Professional Documents
Culture Documents
Section 1 Final Tetum
Section 1 Final Tetum
Konteúdu
2
MOU: Memorandum of Understanding/Memorandu Entendimentu
PE: Polyethylene pipe/Kanu Polyethylene
PN: Pressure Nominal/ Nominal Tekanan
PSF: Promotor Saude Familiar (environmental health promoter)
PVC: Polyvinyl Chloride
RWASH: Rural Water Sanitation Hygiene/Bee, Saneamentu, Ijiene Rural
RWSSP: Rural Water Supply and Sanitation Program nebee AusAid finansia
(orasnee hanaran BESIK)
SAS: Serviço De Águas E Saneamento (Water and Sanitation Services)
SDA: Sub District Administrator/Administrador Sub-Distritu
Suco: Estrutura Administrativa nebee halibur Aldeias lubuk ida
3
Ministério das Infra - Estruturas
SECRETÁRIO DE ESTADO DA ELECTRICIDADE ÁGUA E URBANIZAÇÃO
DIRECÇÃO NACIONAL DE SERVIÇOS DE ÁGUA E SANEAMENTO
Konteúdu
4
OBJETIVU NO ÁMBITU
Edisaun “Diretrizes Abastesimentu Be’e Rural” ida ne’e troka “CWSS ni-nia Diretrizes
Be’e no Saneamentu Komunidade” edisaun 2005. Revizaun tuir mai sei halo iha
2016. Durante periodu ida nee, delegasaun poder ba munisípiu sira iha
probabilidade atu akontese no knar no responsabilidades nebee temi iha diretrizes
nee bele muda.
Aera rural sira reagrupa komunidade sira hotu, la inclui area néebé identifika tiha ona
liu hosi Conselho de Ministros nudar area urbana. Urbana inklui kapital Distrito ho
cidade balun sub-distrito nian.
Objetivu diretrizes nee nian mak atu fo prinsípius jerais, prosesu no padraun servisu
nian sira nebé Fornesedor Servisu sistema abastesimentu be’e sira iha Timor Leste
tenki kumpri. Auditóriu prinsipal ba diretrizes ne’e mak DNSAS, DSAS, kontraktor
sira, ONGs no organizasaun internasional sira. Maibee, fornesedor servisu sira seluk
mos sei responsável ba DNSAS no sei rekere mos atu kumpri rekizitu mínimu nebee
deskreve iha diretrizes nee.
Ijiene no saneamentu la inkluidu iha diretrizes nee. Fokus tau ba abastesimentu be’e,
husi bee-matan too ba fatin abastesimentu. Manuzeamentu,
armazenamenu/penyimpanan, transporte no tratamentu bee alein de fatin
abastesimentu sei hatama iha diretrizes ijiene no saneamentu aban-bainrua nian.
Diretrizes abastesimentu bee ne’e define prátika diak liu iha Timor Leste ba:
x Planeamentu, implementasun, operasaun no manutenansaun servisus
abastesimentu be’e komunidade rural nebee sustentável no ektitativu.
x Mobilizasaun instituisoens, komunidades no individual sira atu administra
rekursus be’e iha forma integradu no jéneru ekitativu.
x Jestaun no monitoramentu prestasaun servisus be’e no operasaun.
PRINSÍPIU SIRA
2. Be’e nudar rekursu importante teb-tebes no mos limitadu ida atu suporta
moris, kresimentu no meiu-ambiente; tanba ne’e tenki maneja nia ho forma holístiku
entre ni-nia utilizador sira.
3. Feto sira kaer kna’ar importante teb-tebes ida iha provizaun, jestaun no
protesaun abastesimentu be’e no tanba ne’e tenki iha kna’ar sentral ida iha prosesu
foti desizaun konabá dezenvolvimentu no jestaun abastesimentu be’e.
4. Be’e iha valor ekonómiku ida iha ni-nia uzu/penggunaan hot-hotu. Tenki
konsidera bee nee nudar bem ekonómiku ida.
5
5. Abastesimentu be’e tenki sai parte hosi esforsu jestaun integradu ida –aldeias,
sucos, sub distritus, distritus-. entre setores, ministerius, no divizaun administrativa
sira
6. Transparénsia iha etapa hot-hotu siklu projetu nian ezije atu informasaun nebé
suli entre parte interesadu sira bele nakloke ba eskrutíniu husi públiku.
7. Sustentabilidade tenki sai fator motriz/penggerak iha dizain sistema be’e hot-
hotu no implementasaun nia kotuk.
10. Fahe ba malu no alokasaun rekursus be’e sei maneja iha nível lokal liu nebé
bele pratika, ho partisipasaun hosi ema sira nebé afetadu diretamente, inkluzive ema
iha antes no mos depois pontu utilizasaun.
11. Apoiu Governu nian ba komunidade ba niveis nebee konkorda ona esensial
ba asesu sustentável ba bee.
12. Sei maneja no dezenvolve rekursus be’e tuir dalan ida nebé prevene konflitu
potensial ruma entre utilizador no la’os utilizador sira.
14. Nain rekursus naturais nian defini iha dekretu lei bee 2004, sei respeita nain
lokal no direitus adat nian maibee la troka dekretu lei nee1.
15. Títulu legal ba ativu fíziku hot-hotu sei transfere ba governu no komunidade
nudar konkorda ona iha finalizasaun no entrega kontratu. Ho propriedade mai
responsabilidades.
1
Haree Dekretu Bee, Lei 2004/4 iha Aneksu
6
PADRAUN SIRA
DNSAS rekoñese katak kondisaun sira oranee nian iha área rural barak iha Timor-
Leste sei la permite parseiru sira atu halo-tuir padraun rigorozu sira nebee bele
difikulta dezenvolvimentu abastesimentu bee rural. Maibee, projetus abastesimentu
bee foun ka reabilitadu hot-hotu sei kumpri rekizitu mínimu nudar deskreve ona tuir
mai. Bainhira la kumpri padraun sira ne’e tenki justifika no hetan aprovasaun hosi
reprezentantes SAS Distritu lokal.2
2
Sei koalia konabá padraun tékniku sira iha Seksaun 3.
3
7
Parámetrus Rekizitu minimu Padraun sira nebee rekomenda
sira
Debit bee minimu 0.2l/ponto 0.25l/ponto
iha torneiras
Asesu
Distansira máximu 200m / kuran husi 100m
entre uma no fatin minutu 5 tempu lao
kuru bee fila
Númeru máximu Ema 100 Ema 50
ema nebee serve
iha fatin kuru bee
Kobertura minimu 80%4 100%
ba komunidade ida
Ema defisiente sira Umakain sira ho Dezeña on no buka ona fatin ba
ema defisiente infraestrutura bee mos nian atu fasilita
mapa tihaona asesu ba bee mos ba ema defisiente
durante prosesu sira
CAP no halo ona
esforsus atu fasilita
asesu ba bee mos
ba ema deefisiente
sira
Sosial
Numeru GMF 1 ba aldeia ida 1 ba aldeia ida
Númeru mínimu 50%6 50%
feto sira ba GMF5
ida
Periodu dezeñu Tinan 10 Tinan 20
fasilidade
4
Labele akomoda povoasaun/pemukiman hot-hotu ho forma ekonómiku iha rekizitu distánsia 200m.
5
Inklui feto sira iha pozisaun jerénsia ka tékniku nudar deskreve ona iha Tabela 2, Seksaun 2.
6
Ba númeru impar/ganjil membrus GMF nian, favor haree Tabela 2, Seksaun 2
8
Parámetrus Rekizitu minimu Padraun sira nebee rekomenda
sira
Kualidade
Kualidade bee iha La merak, la iis, Kumpri diretrizes WHO nian no tuir
fatin kuru bee sabor/rasa ka kor. indikadores governu nian8
Tenki nono uluk bee
nee molok atu hemu.
Survey saneamentu
ramata ona no
minimiza ona risku
sira7
Pozisaun posu nian 30m ka/no aas husi 30m ka/no aas husi latrina(sira)/fahi
latrina(sira)/fahi luhan luan (sira) no fonte kontaminasaun
(sira) no fonte sira seluk
kontaminasaun sira
seluk
Finanseiru
Kontribuisaun Komunidade ida-idak Tenki taka kustu médiu O&M9
mínimu umakain mak sei deside.
nian ba O&M
7
Haree formuláriu survey saneamentu iha seksaun 4
8
Haree Formuláriu Análize Kualidade Bee iha Seksaun 4. Revizaun sira ba padraun kualidade bee nasional
ministériu mak halo ona iha momentu publikasaun
9
Folin indikativu ba sistema ida – iha segundu trimester ka 2010- hanesan tuir mai:
Sumur bor no Posu kee ho Posu kee ho liman Sistema gravitasaun Seluk
bomba liman la iha ho bomba liman
bomba
Kustu ba sistema $5000-$60000 $700-900 $1000-$2500 $1000-2000 ba kada Variavel
foun kaanu metru 100
9
KRITÉRIU
10
Bee matan seguru ida define tiha nudar: tabela bee rai okos 3m iha superfisie rai–.
11
Bazeadu ba padraun Sphere
12
Insidénsia moras deklarasaun obrigatoriu iha top 10 tuir grupu idade
10
Distritu deskobre katak komunidade A prienxe kritériu 1, 5, 6, tanba nee ni-nia pontu
vulnerabilidade hamutuk 40%. Komunidade B prienxe kriteriu 2,4 no 6 ni-nia pontu
vulnerabilidade hamutuk 50%. Tenki fo prioridade ba Komunidade B.
Maibé, tenki kuidadu atu hanoin konabá rezultadus ho tamañu komunidade nian.
Tenki fo prioridade ba serve númeru ema bot liu bainhira komunidade sira iha Pontus
neebe kuaze hanesan. Iha ezemplu ida uluk, se komunidade A bot liu dala rua hosi
tamañu komunidade B, maka tenki fo prioridade ba komunidade A.
11
ANEKSU Dekretu Bee, Lei 2004/4 iha
12
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE
GOVERNO
Decreto-Lei no 4.../2004
We-hemu mak nudar recurso ida nebe la tahan kleur no fraco tebes, maibé importante mai ita
nia moris hodi haburas ita nia hela fatin, tanba nia valor ekonomiku nebe ema barak uza no
Estado tenke buka tau matan no fo valor tuir hakerek iha Constituição.
Constituição mós reconhece katak Estado mak kaer buat karan tomak hamutuk ho nia valor
social iha rai leten nebe Constituição haruka atu buka uza lolós no fahe-hanessan buat hirak
nee, tuir interesse nacional.
Hodi hatene katak processo gestão no poupa we nian, nebe feto sira iha knar boot uitoan, sei
baseia ba iha participação ema hotu nian: ema nebe uza we, sira nebe kaer ekonomia no knar
fahe we nian.
Estabelece tiha ona regime ba fahe we nian ba ema hotu, tuir sistema lisan fahe we nian no tau
iha fatin responsabilidade Estado nian iha área ida nee.
Nunee, Governo hatun decreto, nudar hakerek iha número 3 hosi artigo 115o Constituição
República nian, hodi sai nudar lei, hanessan tuir mai nee:
CAPÍTULO I
Disposições Gerais
Artigo 1
Definição balun
Área urbana – mak cidade capital no sede distrito no sub-distrito ida-idak iha Timor-Leste;
Assistência técnica – mak equipamentos kiik nebe fo atu hadia buat kiik ruma nebe at iha
Sistema Abastecimento We nian nebe comunidade mak kaer, maibé laós Serviço We no
Saneamneto mak kaer responsabilidade iha hala’o no manteim sistema Abastecimento We
nian iha povoação, aldeia kah comunidade ida nia laran;
Consumidores : mak ema nebe beneficia-an ho we nee;
Consumo público – mak wainhira we nee tama iha ema nia hela fatin, iha uma faan-fatin kah
uma industria fatin nebe consumidor ida mak usa kah explora.
Pessoal Autorizado – mak ema ida kah klibur nebe Serviço de Águas no Saneamento mak
foti liu hosi surat ida, atu ema kah klibur nee bele halao nia knar no nia servisu tuir hakerek
iha diploma nee.
13
Ponto Abastecimento nian – mak fatin nebe Sistema Abastecimento We nian iha ligasaun ho
fatin-fatin nebe we tama ba nebe sai nudar we-matan hodi suli hosi sistema nee;
Ponto Ligasaun nian - mak
i) fatin nebe Serviço de Águas e Sanemaneto tau contador hodi liga ba cano we
nian hosi instalação consumidor nian; kah
ii) karik la iha contador, mak fatin tutan cano nian hosi cano jeral ba cano nebe
lori we ba consumidor no cano nee iha ligasaun ho cano transmissão ho
distribuição we nian.
Artigo 2o
Âmbito no Objecto Aplicação nian
Decreto ida nee hamosu no harí condições fahe we nian ba uma kain sira.
Artigo 3.o
Knar universal
1. Estado mak kaer kbiit atu hamosu no hala’o ba oin knar universal ida konaba fahe we
nian.
2. Estado kah comunidades sira mak halao knar universal konaba fahe we nian, hodi harí
klibur balun atu tau-liman ba we.
3. Ho klibur we nian sira nebe iha, labele fali prejudica direito Estado nian atu intervem
iha fatin-fatin iha cidade liur.
Artigo 4.o
Objectivos
1. Sistema Abastecimento We nian nee atu haré katak comunidades Timor-Leste nian
sira hetan duni we, nudar buat importante ida ba sira nia isin diak.
2. Atu haré ba objectivos hirak nebe hateten tiha ona iha numero sira uluk nian, mak
Serviço de Águas e Saneamento sei buka:
a) atu fahe we ba público ho diak, metin no nafatin ba oin iha cidade laran;
b) iha tempo naruk bele simu hosi consumidores sira ossan nebe Serviço de
Águas e Saneamento gasta ba hetan we; no
c) iha nivel nacional bele facilita ho didiak, metin no nafatin ba oin we ba ema
hotu nebe hela iha cidade liur, liu hosi sistema ida nebe comunidades sira mak
kaer abastecimento we nian.
CAPÍTULO II
SISTEMA ABASTECIMENTO WE NIAN
Artigo 5.o
Definição
Sistema Abastecimento We nian mak nudar sistema fahe we nian, no kona mos ba atu liga
cano hodi halolo no fahe we, contador, bomba we nian atu dada we iha cano ba halolo no fahe
14
we, válvulas (nanal-oan), fatin ba ta’es no hamós we nian, torneira pública (we-matan ba
público), no instalações ba armazena we nian.
Artigo 6.o
Coordenação ho Órgãos Governo nian sira seluk
Atu hatene lolós katak objectivo diploma nee nian bele to’o iha nia objectivo mak Director do
Serviço de Águas e Saneamneto sei serviço hamutuk no hala’o consulta bebeik ho
responsáveis ba serviço governo nian sira nebe iha kbiit ba :
a) recurso we nian, atu bele cumpre planos, estrategias, programas no actividades liu
hosi coordenação.
b) Desenvolve Planos konaba Gestão we nian, tama mós administrasaun iha distrito,
hodi bele garante atu planos hirak nee bele assegura benefício ida nebe diak ba
povo Timor-Leste nia isin diak, ba agricultura no meio-ambiente;
c) Desenvolve economia Timor-Leste nian, hodi bele assegura katak planos,
estratégias no programas hosi knar hirak nee bele halo economia no lucros sai diak
liu tan ba Timor-Leste.
Artigo 7.
Relatório hosi Serviço de Águas e Saneamento
1. Serviço de Águas e Saneamento tinan-tinan ho prazo loron 60 liu tiha tinan fiscal sei
hatoo relatório konaba astividades nebe iha relasaun ho gstão sistema Abastecimento
we nian.
2. Relatório nee renke fo-sai ba ema hotu no iha relatório nee nia laran sei hakerek ba
ano fiscal oin mai nian konaba:
a) capítulo ida konaba tetu ossan nebe tama no sai;
b) capitulo ida konaba demonstração no descrição ba actividades hirak nebe
hala’o tiha ona, no iha significado boot;
c) capítulo ida nebe hakerek iha laran konaba osan hirak nebe tama
3. Iha tinan ida-idak nia laran Serviço de Águas e Saneamento tenke tetu konaba sasan
hirak nebe pertence ba nia kah nia mak kontrola.
Artigo 8.o
Registo Sistema de Abastecimento We nian
15
3. Registo nee bele sai nudar acessível ba consulta iha sede Serviço das Águas e
Saneamento nian no mos iha serviços distritais, durante horas bain-bain ba consulta
nian.
4. Serviço de Águas e Saneamento tenke tau klibur sira nebe halao gestão ba we ne’e nia
naran.
Artigo 9.0
Caracteristica cano nian nebe normal
1. Serviço de Águas e Saneamneto hatur normas técnicas nebe nia sei halo tuir:
a) hakoi cano ba we nian;
b) cano nebe we sei halai .
2. Serviços de Água e Saneamento, tenke haré atu ema hotu halo tuir buat nebe hakerek
iha número 1 iha artigo ida nee nia laran.
3. Normas ho linhas orientação nebe Serviço de Águas e Saneamento estabelece tenke
fo-sai iha Jornal da República, no bele haklake ba ema hotu.
CAPÍTULO III
FAHE WE IHA CIDADE LARAN
SECÇÃO I
Sistrema Abastecimento We nian iha cidade laran
Artigo 10.o
Gestão
Artigo 11.o
16
1. As plantas de todas as zonas de abastecimento de água ficarão acessíveis ao público na
sede do Serviço de Águas e Saneamento, e nos seus serviços distritais, durante o
horário normal de expediente.
SECÇÃO II
FORNECIMENTO
Artigo 12.o
Deveres atu fornece we nian
1. Serviço de Águas e Saneamento iha obrigação atu fornece we ba ema nebe hetan we
molok diploma nee tama iha vigor.
2. Hakat liu tiha artigo ida tuir mai nee, iha zona abastecimento we nian ida, Serviço das
Águas e Saneamneto hetan obrigação atu estabelece ligação ba Sistema abastecimento
We nian ba naran consumidor ida nebe selu tiha ona ba tarifa ligação nian.
3. Serviço de Águas e Saneamneto sei buka atu fornece we ba consumidores sira tuir
forma regular no qualidade nebe diak tebes, atu nunee bele evita ema hirak nee hetan
prejuizos economicos.
Artigo 13.o
Ligação ba Sistema Abastecimento We nian
Artigo 14.o
Suspende tiha Ligação ba Sistema Abastecimento We nian
17
e) Nia la halo tuir normas técnicas no instruções hosi Serviço de Águas e
Saneamneto
2. Serviço de Águas e Saneamento tenke hakerek hodi avisa ba consumidor katak sei
taka tiha we no bele duni taka tiha we bainhira too loron sanulu hahú hosi loron nebe
consumidor simu surat nee, nia la justifica konaba atu taka tiha we nee.
3. Atu liga fila fali we, hafoin hakotu tiha we tanba consumidor mak sala duni, sei hala’o
depois de consumidor selu tarifa ba atu tutan fali ligação.
4. Hafoin selu tiha tarifa ba tutan fali ligação mak Serviço de Águas e Saneamento liga
fila fali we ba Sistema de Abastecimento de Água tuir horas serviço nian, no liu tiha
loron lima hafoin halao pagamento.
Artigo 15.o
Taka we hosi ligação ba Sistema Abastecimento we nian
1. Serviço de Águas e Saneamento bele hamenus we, loke tuir horas kah taka we ba
naran consumidor ida, wainhira:
a) we menus;
b) precisa duni hamenus, loke ho horas kah taka tiha atu nunee bele evita we sai
menus iha loron oin mai;
c) tanba segurança no mos atu infra-estruturas, intalação no equipamentos sira
bele sai diak nafatin kah ba serbi ema hotu nia diak;
d) Serviço de Saúde fo-sai tiha ona aviso katak we nebe suli ba consumidores sira
hetan contaminação, no katak bele sai perigo ba ema hotu nia saúde.
2. Serviço de Águas e Saneamento sei buka atu habadak tempo no loron atu hamenus we
nian, loke ho horaskah taka we nian, nunee mos atu loron no horas hirak nee labele sai
fali nudar todan ida ba consumidores sira.
3. Serviço de Águas e Saneamento tenke fo hatene loron ho horas taka kah hamenus we
nian liu hosi aviso ba público.
4. Wanhira Serviço de Águas e Saneamento haré katak nia tenke hamenus
abastecimento we nian, tuir hakerek iha número 1, mak ida nee bele halao ba
consumidores hotu-hotu ho proporção nebe hanessan.
Artigo 16.o
Politica ba tarifa We nian
18
Artigo 17.o
Tabela konaba tarifa
Artigo 18.o
Selu osan ba Manutenção kah hadia Sistema Abastecimento We nian
1. Wainhira Serviço de Águas e Saneamento hanoin katak emprendimento foun nebe atu
harí bele fali hamosu situação ida neb la diak ba funcionamento iha abastecimento we
nian iha cidade ida, nia tenke husu ba iha responsável nebe harí emp[rendimento foun
nee atu contribui ba manutenção no hadia fali parte hosi sistema abastecimento we
nian nebe sai aat tanba emprendimento nee’
2. osan nebe atu contribui nee sei sura tuir base iha :
a) diferença iha ossan nebe Serviço de Águas e Saneamento hasai ba manutenção
iha parte sistema abastecimento we nian no ossan nebe hanoin atu hasai ba
manutenção; kah
b) osan nebe atu hasai hodi hadia sistema abastecimento we nian, nebe Serviço
kde Águas e Saneamento calcula tiha ona.
3. Serviço de Águas e Saneamento buka fo hatene ba iha ema nebe halao obra nee
konaba ninia intenção atu foti cobrança ba contribuição nebe hakerek ona iha número
1 iha artigo ida nee, ihaloron 30 nia laran hafoin ema fo hatene tiha ona ba nia konaba
obra nebe atu halao, ho notificação nee sei buka hatudu kedas ona ossan nebe atu selu.
4. Ema nebe halao obra nee bele hasoru ho Ministro dos Transportes, Comuicação e
Obras Públicas hodi koalia konaba decisão nebe Serviço de Águas e Saneamento hola.
5. Naran ema ida nebe hetan aviso atu fo contribuição tuir hakerek iha artigo ida nee, nia
bele husu ba iha Serviço de Águas e Saneamento atu atu nia bele selu em prestações,
tuir tempo ida nebe labele liu fali fulan 12 nia laran.
6. Narana contribuição ida nebe sai fali tusan tuir hakerek iha artigo ida nee mak tusan
nee bele halo Serviço de Águas e Saneamento kaer nudar razão atu nia hasae ba
tribunal hodi bele tesi lia konaba tusan nee.
19
Artigo 19.o
Resolução konaba hasae kesar ba tribunal hasoru consumidores sira
4. Importante ba Serviço de Águas e Saneamento atu hetan decisão saida deit nebe la iha
contradicção iha tribunal, decisão nee hodi bele hadia falai kesar hasoru
consumidores.
SECÇÃO III
FISCALIZAÇÃO
Artigo 20.o
Direito atu tama ba hela fatin
1. Consumidor tenke husik atu durante horas servisu nian ema nebe hetan autorização
bele tama ba iha nia hela fatin, hodi bele haré buat hirak tuir mai:
a) halo inspecção ba sistema abastecimento we nian ;
b) hodi hatene lolós katak consumidor halo tir duni buat nebe hakerek iha lei, ih
adiploma ida nee nia laran no iha normas konaba tecnica nian no instruções
hosi Serviço de Águas e Saneamento;
c) atu taes tiha foer kah buat ruma nebe considera hanessan contamina we iha
sistema abastecimento nian;
d) hala’o knar Serviço de Águas e Saneamento nian kah knar seluk nebe sai nudar
parte ida iha sistema abastecimento we nian; kah
e) hala’o knar kah servisu ruma nebe iha relação ho knar ida tuir diploma ida nee
haruka.
2. Iha hala’o kbiit, ema nebe simu autorização sei buka atu :
a) hamenus estraga kah halo aat sasan, hodi buka hadia fali sasan nebe nia halo
at;
b) labele hela iha uma nee liu fali tempo nebe necesário atu hala’o servisu;
c) hasai hotu fali ferramentas, equipamentos, utensílios kah materiais hirak nebe
uza iha halao servisu nee, wainhira servisu nee hotu tiha ona;
d) molok sai hosi fatin nee, sei buka tau fila fali sasan ida-idak iha nia fatin tuir
molok hahu servisu iha neba; no
e) buka atu servisu hamutuk ho ema uma nain.
20
3. ema nebe simu autorização atu hala’o servisu nee, wainhira uma nain husu karik
cartão, nia tenke hatudu cartão, karik la iha cartão mak nia labele hela iha fatin neba
wainhira uma nain la hatan.
4. consumidor bele deit la simu ema-we nian atu tama ba iha nia hela fatin wainhira nia
iha razão ida nebe tasak no, konaba caso nee, nia tenke hatudu loron seluk ida no
horas foun ida atu ema nebe iha autorização nee, bele mai fali hala’o ninia servisu tuir
buat nebe hakerek ona iha numero 1 artigo ida nee nian, no nia sei la bele tahan netik
atu ema nee labele tama.
5. consumidor nebe la halo tuir buat nebe hakerek iha número 4 iha artigo ida nee, nia
kaer hasoru ordem nebe bele hamonu multa kiik liu mak ossan USD$25 no boot liu
mak USD$100.
CAPÍTULO IV
FAHE WE BA EMA IHA CIDADE LIUR
Artigo 21.o
Sistema abastecimento we nian nebe população mak kaer
a) Sistema Abastecimento We nian ba população iha cidade liur klibur gestão we nian
ida nebe população hili mak sei kaer, maibé labele prejudica fali direito Estado nian
atu intervem iha laran.
b) Wainhira Klibur Gestão we nian la iha mak Sistema Abastecimento We nian
população mak sei kaer.
c) Serviço de Águas e Saneamento sei buka tulun população atu bele hili klibur gestão
We nian ida.
Artigo 22o
Klibur Gestão We nian
1. Klibur Gestão We nian nebe harí tuir hakerek iha diploma ida nee sei la sai nudar ema
independente tuir lei nian.
2. Klibur Gestão We nian sei harí tuir normas no lisan nebe iha konaba área ida nee.
3. Konaba hahalok ida nee tenke iha mós documento ida nebe ulun fatin neba nian no
ulun hosi klibur Gestão We nian bele assina.
4. iha documento nee nia laran sei tama mos elementos balun hanessan tur mai nee:
a) oinsa klibur hola conta we nian nee halao sira nia knar;
b) obrigação nebe Klibur hola konta We nian nee buka atu hala’o ninia obrigação
hodi hatama we ba ema nebe sai nudar membro hosi Klibur nee.
c) Nai ulun sira no ema responsáveis sira iha Klibur hola konta We nian;
d) buka alternativa oinsa atu hatama we ba membros Klibur nebe hola konta We
nian
e) oinsa selu servisus we nian
f) oinsa hetan solução ba lia-kesar ruma;
g) hola conta osan hirak nebe tama hodi selu servisu we nian; no
h) fahe we ba membros Klibur hola konta We nian.
5. Ulun hosi Klibur Hola Konta We nian mak iha responsabilidade atu hakerek
dokumento ida tuir hakerek nanis ona iha numero 3 hosi artigo ida nee.
6. bele harí Klibur Hola Konta We nian ida liu hosi documento ida nebe husu iha artigo
ida nee iha nia número 3.
21
7. Ministro dos Transportes, Comunicação e Obras Públicas hamutuk ho Ministra do
Plano e das Finanças tenke estabelece tarifa as liu nian ida nebe klibur hola konta we
nian bele kobra osan hodi haré mos ba sistema abastecimento we nian nebe
complicado.
Artigo 23.o
Hola Konta Sistema Abastecimento We nian
1. Klibur Hola Konta we nian mak kaer responsabilidade atu hatama we ho didiak, lós no
metin nafatin ba iha população nia uman.
2. abastecimetno we nian ba fatin hirak iha cidade liur sei halo tuir normas ho lisan
haruka no liu-liu tuir:
a) kaer ba lisan hodi hili ulun no membros klibur nian sira nebe mak atu hola
konta we iha vila kah população ida nia laran.
b) Kaer ba lisan hodi hatudu ossan ba selu tarifa kah knar nebe serviço de
abastecimento we nian hala’o;
c) Kaer ba lisan iha hamutuk hatan atu fahe we iha aldeia kah população nia leet;
no
d) Kaer ba lisan iha buka solução ba lia kesar sira.
3. Serviço de Águas e Saneamento tenke tau matan no avalia eficácia global konaba
Klibur Hola Konta We nian atu nunee bele hetan objectivos hosi diploma ida nee nian.
4. Karik precisa, Serviço de Águas e Saneamento bele tau matan no avalia servisu nebe
Klibur Hola Konta We nian halao.
Artigo 24.o
Fahe we hosi população ba população, kah iha população nia laran rasik
1. klibur holakonta we nian tenke lao tuir norma no lisan konaba fahe we nian iha
população nia laran kah hosi população ba população seluk.
2. Serviço de Águas e Saneamento tenke tulun ho assistência técnica hodi facilita fahe
we hosi população ida ba população seluk.
3. Serviço de Águas e Saneamento bele tulun população sira hodi resolve lia kesarruma
nebe mosu;
Artigo 25.o
Tulun técnica nian
1. Serviço de Águas e Saneamento sei buka atu koordena assistência técnica nebe Klibur
Hola Konta We nian halao.
2. Karik Serviço de Águas e Saneamento iha kbiit financeiro no equipamento nia bele
kaer responsabilidade atu hari obra, hola konta we no manutenção ba sistema principal
hosi cano hirak nebe hatoo we ba iha sistema abastecimento we nian ida nebe aldeias
oin-oin kah população oin-oin mak kaer.
3. Atu halo tuir nudar hakerek ona iha numero ida uluk, mak aldeias ho população sira
tenke selu tarifa ida ba iha Serviço de Águas e Saneamento hodi bele taka fali servisdu
hola konta we no manutenção ba sistema principal cano nian.
4. Serviço de Águas e Saneamento tenke hanoin ona iha sira nia orçamento anual osan
hira mak atu selu ba klibur hola konta we nia assistência técnica.
22
CAPITULO V
DIPLOMAS BA HALAO KNAR NIAN
Artigo 26.o
Diplomas ministério nian
3. Diplomas Ministeriais konaba atu halao diploma ida nee tenke hatudu ba ema hotu
haré atu bele consulta iha servisu fatin Serviço de Águas e Saneamento hahú loron
nebe fo-sai diploma nee.
CAPÍTULO VI
KASTIGU
Artigo 27.o
La halo tuir ordem no osan multa
1. hahalok hirak hanessan tuir mai nee bolu naran contra-ordenação kah la tuir ordem:
a) hodi equipamento Serviço de Águas e Saneamento nian atu halo servisu seluk;
b) la husik ema autorizado atu tau matan ba riku-soi Serviço de Águas e
Saneamento nian;
23
c) atu hetan fim seluk, belok fali we ba consumidor ida nebe la tuir autorização
hosi Seriço de Águas e Saneamento nudar hakerek ona iha diploma ida nee;
d) hatutan cano ba iha sistema abastecimento we nian nebe Serviço de Águas e
Saneamento la autoriza; kah
e) uza bomba electrica atu hasi we hosi cano público;
f) faan fali we nebe hasai directamente hosi sistema abastecimetno we nian;
g) klibur hola konta we nian cobra ossan makaas liu fali osan nebe diploma ida
nee hatudu iha ninia artigo 22o iha número 7.
2. hahalok hasoru ordem nebe hakerek iha diploma ida nee sei hetan kastigu hodi multa
osan dólar hosi 50 too 500 kah hosi osan dolar 100 too 1000, tuir hahalok nee klibur
ida kah ea nain ida mak haktuir.
3. notificação atu selu multa ba contra-ordenação nebe hakerek tiha onaiha nee, bele
considera hanessan título executivo atu Serviço de Águas e Saneamneto bele lori ba
tirbunal maibé laós atu prejudica responsabilidade civil ema nebe halo sala.
Artigo 28.o
Oinsa halao processo no multa nebe atu aplica
1. Tuir hakerek iha diploma ida nee Director do Serviço de Águas e Saneamento deit
mak iha kbiit atu aplica multa.
2. Serviço de Águas e Saneamento deit mak iha kbit atu foti no haruka halao processo
konaba hahalok hasoru ordem.
3. osan multa nebe ema selu sei haruka ba iha Estado.
Artigo 29.o
Dieito atu hetan recurso
Ema bele halo recurso ba iha Ministro dos Transportes, Comunicação e Obras Públicas
konaba decisão nebe Serviço de Águas e Saneamento hatun
Artigo 30.o
Valor probatório hosi registo Serviço de Águas e Saneamento nian
Informações hirak nebe hakerek iha registo Serviço de Águas e Saneamento nian sei sai nudar
prova konaba factos hirak nebe sei subar-an no too factos hirak nee bele haksesuk iha
tribunal.
CAPÍTULO VII
DISPOSIÇÕES IKUSLIU NIAN
Artigo 31.o
Revogação no normas transitórias
1. legislação sira uluk nebe sai la hanessan ho disposição hirak nebe tama iha diploma
ida nee, sei lakon tiha.
2. disposições hosi lei ida uluk nian konaba normas técnicas no regulamento sei vale
nafatin too normas foun konaba técnica no disposições regulamento nia mosu.
3. notificação sira nebe fo-sai tuir hakerek iha Directiva no 2000/6 UNTAET, konaba
tarifas serviço nian, hatutan cano no hatutan tenik cano bele hateten katak notificação
nee fo-sai tuir hakerek iha diploma ida nee.
24
Artigo 32.o
Sai vale
Diploma ida nee sei sai vale iha loron tuir mai nian hafoin fo-sai tiha diploma nee rasik.
Aprovado iha Conselho de Ministros, iha loron ...., fulan Dezembro, tinan 2003
Primeiro-Ministro
Promulgado iha
Presidente da República
25