Josef kvorecky roen je 1924. godine u Nachodu u ehoslovakoj. Nakon
zavrene gimnazije u rodnom mjestu, upisao je Medicinski fakultet u Pragu, a nakon godinu dana se prebacio na filozofiju i engleski. Doktorirao je na Karlovom sveuilitu u Pragu, a nakon toga kratko vrijeme radio je kao uitelj, urednik i prevoditelj u 1950-im. U tom je periodu napisao nekoliko svojih djela koja su bila zabranjena nakon izdavanja. Bio je istaknut u Prakom proljeu i zalagao se za demokratske ideje. Nakon guenja Prakog proljea, sa enom, Zdenom Salivarovom, se seli u Kanadu gdje su 1971. godine osnovali izdavaku kuu 68 Publishers, koja je, u narednih dvadesetak godina, objavljivala zabranjivane knjige ekih i slovakih autora. U Kanadi je predavao na Sveuilitu u Torontu na odsjeku za engleski jezik. Umro je u Torontu 2013. godine od raka. kvorecky je pisao uglavnom romane i pripovijetke, koji su tematski i anrovski raznovrsni, a najvei uspjeh poluila su ona djela u kojima kroz grotesku i satiru opisuje razdoblje komunistike vladavine u ehoslovakoj. Likovi njegovih djela esto su zabranama i represijom komunistike vlasti ogranieni, kakav je bio i sam kvorecky. Svjetsko priznanje stekao je djelima Mirakul, Oklopni bataljun, Sjajna sezona i Doivljaji ininjera ljudskih dua, te zbirkom pripovijetki Pripovijetke iz Rajske doline. Roman Lavica pisan je izmeu 1963. i 1967. godine, a izdan je 1969. Roman se dijeli na 17 poglavlja, a pisan je duhovito i brzo, gotovo pa razgovornim stilom, to bi se moglo interpretirati kao kritika birokrata iji je govor knjievniji i administrativniji. Usprskos tome, u djelu se spominje mnogo drugih autora, djela, filozofa i openito pojmova iz raznih sfera znanosti, umjetnosti i povijesti koje bi itatelj trebao poznavati za bolje razumijevanje teksta, to se naziva intertekstualnou. anrovski bi se mogao odrediti kao ljubavni roman, budui da je ljubavna pria skoro najistaknutija, ali i kao detektivski zbog ubojstva i openitog pristupa glavnog lika dogaajima koji ga prate. Roman ima i elemente satire, zbog kritikog pogleda na reim i pomalo ironinog opisa likova. Pripovjeda je u prvom licu, a pria je predstavljena iz vizure glavnog lika. Mjesto radnje je Prag, a vrijeme radnje je smjeteno u 1960-e godine, u period ljeta i poetka jeseni. Glavni lik, Karel Leden, cinini je triedesetogodinjak koji radi kao urednik u izdavakoj kui. Iako je i sam knjievnik, on o knjievnosti ne govori na romantiarski ili filozofski nain na koji se pretpostavlja da bi govorili knjievnici, pun zanosa i ljubavi prema svom zanatu, ve cinino, kritiki i esto ironino istie i manje pozitivne strane knjievnosti. Kao urednik, upoznat je s procesom odabira knjiga koje e se izdavati, a koje nee jer nisu prole reimsko sito, iako su vrhunska djela. Krug njegovih kolega dijeli se na one koji naginju zapadu te ele progurati djela koja nisu po volji viih krugova, poput Dae Blumenfeldove, te na one koji slijede upute odozgo, poput efa, Emila Prohaske. Iako sam vie naginje modernim ideja, Karel javno ne zauzima ni jednu stranu, ve izbjegava rei to misli. Uz priu o svijetu knjievnosti, u romanu je istaknuta i ljubavna pria. Roman poinje in medias res, te ve na samom poetku romana Karel upoznaje poznanicu svoga prijatelja Vaka, prekrasnu Lenku Srebrnu, u koju se odmah zaljubljuje, ali ga ona odbija. Uz muan osjeaj ljubavi koji nije odavno osjetio, Karel pokuava osvojiti gospoicu Srebrnu, koja ga zbunjuje dvojakim signalima koje mu alje. Kao detektiv pokuava shvatiti djevojku kratke crne kose i crnih oiju, dok ga istovremeno mue posao, odnos s bivom djevojkom, odnos sa efom, kolegama i prijateljima. Neoekivano, gotovo na samom kraju romana, Karlov ef je pronaen mrtav. Dedukcijom i paljivim razmatranjem sitnih detalja i informacija koje je sakupio s raznih strana, Karel shvaa kako smrt njegova efa nije nesrea kao to se smatralo, ve da ga je gospoica Srebrna ubila zbog svoje mune prolosti idovskog djeteta u vrijeme holokausta i osvete sestre ubijene u konc logoru. Kraj romana je nenadan i nakon to Karel kae Lenki kako zna sve detalje te ih ona ne porekne, njihov se odnos prekida i roman zavrava.