F.

SCHILLER
RAZBOJNICI
O PISCU:
  
   F.Schiller njemački je dramski pisac i pjesnik, teoretičar umjetnosti, prevodilac, izdavač i urednik
časopisa. Iako je u mladosti htio postati svećenikom, krenuo je u vojnu akademiju u Stuttgart, gdje je
studirao pravne znanosti, a kasnije prešao na medicinu i svršio kao vojni liječnik. Svojim prvim
djelom, dramom Razbojnici (1782), postiže nezapamćen uspjeh. Schillerov dramski prvijenac govori o
mladom idealisti Karlu Mooru koji postaje razbojnik da bi se suprotstavio društvenoj nepravdi. Drama
je uspješno umjetnička transpozicija Schillerova svjetonazora po kome je svijet poprište neprestane
borbe suprotnosti. Unatoč slavi i velikom uspjehu, Schilleru, tada vojnom liječniku u Stuttgartu,
virtenverški vojvoda zabranjuje daljnji književni rad pa ovaj bježi preko granice u Mannheim, gdje
nastavlja dramskim radom.
   Iduće Schillerova djela - povijesne drame “Fiescova zavjera u Genovi” (1783) i “Don Carlos” (1787)
te drame sa suvremenom tematikom “Spletka i ljubav” (1784), otkrivaju ga kao oštrog protivnika
feudalnog apsolutizma i društvene pokvarenosti te kao promicatelja romantičkih koncepcija o snažnoj i
nesputanoj ličnosti koja teži slobodi.
Oko 1790. Godine Schiller se nakon burne mladosti smiruje dobivši mjesto izvanrednog profesora
povijesti na sveučilištu u Jeni. Njegovo zanimanje usmjereno je prema filozofskoj estetici i književnoj
teoriji o čemu piše mnoštvo studija i eseja, kritika i rasprava, među kojima se izdvaja rasprava “O
naivnom i sentimentalnom pjesništvu”. Pod kraj života seli se na Goetheov poziv u Weimar, gdje
nastavlja svoj dramski rad. Iz weimarskog razdoblja potiču njegove umjetnički najzrelije drame, sve
isključivo povijesne tematike: trilogije “Wallenstern”, “Maria Stuart”, “Djevica Orleanska”, “Mesmska
nevjesta” i “Wilhelm Tell”.
Schiller se s uspjehom ogledao u poeziji. I dok je svoje suvremenike oduševljavao svojom lirskom
poezijom, a koja za današnjeg čitatelja ima i previše retorike i patosa, dokle Schillerove balade i
filozofske pjesme zvuče živo i danas.
 
SADRŽAJ:
  Franz, ružan i ohol Karlov brat, da bi stekao očevu naklonost ocrnjuje lijepog i speriornijeg Karla koji
je , iako buntovan u duši, pošten, pravedan i plemenit.  Otac povjerovavši u kletvu mlađeg brata
razbaštinjuje Karla koji revoltiran očevom odlukom postaje razbojnik željan osvete nepravednim i
licemjernim ljudima. Postavši očevim nasljednikom Franz je još uvijek nezadovoljan i viješću da je
Karl mrtav želi oca dokrajčiti. No, njegov plan ne uspijeva i on je prisiljen zatvoriti svog oca. U
međuvremenu želi osvojiti Amaliju, Karlovu zaručnicu. Iako je sada već okrutan razbojnik, Karl se
kaje za svoja zlodjela i vraća se zamaskiran kući. Spašava oca, a otkriveni i prestrašeni Franz izvršava
samoubojstvo. Amalija umire po vlastitoj želji od Karlova ruke, a Karl moralni pobjednik ovog romana
predaje se vlastima dokazujući svoju dobrotu.

LIKOVI:
Karl Moor je junak ovog romana. Bori se protiv laži, pokvarenosti i licemjerja te sredine u kojoj živi.
On odlazi u šumske razbojnike želeći osvetiti nepravdu. Za razliku od njegovih prijatelja, njega vode
plemenite ideje za koje je spreman i umrijeti. Svoju hrabrost i nepotkupljivost čuva tokom cijelog
romana, a na kraju ipak kreće putem otkupljenja grijeha kojem će prethoditi oprost oca i susret s
voljenom Amalijom. On je spreman i žrtvovati i vlastiti život da dokaže uzvišenost i valjanost svojih
misli i namjera. Shvaća da zločin ne smije proći nekažnjeno i njegov duh pobjeđuje ništavilo.
 
 
Franz Moor je čista suprotnost Karlu. Demonski je nastrojen i cijeli život živi u sjeni svog starijeg
brata. Obilježen je ružnoćom i odbojnošću od samog rođenja. Njegovu patnju možemo shvatiti, a
postupke opravdati ako u obzir uzmemo svu gorčinu koju ovaj lik proživljava živjeći uz blistavog i
privlačnog Karla. On je isto žrtva ustrojstva kao i njegov brat. Nije dovoljno jak da savlada strah i
prezir od strane oca i društva pa izvršava samoubojstvo.

O DJELU:
   Schillerovi   Razbojnici između kraja 1779. godine i svršetka 1780. godine, tiskani su prvi put 1781, a
drugo je izdanje iz 1782. popravljeno je i skraćeno. Na naslovnoj stranici je prikazan lav, uspravljen na
stražnje noge, što već ukazuje na karakter i duh romana.
Djelo je za scenu tek bilo prerađeno. Izvorno to je bio dijalogiziran roman. U njemu su ocrtani tadašnji
povijesni odnosi, a osjeća se i duh tadašnje književne epohe, obilježene mladom i prodornom
generacijom. Baš ovaj roman potakao je kritičare da Schillera nazovu njemačkim Sheakesperom. No,
Sheakespear je bio daleko iznad Schillera, a ovaj samo njegov epigon. Sukob Karla i Franza sličan je
biblijskoj temi o dvojci izgubljene braće kada mlađi ocrni starijega koji izaziva očevu kletvu. Ova dva
brata, demonski Franz i uzvišeni Karl te njihov sukob zainteresirali su mladu publiku i učinili ovo djelo
jednim od najčitanijih.

FRIEDRICH SCHILLER: RAZBOJNICI

Bilješke o piscu:
Friedrich Schiller ro?en je 1759. godine. Zna?ajan je njema?ki dramski
pisac i pjesnik, teoreti?ar umjetnosti, prevodilac, izdava? i urednik
?asopisa. Iako je u mladosti htio postati sve?enikom pošao je u vojnu
akademiju u Stuttgartu, gdje je studirao pravne znanosti, a kasnije prešao
na medicinu i svršio kao vojni lije?nik. Svojim prvim djelom,
dramom “Razbojnici” (1782.), postigao je nezapam?en uspjeh.
Drama je uspješna umjetni?ka transpozicija Schillerova svjetonazora po
kojem je svijet poprište neprestane borbe suprotnosti: dobra i zla,
strasti i dužnosti, visokih ideala i društvenih ograni?enosti.
Unato? slavi i velikom uspjehu, Schilleru, tada vojnom lije?niku u
Stuttgartu, vitenberški vojvoda zabranjuje daljnji književni rad pa Schiller
bježi preko granice u Mannheim, gdje nastavlja sa dramskim radom.
Idu?a Schillerova djela - historijske drame “Fiescova zavjera u Genovi”
(1783.) i “Don Carlos” (1787.) te drama sa suvremenom tematikom
“Spletka i ljubav” (1784.), otkrivaju ga kao oštrog protivnika feudalnog
apsolutizma i društvene pokvarenosti te kao promicatelja romanti?kih
koncepcija o snažnoj i nesputanoj li?nosti koja stremi slobodi.
Oko 1790. Schiller se nakon burne mladosti smiruje dobivši mjesto
izvanrednog profesora povijesti na sveu?ilištu u Jeni. Njegovo zanimanje
usmjereno je prema filozofskoj estetici i književnoj teoriji o ?emu piše niz
studija, eseja, kritika i rasprava, me?u kojima se izdvaja rasprava
“O naivnom i sentimentalnom pjesništvu”. Potkraj života seli na Goetheov
poziv u Weimar, gdje nastavlja svoj dramski rad. Schiller se uspjehom
ogledao i u poeziji. I dok je svoje suvremenike oduševljavao svojom
lirskom poezijom, a koja za današnjeg ?itatelja ima i previše retorike i
patosa, dotle Schillerove balade i filozofske pjesme zvu?e živo i danas.
Friedrich Schiller umro je 1895. godine.

Vrsta djela:
Drama

Problematika koja se obra?uje u djelu:

Djelo iznosi problematiku dobra i zla, nastojanje pojedinca da promijeni
svijet. Karl ga nastoji promijeniti razbojništvom što je pogrešan na?in
kojim se radi još ve?e zlo.

Kratki sadržaj:
Maximilian von Moor ima dva sina, Franza i Karla. Karl je na školovanju
u udaljenom gradu Leipzigu, a brat Franz živi sa svojim bolesnim ocem u
dvorcu Moorovih. Jednog dana dolazi pismo od Karla kojeg njegov brat
Franz krivotvori ?itaju?i ocu samo one najblaže pojedinosti kako mu ne bi
pogoršao zdravlje. To pismo je njegovog oca povrijedilo i on mu sav
žalostan i ljutit odgovara da ga se odri?e i da ga više ne smatra svojim
sinom. Karl dobiva pismo i pro?itavši ga razbjesni se i pristaje biti vo?a
razbojni?e družine. Nakon što je Franz pridobio oca, želi i ljubav Karlove
zaru?nice Amalie kojoj se upucava. Franz nagovara Hermana,
koji je nezakoniti sin nekog plemi?a, da proglasi Karlovu smrt što on i
?ini. Karl sa svojim razbojnicima pustoši i razara uokolo, ali vide?i zlo
koje rade po?inje ih grditi i strašiti za neke postupke.
Nakon nekog vremena Karl prerušen dolazi u dvorac Moorovih i ispituje
Amaliu o svim doga?ajima dok ga nije bilo. Franz sakriva svoga oca
pod zemlju i nastoji preuzeti vlast nad dvorcem i Amalinim životom.
Karl sa još jednim svojim razbojnikom pronalazi svog oca koji mu ispri?a
sve laži koje mu je Franz rekao te se Karl odlu?i osvetiti svome bratu.
Franz se objesi, a Karl ubija svoju zaru?nicu Amaliu. Karl tada žali za
svime što je u?inio i odlazi se predati pavdi.

Analiza likova:
Karl Moor
Iako je on bio razbojnik, ipak se borio za pravdu i dobro. Nije podnosio
nepravdu koja mu je nanesena i nije bio kao ostali razbojnici koji u sebi
nisu imali nimalo osje?ajnosti i razuma. Samo su nesretne okolnosti
utjecale na to da postane razbojnik, jer on nije spadao me?u njih.
Na kraju se kaje zbog svega.

Citati:
„Kakva sam luda bio kada sam mislio da ?u nedjelima uljepšati svijet.“

„Slušajte, vi zluradi izvršioci mojih barbarskih naloga! Ja ovog ?asa

prestajem biti vaš vo?a.“

Franz Moor
Za razliku od svog brata Karla on je bio okrutan i ponašao se kao
pobješnjela zvijer. Nije imao milosti i nikakvih osje?aja prema nikome.
Bio je slika samog vraga koji bi u?inio sve da se domogne svog cilja.

Citat:
„... sve ?u iskorijeniti oko sebe, sve što me spre?ava da budem gospodar.“