice na televiziji, vidio sam
Megi na klupi uz Skipera… Znaš, mislim da se Megi uvijek osjećala nekako po
strani, jer smo se ona i ja zbližili tek toliko koliko se dvoje ljudi zbližuju u krevetu, a
to nije mnogo više nego što se zbližuju mačke - kod parenja na plotu... Tako! Ona
je iskoristila to vrijeme da djeluje na jadnoga glupog Skipera. Utuvila mu je u glavu
odvratnu krivu ideju da smo on i ja topla braća… A on, jadni Skiper, legao je u
krevet s Megi da dokaže kako to nije istina, ali kad to nije uspjelo, mislio je da je
istina! Skiper se slomio kao nagrizeni prut, nikad se nitko nije tako naglo odao
piću... ni tako brzo od toga umro... Jesi li sad zadovoljan? Da! Ispustio sam
Skiperov međugradski poziv. Čuo sam njegovu pijanu ispovijed i spustio slušalicu!
To je bio posljednji razgovor u našem životu...