REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

SCHENGENSKA EVALUACIJA U PODRUČJU

POLICIJSKE SURADNJE

skripta

SSLLUUŽŽBBAA ZZAA M
MEEĐĐUUNNAARROODDNNUU PPOOLLIICCIIJJSSKKUU SSUURRAADDNNJJUU ZZAAGGRREEBB,, SSVVIIBBAANNJJ 22001166..
 KRATICE I POJAŠNJENJA

ARO – Ured za oduzimanje imovinske koristi (iz engleskog Asset Recovery Office)
CIS – carinski informacijski sustav (iz engleskog Custom Information System)
CISA – Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma
DČ – država članica
ECRIS – europski informacijski sustav kaznenih evidencija (iz engleskog European
Criminal Records Information System)
EIS – Europolov informacijski sustav (iz engleskog Europol Information System)
EP – Europski parlament
EU – Europska unija
EUCARIS - Europski informacijski sustav za vozila i vozačke dozvole (EUropean
CAR and driving license Information System)
EUN – Europski uhidbeni nalog
EURODAC – sustav za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske
konvencije (azil)
EUROPOL – Europski policijski ured (EUROPOL iz engleskog jezika: European
Police Office)
FADO – europski sustav slikovnog arhiviranja (iz engleskog European Image
Archiving System)
FRONTEX – Agencija Europske unije nadležna za operativnu suradnju država
članica na vanjskim granicama EU (Frontex iz francuskog jezika: Frontières
extérieures za "vanjske granice")
HU – Mađarska
ICPO – INTERPOL – Interpol – međunarodna organizacija kriminalističke policije
(ICPO iz engleskog International Cooperation Police Organisation, Interpol iz
engleskog International Police)
IRPD - Interpolova pravila o obradi podataka (iz engleskog Interpol's Rules on the
Processing of Data)
I24/7 – komunikacijski sustav Interpola
KD- kazneno djelo
MLEIE – Priručnik za razmjenu informacija tijela nadležnih za provedbu zakona
(MLEIE iz engleskog Manual on Law Enforcement Information Exchange)
LO – časnici za vezu (iz engleskog Liaison Officers)
MP – Ministarstvo pravosuđa
MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova
MVEP – Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
NAPULJ II KONVENCIJA – Konvencija sastavljena temeljem članka K.3 Ugovora o
EU o uzajamnoj pomoći i suradnji među carinskim tijelima
N-SIS – Nacionalni dio Schengenskog informacijskog sustava
OLAF – European Antifraud Office – Ured (EU) za sprečavanje prevara
PCCC – Zajednički policijsko carinski centri za suradnju ( iz engleskog Police and
Customs Coordination Centers) - u Hrvatskoj carina ne sudjeluje u radu PCCC
Prümska odluka - Odluka Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi
Odluke 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u
suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala
RH – Republika Hrvatska
SELEC – Centar za borbu protiv kriminala u Jugoistočnoj Europi (SELEC iz
engleskog Southeast European Law Enforcement Center)
SIReNE – Supplementary Information Request at the National Entries (Zahtjev za
dodatnim informacijama na ulazu u državu) – nacionalne ustrojstvene jedinice svake

2
države članice Schengena odgovorne za pružanje dodatnih informacija u svezi
upozorenja iz SIS-a .
SIS – Schengenski informacijski sustav (SIS II – Schengenski informacijski sustav
druge generacije koji je zamijenio SIS I 13. travnja 2013. godine)
SMPS – Služba za međunarodnu policijsku suradnju, MUP
SLO – Republika Slovenija
SLTD – sustav ukradenih/izgubljenih putnih isprava Interpola (iz engleskog
Stolen/Lost Travel Documents)
SOA – Sigurnosno – obavještajna agencija
Vijeće – Vijeće EU
VIS – Vizni informacijski sustav EU (iz engleskog Visa Information System)

3
SADRŽAJ

Uvod
1. Ustroj policijske suradnje
2. Razmjena podataka
3. Strateška procjena rizika, analiza rizika i slični analitički proizvodi
4. Funkcioniranje policijskih snaga koje primjenjuju schengensku stečevinu
5. Međunarodni i nacionalni pravni akti
6. Baze podataka
7. Ljudski resursi, obuka i edukacija
8. Operativna prekogranična policijska suradnja

4
UVOD

Ovom skriptom se na jednom mjestu daje pregled općenitih informacija policijskim

službenicima radi pripreme za Schengensku evaluaciju u području „Policijska
suradnja“ i rješavanje odgovora na Upitnik: Schengen evaluacija - Policijska
suradnja.

Evaluacijski posjet koji će se odvijati 12.-18. lipnja 2016. godine na nacionalnoj

(Ravnateljstvo policije), regionalnoj (obuhvaćene najmanje četiri policijske uprave) i
lokalnoj razini (najmanje tri policijske postaje nasumice odabrane) provodi 8
stručnjaka iz država članica EU, dva predstavnika Europske komisije i promatrač iz
EUROPOL-a.

SADRŽAJ EVALUACIJE

1. Trenutni i budući izazovi za evaluiranu državu u provedbi policijske suradnje

na nacionalnoj i međunarodnoj razini;
2. Osnove rada i funkcioniranja policije: organizacija i ovlasti policije,
funkcioniranje policijskih snaga koje primjenjuju schengensku pravnu stečevinu,
Strategija procjene rizika, analiza rizika i slični analitički proizvodi, bilateralni i
multilateralni ugovori o policijskoj suadnji;
3. Organizacija policijske suradnje i razmjena podataka: struktura središnje
službe za međunarodnu policijsku suradnju, baze podataka koje koristi policija u
policijskoj suradnji, postupci, praksa i kanali za razmjenu podataka;
4. Upravljanje ljudskim resursima, obuka i obrazovanje: politika upravljanja
ljudskim resursima, obuka i obrazovanje, priprema obuke policijskih časnika za vezu;
5. Operativna prekogranična policijska suradnja: prekogranično nadziranje,
prekogranična potjera, zajedničke patrole, zajednički PCCC (policijsko- carinski centri
za suradnju), komunikacijska oprema policijskih službenika na terenu,
telekomunikacijska povezanost, ostali postupci i prakse u prekograničnoj suradnji;
6. Izvješće o obavljenim posjetima na određenim lokacijama: tijekom evaluacije
predviđeno je obavljanje tzv. posjeta iznenađenja tijekom kojih evaluatori nasumice
odabiru policijske postaje koje će evaluira i čiji rad opisuju u završnom izvješću.

Cilj evaluacije je utvrditi stvarno stanje policijske suradnje u uvjetima punopravnog

članstva u Schengenskom prostoru kada neće biti vanjskih kopnenih granica prema
R. Sloveniji i R. Mađarskoj.

5
 Hoće li se evaluatori fokusirati na suradnju sa trećim državama i stanje na budućim
vanjskim schengenskim granicama?

Evaluacija vanjskih granica je posebna evaluacija (05.-12.lipnja 2016. godine). Evaluatori se

najvjerojatnije neće fokusirati na stanje na budućim vanjskim granicama ali mogu zatražiti
evaluaciju bilo koje ustrojstvene jedinice tijekom evaluacijskog posjeta. Prilikom posjeta
na lokalnoj i regionalnoj razini preporučljivo je pripremiti pregled i ukazati na suradnju sa
tijelima susjednih država na lokalnoj/regionalnoj razini te iz te suradnje proizašle primjere
dobre prakse iz kriminalističkih istraživanja/zajedničkih operativnih akcija.

U svrhu odgovarajuće terenske obuke za ovu evaluaciju i evaluaciju u području

Schengenski informacijski sustav II / SIReNE koja slijedi u prosincu 2016. godine, u
sklopu Twinning Light projekta IPA 2011 sa Litvom, napravljen je džepni priručnik:
Kratki pregled međunarodne policijske suradnje na schengenskom području koji će
biti podijeljen ustrojstvenim jedinicama neposredno uključenim u evaluaciju i koji
mora biti dostupan tijekom obilaska evaluacijskog tima.

6
OPĆENITO O SCHENGENSKOM PROSTORU

Schengenski prostor kao pojam uveden je 1985. godine kada je pet država;
Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo tzv.
Schengenski sporazum temeljem kojeg je njihovim državljanima, stupanjem na
snagu Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma, omogućeno da bez
obavljanja granične kontrole ulaze i slobodno se kreću na teritoriju svih država
potpisnica.

Stvaranjem schengenskog prostora i tzv. jedinstvenog unutarnjeg tržišta,
državljanima zemalja potpisnica omogućeno je uživanje prava na slobodu kretanja.

Potpuna primjena odredbi Schengenske pravne stečevine podrazumijeva da
je zemlja članica EU u potpunosti i bez iznimaka prihvatila Schengensku pravnu
stečevinu. Trenutno Schengensku pravnu stečevinu u potpunosti primjenjuju 22
države – članice EU dok su se 4 četiri države pridružile temeljem posebnih
sporazuma: Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn.

Djelomična primjena odredbi Schengenske pravne stečevine znači da država
primjenjuje tek njene pojedine dijelove (Velika Britanija, Irska) ili da procedura za
priključenje Schengenskom prostoru još nije završena, zbog čega se još uvijek
provodi kontrola unutarnjih granica članica EU (Cipar, Hrvatska, Bugarska,
Rumunjska).

Hrvatska ima unutarnje granice EU1 sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom i
vanjske granice EU2 sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

1
Unutarnje granice – zajedničke granice država članica na kopnu, uključujući granice na rijekama i jezerima država članica, zračne luke država članica za unutarnje letove (polasci i dolasci samo u
državama članicama, a ne na područje trećih zemljama), luke na morima, rijekama i jezerima za redovite unutarnje trajektne veze.

2
Vanjske graniceǁ znači kopnene granice država članica, uključujući granice na rijekama i jezerima, granice na moru i njihove zračne, riječne, pomorske i luke na jezerima, ako se ne radi o unutarnjim
granicama.

7
1. USTROJ POLICIJSKE SURADNJE

Policija je u Republici Hrvatskoj, za razliku od nekih drugih europskih država,

jedinstveno organizirana u tri hijerarhijske razine:
- Ravnateljstvo policije (nacionalna razina),
- policijske uprave (regionalna razina) i
- policijske postaje (lokalna razina).
U svrhu usklađivanja nadležnosti ustrojstvenih jedinica policije, u odnosu na njegovu
složenost i teritorijalnu rasprostranjenost, kriminalitet se, u skladu sa člancima 38,
38a, 38b i 38c. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika, dijeli na: manje
složeni lokalni kriminalitet (lakši predmeti), regionalno složeni ili organizirani
kriminalitet (teški predmeti) i nacionalno složeni ili organizirani kriminalitet
(složeni predmeti).

Evaluatori dolaze iz raznih država EU gdje policija nije jedinstveno organizirana. Mogući
su upiti evaluatora kakva je suradnja i razmjena podataka s graničnom policijom ili s
carinom. Na upit oko suradnje s graničnom policijom treba odgovoriti kako je hrvatska
policija strogo hijerarhijski uređena organizacija u kojoj temeljna policija, granična
policija i kriminalistička policija djeluju kao jedinstvena organizacija te kako policijski
službenici, uz točno propisana ograničenja pristupa pojedinim bazama podataka,
ovisno o radnim mjestima i složenosti poslova, koriste jedinstveni informacijski sustav.
Svi detalji suradnje policije i carine na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini uređeni
su Uputom o suradnji policije i carine od 03. prosinca 2014. godine.
Tekst ove Upute i svih međuagencijskih sporazuma iz djelokruga rada UKP dostupan je
na Portalu MUP RH (Važeći propisi/Popis važećih međuagencijskih sporazuma iz
nadležnosti kriminalističke policije)
http://ict.mup.rh/vazeci_propisi.html

8
Međunarodna operativna policijska suradnja se odvija centralizirano, posredstvom
Službe za međunarodnu policijsku suradnju – SMPS - Uprave kriminalističke
policije, Ravnateljstva policije na sljedeće kontakte: intranet: spkp.smps@mup.hr,
telefon spec: 88776, telefaks spec. 87803. Ove kontakte je potrebno dobro
upamtiti jer ustrojstvene jedinice lokalne/regionalne razine često griješe
upućujući dopis na kontakte Uprave kriminalističke policije ili Ravnateljstva
policije.

Ustroj Službe za međunarodnu policijsku suradnju:

SLUŽBA ZA MEĐUNARODNU POLICIJSKU SURADNJU

ODJEL ODJEL ODJEL TELEKOMUNIKACIJSKI

INTERPOLA EUROPOLA SIReNE CENTAR

(TKC-24/7)

POLICIJSKI SLUŽBENICI ZA MEĐUNARODNU PREVODITELJI

SURADNJU (ENG/FRA/NJEM/TAL)

Sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 2. rujna 2010. godine, Služba

djeluje i kao središnja točka za koordinaciju službi za provedbu zakona na
međunarodnoj razini (ILECU – International law enforcement coordination unit)

9
2. RAZMJENA PODATAKA

2.1. ZAKONSKA OSNOVA

Evaluacijom je obuhvaćena i međunarodna razmjena podataka primjenom Okvirne

odluke Vijeća 2006/960/PUP od 18. prosinca 2006. o pojednostavljenju razmjene
informacija i obavještajnih podataka između tijela zaduženih za provedbu
zakona u državama članicama Europske unije - tzv. Švedska okvirna odluka.

U Republici Hrvatskoj ova Odluka je prenesena u nacionalno zakonodavstvo u

Zakonu o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica
europske unije nadležnih za provedbu zakona („Narodne novine“, broj: 56/15).
Ovaj Zakon uređuje međuagencijsku razmjenu podataka i određuje Službu za
međunarodnu policijsku suradnju - SMPS (Interpol, Europol, SIReNE) kao nacionalnu
točku kontakta.

Glavne odrednice zakona su:

- Razmjena podataka – razmjenjuju se podaci potrebni za sprječavanje,

otkrivanje, izvide, istraživanje i istrage kaznenih djela.
- Domaća nadležna tijela – policija, vojna policija, Carinska uprava, Porezna
uprava, Financijski inspektorat, državno odvjetništvo.
- Strana nadležna tijela: nadležna tijela država članica Europske unije, Islanda,
Norveške, Švicarske, Lihtenštajna.

Što su „podaci“:

 Podaci su sve vrste informacija ili podataka koje posjeduju domaća i strana
tijela kao i sve vrste informacija i podataka koje posjeduju tijela javne vlasti ili fizičke
osobe, a koji su dostupni tijelima nadležnim za provedbu zakona bez primjene ovlasti
utvrđenih nacionalnim propisima.

Preduvjeti za razmjenu podataka:

 kod dostavljanja podataka drugim državama članicama ne primjenjuju se uvjeti

stroži od uvjeta koji se primjenjuju na nacionalnoj razini;
 podaci se ne mogu koristiti kao dokaz u postupku. Iznimno, podaci se mogu
koristiti kao dokaz u postupku ukoliko je pribavljena suglasnost stranog tijela;
 suglasnost ili odobrenje pravosudnog tijela zamoljene države članice;
 razmjena podataka između domaćih i stranih tijela obavlja se postojećim
kanalima za međunarodnu policijsku suradnju;
 činjenice koje upućuju na to da zatraženi podaci postoje u državi članici EU.

- Obrasci. Koriste se zakonom popisana dva obrasca – Obrazac zahtjeva za

dostavljanje podataka i Obrazac za razmjenu podataka. Po zaprimanju pisanog
zahtjeva, upućivanje pisanog odgovora je obavezno. Sadržaj i izgled obrazaca
propisan je Pravilnikom kojega je donio ministar unutarnjih poslova. Obrasci se u
inozemstvo prosljeđuju posredstvom SMPS.

10
- Komunikacijski kanali. Razmjena podataka između domaćih i stranih tijela
obavlja se postojećim kanalima za međunarodnu policijsku suradnju (primarni kanal:
Europol, a mogu se koristiti i ostali kanali, npr. SIReNE, Interpol, Nacionalni
koordinacijski centar Uprave za granicu, Kontaktne točke za razmjenu podataka (na
graničnim prijelazima), časnici za vezu i PCCC.

- Nacionalne točke kontakta. Nacionalna točka kontakta za podnošenje

zahtjeva i razmjenu podataka između domaćih i stranih tijela za svrhe provođenja
izvida, istraživanja i istraga kaznenih djela je ustrojstvena jedinica Ministarstva
unutarnjih poslova Ravnateljstva policije, Uprave kriminalističke policije, nadležna za
međunarodnu policijsku suradnju – SMPS (Interpol-Europol-SIReNE).

- Rokovi:
 Razmjena podataka na središnjoj razini:
 Hitni slučajevi – samo za kaznena djela za koja se izdaje EUN3 i ako su
podaci neposredno dostupni – 8 sati. Iz objektivnih razloga, rok se može produžiti za
najviše 3 sata.
 Slučajevi koji nisu hitni – samo za kaznena djela za koja se izdaje EUN i ako
su podaci neposredno dostupni – 7 dana.
 Ostali slučajevi – 14 dana.
 Razmjena podataka na regionalnoj razini:
 Na upite koji nisu žurni obično se odgovara istog dana.
 Na žurne upite odgovara se što je prije moguće.

- Jezik. Jezik koji će se koristiti za podnošenje zahtjeva i razmjenu podataka sa

stranim tijelima je jezik koji se inače koristi u određenom kanalu komunikacije.

- Dostavljanje podataka na vlastitu inicijativu (bez prethodnog zahtjeva).

Domaća tijela će, bez postavljenog zahtjeva, dostaviti stranim tijelima podatke ako
raspolažu saznanjima koja upućuju na to da bi im ti podaci mogli pomoći u otkrivanju,
sprječavanju ili istraživanju kaznenih djela.

- Zaštita podataka. Razmjena podataka obavlja se u skladu s propisima kojima

se u Republici Hrvatskoj uređuje tajnost i informacijska sigurnost podataka te zaštita
osobnih podataka

- Razlozi za uskraćivanje podataka. Domaća tijela mogu odbiti dostaviti

zatražene podatke ukoliko bi njihovo dostavljanje:
 uzrokovalo povredu temeljnih interesa nacionalne sigurnosti Republike
Hrvatske;
 ugrozilo uspjeh provođenja izvida, istraživanja i istraga kaznenih djela koja su
u tijeku, odnosno ugrozilo sigurnost pojedinaca;
 bilo očito nerazmjerno ili nevažno u odnosu na svrhe zbog kojih je zahtjev
upućen;
 ako se zahtjev odnosi na kazneno djelo za koje je prema važećem zakonu
Republike Hrvatske propisana kazna zatvora do godine dana;

3
Uvijeti za izdavanje EUN-a su: u slučaju kaznenog progona da je riječ o kaznenom djelu kažnjivom s kaznom zatvora od
barem 12 mjeseci; a u slučaju izvršenja kazne da je riječ o izrečenoj kazni zatvora od minimalno 4 mjeseca

11
 ako nadležno pravosudno tijelo nije odobrilo pristup podacima ili razmjenu
podataka po zahtjevu.

2.2. UPUTA O POSTUPANJU S PREDMETIMA U OPERATIVNOJ

MEĐUNARODNOJ POLICIJSKOJ SURADNJI

Međunarodna operativna policijska suradnja se provodi u skladu s Uputom Glavnog

ravnatelja policije o postupanju s predmetima u operativnoj međunarodnoj
policijskoj suradnju, koja je stupila na snagu 01. studenog 2014. godine. Uputa se
odnosi na kriminalistička istraživanja odnosno postupanje policije u slučajevima
počinjenja kaznenih djela, ne i prekršaja. Navedenom Uputom je detaljno pojašnjeno
postupanje:

1. po zahtjevima/odgovorima u okviru međunarodne operativne policijske

razmjene podataka koji se upućuju u inozemstvo
2. po zahtjevima/odgovorima zaprimljenim iz inozemstva u okviru međunarodne
operativne policijske razmjene podataka
3. u vezi dostave podataka Europolu, Interpolu i SELEC-u
4. u okviru zajedničkih Policijsko - carinskih centara za suradnju (PCCC) poput
Centra za policijsku suradnju Dolga Vas (Hrvatska, Austrija, Mađarska, Slovenija),
Dunavsko policijsko-sigurnosnog centru u Mohaču (Hrvatska i Mađarska), Zajedničkog
kontakt centra na graničnom prijelazu Nova Sela – Bijača (Hrvatska i BiH),
Zajedničkog kontakt centra Bajakovo (Hrvatska i Srbija). Razmjena informacija sa
PCCC se odvija u skladu sa međunarodnim ugovorima na snazi na dogovorenim
obrascima.
5. po zahtjevima/odgovorima domaćih i stranih policijskih časnika za vezu.

Cjelokupni tekst Upute, s 4 nadopune i zahtjevima (obrascima) za međunarodnu

policijsku suradnju koji se upućuju SMPS s lokalne, regionalne i nacionalne razine,
su dostupni na Portalu MUP RH (Upute/Operativna međunarodna policijska
suradnja/Upute i Obrasci).

12
Uz navedeno, na istom portalskom mjestu se nalaze i sljedeći prilozi:

1. popis kaznenih djela iz mandata Europola (vrlo bitno prilikom označavanja

unosa u Dnevnik događaja koji je od značaja i za unos u Europolov informacijski
sustav te radi prijedloga komunikacijskog kanala prilikom upućivanja dopisa);

2. rokovi za postupanje u skladu sa Okvirnom Odlukom Vijeća o

pojednostavljenju razmjene informacija između agencija za provedbu zakona koji se
odnose na suradnji sa državama članicama schengenskog prostora i ostali rokovi koji
se odnose na podatke razmijenjene putem Interpola:

U odnosu na države članice EU i schengenskog prostora:

• žurni zahtjevi za informacijama u vezi kaznenih djela za koje se opravdano

pretpostavlja da se nalaze u policijskim nacionalnim bazama – 8 sati (mogućnost
odgode maksimalno 3 dana uz navođenje razloga),
• ne žurni zahtjevi za informacijama u vezi kaznenih djela za koje se
opravdano pretpostavlja da se nalaze u policijskim nacionalnim bazama – 7 dana
(mogućnost odgode uz navođenje razloga),
• svi ostali zahtjevi – 14 dana (mogućnost odgode uz navođenje razloga).

U odnosu na ostale države

• žurni zahtjevi za informacijama, ukoliko je u poruci jasno naveden razlog za

žurnost – 24 sata,

13
• ne žurni zahtjevi za informacijama – što je prije moguće, a najkasnije u roku od
mjesec dana.

3. popis komunikacijskih kanala koji se koriste u međunarodnoj operativnoj

policijskoj suradnji:

POPIS KOMUNIKACIJSKIH KANALA

KOMUNIKACIJSKI POVJERLJIVO
KANALI/MOGUĆNOST NEKLASIFICIRANO OGRANIČENO TAJNO
UPUĆIVANJA VRLO TAJNO
POŠTANSKA SLUŽBA X
TELEFAKS (HT i spec.) X
INTRANET X X (ZSIS Ekript)
E-POŠTA X
ILECU X
SELEC X
ČASNICI ZA VEZU RH X
STRANI ČASNICI ZA VEZU X
SIENA (Europol) X X
I-24/7 (Interpol) X X
TEKLIĆ X X X
BRZOJAVNO (samo u RH) X X X

Primarni komuniikacijski kanal za razmjenu podataka sa tzv. trećim državama (ne EU

države) je I 24/7 (Interpol).

Svi zahtjevi upućeni na SMPS moraju imati jasno naznačen razlog i svrhu provjere
(naziv kaznenoga djela koje se progoni po službenoj dužnosti, konkretnu povezanost
osobe i/ili događaja sa počinjenjem kaznenoga djela), osobne podatke osobe za koju
se traži provjera, podatke o pravnoj osobi, podatke o predmetu koje se dovodi u vezu
sa počinjenjem konkrentog kaznenoga djela (navesti karakteristike, opis i dr.).
Zahtjev treba definirati jasno, precizno i sažeto s naglaskom na informaciju koja se
traži.

Svi zahtjevi pristigli u SMPS od stranih policija ili drugih stranih nadležnih tijela
zaprimaju se i početno obrađuju korištenjem dostupnih baza podataka i evidencija.
Ukoliko se utvrdi postojanje prethodne veze SMPS će zahtjev uputiti na postupanje
nositelju predmeta (ustrojstvenoj jedinici nacionalne/regionalne/lokalne razine). Od
ožujka 2016. godine SMPS koristi novi napredni sustav kolanja pošte i upravljanja
dokumentima posredstvom kojega je moguće pronaći vezu (predmet/dokument) po
nekoliko zadanih parametara.

14
Izvan redovnog radnog vremena, a u slučaju žurnog zahtjeva pristiglog iz inozemstva,
TKC SMPS će nakon konzultacije sa ustrojstvenom jedinicom nacionalne razine
obaviti radnje koje ne trpe odgodu.

Zahtjeve i odgovore u okviru operativne međunarodne policijske razmjene podataka

ustrojstvene jedinice trebaju upućivati na SMPS u elektroničkom obliku u skladu sa
tablicom dostupnih komunikacijskih kanala i odgovarajućih nazivnih sigurnosnih
razina.
SMPS donosi konačnu odluku o odabiru komunikacijskog kanala.

Svi podaci sadržani u zahtjevima i odgovorima u okviru operativne međunarodne

policijske razmjene podataka moraju biti procijenjeni sustavom 4x4 (pouzdanost
izvora i vjerodostojnost podatka) i kodovima za rukovanje sukladno Pravilniku o
načinu postupanja policijskih službenika.

LOKALNA RAZINA

Ustrojstvene jedinice lokalne razine (policijske postaje), zahtjeve za međunarodnom

policijskom suradnjom dostavljaju izravno SMPS samo u žurnim slučajevima provjera
osoba i predmeta i slučajevima žurnih provjera izvan redovnog radnog vremena
(redovno radno vrijeme SMPS je 08-16 sati) na točno definiranom obrascu (obrazac
1 u privitku Upute). U svim ostalim slučajevima, zahtjevi se sa lokalne razine upućuju
posredstvom policijske uprave. U skladu sa načelom subordinacije, o svakom
iniciranom postupanju, jedinica lokalne razine obaviještava Sektor/Službu/Odjel
kriminalističke policije nadležne Policijske uprave prema Katalogu kaznenih djela
kriminalističke policije

Policijski službenik PP Gruda je zaustavio vozilo švedskih registarskih oznaka zatečeno u

počinjenju prekršaja (prekoračenje brzine). Policijski službenik želi provjeriti podatke o
vlasniku i odgovara li registarska oznaka marki i tipu vozila.
Hoće li zahtjev za provjeru PP Gruda uputiti prema Obrascu 1 u skladu sa Uputom?

Ne, ukoliko se radi o provjerama radi počinjenja prekršaja, provjera se neće obaviti putem
SMPS. PP Gruda će imati mogućnost provjere ovih podataka (za države korisnike EUCARIS
sustava) putem posebnog sustava (EUCARIS), a način pristupa i obavljanja samih provjera
uredit će Uprava policije.

Policijski službenik PP Našice je zaustavio vozilo u prometu za koje je provjerom preko

OKC PU utvrdio kako je potražno u Interpolovoj bazi. Na koji način će PP Našice obaviti
žurnu provjeru statusa strane potrage?
PP Požega će ispravno postupiti ukoliko ispuni obrazac 1 i dostavi zahtjev za provjeru
prema SMPS, sve u skladu s navedenom Uputom.

15
REGIONALNA RAZINA

Ustrojstvene jedinice regionalne razine (policijske uprave), zahtjeve za

međunarodnom policijskom suradnjom dostavljaju izravno SMPS uz obavijest
nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ravnateljstva policije prema Katalogu kaznenih djela
kriminalističke policije korištenjem Obrasca 2.

Zahtjeve zaprimljene od ustrojstvenih jedinica lokalne i regionalne razine obrađuje

SMPS kao posebne predmete koji se daju u neposredan rad, postupanje i prijevod
policijskim službenicima SMPS.

NACIONALNA RAZINA

U predmetima/kriminalističkim istraživanjima iz nadležnosti rada koje provode

ustrojstvene jedinice nacionalne razine (Ravnateljstvo policije) zahtjevi za
međunarodnom policijskom suradnjom upućuju se izravno inozemnom policijskom
tijelu korištenjem komunikacijskih kanala SMPS-a popunom Obrasca 3 Upute.
Ustrojstvene jedinice Ravnateljstva policije i Regionalni uredi PNUSKOK-a (Osijek,
Rijeka, Split i Zagreb) smatraju se ustrojstvenim jedinicama nacionalne razine koje
koriste Obrazac 3 za razmjenu podataka.

PCCC

Operativna međunarodna policijska suradnja i razmjena podataka može se obavljati

i posredstvom PCCC (Dolga Vas, Dunavsko policijsko-sigurnosnog centra Mohač,
Zajedničkog kontakt centra na graničnom prijelazu Nova Sela – Bijača, kontakt centra
Bajakovo) na način i u opsegu propisanom međunarodnim ugovorima na snazi.
Najčešće se radi o jednostavnim zahtjevima provjere dokumenata i osoba u skladu sa
standardiziranim obrascima koje se odnose na prekogranični kriminalitet lokalnog,
rjeđe regionalnog značaja. Svi PCCC dužni su SMPS podnijeti Godišnje izvješće o
radu najkasnije do 20. siječnja sljedeće kalendarske godine.
SMPS ostvaruje uvid u podatke koji se razmjenjuju posredstvom PCCC uvidom u
javne mape (intranet) sustav. PCCC su dužni odmah izvijestiti SMPS u slučaju
zaprimanja zahtjeva iz inozemstva koji bi bio nacionalno složenog značaja. PCCC u
RH se, za razliku od nekih država, za sada ne koriste i u druge svrhe (najava
prekograničnog nadziranja, prekogranične potjere, razmjena podataka kod pripreme i
realizacije mješovitih ophodnji i dr.). U RH se PCCC primjenjuju u ograničenom opsegu
jer nisu 24- sata dostupni. PCCC RH raspolažu sustavima za razmjenu podataka do
razine „NEKLASIFICIRANO“ zaključno.
Popis PCCC s kontaktima i radnim vremenima je dostupan na Portalu MUP
RH/Upute/Operativna međunarodna policijska suradnja/Policijska suradnja/ Popis
PCCC-ova .

16
 PCCC Mohač je zaprimio zahtjev mađarske strane za dostavom raspoloživih
kriminalističkih saznanja o osobi koja se dovodi u vezu s počinjenjem nacionalno
složenog kriminaliteta. Kako će postupiti policijski službenik?
Policijski službenik će izvijestiti mađarsku stranu kako dostava odgovora nadilazi
djelokrug rada PCCC pozivajući se na odgovarajuću pravnu osnovu Sporazuma o PCCC.
Istovremeno, korištenjem obrasca 1, obavijestit će o zahtjevu SMPS i
Sektor/Službu/Odjel kriminalističke policije nadležne PU (PU osječko- baranjske). Kada
bi se radilo o zahtjevu regionalno složenoga kriminaliteta, policijski službenik bi o
navedenome izvijestio mađarsku stranu kako dostava odgovora nadilazi djelokrug rada
PCCC pozivajući se na odgovarajuću pravnu osnovu Sporazuma o PCCC. Istovremeno,
obavijestio bi o zaprimljenom zahtjevu Sektor/Službu/Odjel kriminalističke policije
nadležne PU.
U sumnji radi li se o regionalno/nacionalno složenom kriminalitetu potrebno je uzeti u
obzir kako KD iz mandata Europola u pravilu predstavljaju KD nacionalno/regionalno
složenog kriminaliteta (popis KD se nalazi u privitku Upute na Portalu).

ČASNICI ZA VEZU

Operativna međunarodna policijska suradnja je moguća samo s onim stranim

policijskim časnicima za vezu koji su akreditirani pri Ministarstvu vanjskih i europskih
poslova Republike Hrvatske evidenciju kojih vodi SMPS.

Zahtjeve za provjeru domaćim i stranim časnicima za vezu ustrojstvene jedinice

lokalne/regionalne razine upućuju posredstvom SMPS.

Ustrojstvene jedinice nacionalne razine upućuju zahtjeve domaćim i stranim časnicima

za vezu izravno, korištenjem komunikacijskih kanala SMPS.

Domaći časnici za vezu odgovore dostavljaju posredstvom SMPS. U slučaju žurnosti,

odgovori se dostavljaju izravno ustrojstvenoj jedinici koja je uputila zahtjev za provjeru
uz obavijest SMPS. Hrvatska će u trenutku evaluacije imati policijskog časnika za
vezu pri Europolu i policijskog časnika za vezu u Republici Austriji (do kraja kolovoza
2016.) te sekondiranu (radi po nalogu međunarodne organizacije) časnicu za vezu pri
Interpolu.
S domaćim i stranim akreditiranim časnicima za vezu u inozemstvu moguća je
razmjena podataka do nazivne sigurnosne razine „NEKLASIFICIRANO“ zaključno.
Radi što bolje pristupačnosti policijskim službenicima, popis država u kojima su
akreditirani domaći i strani policijski časnici za vezu postavljen je na portal MUP RH.

Policijskoj upravi se neposredno obratio stranac predstavljajući se kao časnik za

vezu jedne EU države sa zahtjevom za provjeru osobe i vozila koja se dovodi u vezi
sa počinjenjem kaznenoga djela u državi xy. Kako će postupati policijski službenici
PU?
PU će zahtjev, (ukoliko se radi o usmenom zahtjevu - službenu zabilješku o
zaprimljenom zahtjevu) uz dopis proslijediti SMPS i uputiti stranca da zahtjev
uputi SMPS.Iznimno, ukoliko je postupanje po predmetnom upitu/kriminalističkom
istraživanju odobreno sa nacionalne razine, moguća je dostava podataka u opsegu
kako je odobreno s nacionalne razine.
17
EUROPOL

Europol ima zaključene operativne (moguća razmjena osobnih podataka) sporazume

sa slijedećim državama i organizacijama: Australija, Island, Kanada, Makedonija,
Monako, Lihtenštajn, Norveška, SAD, Švicarska, Albanija, Srbija, Crnom Gorom,
Moldavijom, Kolumbija, Interpol i Eurojust, te strateške sporazume (nije moguća
razmjena osobnih podataka) sa: Bosnom i Hercegovinom, Rusijom, Turskom,
Europskom centralnom bankom, Europskom komisijom, Europskim centrom za
praćenje droga i ovisnosti o drogama, OLAF-om, Frontexom, Svjetskom carinskom
organizacijom i UN-ovim Uredom za droge i kriminal.

Kada se radi o kaznenom djelu iz nadležnosti Europola4, sukladno Uputi o postupanju

s predmetima u operativnoj međunarodnoj policijskoj suradnji, sve ustrojstvene
jedinice kriminalističke policije koje su nositelji predmeta obvezne su prilikom unosa
događaja u dnevnik događaja označiti takav događaj kao relevantan za
Europol. Stoga je izrađena nova funkcionalnost u Dnevniku događaja IS MUP-a koja
pri unosu događaja omogućuje označavanje istog kao relevantnog za Europol.

Popis kaznenih djela iz mandata Europola dostupan je na portalu MUP-a gdje se

nalazi predmetna Uputa i prateći prilozi.

SMPS će sve informacije koje se bilateralno razmjenjuju s državama članicama i

državama operativnim partnerima Europola, a koje su relevantne za Europol, dostaviti i
Europolu na znanje osim ukoliko ustrojstvena jedinica koja razmjenjuje te podatke
takvu dostavu izričito zabrani.

Podaci se tako dostavljaju u Europolov informacijski sustav (EIS). EIS je baza

podataka u koju države članice unose informacije o izvršenim kaznenim djelima iz
nadležnosti Europola (minimum je podatak o kaznenom djelu i
počinitelju/osumnjičenom, ali ako su poznati, unose se i podaci o povezanim entitetima
poput dokumenata, vozila, telefona i dr.). Informacije u EIS-u se čuvaju tri godine od
zadnjeg ažuriranja. Svrha EIS-a je da sve države članice mogu izravno pretraživati

4
ukoliko je kazneno djelo iz mandata Europola te postoji neka poveznica s barem jednom
državom članicom EU

18
evidentirane entitete vezane uz kaznena djela u EU prije nego se odluče za upućivanje
konkretnog zahtjeva prema nekoj državi.
SMPS dostavlja gore navedene podatke Europolu vodeći pri tome računa da se time:

• ne šteti nacionalnim sigurnosnim interesima,

• ne ugrožava uspješna provedba aktualnih kriminalističkih istraživanja,
• ne ugrožava sigurnost pojedinaca i
• ne otkrivaju informacije u vezi organizacije i obavještajnih aktivnosti u području
državne sigurnosti.

Primjer: Služba za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Rijeka je realizirala

kriminalističko istraživanje uhićenjem 5 osoba koje se sumnjiči za nezakonito
prebacivanje osoba preko državne granice. U pretragama domova i drugih prostorija
osoba pronađeni su mobiteli, kreditne kartice, prijenosna računala i oružje koje se može
dovesti u vezu sa počinjenjem kaznenoga djela i mogli bi ukazati na druge počinitelje u
inozemstvu. Kako će postupati SSKOK Rijeka kod unosa u Dnevnik događaja?
Kako se radi o KD iz mandata Europola, potrebno je označiti da se radi o događaju od
važnosti za Europol Informacijski sustav (EIS) i eventualno označiti koje entitete nije
potrebno unositi u EIS. Uvidom u Dnevnik događaja, policijski službenik SMPS će, po
potrebi, kontaktirati SSKOK Rijeka i obaviti unos događaja u EIS. Time svi entiteti (osoba,
mobiteli, kreditne kartice i dr.) postaju „pretraživi“ u EIS i u slučaju pogotka sa unosom iz
koje druge države, SMPS (Odjel Europola) dobiva obavijest o pogotku. Zadaća je SMPS
uspostaviti neposredu suradnju i organizirati razmjenu podataka sa državom s kojom su
podaci „pogođeni“.
Iznimno, ako probici kriminalističkog istraživanja nalažu da se događaj još ne unosi u EIS,
SSKOK Rijeka će o tome izvijestiti SMPS- Odjel Europola.

Suradnja u okviru Analitičkih radnih skupina (AWF) odnosno Središnjih točaka

(FP)

Odnosi se prvenstveno na rad ustrojstvenih jedinica nacionalne razine, najvećim

djelom iz djelokruga rada Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i
organizirnaoga kriminaliteta. Postoje dva AWF-a: Ozbiljni organizirani kriminal (SOC) i
Protuterorizam (CT) koji se sastoje od više FP ustrojenim prema pojedinim vrstama
kaznenih djela. Predstavnici nadležnih tijela tada imaju mogućnost sudjelovanja na
radnim sastancima FP, te pravo primanja, posredstvom SMPS, informacija i rezultata
analiza koje se odnose na Republiku Hrvatsku.

Uz predstavnike drugih nadležnih tijela, predstavnici Ravnateljstva policije imenuju se

po slijedećem modelu: predstavnik SMPS/ENU, predstavnik Službe kriminalističko
obavještajne analitike, te predstavnik/predstavnici iz jedne ili više specijalističkih službi
Uprave kriminalističke policije ovisno o konkretnom području kriminaliteta.

19
Europolova AWF baza podataka

Dostava odnosno pohranjivanje informacija u bazama AWF-ova obavlja se neizravno

tj. pohranjuju se informacije razmijenjene između država u okviru suradnje ostvarene
unutar AWF-ova odnosno FP. Svrha ove baze podataka je usporedba razmijenjenih
informacija tzv. „crosscheck“ koji se automatski obavlja svakodnevno. U slučaju
pogotka između nove i već postojeće informacije SMPS dobiva obavijest o pogotku te
je tada na državama vlasnicama podataka da dogovore daljnju suradnju odnosno
razmijenu dodatnih informacija.

Časnik za vezu Republike Hrvatske pri Europolu

Službena korespondencija časnika za vezu pri Europolu i hrvatskih nadležnih tijela

odvija se pisanim putem posredstvom SMPS. Iznimno, u žurnim situacijama koje ne
trpe odgodu, dopuštena je izravna komunikacija između časnika za vezu pri Europolu
i nadležnih tijela nacionalne, iznimno i regionalne razine, uz obvezu naknadnog
pisanog izvješćivanja SMPS.

Vrednovanje informacija i kodovi za rukovanje

Sve informacije koje se dostavljaju putem Europola, moraju biti ocijenjene 4x4
sustavom vrednovanja informacija, te označene kodovima za rukovanje.

Vrednovanje informacije je vrednovanje pouzdanosti izvora informacije (označava se

slovnom oznakom A, B, C ili X) i vrednovanje pouzdanosti informacije (označava se
brojevima od 1 do 4) koji ukazuju na blizinu izvora opisanim događajima ili
informacijama.

A POUZDAN IZVOR. Ne postoji sumnja u pouzdanost,

autentičnost i kompetentnost izvora ili je izvor u prošlosti bio
pouzdan u svim slučajevima.
B NAJČEŠĆE POUZDAN IZVOR. Izvor čije su se informacije,
u prošlosti, pokazale točne u većini slučajeva.
C NAJČEŠĆE NEPOUZDAN IZVOR. Izvor čije su se
informacije, u prošlosti, pokazale netočne u većini slučajeva.
X NEODREĐEN IZVOR. Ne možemo odrediti pouzdanost
izvora ili postoji sumnja u pouzdanost, autentičnost i
kompetentnost izvora.

U slučaju da je informacija primljena bez koda vrednovanja informacije, zatražit će se

dodatna procjena informacije, a dok se ne zaprimi odgovor, vrednovat će se kodom ''
X4''.

1 ISTINITA. Službeniku je, sa sigurnošću, poznato da je

informacija istinita.
2 VJEROJATNO ISTINITA. Informacija je osobno poznata
izvoru, ali nije poznata službeniku koji podnosi izvješće.
3 MOGUĆE ISTINITA. Informacija nije poznata osobno izvoru,
ali je potkrijepljena informacijom koja je već ranije
zaprimljena.
4 NEODREĐENA. Informacija nije osobno poznata izvoru, i ne
može se potvrditi sa već zaprimljenim informacijama.

20
Kodovi za rukovanje informacijama određuju ograničenje pristupa daljnjem korištenju
informacije koja se raspodjeljuju izvan ustrojstvene jedinice u kojoj je predmetna
informacija nastala.

Kodovi za rukovanje informacijama su:

H0 Primatelj informaciju može koristiti u svrhu zbog koje je

dostavljena bez posebnih ograničenja.
H1 Za korištenje u svrhu dokazivanja u sudskim postupcima
nužno je prethodno konzultirati onoga tko je dostavio
informaciju.
H2 Za daljnje prosljeđivanje nužno je prethodno konzultirati
onoga tko je dostavio informaciju.
H3 Svrha dostavljanja informacije: (svrhu treba opisati svojim
riječima).
Dodatna ograničenja: (opisati svojim riječima).

U slučaju da je informacija primljena bez koda za rukovanje, pretpostavit će se da

nadležno tijelo koje ju šalje ne postavlja dodatne uvjete o upotrebi informacije.

Prilikom dosadašnje primjene Upute često se događalo da zatjevi koje SMPS zaprima
od ustrojstvenih jedinica nisu dobro evaluirani (npr. „raspolažemo neprovjerenim
saznanjima..“ a evaluira se kao A1 i sl.). Još je veća pogreška ukoliko se uvrsti ne
odgovarajući kod za rukovanje. Informacije koje se razmijenjuju putem kanala
međunarodne policijske suradnje se u pravilu ne smiju, bez odobrenja nadležnog
pravosudnog tijela u RH (sud ili državni odvjetnik) koristiti u stranoj državi za potrebe
kaznenoga postupka a niti kao dokaz u kaznenom postupku u inozemstvu. Stoga će
se policijski razmjenjeni podaci u pravilu označavati kodovima H1 i H2, H0 je moguće
koristiti samo po odobrenju nadležnoga pravosudnoga tijela u RH.

INTERPOL

Republika Hrvatska je punopravna članica Interpola zajedno s 192 države svijeta, a

Središnji nacionalni ured (NCB) Interpol Zagreb ima središnju ulogu vezanu za obradu
podataka u Interpolovom informacijskom sustavu5.

Zaštićeni Interpolov informacijski sustav omogućuje izravnu komunikaciju između

središnjih nacionalnih ureda putem komunikacijskog kanala I-24/7. Međunarodna
policijska suradnja putem Interpolovog kanala se odvija u skladu sa Interpolovim
pravilima o obradi podataka i Statutom Interpola (dostupni na Portalu MUP-
a/Upute/MUP-NET Obrasci/INSYST INTERPOL obrazac).

Kako bi se policijskim službenicima omogućilo što kvalitetnije i jednostavnije

pristupanje Interpolovim bazama podataka, Interpol Zagreb je izradio obrazac „Zahtjev
za dodjelu koristničkog imena i lozinke za INTERPOLOV globalni komunikacijski
sustav INSYST“ koji je dostupan na Portalu MUP-a/Upute/Obrasci/INSYST INTERPOL

5
Raspisivanje međunarodnih potraga, objava, razmjena podataka Interpolovim kanalom

21
obrazac, a unutar kojeg se nalazi i poveznica za Interpolova pravila o obradi podataka
s kojima se prethodno moraju upoznati svi policijski službenici koji imaju pristup
Interpolovoj zaštićenoj stranici.

Osim evidencija osoba, potraživanih vozila, dokumenata, umjetnina, tijekom 2013.

stvorene nove Interpolove baze: vatrenog oružja i plovila.

Integriranjem potražnih evidencija na portalski Informacijski sustav MUP RH (koji se

očekuje u produkciji od početka lipnja 2016.) bit će dostupan jedinstveni alat za
pretraživanje policijskih baza podataka - Jedinstvena provjera osobe – koja će
ujedno pretraživati, odnosno dohvaćati podatke i iz Interpolove baze podataka
potraživanih osoba6.

SIRENE

Odjel S.I.Re.N.E (eng. kratica „Supplementary Information Request at the National

Entries“ – u prijevodu „Zahtjev za dodatnim informacijama na nacionalnoj razini«), je
jedinstvena nacionalna kontakt točka za razmjenu svih dodatnih informacija vezanih
uz podatke iz Schengenskog informacijskog sustava II.

Odjel S.I.Re.N.E. obavlja poslove raspisivanja, ažuriranja i obustava međunarodnih

tjeralica temeljem Europskih uhidbenih naloga putem Interpola, priprema i provodi
predaje osoba temeljem Europskih uhidbenih naloga te postupa po zamolnicama
država članica schengenskog prostora i nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj,
koristeći, do punog opretivnog rada i pristupa SIS II sustavu, kanal Interpola za
komunikaciju s drugim zemljama članicama Europske unije. Republika Hrvatska još
nema pristup Schengenskom informacijskom sustavu druge generacije (SIS II).
Pristup će biti moguć nakon uspješno okončane evaluacije u području SIS II /
SIReNE planirane u prosincu 2016. godine. Za pripremu ove evaluacije može se
koristiti Džepni priručnik naveden u Uvodu, a prije evaluacije bit će pripremljeni
odgovarajući materijali.

6
Naknadno će se integrirati i pretraživanje dokumenata i vozila

22
SELEC

SELEC (Southeast European Law Enfocement Center, odnosno Centar za provedbu

prava u JI Europi) je međunarodna organizacija uspostavljena kao okvir za suradnju
između država članica sa ciljem da u okviru suradnje među nadležnim tijelima vlasti,
pruži potporu državama članicama i poboljša koordinaciju u sprečavanju i suzbijanju
kriminala, uključujući teške oblike kriminala i organizirani kriminal, gdje taj kriminal
uključuje ili se čini da uključuje element prekograničnih djelatnosti.

Države članice osim Republike Hrvatske su: Albanija, BiH, Bugarska, Grčka,
Mađarska, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Srbija, Crna Gora i Turska.

Područja nadležnosti SELEC-a: trgovina ljudima i nezakonite migracije, krijumčarenje

droge, prijevare i krijumčarenje, financijski i računalni kriminal, krađe vozila,
terorizam, kriminal u vezi kontejnerskog prometa i kriminal na štetu okoliša.

Republika Hrvatska trenutno nema akreditiranoga časnika za vezu pri SELEC-u. U

provedbi aktivnosti kroz SELEC, uz policiju sudjeluje i Carinska uprava.

Policijski časnici za vezu Republike Hrvatske

Temeljem pojedinih bilateralnih sporazuma, te posebnog ugovora o upućivanju,

Republika Hrvatska uputila je svoje policijske časnike za vezu u Europol i Austriju
(sekondirana časnica za vezu pri Interpolu).

Njihova osnovna zadaća je pomoć i koordinacija suradnje između Republike Hrvatske

i nadležnih tijela u državi/organizaciji domaćinu. To konkretno znači da su odgovorni
za pružanje pomoći u kontaktima između nadležnih tijela Republike Hrvatske i
države/organizacije domaćina kao i za olakšavanje razmjene informacija. Ostale
zadaće časnika za vezu definirane su Pravilnikom o policijskim časnicima za vezu te
unutarnjim propisima države/organizacije domaćina. Popis domaćih i stranih
policijskih časnika za vezu nalazi se na Portal/Upute/Operativna međunarodna
policijska suradnja/Policijska suradnja/Popis časnika za vezu - Popis časnika za vezu

23
3. STRATEGIJA PROCJENE RIZIKA, ANALIZA RIZIKA I SLIČNI
ANALITIČKI PROIZVODI

Strateška procjena stanja sigurnosti temeljem Zakona o policiji donosi se na

nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Nacionalna razina (nadležno Ravnateljstvo policije – UKP i PNUSKOK) odnosi se

na nacionalno složeni ili organizirani kriminalitet čije se djelovanje očituje na državnoj
ili međunarodnoj razini, te uključuje kriminalistička istraživanja koja obuhvaćaju
međunarodnu policijsku suradnju, istaknute nositelje kriminaliteta i najsloženije oblike
kaznenih djela.
Regionalna razina (nadležne policijske uprave) odnosi se na regionalni složeni ili
organizirani kriminalitet čije se djelovanje očituje na jednom ili dva regionalna
područja države ili ima međunarodni aspekt.
Lokalna razina (nadležna PP) odnosi se na manje složeni lokalni kriminalitet čije se
djelovanje očituje na jednom ili dva postajna područja.

Strateška procjena stanja sigurnosti, odnosno analiza rizika je klasificirani

dokument kojim se na temelju raspoloživih informacija, statističkih pokazatelja
dobivenih iz dostupnih izvora informacija te smjerova i trendova utvrđuju rizici i
prijetnje te daju prognoze i preporuke vezane za usmjeravanje i ulaganje u kapacitete
policije te određuju prioriteti za postupanje. Ovisno o razini (nacionalna, regionalna i
lokalna), svi su policijski službenici upoznati s analizom rizika u dijelu koji se odnosi
na poslove koje obavljaju.

U analize rizika uključene su Procjena ugroženosti od organiziranog kriminaliteta

(eng. „OCTA“ – opći i posebni dio) koja se koristi se za nacionalne i međunarodne
potrebe te Procjena ugroženosti od ozbiljnog i organiziranog kriminaliteta (eng.
„SOCTA“) koja se koristi za međunarodne potrebe.
Prilikom izrade procjene ugroženosti podaci se prikupljaju multiagencijski (sigurnosno
- obavještajne agencije, Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa) i od drugih
relevantnih tijela državne uprave te međunarodnih policijskih tijela i agencija kroz
međunarodnu policijsku suradnju.

Svrha izrade analize rizika je osigurati informacije i analize koje će omogućiti

donošenje ispravnih i pravovremenih odluka usmjerenih na uklanjanje prijetnji.
Drugi analitički proizvodi su Zahtjev za kriminalističko – obavještajnom informacijom
(Analitičke obavijesti), Opis operativno interesantne osobe (profil cilja ili mete), Opis
sigurnosne pojave (Profil problema).

Analitičke obrade započete na temelju Zahtjeva upisuju se u kriminalističko –

obavještajnu bazu podataka Ravnateljstva policije.

24
Čest je upit evaluatora: temeljem čega se poduzimaju zajedničke operativne akcije u
pograničnom području i što se koristi radi odabira određenog područja za realizaciju
mješovitih patrola u graničnom području?

Temeljem strateške procjene i analize rizika koju provodi granična policija planira se rad i
raspored mješovitih patrola na točno određenom području.

25
4. POLICIJSKA ETIKA, SPRIJEČAVANJE KORUPCIJE TIJELA KOJE
PRIMJENJUJU SCHENGENSKU STEČEVINU

Tijekom evaluacije mogući su upiti oko policijske etike i sprečavanja korupcije među
tijelima koje provode schengensku stečevinu. Ovo je područje koje se obvezno
propituje na svim razinama.

Integritet policijskog službenika je teorijski razrađen, osobito preuzimanjem modela

policijske etike modernih policijskih sustava zemalja članica Europske unije. Na
temelju Zakona o državnim službenicima donesen je Etički kodeks državnih
službenika (NN 40/2011 i 13/2012), a na temelju Zakona o policiji Etički kodeks
policijskih službenika (NN 62/2012) koji sadrže moralne i etičke standarde policije.
7

Sustav za osiguranje moralnog integriteta službenika uključuje odredbe propisa

kojima su utvrđena načela i pravila ponašanja i postupanja svih državnih i policijskih
službenika pa tako i državnih i policijskih službenika koji primjenjuju schengensku
pravnu stečevinu te odredbama tih propisa koje se odnose na sprječavanje sukoba
interesa.

Sukladno odredbama Zakona o policiji (Narodne novine, br. 34/2011, 130/2012,

89/2014 i 33/2015), policijski službenik je dužan poslove obavljati u skladu sa
zakonom, drugim propisima i pravilima struke te poštivati odredbe Etičkog kodeksa
policijskih službenika. Također, policijski službenik je dužan poštivati dostojanstvo,
ugled i čast svake osobe kao i druga temeljna prava i slobode čovjeka te se i izvan
službe mora ponašati tako da ne šteti ugledu službe. Policijski službenik odgovara
za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove i zadatke ne obavlja savjesno,
stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržava Ustava, zakona, drugih
propisa i pravila o ponašanju za vrijeme službe ili izvan službe kada šteti ugledu
službe. Ako povreda dužnosti ujedno predstavlja i kazneno djelo, policijski službenik
je i kazneno odgovoran.

Uz navedeno, fizička ili pravna osoba koja smatra da su njoj ili drugoj osobi
djelovanjem ili propuštanjem djelovanja policijskog službenika, u primjeni policijskih
ovlasti, povrijeđena prava ili slobode, ima pravo Ministarstvu podnijeti pritužbu, koju
razmatra nadležni rukovoditelj, na čije mišljenje je moguće podnijeti prigovor
ustrojstvenoj jedinici nadležnoj za unutarnju kontrolu, a ukoliko podnositelj pritužbe
nakon toga izrazi nezadovoljstvo postupkom provedenih provjera i sadržajem
odgovora, pritužbu razmatra povjerenstvo sastavljeno od predstavnika građana

7
U Ministarstvu unutarnjih poslova imenovana su dva povjerenika za etiku, čije se e – mail adrese i brojevi
telefona nalaze na web stranicama Ministarstva.

26
imenovanih na prijedlog organizacija civilnog društva, organizacija stručne javnosti i
nevladinih organizacija.

Na upit evaluatora: Postoji li mehanizam za otkrivanje zlouporabe ovlasti/državnih

sredstava u primjeni schengenske stečevine?

Postoji opći sustav mjera i radnji koje je moguće poduzeti u cilju otkrivanja raznih
zlouporaba. Navedene radnje i mjere uključuju policijske izvide, koji variraju, ovisno o
operativnoj procjeni, u kriminalističko-taktičnom i kriminalističko-metodičkom pristupu
istraživanju kaznenih djela zloporabe (položaja i) ovlasti, do posebnih dokaznih radnji, koji
su važan instrument u otkrivanju najsloženijih pojavnih oblika organiziranog kriminaliteta i
korupcije, pa tako i zlouporabe (položaja i) ovlasti. Zakonski temelj za poduzimanje
navedenih mjera i radnji predstavljaju odredbe Zakona o kaznenom postupku, Zakona o
policiji i Zakona o policijskim poslovima i ovlastima te podzakonskih propisa donesenih na
temelju navedenih zakona, osobito Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika.

Sukladno članku 17. Zakona o državnim službenicima propisano je da je državnom

službeniku zabranjeno zahtijevati ili primati darove za osobnu korist, korist obitelji ili
organizacije, radi povoljnog rješenja predmeta upravnog ili drugog postupka te mu je
dužnost odbiti ponuđene darove. Postupanje suprotno od navedenog podliježe
disciplinskoj odgovornosti te se u praksi takvo postupanje najčešće kvalificira kao
nezakonit rad ili propuštanje poduzimanja mjera i radnji na koje je službenik ovlašten
radi sprječavanja nezakonitosti, ili kao zlouporaba položaja u službi ili izvan službe ili
prekoračenje ovlasti u službi ( članak 96. stavak 1. točka 2. i točka 3. Zakona o
policiji).

Kada se utvrdi da je policijski službenik počinio bilo koju od propisanih disciplinskih

povreda iz članka 96. Zakona o policiji, a koja ima obilježja korupcije, sukladno
odredbama članka 110. stavka 2. Zakona o policiji obvezno se izriče prestanak
državne službe. Disciplinske kazne izriču se u svrhu odgojnog utjecaja na počinitelje i
druge policijske službenike.
Primanje poklona ili povlastica od strane državnih dužnosnika definirano je Zakonom
o sprečavanju sukoba interesa (Narodne novine, br. 26/2011, 12/2012, 48/2013 i
57/2015), u kojem je navedeno što se smatra darom u smislu toga Zakona, a to je
novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, prava i usluge dane bez naknade koje
dužnosnika dovode ili mogu dovesti u odnos zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu
prema darovatelju.

27
Također, navedeno je i da dužnosnik smije zadržati dar simbolične vrijednosti i to
najviše u vrijednosti do 500,00 kuna od istog darovatelja, s tim da ne smije taj dar
primiti ako je u novcu, bez obzira na iznos te vrijednosnicu i dragocjenu kovinu.

Kako će postupiti policijski ili državni službenik u MUP RH prilikom zaprimanja

poklona za osobnu korist ili drugih povlastica?

Odbit će ih.

28
 5. MEĐUNARODNI I NACIONALNI PRAVNI AKTI

5.1.EU ZAKONODAVSTVO

Na EU razini donoseno je niz smjernica, priručnika i preporuka oko ustroja i

organizacije rada ustrojstvenih jedinica za međunarodnu policijsku suradnju.

Jedan od najvažnijih akata kojeg evaluatori koriste radi primjene međuarodne

operativne policijske razmjene podataka na svim razinama je Priručnik za razmjenu
podataka tijela za provedbu zakona. Ovaj priručnik sadrži pregled EU sustava,
zakonodavne osnove i instrumenata za međunarodnu operativnu razmjenu podataka
u odnosu na države članice EU. Priručnik sadrži popise nacionalnih kontakt točaka
za suradnju putem Interpola, Europola, SIReNE, za provedbu Prümske odluke,
Nacionalne policijske kontakt točke za nogomet, PCCC, LO, ARO i carinsku
suradnju (Napulj II Konvencija) u svrhu prevencije i suzbijanja kriminaliteta, borbe
protiv terorizma i u svrhu održavanja javnog reda. Priručnikom su jasno definirani
informacijski sustavi za razmjenu podataka u EU: SIS II, EIS, I24/7, ECRIS, VIS,
Eurodac, CIS i FADO.

Godine 2009. godine Vijeće je usvojilo dokument koji sadrži informacije o EU

članicama, mogućim prekograničnim operacijama (u skladu s schengenskom
pravnom stečevinom, Prümskom odlukom, itd). Svrha - utvrditi smjernice koje će se
dosljedno primjenjivati u raznim vidovima policijske suradnje: prekograničnom
nadziranju, prekograničnoj potjeri, zajedničkim operacijama (mješovite patrole,
suradnja prilikom elementarnih nepogoda, suradnja na sportskim događajima,
suradnja na javnim događajima, zaštita štićenih osoba, suradnja specijalnih jedinica
policije) i zajedničkim istragama.

U dokumentu je priložen popis nacionalnih podataka (Nr. 10505/4/09), u

kojem se navode sve praktične informacije potrebne za provođenje prekograničnih
operacija u državama članicama EU, Švicarskoj. Lihtenštajnu, Norveškoj i Islandu.
uključujući:

- Deklaracije, predviđene CISA-om i Prümskom odlukom;

- Kontakt jedinice nadležne za provedbu
- Definicije nužne obrane, službenog oružja, upotrebe sile i dr.

“Prekogranične operacije” – je operacija tijela za provedbu zakona, u kojoj

sudjeluju službenici jedne države članice unutar druge države članice ili surađuju s
tom državom članicom na njenom teritoriju. Razmjena podataka ne uključuje
pojedinačne metode propisane odredbama CISA-e.

29
 5.2. MEĐUNARODNI UGOVORI

Popis međunarodnih ugovora koje je sklopila Republika Hrvatska iz područja

policijske suradnje sa sadržajem svakoga pojedinoga ugovora dostupan je na
portalskom mjestu (Portal/Upute/Operativna međunarodna policijska
suradnja/Policijska suradnja/Popis bilateralnih i multilateralnih ugovora za policijsku
suradnju - Popis bilateralnih i multilateralnih ugovora za policijsku suradnju
Treba razlikovati sporazume o policijskoj suradnji (nositelj izrade MUP, nadležno
tijelo za suradnju policija) od sporazuma o pravosudnoj suradnji u kaznenim
stvarima (nositelj izrade MP, nadležna pravosudna tijela: sudovi, državna
odvjetništva i Ministarstvo pravosuđa). Neki sporazumi o policijskoj suradnji (npr. s
Austrijom) predviđaju i dostavu zamolnica za pravnu pomoć, ali je u tim slučajevima
policija samo kanal preko kojega se razmjena može obaviti brže i predstavlja tijelo
koje prvo saznaje za provedbu nekoga zahtjeva što je bitno primjerice kod posebnih
dokaznih radnji iz čl. 332. ZKP-a.

Schengenski sporazum i Schengenska konvencija predviđaju da države članice

Schengena prilikom primjene pravnih akata Schengenskog acquisa (Schengenske
pravne stečevine), vode računa o konkretnim koracima na nacionalnoj razini. Glavne
mjere koje pružaju rješenje za implementaciju Schengenskog acquisa u području
policijskih aktivnosti su sklapanje bilateralnih i multilateralnih sporazuma sa
susjednim zemljama. Svrha takvih sporazuma jest definiranje pravne osnove za
suradnju (prekogranični nadzor, prekogranična potjera, zajedničke ophodnje, izvidi
prikrivenih istražitelja, kontrolirane isporuke, status policijskih službenika u
inozemstvu i dr.). Slijedi kratki pregled sporazuma sa susjedima od značaja za
evaluaciju. Potpuni pregled svih međunarodnih ugovora sa susjednim državama
dostupan je u džepnom priručniku: Kratki pregled međunarodne policijske suradnje
na schengenskom području.

Republika Slovenija – u tijeku je priprema sa slovenskom stranom za izradu novoga

ugovora o policijskoj suradnji koji bi obuhvatio i suradnju na području prekograničnog
nadzora i prekogranične potjere.

Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o
prekograničnoj policijskoj suradnji, potpisan: 06/11/2002. (NN – MU br. 5/03.)

Republika Mađarska

Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o
suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala, potpisan 3. listopada 2008. godine,
u Hevizu (NN-MU br. 4/09)

Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o radu
Dunavskog policijsko-sigurnosnog koordinacijskog centra, potpisan 11/10/2012.

Talijanska Republika

Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o
prekograničnoj policijskoj suradnji, potpisan: 05/07/2011

Ugovor o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske
Republike u borbi protiv ilegalne trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima te
protiv organiziranog kriminala potpisan 28. svibnja 1993. godine u Rimu (NN – MU
br. 13/93.).

30
Bosna i Hercegovina

Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i
Hercegovine o policijskoj suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala, potpisan
17/9/2010.

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i
Hercegovine o suradnji u borbi protiv terorizma, krijumčarenja i zlouporabe droga te
protiv organiziranog kriminala potpisan 17. lipnja 2002. godine, u Sarajevu (NN – MU
br. 05/03.).

 Protokol između Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Granične policije

i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije o
provođenju mješovitih ophodnji uz zajedničku državnu granicu, potpisan: 06/06/2008
 Protokol između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske,
Ravnateljstva policije i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Granične policije
o osnivanju Zajedničkog kontaktnog centra na graničnom prijelazu Nova Sela –
Bijača, potpisan: 15/03/2013
 Poslovnik Zajedničkog kontaktnog centra na graničnom prijelazu Nova Sela –
Bijača, potpisan: 09/04/2014

Republika Srbija

Sporazum o policijskoj suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade

Republike Srbije, potpisan 25. svibnja 2009. godine, temeljem čl. 14. i 24. navedenog
Sporazuma potpisan je Protokol o osnivanju zajedničke kontaktne službe na
graničnom prijelazu Bajakovo – Batrovci.

Protokol između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije, Direkcija

policije i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije o
osnivanju zajedničke kontaktne službe na graničnom prijelazu Bajakovo-Batrovci,
potpisan: 29/12/2010.

Crna Gora

Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o policijskoj
suradnji, potpisan 17. ožujka 2011. godine, u Budvi (NN – MU br. 15/11.), temeljem
kojeg je izrađen Nacrt prijedloga Protokola o provedbi mješovitih ophodnji uz
zajedničku državnu granicu.

Protokol između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Savezne

Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu između dvije države,
potpisan: 10/02/2002.

31
 5.3. NACIONALNI PRAVNI AKTI

1. Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09, 80/11,

121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14)
2. Zakon o policiji („Narodne novine“, broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15)
3. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“, broj: 76/09 i broj
92/14)
4. Zakon o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica
europske unije nadležnih za provedbu zakona („Narodne novine“, broj:
56/15),
5. Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika („Narodne novine“, broj:
89/10 i 76/15)
6. Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama
Europske unije („Narodne novine“, broj: 91/10, 81/13, 124/13, 26/15),
7. Međuagencijski sporazumi tijela za provedbu zakona
8. Zakonik o schengenskim granicama (Uredba [EZ] br. 562/2006 - Službeni list
Europske unije, broj: L 105 od 13.4.2006. te izmjene i dopune izvršene
Uredbama: 296/2008, 81/2009, 810/2009, 265/2010, 610/2013 i 1051/2013)
9. Uredba (EZ) br. 1931/2006 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006.
o utvrđivanju pravila o pograničnom prometu na vanjskim kopnenim granicama
država članica te o izmjeni odredaba Schengenske konvencije (SL L 405, od
30.12.2006. i L 20 od 23.01.2014.)

32
 6. BAZE PODATAKA

Portal MUP-a sadrži baze podataka MUP-a kao i web servise za pristup bazama
podataka drugih tijela (Kaznena i prekršajna evidencija Ministarstva pravosuđa,
EUCARIS, HVIS). Vođenje i korištenje pojedinih baza podataka MUP-a propisano je
određenim zakonskim i podzakonskim aktima.

Integriranjem potražnih evidencija na portalski sustav MUP RH (planirano puštanje u

produkciju početkom lipnja 2016.), unutar podsustava Potražna djelatnost bit će
dostupan jedinstveni alat za pretraživanje policijskih baza podataka - Jedinstvena
provjera osobe.

33
Jedinstvena provjera osoba, temeljem unesenih parametara: prezime, ime i datum
rođenja, jednim „klikom“ 8 obavlja se provjera u 10 baza podataka:

- Interpol,
- Evidencija operativnih mjera i diskretnih provjera (OMDP),
- Evidencija potraga i objava za osobama (EPO),
- Evidencija dodijeljenih MBG, Evidencija prebivališta i boravišta te Evidencija
osobnih iskaznica (JRO),
- Evidencija stranaca na kratkotrajnom boravku (PBS),
- Operativna evidencija prekršaja (OEP),
- Evidencija određenih kategorija stranaca (EOS),
- Evidencija tražitelja azila, azilanata i osoba pod privremenom zaštitom (AZL),
- Opća abecedna evidencija (OAE) i
- Dnevnik događaja (EDD).

Predviđena je i provjera u SIS II sustavu (Schengenskom informacijskom sustavu II)

kada se za to stvore preduvjeti.

- Obavezni parametri za pretraživanje su ime i prezime, pri čemu je dozvoljeno

koristiti znak* za pretragu po dijelu naziva. Omogućena je i pretraga po sličnosti imena
i prezimena
- Automatski se pretražuje po transliteriranom imenu i prezimenu i po bivšim
imenima iz JRO. U dijelu evidencija (OMDP, EPO i JRO) pretražuje se i po
zamijenjenom imenu i prezimenu.

Za svaku bazu podataka zasebno se dodjeljuju ovlasti unosa, izmjene, brisanja i

pristupa podacima pojedinom korisniku, ovisno o potrebama njegovog radnog
mjesta.

Kao mehanizmi za utvrđivanje tko je ubacio određene osobne podatke, kada i u koje
svrhe, postoje logovi koji sadrže podatke o tome tko je unio ili izmijenio određeni
zapis u bazi podataka.

Osim baza podataka MUP-a, policija ima pristup i „ne-policijskim“ bazama podataka, i
to:
- Hrvatskom viznom informacijskom sustavu - u nadležnosti Ministarstva
vanjskih i europskih poslova,
- Kaznenoj i prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa te
- određenim evidencijama Porezne uprave, Carinske uprave i Ureda za
sprečavanje pranja novca Ministarstva financija.

Carinski službenici imaju pristup određenim policijskim bazama podataka putem web
servisa (Evidencija dodijeljenih MBG, Evidencija prebivališta i boravišta, Evidencija
osobnih iskaznica i Evidencija putnih isprava), a policijski službenici kroz novu verziju
NISUDG aplikacije imat će pristup podacima o carinskim prekršajima.

Policija ima pristup Interpolovim bazama podataka (ASF-jedinstvena provjera

osoba/vozila/dokumenata/umjetnina u Interpolovim bazama podataka). Pristup ASF-

8
Zasniva se na tzv. sustavu single query – jedinstveni upit za pretraživanje više baza podataka

34
u imaju sve razine policije: nacionalna/regionalna/lokalna – i to određeni policijski
službenici (Služba za međunarodnu policijsku suradnju, Službe kriminalističke policije
u sjedištu i u PU, PP, granična policija, službenici PCCC-a). Ujedno, NISUDG ima
implementirane upite u FIND za osobe, dokumente i vozila (Interpolove baze
podatka).

SIS II – Schengenski informacijski sustav II. generacije – zajednički je

informacijski sustav putem kojeg se nadležnim nacionalnim tijelima diljem
schengenskog prostora i tijelima Europske unije omogućuje pristup i razmjena
informacija o osobama i predmetima.

SIS II je ključni alat (kompenzacijska mjera) za funkcioniranje schengenskog prostora

u smislu održavanja visokog stupnja sigurnosti i slobodnog kretanja osoba.
Omogućuje učinkovito upravljanje zajedničkim vanjskim granicama i bolju operativnu
suradnju policijskih i pravosudnih tijela u kaznenim stvarima.
SIS II trenutno koriste države članice Europske unije i pridružene države (Island,
Lihtenštajn, Norveška i Švicarska) koje čine schengenski prostor.

RH trenutno nije priključena na SIS II . 9 i nema pristup podacima iz SIS-a II niti se u

okviru međunarodne operativne policijske suradnje razmjenjuju podaci iz SIS-a II,
sve do trenutka priključenja.

7. OBUKA I EDUKACIJA

Tijekom evaluacije, evaluatorima će biti prezentiran sustav obuke i edukacije od

strane Policijske akademije. Uobičajena su pitanja evaluatora na regionalnoj i
lokalnoj razini: “Kakve ste obuke prošli?”. Na to je potrebno imati spremne odgovore
na način da pojasnite koje ste sve razine obuka prošli (osnovna, specijalističko
usavršavanje, Visoka policijska škola itd.). Po pitanju jezične obuke, posebno se
propituje znanje jezika policijskih službenika u zajedničkim ophodnjama i
raspoređenih u PCCC-u. Treba napomenuti da službenici imaju mogućnost obuke
kroz CEPOL (razmjena službenika, CEPOL webinari dr.) i MUP-ovog e-učionica
sustava, dostupnog svakom policijskom službeniku.

9
Nakon provedene Schengenske evaluacije u RH 2016. godine, EU će donijeti odluku o priključivanju RH na SIS II.

35
8. OPERATIVNA PREKOGRANIČNA POLICIJSKA SURADNJA

1.0 Kompenzacijske mjere na vanjskim granicama

Kako bi se osigurala provedba načela slobode kretanja za osobe koje uživaju pravo
slobode kretanja sukladno Schengenskoj regulativi te prevenirale ugroze za
unutarnju sigurnost schengenskog prostora, države članice su nizom zakonodavnih
akata (schengenski acquis) uvele tzv kompenzacijske mjere, te nizom preporuka
pojasnile i standardizirale njihovu provedbu u praksi.
Kompenzacijske mjere u tom kontekstu, obvezujuće su za sve članice te se često
poistovjećuju s tzv. schengenskim standardima.

Među najznačajnim i svakako najsnažnijim mjerama ubrajaju se:

- uvođenje zajedničkih standarda u nadzoru vanjske granice
- Schengenski informacijski sustav
- Jačanje policijske i pravosudne suradnje
- Jedinstvena vizna politika
- Zaštita osobnih podataka

2.0 Kompenzacijske mjere unutar državnog područja

U kontekstu pojačanih i standardiziranih mjera kontrole vanjskih granica te ukidanja

nadzora na unutarnjim granicama, utemeljenje za provedbu kompenzacijskih mjera
unutar teritorija država potpisnica, uređeno je čl. 21. Zakonika o schengenskim
granicama, prema kojem se iste, mogu provoditi sukladno nacionalnom pravu i u
pograničnim područjima ukoliko nemaju učinak istovjetan graničnoj kontroli, ne
provode se na sustavan način, a usmjerene su na suzbijanje nezakonitih migracija,
prijetnji javnoj sigurnosti i prekograničnog kriminaliteta.
Isto obuhvaća i sigurnosne provjere od strane nadležnih tijela i prijevoznika, te
obvezu nošenja isprava ukoliko istima podliježu sve osobe koje putuju unutar države
članice kao i vlastiti državljani.

Poslovi granične policije u unutrašnjosti u smislu Zakona o nadzoru državne granice

su mjere i radnje koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja nezakonitog
ulaska, boravka osoba i suzbijanja prekograničnog kriminala.

Policijski službenici ovlašteni su obavljati kontrolu osoba, prijevoznih sredstava i

stvari na prometnim pravcima i objektima značajnim za prekogranični promet, radi
sprječavanja nezakonitog ulaska i boravka na području Republike Hrvatske te
sprječavanja i otkrivanja prekograničnog kriminala, ako to opravdava sigurnosno
stanje i ako se po policijskim saznanjima ili obavijestima drugih državnih tijela i
nadležnih sigurnosnih službi mogu pronaći počinitelji navedenih kažnjivih djela.

Sukladno Konceptu kompenzacijskih mjera koji je izrađen u funkciji ispunjavanja

kriterija za ulazak u EU u Policijskim upravama čiji teritoriji graniče s susjednim EU
članicama, ustrojiti će se posebne jedinice u svrhu provedbe gore navedenih zadaća
u unutrašnjosti državnog teritorija.
Pored posebnih jedinica, tijekom obavljanja redovitih zadaća sve ostale ustrojstvene
jedinice policije (policijske postaje), a naročito one koje pokrivaju područje u blizini
državne granice i glavne međunarodne prometne pravce, u okviru svojih redovnih
zadaća provoditi će i kompenzacijske mjere u skladu sa analizom rizika.

36
3.0 Prekogranično nadziranje

 Prekogranično nadziranje je aktivnost prilikom koje se nadziranje koje se

provodi u jednoj državi (A – država moliteljica) se nastavlja na državnom području
druge države (B – zamoljene države) na način da nadziranje nastavljaju provoditi
(policijski) službenici države A ili nadziranje preuzimaju (policijski) službenici države
B. Pravna osnova za prekogranično nadziranje je:
Pravna osnova:
a)članak 21. Napulj II konvencije (između carinskih tijela);
b)bilateralni međunarodni ugovori
c) članak 40. CISA.

Članak 40. CISA u kojem se razlikuje planirano nadziranje uz prethodno odobrenje

države B i neplanirano (hitno) nadziranje bez prethodne suglasnosti države B koje se
može provesti kada postoje „posebno žurni razlozi“ zbog kojih je bilo nemoguće
prethodno zatražiti odobrenje.

 Preduvjet: nadziranje mora biti dio kriminalističkog istraživanja.

 Osobe prema kojima se provodi:
a) kod planiranoga nadziranja: prema osobi osumnjičenoj za počinjenje KD za koje
se može tražiti izručenje (za kaznena djela za koja je zapriječena kazna zatvora od
barem jedne godine zatvora ili teža KD) ili prema osobi koja bi mogla u identificiranju
ili pronalaženju osobe za koju se može tražiti izručenje;
b) kod neplaniranoga (hitnog) nadziranja: prema osobi koja je počinila KD
ubojstvo, usmrćenje, silovanje, teško kazneno djelo protiv spolne slobode, palež,
krivotvorenje novca, krivotvorenje i izrada lažnih sredstava plaćanja, teška krađa i
razbojništvo, iznuda, otmica i uzimanje talaca, trgovina ljudima, nezakonita trgovina
opojnim drogama i psihotropnim tvarima, kršenje zakonodavstva o oružju i
eksplozivima, namjerno uništavanje korištenjem eksploziva, nezakoniti prijevoz
otrovnih i opasnih tvari, teška prijevara, trgovanje ljudima, pranje novca, nezakonita
trgovina nuklearnim i radioaktivnim tvarima, sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji,
kaznena djela u vezi suzbijanja terorizma iz Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP.

 Postupanje:
Službenici države A koji provode aktivnosti u državi B moraju u svakom
trenutku dokazati da postupaju kao ovlaštene službene osobe. Službeno oružje
se, ukoliko se države nisu drukčije sporazumjele, smije nositi i u pravilu se
smije koristiti samo u nužnoj obrani. Ulazak u domove i nejavna mjesta u
pravilu nije dopušten. Osoba koja se prati ili nadzire se u pravilu ne smije
uhititi. Po provedbi aktivnosti, službenici podnose izvješće i mogu biti pozvani
od strane pravosudnih tijela države B radi davanja iskaza.
a) kod planiranoga nadziranja: zahtjev se provodi preko središnjeg tijela
korištenjem standardnog obrasca. Središnje tijelo mora biti u funkciji 24/7. Država
moliteljica navodi koje službe provode aktivnost- samo ovlašteni službenici mogu
provoditi aktivnost. Zamoljena država može vremenski ograničiti provedbu aktivnosti
ili odlučiti da će sama preuzeti provedbu aktivnosti.
b) kod neplaniranog (hitnog) nadziranja: zamoljena država se odmah obavještava
o prelasku granice korištenjem standardnog obrasca ( u pravilu također preko
središnjeg tijela). Država moliteljica navodi koje službe provode aktivnost. Zamoljena

37
država žurno odgovara je li suglasna sa provedbom aktivnosti i pod kojim uvjetima.
Država moliteljica obavještava o činjenici prelaska granice najbliže policijsko tijelo.
Bilateralnim međunarodnim ugovorima i provedbenim protokolima se detaljnije
uređuje postupanje policijskih službenika pri provedbi aktivnosti.
Prekogranično nadziranje uređeno je Sporazumom između Vlade RH i Vlade HU (sa
Slovenijom je u pripremi Sporazum koji uređuje ovo područje) o suradnji u borbi
protiv prekograničnog kriminala (NN br. 08/2009). Čl. 12. predviđena je mogućnost
prekograničnog nadziranja uz prethodnu suglasnost u slučajevima kada se radi o
kriminalističkim istraživanjima vezanim uz osobe osumnjičene za sudjelovanje u
organiziranim zločinačkim skupinama, ili za počinjenje kaznenih djela za koja je
propisana kazna zatvora od najmanje jedne godine u skladu s nacionalnim zakonima
i propisima države policijskog tijela koje upućuje zahtjev, ili istragama vezanim uz
osobu za koju se čvrsto vjeruje da će dovesti do identificiranja, lociranja i kriminalnih
kontakata osumnjičene osobe. Nadziranje se može provoditi na cijelom državnom
području HR i HU. Ako bi zbog kašnjenja bili ugroženi interesi istrage, nadzor se
može provoditi i bez prethodne suglasnosti pri čemu se o prijelazu granice mora
odmah obavijestiti nadležno policijsko tijelo druge ugovorne strane uz navođenje
razloga. Takav zahtjev se bez odgode dostavlja središnjoj kontakt točki druge
ugovorne strane. Središnja točka za dostavu podataka u hitnim situacijama je SMPS.

4.0 Prekogranična potjera

 Prekogranična potjera je nastavak potjere u drugoj državi za osobom koja je
zatečena prilikom počinjenja ili sudjelovanja u počinjenju određenih KD ili KD za koja
se može tražiti izručenje bez prethodnog odobrenja države na čijem državom
području se provodi potjera. Potjera se može provesti i prema osobi koja je pobjegla
iz zatvora ili prema osobi koja je na izdržavanju kazne
 Pravna osnova:
a) članak 41 CISA
b) članak 20 Napulj II
c) bilateralni međunarodni ugovori.

Prekogranična potjera uređena je Sporazumom između Vlade RH i Vlade HU o

suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala (NN br. 08/2009). Čl. 13. Propisuje
kako se prekogranična potjera može nastaviti, bez prethodnog odobrenja u državi B
za osumnjičenom osobom koja je počinila ili pokušala počiniti kazneno djelo na
državnom području A, za koje je sukladno nacionalnim zakonima i propisima obiju
ugovornih stranaka propisana kazna zatvora od najmanje godinu dana te ukoliko je:

a) zatečena na djelu, ili

b) pobjegla iz istražnog zatvora, pritvora ili izdržavanja zatvorske kazne te u slučaju

kad bi kašnjenje koje bi uzrokovao postupak prethodnog obavještavanja zamoljenog
policijskog tijela znatno otežalo uhićenje počinitelja ili ozbiljno ugrozilo interese
suzbijanja kriminaliteta te ako se procijeni da policijsko tijelo zamoljene ugovorne
stranke ne bi moglo pravodobno preuzeti potjeru. O prekograničnoj potjeri država A
izvještava čim je prije moguće, a najkasnije prilikom prelaska državne granice.
Obavijest se upućuje mjesno nadležnoj policijskoj upravi prema mjestu prelaska
državne granice. Potjera se odmah prekida, ukoliko to zatraži zamoljeno policijsko

38
tijelo. Na zahtjev policijskog službenika policijskog tijela koje upućuje zahtjev koji
provodi potjeru, zamoljeno policijsko tijelo mora zaustaviti osobu za kojom se traga
radi utvrđivanja identiteta osobe ili njegovog/njezinog uhićenja. Ukoliko zamoljeno
policijsko tijelo ne zahtijeva prekid potjere te ako dotično tijelo ne može pravodobno
preuzeti potjeru, policijski službenici policijskog tijela koje upućuje zahtjev koji
provode potjeru mogu na licu mjesta zadržati osobu za kojom se traga. O tom
postupku treba odmah obavijestiti policijsko tijelo druge ugovorne stranke. Potjera se
može nastaviti na cjelokupnom državnom području država ugovornih stranaka i bez
vremenskog ograničenja, prema sljedećim uvjetima:

a) policijski službenik policijskog tijela koji provodi potjeru mora postupati prema
odredbama ovoga članka te sukladno zakonima i propisima ugovorne stranke na
državnom području čije države provodi akciju;

b) potjera se može provoditi isključivo na kopnu;

c) policijski službenik policijskog tijela koji provodi potjeru ne može tijekom potjere
ulaziti u privatni stan ili u prostorije nedostupne javnosti, a u radne prostore, pogone
ili prostore otvorene za javnost može ući samo za vrijeme radnoga vremena;

d) policijski službenik policijskog tijela koji provodi potjeru mora u svakom trenutku biti
spreman dokazati da djeluje po službenoj dužnosti;

e) pri korištenju vozila u tijeku potjere, primjenjuju se zakoni i propisi države

zamoljenog policijskog tijela;

f) odora, oznake i vanjska obilježja na vozilu policijskog službenika policijskog tijela

koji provodi potjeru moraju biti jasno vidljiva i nedvojbeno prepoznatljiva;

g) stvari nađene kod uhićenika potrebno je do dolaska nadležnih policijskih tijela

pohraniti na sigurno;

h) po završetku potjere, policijski službenici policijskog tijela koji su provodili potjeru

dužni su podnijeti izvješće o rezultatima njihovog zadatka nadležnom policijskom
tijelu ili središnjoj kontaktnoj točki druge ugovorne stranke. Na zahtjev zamoljenog
policijskog tijela, oni su dužni ostati na raspolaganju dok se u dovoljnoj mjeri ne
rasvijetle okolnosti potjere; takav se postupak primjenjuje i u slučajevima kad nije
došlo do uhićenja osobe za kojom je potjera bila poduzeta. Osobu uhićenu tijekom
potjere saslušava nadležno policijsko tijelo ugovorne stranke na državnom području
čije države je osoba uhićena. Sloboda osobe može se ograničiti samo sukladno
zakonima i propisima države gdje je osoba uhićena.

5.0. PCCC- Centri za suradnju policije i carine

PCCC razmjenjuje podatke na standardiziranom obrascu na kojem se navode podaci

o osobi, vozilu i dokumentu.
Za osobu se navodi; ime, prezime, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, te
prebivalište i boravište.

Za vozila se navodi model i tip vozila, registarska oznaka, oznaka države, broj šasije,
broj prometne dozvole i vlasnik vozila. Za dokumente je potrebno navesti da li se
radi o putovnici, vozačkoj dozvoli, dozvoli boravka, osobnoj iskaznici, vizi ili nečem
drugom.

39

Centar za suradnju sigurnosnih tijela „Dolga Vas“ - Centar u Dolgoj Vasi, u
Republici Sloveniji je mjesto gdje policije Republike Austrije, Republike Mađarske,
Republike Slovenije i Republike Hrvatske u najkraćem vremenu mogu izvršiti
razmjenu podataka koji su inače dostupni nacionalnim policijama, a potpisnicama
kvadrilateralnog ugovora omogućavaju efikasniji policijski rad. Hrvatska policija je s
radom u tom Centru započela 26.9.2011. godine.

Dunavski policijsko-sigurnosni koordinacijski centar „Mohač“ - Dunavski

policijsko-sigurnosni koordinacijski centar smješten je u prostorijama Riječnog
graničnog prijelaza u Mohaču (Mađarska). U sklopu spomenutog koordinacijskog
centra, osnovana je i sa danom 02. siječnja 2013. godine s radom je započela
Zajednička kontaktna služba Mohač, unutar koje hrvatski i mađarski policijski
službenici surađuju na razmjeni informacija.

Zajednički kontaktni centar na graničnom prijelazu Nova Sela – Bijača -

zadaće, ovoga centra, u kojem surađuju policije Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, je analiziranje i razmjena informacija bitnih za usklađenu i učinkovitu
pograničnu policijsku suradnju. Kontaktni centar je smješten u prostorijama
Međunarodnog graničnog prijelaza Nova Sela. Protokol o osnivanju zajedničkog
kontaktnog centra potpisan je 15.3.2013. godine.

Zajednička kontaktna služba na graničnom prijelazu Bajakovo – Batrovci -

kontaktna služba s radom je formalno započela 21. lipnja 2011. godine. Svrha
uspostave ove službe je učinkovita i brza razmjena informacija između policija
Republike Hrvatske i Republike Srbije, u cilju: učinkovitijeg zajedničkog i usklađenog
postupanja u suzbijanju svih oblika prekograničnog kriminaliteta osobito na području
sprječavanja opasnosti te osiguranja javne sigurnosti, zaštite života i zdravlja ljudi i
imovine, sprječavanja i progona kaznenih djela te stanja sigurnosti u nadzoru
državne granice između dvije države.

Podaci se sa PCCC mogu razmjenjivati do razine „Neklasificirano“ zaključno i mogu

se odnositi na razmjenu u skladu sa ugovorom na snazi ( u pravilu kriminalitet
lokalnog značaja). Po tzv. „lančanim“ zahtjevima (zahtjev neke države koja nije u
PCCC sa HR policijskim službenicima upućen posredstvom stranog službenika koji je
u centru zajedno sa HR policijskim službenicima- npr. upit Poljaka preko PCCC sa
Njemcima koji dalje prosljeđuju upit Austrijancima koji upit prosljeđuju HR policijskim
službenicima u Dolga Vas) HR policijski službenici postupaju uvažavajući uzajamnost
(ukoliko bi strana koja šalje zahtjev postupala po istom zahtjevu hrvatske policije).

6.0. Zajedničke ophodnje na pograničnom području

Pravna osnova:
- CISA;
- Schengenski katalog preporuka;
Bilateralni Sporazumi o prekograničnoj policijskoj suradnji s Republikom
Slovenijom, Mađarskom, BiH, Republikom Srbijom
- Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu između Vlade RH i SRJ,
Ugovorne strane jačaju suradnju u sprječavanju opasnosti i osiguranju stanja
javne sigurnosti, posebno pri osiguranju javnog reda na području sprječavanja,
otkrivanja i izvida kažnjivih djela u pograničnom području uz poštivanje propisa
koji uređuju zaštitu podataka.

40
- Opći opis postupka ophodnje (na lokalnoj razini).

Važna napomena: Prümska Odluka također predviđa zajedničke ophodnje, kao

najčešći oblik suradnje, ali ova vrsta zajedničkih ophodnji bitno razlikuje od ophodnji
po CISA-i.

Uvjeti (prema ugovorima s Republikom Slovenijom, Republikom Mađarskom,

BiH, Republikom Srbijom):
- Granične policije dvaju država mogu pod određenim uvjetima uspostaviti
zajedničke ophodnje sa specifičnim zadaćama;
- Ophodnje može provoditi samo granična policija u pograničnim
područjima;
- Nadležne jedinice granične policije definirane su Protokolom
- Općenito, zajednička ophodnja postupa u skladu s nacionalnim
zakonodavstvom države na čijem teritoriju se provodi mješovita ophodnja.
- Temeljem navedenih Sporazuma ugovorne strane jačaju suradnju s ciljem
očuvanja povoljnog stanja sigurnosti, posebno pri nadzoru državne granice,
osiguranju javnog reda na području suzbijanja kriminaliteta u pograničnom području.
- Oblici suradnje: razmjena informacija između ugovornih stranaka, međusobno
komuniciranje i telekomunikacijska povezanost, usklađivanje policijskih aktivnosti,
upotreba posebne policijske opreme, obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje,
pomoć pri događajima od većeg značenja, prirodnim i civilizacijskim katastrofama.
- Posebni oblici suradnje: mješovite ophodnje uz zajedničku državnu granicu,
zajedničke skupine za suzbijanje kriminaliteta, službenici za vezu, službeni tranzit i
zajednički kontaktni centri.
- Zajednička ophodnja mora sadržavati u pravilu dva domaća i jednog
gostujućeg službenika;
- Zadaće mješovitih ophodnji su zaštita zajedničke državne granice, suzbijanje
nezakonitih migracija i prekograničnog kriminala, te sprječavanje ugrožavanja javnog
reda, razmjena informacija, iskustava i saznanja o stanju sigurnosti na zajedničkoj
državnoj granici.

- u području ZONE na području "Zone na Prevlaci“, te u Boko-kotorskom zaljevu,

temeljem Aneksa IV o sastavu, ovlastima i postupanjima mješovite policijske posade
i uporabi policijskog plovila u Zoni, zajedničke mješovite policijske ophodnje
policijskih službenika RH, te Republike Crne Gore, provode nadzor u području zone.
Mješovite policijske posade čine 4 policijska službenika, dva policijska službenika RH
i Crne Gore.

Policijske ovlasti:
- policijski službenici tretiraju se kao policijski službenici druge države u slučaju
počinjenja kaznenog djela;
- policijski službenici imaju pravo nositi službenu odoru ili vidljive službene oznake,
koristiti komunikacijsku opremu, tehničku opremu za nadzor, službene automobile i
druga tehnička sredstva;
- Uporaba vatrenog oružja - u nužnoj obrani;
- Policijski službenici u mješovitoj ophodnji postupaju u okviru ovlaštenja utvrđenih
Sporazumom, dok daljnji postupak preuzima nadležno tijelo na lokalnoj razini na
čijem se području obavlja ophodnja;
- Predaja, odnosno preuzimanje osoba, predmeta i dokaza provodi se sukladno
nacionalnom zakonodavstvu ugovorne stranke na čijem se području obavlja
mješovita ophodnja;

41
- Predstavku na postupanje policijskih službenika u mješovitoj ophodnji rješava ona
ugovorna stranka na čijem se području provodila mješovita ophodnja. Izvješće u vezi
s rješavanjem predstavke dužni su podnijeti svi članovi ophodnje. O predstavci i
ishodu obavještava se druga ugovorna stranka.

42