Deficit i dug

Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak

Teme

1. Deficit i nacionalni dug

2. Javni dug: povijesna perspektiva

3. Aritmetika dinamike duga

4. Potencijalni problemi prekomjernih dugova

5. Europska pravila o dugu i deficitu

2
Ishodi učenja

 Nakon ove lekcije moći ćete:

– Shvatiti razliku između deficita i duga i kako su povezani.

– Objasniti kako se nacionalni dug u Europskoj uniji razvijao tijekom

godina.

– Shvatiti glavne probleme s prekomjernim zaduživanjem.

– Objasniti različite načine na koje dug zemlje utječe na domaću i

međunarodnu politiku.

– Raspravljati o Paktu za stabilnost i rast.

3
Deficit i nacionalni dug
Zašto je državni deficit manji od javnog duga?

 Državni deficit je varijabla toka a dug je varijabla

stanja
 u eurozoni kao cjelini,

– deficit nacionalnih vlada je iznosio 215 milijardi eura u

2015.,

– ukupni dug nacionalnih vlada na kraju 2015. iznosio je oko

9,5 bilijuna eura.
 Državni dug se povećava kada vlada ima deficit a
opada kad ima suficit
5
Kakav je utjecaj državnog duga na gospodarstvo?

 Popularna je izjava: “državni dug predstavlja teret za buduće

generacije”
 Ali:
– dvije trećine državnog duga eurozone izravno ili neizravno je
u vlasništvu građana eurozone
• državni dug je oblik bogatstva
– državni dug se ne mora otplaćivati
• stari dug se može zamijeniti novim dugom (reprogramirati)
– mnoge su razvijene zemlje zadužene u vlastitoj valuti
• središnja banka može tiskati novac radi otplate duga (ali ne i u
eurozoni)
• S ovog aspekta je prednost ne biti u eurozoni

6
Ali: postoje problemi u svezi povećanja državnog duga
i s plaćanjem kamata

 veći dio budućih proračuna mora biti korišten za

plaćanje kamata

 to potiče rastuću nejednakost dohotka

 problem generacijske jednakosti - budući porezni

obveznici morat će platiti više kamata zbog današnjeg
zaduživanja države

7
But: postoje problemi u svezi povećanja državnog
duga i s plaćanjem kamata (nastavak)

 Zaduživanje u inozemnoj valuti:

– da bi platili kamate izražene u stranim valutama, zemlje
moraju zaraditi dovoljan prihod od izvoza i drugih izvora da
mogu platiti ne samo uvoz nego i kamate na inozemni dug

– zemlja bi mogla posuđivati više ali sveukupni problem s

vanjskim dugom raste

8
“Je li državni dug koristan?”

 Ovisi o tome što će se s njim financirati:

 Može biti koristan:

– Ako ulaganja dovedu do ekonomskog rasta i povećaju
sposobnost države da prikupi više poreznih prihoda

 ako je nužan za održavanje ili zaštitu vrijednih

aspekata života (dugom se povećava trenutna
potrošnja)

9
Javni dug: povijesna
perspektiva
Deficiti i dugovi od Srednjeg vijeka

 Europski su kraljevi redovito posuđivali sredstva kako

bi platili svoje ratne napore

 otkup teritorija

 najveći vrhunci zaduženja u proteklim stoljećima

mogu se pripisati ratovima

 u većini slučajeva omjeri duga prema BDP-u obično su

brzo padali nakon završetka ratova
11
 Britanski državni dug, % BDP-a

 Britanski državni dug prvi put je premašio 100 posto BDP-a u 18. stoljeću.
Vrhunac je doživio tijekom Napoleonskih ratova i nakon Drugog svjetskog rata.

300

250

200
Postotak BDP

150

100

50

0
1692 1712 1732 1752 1772 1792 1812 1832 1852 1872 1892 1912 1932 1952 1972 1992 2012

Source: International Monetary Fund

12
Državni dug odabranih zemalja, % BDP

 Državni dug uglavnom raste tijekom ratova, a nakon toga se smanjuje.

300

250

200

150

United States
100

50

United Kingdom
0
1880 1890 1900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

Source: International Monetary Fund

13
Državni dug odabranih zemalja, % BDP-a

 Uslijedio je opći trend porasta duga nakon 1970-ih i snažan porast nakon
globalne financijske i gospodarske krize 2008/9.

300

250
France

200

150
Italy

100

50
Germany

0
1880 1890 1900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

Source: International Monetary Fund 14

Javno zaduživanje u mirnodopskim vremenima: novi
trend iza Drugog svjetskog rata

 kreatori politika možda su pogrešno shvatili naftne šokove 1970-ih i

ranih 1980-ih (šokove ponude protumačili kao šokove potražnje)
 anticiklička diskrecijska politika u recesiji može rezultirati povećanjem
potrošnje i smanjenjem poreza ali ne i smanjenjem potrošnje nakon
što se gospodarstvo oporavi
 globalna ekonomska i financijska kriza 2008–2009 → veliki paketi
javnih izdataka za spas banaka
 važne promjene u globalnom makroekonomskom okruženju najprije
krajem 1970-ih a zatim nakon velike recesije 2008.-2009.

15
Aritmetika dinamike duga
Kako se dug akumulira? Kako se teret duga može
smanjiti?
 Deficit vodi povećanju duga
 Suficit smanjuje dug
 Gospodarski rast i inflacija mogu smanjiti teret duga

– Ako se BDP povećava brže od razine duga odnos duga

prema BDP-u se može smanjiti

– Ako je inflacija visoka, uz sve ostalo jednako, nominalni BDP

raste brže pa odnos duga prema BDP-u opada
 Zemlje mogu otplatiti svoj dug

17
Odvajanje učinaka državne potrošnje od povećanja
plaćanja kamata
 Primarna bilanca: neto zaduživanje države ili neto
pozajmljivanje bez iznosa kamata na državni dug
 primarni suficit: situacija u kojoj vlada ima suficit prije
obračuna kamata
 primarni deficit: situacija u kojoj se država zadužuje za
pokriće nekamatnih obaveza

18
 Dinamika duga u gospodarstvu sa snažnim rastom

Godina Nominalni Dug (u Plaćanje Primarni Omjer duga i

BDP (u nacionalnoj kamata (u deficit (u BDP-a
nacionalnoj valuti) nacionalnoj nacionalnoj
valuti) valuti) valuti)
1 100 100 5.0 2.0 100%
2 109 107 5.4 2.2 98%
3 119 115 5.7 2.4 96%
4 130 123 6.1 2.6 95%
5 141 131 6.6 2.8 93%
6 154 141 7.0 3.1 91%
7 168 151 7.5 3.4 90%
8 183 162 8.1 3.7 88%
9 199 174 8.7 4.0 87%
10 217 186 9.3 4.3 86%
Realni rast BDP-a: 6 % godišnje Primarni deficit: 2 % BDP-a
Chapter 16 19
Inflacija: 3 % godišnje Realna kamatna stopa: 2 %
 Dinamika duga u gospodarstvu u stagnaciji

Godina Nominalni Dug (u Plaćanje Primarni Omjer duga i

BDP (u nacionalnoj kamata (u deficit (u BDP-a
nacionalnoj valuti) nacionalnoj nacionalnoj
valuti) valuti) valuti)
1 100 100 5.0 2.0 100%
2 103 107 5.4 2.1 104%
3 106 114 5.7 2.1 108%
4 109 122 6.1 2.2 112%
5 113 131 6.5 2.3 116%
6 116 139 7.0 2.3 120%
7 119 149 7.4 2.4 124%
8 123 158 7.9 2.5 129%
9 127 169 8.4 2.5 133%
10 130 180 9.0 2.6 138%

Realni rast BDP-a: 0 % godišnje Primarni deficit: 2 % BDP-a

Chapter 16 20
Inflacija: 3 % godišnje Realna kamatna stopa: 2 %
 Dinamika duga u gospodarstvu s deflacijom

Godina Nominalni Dug (u Plaćanje Primary Omjer duga i

BDP (u nacionalnoj kamata (u deficit (in BDP-a
nacionalnoj valuti) nacionalnoj national
valuti) valuti) currency)
1 100 100 0.0 2.0 100%
2 100 102 0.0 2.0 102%
3 100 104 0.0 2.0 104%
4 100 106 0.0 2.0 106%
5 100 108 0.0 2.0 108%
6 100 110 0.0 2.0 110%
7 100 112 0.0 2.0 112%
8 100 114 0.0 2.0 114%
9 100 116 0.0 2.0 116%
10 100 118 0.0 2.0 118%

Realni rast BDP-a: 2 % godišnje Primarni deficit: 2 % BDP-a

Chapter 16 21
Inflacija: -2 % godišnje Realna kamatna stopa: 2 %
Različiti scenariji za dinamiku duga

160%

140%
Stagnacija
120%

Deflacija
Omjer duga i BDP-a

100%

Snažni rast
80%

60%

40%

20%

0%
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

22
Povećanje duga od početka Velike recesije 2008-9.

 Kombinacija
– Scenarij stagnacije

– Povećanje deficita

– Neki elementi scenarija deflacije

– Povećanje omjera duga i BDP-a

23
Potencijalni problemi
prekomjernih dugova
Potencijalni problemi prekomjernih dugova

 strah: povećana razina duga mogla bi dovesti do

povećanja udjela državnih izdataka koje treba izdvojiti
za otplatu duga
– Za većinu razvijenih zemalja to nije bio slučaj (još?)
 Potencijalno, zemlje bi mogle biti odsječene od
financijskih tržišta
– To bi moglo prisiliti zemlje na uvjetovane politike, zatražiti
pomoć MMF-a ili pokrenuti tiskanje novca
– To se dogodilo nekim zemljama u krizi eura (o tome više u
idućem predavanju)
25
Plaćanje kamata kao postotak ukupnih državnih
izdataka
 Unatoč povećanju razine duga, otplate kamata na dug su opale kao postotak
ukupnih državnih izdataka zbog neuobičajeno niskih kamatnih stopa.
25
Plaćanje kamata kao % državne potrošnje

20

15

10
Italija

Euro zona Velika Britanija

5

Njemačka

0
1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012 2014 2016

Source: AMECO 26
Kamatna stopa na 10-godišnje njemačke obveznice
 Kamatne stope na desetogodišnje njemačke obveznice stalno padaju i u 2016. su
bile čak negativne. Prinosi na ostale državne obveznice eurozone uglavnom su
slijedili ovaj trend.

12%
Kamatne stope na njemačke obveznice

10%

8%

6%

4%

2%

0%

-2%
1980 1984 1988 1992 1996 2000 2004 2008 2012 2016

Source: Macrobond. 27
Za i protiv državnog duga

 Aktivnosti s „niskim  programi koji imaju visoki

multiplikatorom“ su multiplikator
kontraproduktivne  programi koji povećavaju
 rastući dug dugoročnu sposobnost
 kamatna stopa postaje gospodarstva za rast,
toliko visoka da su poput obrazovanja
vlade odsječene od
financijskih tržišta
 monetizacija duga: rizik od
inflacije
 visoka razina državnog
duga smanjuje privatne
investicije
28
Europska pravila o dugu i
deficitu
Europska pravila za deficit i dug

 Kriteriji konvergencije
– Pravila za zemlje koje žele pristupiti eurozoni
 Pakt o stabilnosti i rastu
– Pravila za zemlje nakon ulaska u eurozonu

30
Maastrichtski ugovor 1992: Pet kriterija konvergencije

1. Inflacija: Ne viša od tri države EU s najnižim stopama inflacije plus

1,5 postotnih bodova

2. Proračunski deficit: Ispod 3 posto BDP-a

3. Omjer javnog duga i BDP-a: Ispod 60 posto ili „dovoljno smanjenje

da se približava referentnoj vrijednosti zadovoljavajućim tempom“

4. Tečaj: mora biti dvije godine u stabilnom koridoru s drugim

valutama EU

5. Prinosi na 10-godišnje državne obveznice: Ne više od 2 postotna

boda iznad prinosa u tri zemlje EU s najnižom stopom inflacije

31
Pakt o stabilnost i rastu (1997)

 pravila za zemlje eurozone o državnom deficitu i državnom

dugu koja se mogu provesti izricanjem novčanih kazni
državama članicama s prekomjernim deficitom

 držati proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a

 razina bruto državnog duga 60 posto BDP-a

 cilj srednjoročnog državnog proračuna „blizu ravnoteže ili

u suficitu“

32
 Dinamička analiza održivosti duga prema ugovoru iz
Maastrichta
 Dug u konačnosti postaje neodrživ kada raste brže nego sposobnost dužnika
da ga otplaćuje
 Može se postaviti uvjet da se dug u nekom vremenu smanjuje
 Uz pretpostavku konstantne stope rasta realnog BDP-a (g) i konstantne
stope inflacije (π) može se postaviti formula za izračun proračunskog salda
(b*) koji je potreban da se dug (d) stabilizira:
∗
𝑏 = −𝑑(𝑔 + 𝜋)
 Primjer prema kriterijima iz Maastrichta: g=2,5%; π=2,5%; dug=60% BDP-a
(0,60)
∗
𝑏 = −0,60 2,5 + 2,5 = 0,03 3%

Zadatak: Izračunajte proračunski deficit koji stabilizira dug od 82,8% uz g=2,6% i

π=1,5%! (Rezultat: -3,4%)

33
Treba li Pakt za stabilnost i rast fleksibilizirati?

 Pakt za stabilnost i rast  novčane kazne

potiče procikličke potrebne su kako bi se
fiskalne politike spriječilo da zemlje
vode neodgovornu
fiskalnu politiku
 uvesti automatske
kazne za zemlje koje
prijavljuju deficit veći
od 3 posto BDP-a

34
Pakt za stabilnost i rast promijenio se nekoliko puta

 Postao je fleksibilniji
– Deficiti iznad 3 posto: prihvaćaju se ako se smatraju
"izuzetnim i privremenim"
– obveza uravnoteženja proračuna u srednjoročnom
razdoblju: smanjenje deficita za 0,5 postotnih bodova
godišnje

 Ponovo značajno pooštren u krizi eura (ali rasprava

nije završena)

35
Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u
ekonomskoj i monetarnoj uniji

 Fiskalni sporazum: sporazum država članica

europodručja o stavljanju pravila za uravnoteženi
proračun u nacionalno pravo, po mogućnosti i u ustav

36
Važno za upamtiti (I)

 državni deficit je varijabla toka dok je dug varijabla

stanja

 dug države uglavnom raste tijekom ratova i nakon

toga se smanjuje

 korisnost državnog duga ovisi o tome što se financira

 deficiti dovode do povećanja duga a suficiti do

smanjenja duga
37
Važno za upamtiti (II)

 ekonomski rast i inflacija pomažu da se odnos duga prema

BDP-u smanji dok deflacija povećava omjer duga i BDP-a

 zemlje koje se žele pridružiti euru moraju ispuniti kriterije

konvergencije

 zemlje koje su pristupile eurozoni moraju ispunjavati

pravila Pakta za stabilnost i rast ali dosadašnja usklađenost
je bila slaba

38