EUROPSKA NORMA

EUROPEANSTANDARD
NORME EUROPEENNE
EUROPAlSCHE NORM
ICS 91.100.15

lspitivanje granulometrijskih s v ~ b t a v aagregata-8 dio:

-
Procjena fini h f estica OdredicP&n&~-ekvivalenta pijeska
""t*, &
,*x, b ,&ti

Priifverfahren fiir geornetrische

Tests for geometrical properties of Eigenschaften von
caractiristiques g
aggregates - Part 8: Gesteinskornungen - Teil 8:
granulats - partie 8:
Assessment of fines - Sand Beurteilung von Feinanteilen,
des fines - Equivalent
equivalent test Sandaquivalent - Verfaren

Ovu evropsku norrnu odobrio je CEN 19 veljaEe

'.
.-
~ l a n o vCEN-a
i rnoraju se prid 8 ~ k ~ y a ~ ' ~ unutarnjih
~ ~ ~ propisa
~ ~ ~u kojirna
~ ~ su ~ utvrdeni
~ - o uvjeti
v i pod
h kojima se
ovoj europskoj norrni daje slaf%??~&@~e norme be* ikakvih promjena. Najnoviji popisi i bibliografske uputnice Xoje
se odnose na nacionalne norrne d@gzt&kazahtjev dobiti u SrediSnjoj upravi CEN-a ili od bilo kojeg njihovog Elana.
%.

Postoje tri verzije ove eucopske norme&ngleska, francuska, njernaeka). Verzija na bilo kojern drugom jeziku, nastala
prevodenjern pod pa@~oviteljshvom Clana CEN-a na njegov vlastiti jezik i prijavljena SrediSnjem tajniStvu, ima isti status
kao sluibene ver~ge. .~
..
."vZ,
.XIh'
e
'v ,&$.,
'*" \i,
Clanovi CEN-a su ii$&igna$ tijela r a normizaclju slijedeeih zernalja: Austrije, Belgije CeSke, Danske, Finske.
Francuske, GrEke, ~sla@&~~!rske,Italije, Luksernburga; Nizozernske, NjernaEke, NorveSke, Portugala, Spanjolske,
Svicarske i Ujedhjenog Kraljevstva.

EUROPSKI ODBOR ZA NORMIZACIJU

EUROPEAN COMMITEE FOR STANDARDIZATION
COMITE EUROPEEN DE NORMALISATION
EUROPAISCHES KOMITEE FUR NORMUNG

SrediSnja uprava: rue de Strassart 36, 8-1050 Brussels

Management Centre: rue de Stassart, 36 6-1050 Brussels

0 1999 CEN Sva prava uporabe u bilo kojern obliku i na bilo koji Ref. br. EN 933-8:1999 H
naEin zadriavaju nacionalni Elanovi CEN-a
 / Strana 2
EN 933-8:1999
1 Sadriaj

1 Stranica

I Predgovor ......................................................................................................... 3
..
1. Podrucje primjene ...........................................................................................4
.
2 . Upuc~vanjena druge norme ............................................................................4
r

..
3 . Definicije......................................................................................................4

4 . NaCelo...........................................................................................................................
4

5 . Reagensi .........................................................................................................
5
..
6 . Uredajr i oprema .............................................................................................
5

7 . Pripema ispitnih uzoraka .............................................................................. I 0

8 . Postupak.................................................................................................... I 0

9 . IzraEunavanje i izragavanje rezultata ..............................................................13

10.IzvjeStaj o ispitivanju ................................................................................... 13

Dodatak A ( normativan ) Postupak odredivanja vrijednosti ekvivalenta pijeska

..
f r a k c ~ e014 mm.................................................................................................
13

Dodatak B (obavijesni) Primjer obrasca o ispitivanju................................................

14
Strana 3
EN 933-8: 1999

Predgovor

Ovu europsku normu pripremio je Tehnikki odbor CENITC 154 "Agregati", kojeg se tajnistvo
nalazi u BSI.

Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavom identiknog teksta ili
prihvacanjem, najkasnije do rujna 1999. godine, a suprotstavljene nacionalne norme moraju se
povuci najkasnije u prosincu 2003. godine.

U skladu s Unutarnjim propisima CENICENELEC-a, nacionalne organizacije za normizaciju

sljedecih zemalja obvezne su prihvatiti ovu europsku normu: Austrija, Belgija, CeSka, Danska,
Finska, Francuska, GrCka, Island, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, NjemaEka, NorveSka,
Portugal, ~panjolska,~ v e d s k a ~, v i c a r s k ai Ujedinjeno Kraljevstvo.

Ova europska norma jedna je od niza normi za ispitivanja geometrijskih svojstava agregata.
Metode ispitivanja za druga svojstva agregata su pokrivene dijelovima sljedecih europskih normi:

EN 932 Tests for general properties of aggregates

lspitivanja opcih svojstava agregata
EN 1097 Tests for mechanical and physical properties of aggregates
lspitivanja rnehanickih i fizikalnih svojstava agregata
EN 1367 Tests for fhermal and weafhering properties of aggregates
lspitivanja toplinskog i vrernenskog utjecaja na svojstva agregata
EN 1744 Tesfs for chemical properties of aggregates
lspitivanja kernijsk~hsvojstava agregata

Europska norma " lspitivanje punila za bitumenske mjesavine " je u izradi.

Drugi dijelovi EN 933 biti ce:

1. dio: Odredivanje granulometrijskog sastava - Metoda sijanja

2. dio: Odredivanje granulometrijskog sastava - lspitna sita, nazivne velikine otvora
3. dio: Odredivanje oblika zrna - lndeks plosnatosti
4. dio: Odredivanje oblika zrna -1ndeks oblika
6. dio: Procjena znaCajka povrSina - Koeficijent protoka agregata
7. dio: Odredivanje sadriaja skoljaka - Postotak Skoljaka u krupnom agregatu
8. dio: Procjena sitnih kestica - Odredivanje ekvivalenta pijeska
9. dio: Procjena sitnih Cestica - lspitivanje metilenskim modrilom
10.edio: Procjena sitnih Eestica - Razvrstavanje punila (sijanje strujanjem zraka)
 Strana 4
" EN 933-8: 1999
1 PodruCje primjene

Ova europska norma opisuje metodu odredivanja vrijednosti ekvivalenta pijeska frakcije
012 mm u sitnom agregatu i u nefrakcioniranom agregatu. Primje~jujese na prirodne
agregate.

2 Upucivanje na druge norme

Datiranim ili nedatiranim upucivanjima ova europska norma ukljutuje odredbe iz drugih
publikacija. Ta su upucivanja navedena na odgovarajucim mjestima u tekstu, a
publikacije su dolje popisane. Ako se upucivanje odnosi na datiranu publikaciju, tada se
kasnije izmjene ili preradbe takve publikacije odnose na ovaj dio ove europske norme
samo ako su u nju ukljuEena njezinom izmjenom ili preradbom. Ako se upucivanje odnosi
na nedatiranu publikaciju, primjenjuje se posljednje izdanje te publikacije.

EN 932- 2 Tests for general properties of aggregates - Part I : MeNiods for reducing laboratory
samples (EN 932-2: 1999)

EN 9 3 2 - 5 Tests for general properties of aggregates - Part 5: Common equipment and calibration (EN
932-5: 1999)

EN 1097 - 5 Tests for mechanical and p/iysicalproperties of aggregates - Part 5: Determination of tlie
water content by drying in a ventilated oven

3 Definicije

Za potrebe ove europske norme primjenjuju se sljedece definicije:

3.1
laboratorijski uzorak
Uzorak namijenjen laboratorijskom ispitivanju

3.2
ispitni dio uzorka
Uzorak upotrijebljen u cijelosti u jednom ispitivanju

3.3
ispitni uzorak
Uzorak koji se koristi u pojedinatnom odredivanju kada metoda ispitivanja zahtijeva viSe
od jednog odredivanja svojstava.

3.4
sitne Eestice
Frakcija veliCine Eestice agregata koja je proSla kroz sito 0,063 mm.

3.5
Frakcija veliEine Eestica
Frakcija agregata koja prolazi kroz vece od dva sita i zaostaje na manjem; n i i a granica
moie biti nula.

lspitni dio uzorka od pijeska i malu koliEina otopine za flokulaciju staviti u graduirani
cilindar i protresti tako da Eestice pijeska u ispitnom uzorku izgube glinoviti ovoj. Pijesak
se tada "ispire" upotrebom dodatne kolitine otopine za flokulaciju potiskujuci sitne Eestice
iz suspenzije iznad pijeska. Nakon 20 min vrijednost ekvivalenta pijeska (SE) se raEuna
kao visina taloga izraiena kao postotak ukupne visine flokuliranog materijala u cilindru.
 Strana 5
EN 933-8: 1999

5 Reagensi

5.1 Koncentrirana otopina, napravljena od:

a) kristalinitni kalcij-klorid, CaC12X 6 H20 ili bezvodni kalcij-klorid, CaC12;

b) glicerin 99%-tni glicerol, p.a.;
c) 40 vol. % - h a otopina formaldehida, p.a.;
d) destilirana ili demineralizirana voda.

Otopiti (219 _+ 2) g kristaliniCnog kalcijevog klorida u (350 _+ 50) ml destilirane ili demineralizirane
vode, ohladiti na sobnu temperaturu i ako je to potrebno filtrirati kroz srednji ili grubi filter papir.
Dodati (480 + 5) g glicerina i (12,5 + 0,5) g formaldehidne otopine i razrijediti na 1000 mi
destiliranom ili demineraliziranom vodom i dobro promijeSati.

NAPONIENA 1 21 9 g CaC12 x 6H20 ekvivalentno je 111 g bezvodnog kalcij-klorida CaC12.

NAPONIENA 2 PreporuEljivo je koncentriranu otopinu spremiti zaSticenu od svijetla u staklene ili plastiCne
boce obujma (125 + 1) ml.

+
5.2 Otopina +a ispiranje, pripremljena razrjedivanjem (125 1) ml koncentrirane otopine (toCka
+
5.1) na (5.00 0,Ol) 1 upotrebom destilirane ili demineralizirane vode.

+% rilikom pripreme otopine za ispiranje, koncentrirana otopina se prvo snaino protrese, nakon
toga se posuda u kojoj je bila otopina nekoliko puta ispere destiliranom ili demineraliziranom vodom, te se
voda od ispiranja izlije u bocu od 5 litara prije razrjedivanja na 5 litara.

Otopinom za ispiranje ne smije se koristiti nakon isteka 28 dana od pripreme ili dok se ne zamuti
ili dok se ne pojavi talog ili plijesan.

6 Uredaji i oprema

6.1 Sva oprema, ukoliko nije drugaCije navedeno, mora odgovarati opCim zahtjevima EN 932- 5.

6.2 Dva graduirana cilindra, od stakla ili Ciste plastike (vidi sliku 1) s gumenim Cepovima i
slijedecih dimenzija:

a) debljina stjenke, oko 3 mm;

la) +
unutarnji promjer (32,O 0,5) mm;
+
c) visina (430,OO 0,25) mm.

Svaki cilindar mora biti jasno oznaCen na dvije pozicije:

a) na (100,00 _+ 0,25) mm od dna; i

b) na (380,OO + 0,25) mm od dna.
- Strana 6
EN 933-8: 1999

Dirnenzije u milirnetrima

1 Kruina oznaka

Slika 1: Graduirani cilindar

Strana 7
EN 933-8: 1999

6.3 lspitni klipni sklop, (vidi sliku 2) koji se sastoji od:

a) Stap (440,OO _+ 0,25) mm dugaCak;

+
b) zavrSni dio (25,O 0 , l ) mm promjera, Cija n i i a povrSina mora biti ravna, glatka i okomita
na os Stapa i koji ukljutuje tri vodilice sa strane za centriranje klipa u cilindru, ostavljajuci
mali odmak od stjenke cilindra;
+
c) prstena, ( 10,O 0 , l ) mm debljine, prikladnog za upotrebu s graduiranim cilindrom, sluii
kao vodilica na Sipki i , koja se istovremeno upotrebljava za pokazivanje udaljenosti
ispitnog klipa uronjenog unutar cilindra. Prsten mora ukljuCivati vijak kojim se on uCvrScuje
na Stapu ispitnog klipa te mora imati prorez za ravnalo;
d) glave klipa, postavljene na gornji kraj Sipke, koja Cini ispitni sklop, iskljuCujuci prsten,
ukupne mase od (1,OO rt 0,01 ) kg.

Dijelovi ispitnog klipnog sklopa koji se uranjaju moraju biti napravljeni od nehrdajuceg metala.

NAPOMENA Prije prve upotrebe ispitnog klipa ili graduiranog cilindra, klipni sklop treba staviti u prazan
cilindar. S prstenom koji miruje na rubu cilindra, udaljenost izmedu gornje strane prstena i donje strane
glave klipa ne smije prelaziti 0,5 mm. Ukoliko ovaj razmak prelazi 0,5 mm ili zavrSni dio ne dodiruje dno
cilindra, ova kombinacija ispitnog klipa i graduiranog cilindra se ne smije upotrebljavati.

6.5 Ravnalo o d 500 mm, graduirano u milimetrima.

6.6 lspitno sito, kvadratienog otvora 2 mm s, ukoliko je potrebno, zaStitnim sitom

6.7 Eetka za sita

6.8 Spatula

6.9 Cijev za ispiranje, (vidi sliku 3) koja obuhvaca krutu cijev od nehrdajuceg metala slijedecih
dimenzija:

+
a) vanjski promjer (6,O 0,5) mm;
+
b) unutarnji promjer (4,O 0,2) mm;
c) duljine oko 500 mm.

Cijev za ispiranje mora imati montiran prikljuCak na vrhu. Donji kraj cijevi (vidi sliku 4) mora biti
konusan, napravljen od nehrdajuceg metala, te mora imati spoj sa navojem. Rupa s promjerom
+
od (1 0 , l ) mm mora biti izradena dijametralno sa svake strane stoSca.

6.10 Boca, staklena ili od Ciste plastike, kapaciteta od 5 1 sa sifonskim sistemom, dno koje mora
biti postavljeno oko Im iznad radnog stola.

6.11 Gumena ili plastiena cijev, duljine otprilike 1,50 m unutarnjeg promjera od oko 5 mm, koja
povezuje cijev za ispiranje sa sifonom.

6.12 Lijevak, za prijenos ispitnog uzorka u graduirani cilindar (vidi sliku 5)

Strana 8
EN 933-8: 1999

Dimenzije u milimetrima

1. Dimenzije glave klipa koja klipnom sklopu bez vijka za uCvrScivanje prstena daje masu od (1 k
0,01) kg
2. Vijak za uCvrScivanje prstena
3. Prsten
4. Pribliino 15
5. 0 60 pribliino
6. Prorez na prstenu za ravnalo
7. Stap
8. 0 6 pribliino
9. ZavrSni dio
10. 3 vodilice

Slika 2: lspitni klipni sklop

Strana 9
EN 933-8: 1999

. -
S'O
.,...
= S'O L
 Strana 10
" EN 933-8:1999

6.13 Muckalica, s mogucnoScu pruzanja, vodoravnog, pravocrtnog, perioditnog i sinusoidalnog

+
hoda amplitude od (200 10) mm i frekvencije od 113 sekunde, cilindru.

6.14 Termometar, s otitanjem na I"C

6.15 Vaga, s otitanjem na 0 , l % odvagane mase.

6.16 Filter papir, srednjeg ili krupnijeg razreda

7 Priprema ispitnih uzoraka

Laboratorijski uzorak mora se smanjiti u skladu s EN 932-2 da bi dobili ispitni dio uzorka.

lspitivanje se mora provesti na frakciji 012 mm s udjelom vlage manjim od 2 % i na temperaturi

od (23 k 3) OC.

lspitni uzorak se ne smije suSiti u suSioniku.

NAPOMENA 1 U nekim slutajevima mote biti potrebno smanjiti ili povecati prirodni udio vlage kako bi se
dobio ispitni uzorak s rnanje od 2 % ali vise od 0 % vlage.

NAPOMENA 2 Ukoliko je ispitni uzorak uzet iz nefrakcioniranog agregata, laboratorijski uzorak mora biti
prosijan pri udjelu vlage manjem od 2 % na situ 2 rnm za9tiCenom sa zaStitnim sitom, upotrebom tetke za
sita kako bi se osigurala uspjeSna separacija i skupljanje svih Cestica frakcije 012 mm.

lspitni uzorak se mora smanjiti u skladu s EN 932-2 kako bi dobili dva ispitna dijela uzorka.

120(100 + w;)
Masa svakog ispitnog dijela uzorka mora biti jednaka g (zaokruiiti na najbliii gram)
100

gdje je:

w udio vlage pijeska (postotak suhe mase).

NAPOMENA Ako se traii udio vlage frakcije 012 mrn, treba se odrediti odvojeno suSenjem u suiioniku na

.
(1 10 k 5 ) O C u skladu s EN 1097-5.

8 Postupak

8.1 Punjenje graduiranih cilindara

Uliti otopinu za ispiranje (5.2) u svaki graduirani cilindar sve do donje oznake cilindra.

Pomocu lijevka uspe se ispitni uzorak u svaki graduirani cilindar, drieci c~lindarvertikalno

Dlanom ruke lupkati dno svakog cilindra nekoliko puta kako bi se istjerali mjehurici zraka i
olak5alo vlaienje ispitnog dijela uzorka.

Ostaviti svaki cilindar s ispitnim dijelom uzorka da se potopi (10 + 1) minutu.

Strana 11
EN 933-8: 1999
8.2 Muckanje graduiranih cilindara

Nakon zavrSetka perioda od 10 min zaCepi se jedan cilindar s gumenim Ceporn i postavi u
muckalicu.

Cilindar se mucka (30 + 1) a zatirn vrati na radni stol u uspravnorn vertikalnom poloiaju
NAPOMENA Vrijeme muckanja treba odgovarati broju ciklusa od (90 + 3) , upotrebom aparature opisane
u 6.13

Ponoviti postupak muckanja s drugirn cilindrorn.

8.3 Pranje

Skine se gumeni Cep s jednog graduiranog cilindra, i ispere iznad cilindara upotreborn otopine za
ispiranje, osiguravajuci da se sav materijal vrati u cilindar.

Umetne se cijev za ispiranje u cilindar ispiruci najprije stijenke cilindra otopinom za ispiranje a
potorn se gurne cijev kroz sediment do dna cilindra.

Cilindar se d r i i u vertikalnorn poloiaju da se omoguci otopir~iza ispiranje uzburkavanje i

uzdizanje sitnih Cestica i glinenih komponenta.

Dok se cilindar lagano rotira, cijev za ispiranje se polagano i jednoliko podiie

Kada se razina tekucine polako pribliii gornjoj rnarkaciji podizanje cijevi i tok se reguliraju tako da
se odriava razina tekucine na gornjoj rnarkaciji sve dok se cijev potpuno ne izvadi i tok zaustavi.

Vremenski period taloienja se zapoCinje odbrojavati odmah nakon vadenja cijevi za ispiranje.

Postupak pranja ponavlja se s drugirn cilindrorn

8.4 Mjerenje

Ostaviti svaki graduirani cilindar da miruje, bez potresanja i vibracija, (20,OO + 0,25) min
Na kraju tog perioda, upotreborn ravnala (6.5), izrnjeriti visinu h l gornje razine flokulata u odnosu
na bazu graduiranog cilindra (vidi sliku 6).

PaZJivo se spusti klipni sklop u cilindar sve dok se zavrSni dio ne zaustavi na sedirnentu.

NAPOWIENA Za vrijeme ovog postupka klizni prsten, koji joS ne smije bit; uCvrScen na Stap klipa, treba bit;
u kontaktu s vrhom graduiranog cilindra.

Narnjesti se prsten na vrh cilindra i uEvrsti vijkorn na Stap klipa.

Odredi se visina taloga hz mjereci udaljenost izmedu donje povrSine glave klipa i gornje povrSine
prstena koristeci graduirano ravnalo smjeSteno u utor u prstenu (vidi sliku 6.)

Zabiljeie se visine h, i h2 zaokruiivanjem na najbliii milimetar.

lzmjere se i zabiljeie visine h, i hn na isti naCin s drugirn cilindrom.

 Strana 12
" EN 933-8:1999

IzraEuna se vrijednost ekvivalenta pijeska (SE) kao srednja vrijednost omjera ( h i h,) x 100
dobivenih na svakom cilindru i zabiljeii zaokruiivanjem na najbliii cijeli broj.

I0 IzvjeStaj o ispitivanju

10.1 Obvezni podaci

IzvjeStaj mora sadriavati sljedeCe informacije:

a) Upucivanje na ovu europsku normu;

Strana 13
EN 933-8: 1999
b) oznaku laboratorija;
c) oznaku uzorka;
d) vrijednost SE (ekvivalenta pijeska) zaokruienu na najbliii cijeli broj;
d) datum zaprimanja uzorka;
e) zapisnik o uzorkovanju, ako je dostupan.

10.2 Moguci podaci

IzvjeStaj m o i e ukljutivati slijedece informacije:

a) ime i lokaciju mjesta uzorkovanja,

b) opis materijala i opis postupka smanjivanja uzorka;
c) mase ispitnih uzoraka;
d) udio vlage ispitnog dijela uzorka;
e) datum ispitivanja.

Dodatak A (normativan)

Postupak odredivanja ekvivalenta pijeska frakcije od 014 mm

A.l Pripreme se ispitni dijelovi uzorka i ispitni uzorci kako je opisano u toCki 7, ali upotrebom 014
mm frakcije s udjelom vlage manjim od 8%.
Strana 14
EN 933-8: 1999

A.2 Slijedi se postupak ispitivanja specificiran u toCki 8 i zabiljeie se visine hl i h2 na svakom

graduiranom cilindru.

A.3 IzraCuna se vrijednost ekvivalenta pijeska (SE4) kao srednja vrijednost omjera (h21hl) x 100
dobivenih na svakom cilindru i zabiljeii se zaokruiivanjem na najbliii cijeli broj.

A.4 IzvjeStaj o ispitivanju mora sadriavati prikladne informacije u skladu s toCkom 10, ali
zamjenjujuci vrijednost SE4 sa vrijednosti ekvivalenta pijeska u toCki 10.

Dodatak B (obavijesni)

Primjer obrasca o ispitivanju

-- -
-

EN 933-8 Laboratorij:
 Strana 15
EN 933-8:1999
I
I Oznaka uzorka: Datum:

IspitivaC:

-.
Drugi ~spitniuzorak

1 1
1 100 (hz/hr)
(zabiljeieno na jedno decimalno

1 NAPOMENA Vrijednosti 100 (hzlhr) za dva ispitna uzorka se ne srniju razlikovati za vise od 4
I

Vrijednost ekvivalenta pijeska (SE) - srednja vrijednost 100 (hzlh,) od dva ispitna uzorka.

SE = I I (zaokruieno na najbliii cijeli broj)