BOSNA I HERCEGOVINA

IZVJEŠTAJ O STANJU TRGOVINE LJUDIMA I ILEGALNOJ

IMIGRACIJI U BOSNI I HERCEGOVINI
I
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI AKCIONOG PLANA ZA BORBU PROTIV TRGOVINE
LJUDIMA I ILEGALNE IMIGRACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2008.
GODINU

Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima

i ilegalne imigracije u Bosni i Hercegovini
 Sadržaj

I Uvod ....................................................................................................................................3
II Okvir potpore .....................................................................................................................4
Pravni okvir ......................................................................................................................4
Regulativni okvir ..............................................................................................................5
Koordinacijske strukture .................................................................................................7
Upravljanje informacijama i istraživanje........................................................................8
Izgradnja kapaciteta.......................................................................................................10
Prikupljanje resursa i budžeta.......................................................................................13
III Prevencija ......................................................................................................................14
Podizanje javne svijesti o problemu trgovine ljudima ..................................................14
IV Zaštita žrtava i svjedoka..................................................................................................14
V Opšti pregled situacije i statistički pokazatelji o žrtvama trgovine ljudima ......................16
VI Krivično gonjenje ...........................................................................................................18
VII Meñunarodna suradnja.................................................................................................18
VIII Ilegalna migracija .......................................................................................................19
Promet osoba preko državne granice ............................................................................19
Odbijeni ulasci u Bosnu i Hercegovinu..........................................................................20
Prelazak državne granice državljana zemalja visokog migracijskog rizika ................22
Izdate vize na graničnim prijelazima.............................................................................23
Osobe otkrivene u ilegalnom prelasku državne granice ...............................................23
Krijumčarenje migranata ..............................................................................................24
Boravak stranaca u Bosni i Hercegovini........................................................................25
Privremeni boravak stranaca u Bosni i Hercegovini ......................................................25
Stalni boravak stranaca u Bosni i Hercegovini ..............................................................27
Meñunarodna zaštita stranaca u Bosni i Hercegovini.....................................................28
Preduzete mjere prema strancima..................................................................................29

2
Na osnovu člana VI. tačka 3. i 4. Odluke o procedurama i načinu koordinacije aktivnosti na
sprečavanju trgovine ljudima i ilegalne imigracije u Bosni i Hercegovini i uspostavljanju
funkcije Državnog koordinatora ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 24/03 i 37/04),
Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne migracije u Bosni i
Hercegovini, Vijeću ministara Bosne i Hercegovine podnosi:

IZVJEŠTAJ O STANJU TRGOVINE LJUDIMA I ILEGALNE IMIGRACIJE

U BOSNI I HERCEGOVINI
I
IZVJEŠTAJ O PROVEDBI AKCIONOG PLANA ZA BORBU PROTIV TRGOVINE
LJUDIMA I ILEGALNE IMIGRACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI U 2008. GODINI

I Uvod

2008. godina je prva godina provedbe novog Akcionog plana za borbu protiv trgovine ljudima
u Bosni i Hercegovini. Nakon što su prethodna dva akciona plana provedena Vijeće ministara
Bosne i Hercegovine je usvajanjem novog Akcionog plana iskazalo svoju opredjeljenjost za
nastavak aktivnosti usmjerenih prema borbi protiv trgovine ljudima. Novi akcioni plan i dalje
je zasnovan na sveobuhvatnom pristupu, definira ciljeve i predviña aktivnosti u sva tri
segmenta borbe protiv trgovine ljudima: krivičnom gonjenju počinilaca krivičnih djela
trgovine ljudima, zaštiti žrtava trgovine i prevenciji s tim da je težište atkivnosti stavljeno na
zaštitu domaćih žrtava trgovine ljudima koje u posljednjih nekoliko godina predstavljaju
veliku večinu identifikovanih žrtava trgovine.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 2008. godine usvojilo i Strategiju u oblasti migracije
i azila i odgovarajuće akcione planove. Usvajanjem ove Stretegije Vijeće ministara je takoñer
iskazalo svoju opredjeljenost za daljnje unaprijeñenje upravljanja granicom, migracijama
azilom. Strategija u oblasti imigracije i azila u sebi sadrži prikaz predhodnog, sadašnjeg i
budućeg stanja u oblasti upravljanja viznim režimom, upravljanja granicom, imigracijom i
azilom, prezentira postignute rezultate, identificira trenutne probleme i ograničavajuće
činitelje, definira ciljeve koje je potrebno ostvariti kao i plan aktivnosti za realizaciju
postavljenih ciljeva u navedenim oblastima. Svaka od oblasti razvijena je odvojeno, s jasno
postavljenim ciljevima i definiranim zadacima, vremenskim planom aktivnosti za realizaciju,
nositeljima realizacije, mogućim finansijskim izvorima. Cilj je razviti kvalitetan sistem
upravljanja granicom, viznim režimom, sistemom imigracija i azila u Bosni i Hercegovini po
standardima Evropske unije koji će omogućiti integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku
uniju.
Osnovni trendovi u 2008. godini u vezi sa trgovinom ljudima bili su kao i proteklih godina,
smanjenje ukupnog broja identifikovanih žrtava uz smanjenje broja stranih i stagnaciju broja
identifikovanih domaćih žrtava. Karakteristika 2008. godine bila je i smanjenje broja
provedenih istraga vezanih za krivična djela trgovine ljudima uz istovremeno povećanje broja
podignutih i potvršenih optužica i izrečenih presuda za krivična djela trgovine ljudima i
povezanih krivičnih djela.
Opšta karakteristika u migracijama je povečanje broja ukupnog prometa osoba preko granice
Bosne i Hercegovine uz istovreno smanjenje broja odbijenih ulazaka, pronañenih ilegalnih
migranata i provedneih istraga i pokrenutih krivčnih postupaka vezanih za aktivnosti
krijumčarenja migranata.

3
II Okvir potpore

Pravni okvir

Nakon okončanom postupka ratifikacije, Konvencija Vijeća Europe o akciji protiv trgovine
ljudima je u Bosni i Hercegovini stupila na snagu u maju 2008. godine. Državni koordinator
za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije u Bosni i Hercegovini zatražio je
asistenciju meñunarodnih eksperata na izradi analize usklañenosti domaće legislative sa
standardima sadržanim u pomenutoj konvenciji. Tako je uz pomoć OSCE Misije za Bosnu i
Hercegovinu zatraženo od Ureda za demokratske institutcije i ljudska prava (Office of
Democratic Institutions and Human Rights – ODIHR) da izvrše sveobuhvatnu analizu
relevantnih odredbi koji se tiču prevencije, zaštite i kaznenog gonjenja počinitelja ovog
kaznenog djela te iznesu preporuke za usklañivanje istih sa relevantnim standardima. Finalni
dokument biće prezentiran Državnom koordinatoru počekom 2009. godine.

Vezano za aktivnosti usklañivanja domaćeg pravnog okvira, OSCE Misija za Bosnu i

Hercegovinu je u novembru 2008. godine organizirala sastanak Tima za praćenje i ocjenu
primjene krivičnih zakona na temu trgovine ljudima na Jahorini, s ciljem doprinosa
pronalaženju što kvalitetnijeg zakonskog okvira za efikasnu borbu protiv trgovine ljudima. Na
dvodnevnom sastanku, kojem su pored redovnih članova Tima za praćenje i ocjenu primjene
krivičnih prisustvovali i Državni koordinator te predstavnici tužiteljstava i Državne agencije
za istrage i zaštitu sa višegodišnjim iskustvom u radu na problematici trgovine ljudima,
usvojen je prijedlog nove definicije krivičnog djela trgovine ljudima kao i ostalih srodnih
djela koja su predviñena krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine. Takoñer, istaknuta je
potreba za redefinisanjem krivičnih djela iz entiteskih krivičnih zakona kao i krivičnog
zakona Brčko Distrikta, a u vezi sa krivičnim djelima "Trgovina ljudima radi prostitutcije" te
"Navoñenja na prostituciju", s obzirom da se veliki broj slučajeva trgovine ljudima podvodi
pod ove odredbe iako su ispunjeni elementi krivičnog djela trgovine ljudima kako je to
predviñeno krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine. Istovremeno primjećeno je da obilježja
krivičih djela koja su predviñena entitetskim zakonima i zakonom Brčko Distrikta nisu u
potpunosti u skladu sa meñunarodnim standardima iz ove oblasti. Tim za pračenje i ocjenu
primjene krivičnih zakona Bosne i Hercegovine će u daljnju proceduru uputiti prijedloge za
izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva radi njegovog usaglašavanja sa standardima
Konvencije.

Bosna i Hercegovina je ratifikovala kao 40-ta država Vijeća Evrope Revidiranu Evropsku socijalnu
povelju. Instrument o ratifikaciji je položen kod Generalnog sekretara Vijeća Evrope putem Stalne
misije BiH u Vijeću Evrope 07.10.2008. godine. Revidirana povelja je stupila na snagu 01.12.2008.
godine. Poslije polaganja instrumenata o ratifikaciji, BiH je postala punopravani član Vladinog
komiteta za Evropsku socijalnu povelju. Bosna i Hercegovina je iz pomenute povelje preuzela 19
članova. Značaj ove konvencije je u tome što Bosna i Hercegovina ima dodatnu obavezu da uskladi
većinu osnovnih socijalnih prava za sve grañane i da u vezi s time utvrdi odgovarajuće mehanizme za
njihovo osiguravanje i primjenu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je takoñer povukla rezervu na član 9 (1) UN Konvencije o pravima djeteta.
Ovom Odlukom o povlačenju rezerve donesenoj na 35. sjednici Predsjedništva BiH, održanoj
26.03.2008. godine Bosna i Hercegovina je preuzela u cjelini Konvenciju UN o pravima djeteta pov-
lačeći rezervu na član 9 (1). koja se odnosila na odvajanje djeteta od roditelja i odluku o tome koji je
to nadležan organ a koji donosi odluke u vezi s odvajanjem djeteta od roditelja.
Bosna i Hercegovina je takoñer pristupila Konvenciji za osobe s invaliditetom. U toku 2008.godine
provedena je predviñena procedura za pristupanje Konvenciji za osobe sa invaliditetom uz saglasnost
Vlada entiteta Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 17. marta 2009. godine donijelo Odluku o pris-

4
tupanju ovoj konvenciji čime je započeta postupak ratifikacije koji bi trebao biti okončan do kraja
2009. godine.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je u izvještajnoj godini usvojila Zakon o

boravku i kretanju stranaca i azilu koji je stupio na snagu 14.05.2008. godine. Zakon je u
največoj mjeri usklañen sa meñunarodnim standardima i standardima Evropske unije.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u toku 2008. godine na osnovu Zakona o boravku i
kretanju stranaca i azilu donijelo slijedeće podzakonske akte:
- Pravilnik o standardima funkconisanja i drugim pitanjima značajnim za rad
Imigracionog centra;
- Pravilnik o pokriću troškova vraćanja i stavljanja stranca pod nadzor;
- Pravilnik o obavezama prevoznika i organizatora turističkog ili sličnog putovanja;
- Odluka o najmanjem iznosu sredstava potrebnih za izdržavanje stranca za vrijeme
namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini;
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine je u toku 2008. godine na osnovu Zakona o
boravku i kretanju stranaca i azilu donijelo slijedeće podzakonske akte:
- Pravilnik o ulasku i boravku stranaca;
- Pravilnik o nadzoru i udaljenju stranaca iz Bosne i Hercegovine;
- Pravilnik o zaštiti stranaca žrtava trgovine ljudima;
- Pravilnik o centralnoj bazi podataka o strancima.
Ministarstvo vanjskih poslova je na osnovu Zakona o boravku i kretanju stranaca i azilu
donijelo slijedeći podzakonski akt:
- Pravilnik o izdavanju viza za dugoročni boravak (viza D) i postupanja kod izdavanja
takvih viza;

Regulativni okvir

Novi Državni akcioni plan i Operativni plan (2008 – 2012)

Vjeće ministara Bosne i Hercegovine je na 50 sjednici koja je održana 29.05.2008.godine

usvojilo Državni akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije u Bosni i
Hercegovini. Novi plan definira jasne obaveze nadležnih institucija koje je neophodno po-
duzeti u narednom petogodišnjem razdoblju (2008-2012) kako bi se povečala uspješnost
krivičnog gonjenja trgovaca ljudima i poboljšali standardi zaštite žrtava trgovine ljudima zas-
novani na najnovijim meñunarodnim normama za zaštitu ljudskih prava. Novi Državni ak-
cioni plan za borbu protiv trgovine ljudima dodatno razrañuje ciljeve u borbi protiv trgovine
ljudima i jasno definiše mjere za realizaciju istih ciljeva u sljedećim poljima: sistemi podrške,
prevencija, zaštita i pomoć žrtvama i svjedocima, krivično gonjenje, te meñunarodna
saradnja.

Sastavni dio Državnog akcionog plana sačinjava i operativni plan aktivnosti za period 2008-
2012 koji dalje razrañuje ciljeve Državnog akcionog plana i utvrdjuje konkretne mjere za
postizanje utvrñenih ciljeva, zatim utvrñuje odgovorne institucije, partnere iz vladinog i nev-
ladinog sektora kao i partnerske meñunarodne organizacije, vremenski okvir, prepoznate iz-
vore finansiranja, potrebu za dodatnim finansijskim sredstvima i pokazatelje uspjeha prove-
denih mjera. Kao i raniji akcioni planovi i novi Akcioni plan je zasnovan na sveobuhvatno
pristupi i obuhvata tri segmenta: krivično gonjenje, zaštitu žrtava trgovine ljudima i
prevenciju, s tim da je akcenat u aktivnostima dat na zaštitu domaćih žrtava trgovine ljudima.

U segmentu krivičnog gonjenja počinilaca krivičnih djela vezanih za trgovinu ljudima

poseban naglasak je stavljen na unapreñenje krivičnog zakonodavstva i to u segmentima
oduzimanja imovnske koristi stečene trgovinom ljudima i kompenzacije žrtava trgovine

5
ljudima. Krivični zakon Bosne i Hercegovine propisuje odgovornost sa sve pravne osobe, ali
ne sadrži neke dodatne odredbe koje bi se odnosile na kazne za pravna lica koja su počinila ili
bila uključena u krivično djelo trgovine ljudima. Mjera zaplijene (konfiskacije) sredstava je
opća mjera i kao takva se primjenjuje na sva krivična djela. Ista će biti naložena u vezi
sredstava koja su korištena ili je postojala namjera za njihovo korištenje u počinjavanju
krivičnog djela, ili za sredstva koja su proistekla iz činjenja krivičnog djela, kada postoji
opasnost da će takva sredstva biti ponovo korištena za počinjavanje krivičnog djela, ili kada je
konifiskacija neophodna iz razloga zaštite javne sigurnosti ili morala. Opći pravni okvir za
konfiskaciju postoji, meñutim otvoreno je pitanje obima u kojoj se mjera konfiskacije koristi
kod djela trgovine ljudima. Strategija konstatuje da je do sada skroman ili nikakav napredak
napravljen u zaplijeni sredstava i kompenzaciji žrtava. Pitanje konfiskacije imovine je usko
povezano sa pitanjem obeštećenja žrtava. Bosanskohercegovački zakonski okvir omogućava
svim oštećenim strankama,uključujući žrtve trgovine ljudima da podnesu svoje odštetne
zahtjeve dok je sam krivični postupak u toku (ukoliko se time značajno ne produžava dužina
trajanja postupka) ili u posebnom grañanskom postupku - parnici. U dosadašnjoj praksi,
sudovi uglavnom upućuju žrtve trgovine, kao oštećene stranke, da pokrenu posebnu
grañanksu parnicu nakon okončavanja krivičnog postupka. Dodatni sudski postupak, njegovo
trajanje u najvećoj mjeri obeshrabruje žrtve da ga pokrenu. Kao rezultat one obično odustaju
od potraživanja svojih prava ovim putem. Vaša Prava, nevladina organizacija koja osigurava
besplatnu pravnu pomoć žrtvama navodi da je u protekle dvije godine bilo samo nekoliko
slučajeva u kojima su žrtve tražile obeštećenje. Često se dešava da je sama žrtva već vraćena
u svoju zemlju boravka kada sudski postupak počinje. Strategija identifikuje kao prioritet u
djelovanju ulaganje dodatnih napora kako bi se izgradio efikisan pravosudni sistem koji bi
podstakao žrtve da traže kompenzaciju iz zaplijenjene imovine u toku sudskog postupka. One
žrtve koje ne bi mogle biti obeštećene na ovaj način bi trebale biti obeštećene putem državnog
fonda za ove namjene, u ovisnosti od raspoloživih sredstava.

U segmentu zaštite žrtava trgovine ljudima Strategija je konstatovala da su mnoge zakonske i

operativne mjere poduzete kako bi se zaštitile strane žrtve trgovinom ljudima. Meñutim,
uzevši u obzir trend porasta broja identifikovanih domaćih žrtava trgovinom, Strategija je
identifikovala kao prioritet stvaranje pravnog okvira kojim bi se omogućilo jedanko
postupanje i prema domaćim žrtvama. U prethodnoj godini Vijeće ministara Bosne i
Hercegovine je na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice usvojilo Pravilnik o
zaštiti žrtava trogovine ljudima i svjedoka, državljana Bosne i Hercegovine. Pravila su
regulisala veći broj pitanja uključujući principe i opće operativne standarde u vezi postupka
identifikacije žrtve, zaštite i pomoći, kao i primarnu i sekundarnu prevenciju i druga pitanja.
Strategija i akcioni plan su identifikovali aktivnosti koje je potrebno poduzeti u narednom
periodu kako bi se ova pravila u potpunosti implementirala i izgradili neophodni kapaciteti za
njihovu implementaciju. Slijedeći identifikovani prioritet se odnosi na pitanje identifikacije
budžetskih sredstava za repatrijaciju stranih žrtava trgovine ljudima. U ranijem periodu,
sredstva za repatrijaciju su isključivo bila osigurana od stranih donatora. Akcioni plan je
planirao da Bosna i Hercegovina mora razviti svoje vlastite mehanizme finansiranja za
repatrijaciju žrtava kao alternativu, posebno ukoliko doñe do okončanja projekata
Meñunarodne organizacije za migracije koja je do sada provodla repatrijaciju stranih žrtava
trgovine. Kao što je strategija preporučila, u cilju usklañivanja sa standardima Konvencije
Vijeća Evrope o akciji protiv trgovine ljidma, vremenski period važnosti dozvole boravka na
humanitarnoj osnovi za žrtave trgovine bi se trebao produžiti sa 3 na 6 mjeseci. Novi
Pravilnik o zaštiti žrtava trgovine ljudima je prihvatio ovu preporuku i dozvolio duži boravak
po humanitarnom osnovu u trajanju do 6 mjeseci pod uslovom da su ispunjeni i drugi uslovi.
Strategija je ocijenila dobrom praksu Ureda državnog koordinatora u pogledu koordiniranja/
obezbjeñivanja obuke uposlenima u policijskim agencijama, sudstvu, socijalnim ustanovama,
obrazovanju. Akcioni Plan još uvjek stavlja snažan akcenat na nastavak obuke svih navedenih
i drugih institucija.
6
U segmentu prevencije Strategija je ocijenila da su značajne aktivnosti poduzete od strane
bosanskohercegovačkih institucija kako bi se podigao nivo svijesti o trgovini ljudima. Javne
kampanje koje će se u budućnosti provoditi će biti koncipirane na takav način da efekat
proizvedu kod ranjivih kategorija kao što su djeca i adolescenti (putem školskog programa),
samohrane majke, žene sa sela, potencijalni klijenti i drugi. Jedna od konkretnih narednih
aktivnosti na prevenciji trgovine će biti upisivanje osoba, koje do sada nisu bile registrovane u
matične knjige roñenih. Pri ovim aktivnostima posebni projekti će biti osmišljeni i provedeni
u saradnji sa romskom populacijom. Ove osobe ne postoje u pravnom smislu i zbog toga su
izložene velikom riziku da budu vrbovane od strane trgovaca ljudima. Pored ovdje posebno
istaknutih ciljeva i aktivnosti Strategija i Akcioni plan sadrže i čitav niz drugih ciljeva i
aktivnosti u svim oblastima djelovanja.

Strategija u oblasti migracije i azila Bosne i Hercegovine

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na svojoj sjednici 13.11.2008. godine usvojilo

Strategiju u oblasti migracije i azila i odgovarajuće akcione planove. Strategija takoñer
obuhvata dio koji se odnosi na borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije a sačinjena
je od strane radne grupe koju su sačinjavali predstavnici Ministarstva sigurnosti, Ministarstva
vanjskih poslova, Ministarstva ljudskih prava i izbjeglica, Granične policije, Državne agencije
za istrage i zaštitu te Službe za poslove sa strancima.

Strategija u oblasti imigracije i azila u sebi sadrži prikaz predhodnog, sadašnjeg i budućeg
stanja u oblasti upravljanja viznim režimom, upravljanja granicom, imigracijom i azilom,
prezentira postignute rezultate, identificira trenutne probleme i ograničavajuće činitelje,
definira ciljeve koje je potrebno ostvariti kao i plan aktivnosti za realizaciju postavljenih
ciljeva u navedenim oblastima. Svaka od oblasti razvijena je odvojeno, s jasno postavljenim
ciljevima i definiranim zadacima, vremenskim planom aktivnosti za realizaciju, nositeljima
realizacije, mogućim finansijskim izvorima.
Cilj je razviti kvalitetan sistem upravljanja granicom, viznim režimom, sistemom imigracija i
azila u Bosni i Hercegovini po standardima Evropske unije koji će omogućiti integraciju
Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.

U svrhu implementacije obaveza Bosne i Hercegovine po osnovu UN i Evropske konvencije

za prevenciju od torture i nehumanog i degradirajućeg tretmana ili kažnjavanja i Evropske
konvencije o ljudskim pravima i pratećim protokolima pripremljene su dvije odluke koje je
usvojilo Vijeće ministara BiH. Vijeće ministara BiH je na 66-toj sjednici održanoj 13. novembra
2008. godine donijelo Odluku o formiranju Komisije za monitoring zatvora, policijskih pritvora i
psihijatrijskih klinika u zatvorima. Vijeće ministara BiH je na 66-toj sjednici održanoj 13. novembra
2008. godine donijelo Odluku o formiranju Komisije za monitoring rezidencijalnih ustanova za
smještaj i zbrinjavanje djece, žrtava nasilja, trgovine ljudima, azilante, ilegalnih imigranata, starih
osoba, osoba sa posebnim potrebama, psihijatrijskih ustanova i drugih ustanova prema potrebi.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je već objavilo javni poziv. U toku je izbor
nezavisnih eksperata koji će sačinjavati ovo tijelo. Zadatak ovog tijela je prije svega
prevencija torture, nehumanog i degradirajučeg tretmana i to posebno u rezidencijalnim
ustanovama u kojim aborave pod nadzorom djeca i žene kao i izrada odgovarajućih sugestija i
preporuka u cilju rješavanja uočenih problema

Koordinacijske strukture

Regionalni monitoring timovi

U skladu sa Državnim akcionim planom za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne

imigracije, Ured državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije
7
u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice je u toku 2008. godine provodio
aktivnosti koje se odnose na „razvoj monitoring mehanizma za pračenje primjene minimalnih
standarda za zaštitu žrtava trgovine ljudima i brigu o njima od strane raznih agencija“.
Uspostavom ovih monitoring timova se kontinuirano procjenjuje kvaliteta djelovanja
profesinalaca i nadležnih institucija, a naročito je neophodno procjenjivati kvalitet usluga koje
se pružaju žrtvama trgovine ljudima i njihovo usporeñivanje sa osnovnim standardima zaštite.
U prvoj fazi ovih aktivnosti sve institucije i organizacije koje su uključene u borbu protiv
trgovine ljudima su po osnovu regionalne organizacije Državne agencije za istrage i zaštitu
imenovale svoje predstvanike u širi sastav regionalnih monitoring grupa, a u drugoj fazi su
formirani uži sastavi monitoring timova koji su zaduženi za razvoj daljnje saradnje,
monitoringa i koordinacije na regionalnom nivou. Monitoring timovi su formirani po principu
djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu i to u regijama Sarajevo, Mostar, Banja Luka
i Tuzla.

Upravljanje informacijama i istraživanje

Upravljanje informacijama i istraživanje unaprijeñeno je u saradnji sa Meñunarodnim

centrom za razvoj migracionih politika (ICMPD) kroz implementaciju regionalnog projekta
koji ima za cilj usklañivanje i unapreñenje kvalitete i pouzdanosti podataka trgovanja
ljudima.1 Ovaj projekat se sinhronizovano implementira u deset zemalja jugoistočne Evrope.
U tu svrhu podržan je razvoj dvije zasebne baze podataka, prva je baza podataka o žrtvama
trgovine i sadržava podatke o trgovanim osobama i informacije koje mogu biti korisne u
preventivnim aktivnostima, te aktivnosti zaštite i pomoći koja se pruža žrtvama trgovine kako
stranim tako i domaćim državljanima. Ova baza je uspostavlajena u Ministarstvu za ljudska
prava i izbjeglice. Druga baza podataka je o trgovcima ljudima, odnosno o podacima vezanim
za kazneno gonjenje i sadržava sve informacije o počiniteljima kaznenog djela i prati sve
poduzete pravne radnje i sudski postupak a uspostavljena je u Državnoj agenciji za istrage i
1
DCIM- „Prikupljanje podataka i upravljanje informacijama“-Projekat razvoja unificiranih baza podataka o
žrtvama trgovine i trgovcima u zemljama regiona.

Bosna i Hercegovina učestvuje u ovom projektu od decembra 2006.godine.

Tokom prve faze provedbe Programa koja je trajala do Septembra 2008. godine razvijeni su indikatori i
programirane su dvije baze podataka:
• Baza podataka o žrtvama trgovine ljudima-usmjerene na prikupljanje podataka koji će omogućiti
poboljšanje pružanja pomoći žrtvama trgovine, instalirana u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice i
• Baza podataka o trgovcima-usmjerene na prikupljanje podataka o trafikerima a koja za cilj ima podršku rada
organa za sprovedbu zakona, instalirana u SIPI.
Bitno je spomenuti da je ovaj Projekat u potpunosti sukladan propisima i odredbama relevantnih zakona o zaštiti
ličnih podataka.
• Organizovan je regionalni seminar, nakon kojega su nastavljene aktivnosti na specifičnim doradama baza
podataka u skladu sa regionalnim kriterijima a prema specifičnim zahtjevima zemalja učesnica.
• Završeno je programiranje i adaptiranje baza podataka te su iste, i hardverska i softwerska komponenta,
donirane i isporučene u zemlje korisnice i tamo instalirane.
• Ažuriran je priručnik za regionalne kriterije unificiranog sistema prikupljanjapodataka a prema dodatanim
informacijama dobivenim tokom regionalnog seminara.
• Organizovan je regionalni trening a u svrhe operativnog upravljanja bazama podataka
U drugoj fazi je dokraja 2008. God. Postignuto sljedeće:
• izvršena je analiza do sada postignutih rezultata u zemljama regiona,
• naimenovan oficir za vezu u BIH
• počele pripreme za mapping misije u zemljama korisnicama
• održani prvi sastanci sa opslužiocima baza podataka a u svrhu pripreme misije koja se treba odrzati u martu
2009.godine.

8
zaštitu. Obzirom na složen sistem prikupljanja i objedinjavanja informacija o žrtvama
trgovine i počiniocima ovih krivičnih djela, Ured državnog koordinatora je održao dva
sastanka sa predstavnicima relevantnih institucija, a koji su uključeni u aktivnosti na
sprečavanju trgovine ljudima i raspolažu podacima koji bi trebali biti uključeni u gore
pomenute baze podataka, sa ciljem pripreme jedinstvenih obrazaca izvještavanja i pripreme
sporazuma o načinu prikupljanja i objedinjavanja podataka.

Kao nastavak aktivnosti koje su vezane za formiranje baza podataka pristupilo se izradi
jedinstvenog obrazca za prikupljanje podataka o žrtvama trgovine ljudima. Prva forma
obrasca je dizajnirana a njegovo finaliziranje je planirano za prvu polovinu 2009 godine,
nakon čega ce biti javno prezentiran i upučen na davanje mišljenje i usaglašavanje svim
akterima uključenim u borbu protiv trgovine ljudima.

Istraživanje unutarnje trgovine ljudima

Tokom 2008. godine, OSCE Misija za Bosnu i Hercegovinu u saradnji sa Državnim

koordinatorom je pokrenula istraživački projekat koji je implementiran od strane agencije za
socijalna istraživanja "proMENTE". Cilj projekta je unaprijediti opća saznanja o uzrocima
koji vode do trgovine ljudima unutar Bosne i Hercegovine, o profilima žrtava unutarnje
trgovine i načinima vrbovanja od strane trgovaca ljudima te identifikovati preporuke koje
služe za definisanje politika prevencije i izgradnje mehanizama za zaštitu žrtava trgovine
ljudima. Unatoč prvobitnom sastanku kojem su prisustvovali Državni koordinator za borbu
protiv trgovine ljudima i predstavnici svih sigurnih kuća u Bosni i Hercegovini i na kojem je
postignut dogovor o putnoj saradnji u provoñenju istraživanja, nije ostvarena saradnja sa
osobljem u pet od ukupno sedam sigurnih kuća u koje se smještaju identifikovane žrtve
trgovine. Prema navodima direktora sigurnih kuća intervjui sa žrtvama se nisu mogli održati
iz razloga što žrtve nisu željele razgovarati ili što u tom trenutku, u pojedinim sigurnim
kućama, žrtava trgovine ljudima nije bilo. Obzirom da nije ostvarena odgovarajuća saradnja
od strane većine sigurnih kuća, tok i plan istraživanja je promijenjen. Neprovoñenje dubinskih
intervjua sa žrtvama dovelo je do izostanka informacija odnosno osobnih percepcija žrtava o
njihovom iskustvu što bi doprinjelo boljem profiliranju potencijalnih žrtava trgovine i boljem
razumijevanju razloga zbog kojih se osobe iz Bosne i Hercegovine nañu u svijetu trgovine
ljudima. Sa druge strane intervjuiranjem različitih pojedinaca koji su svojim angažmanom
vezani za suzbijanje i borbu protiv trgovine ljudima, prikupljene su izuzetno korisne
informacije, kako o samim žrtvama i razlozima ulaska u lanac trgovine ljudima, tako i o
načinima tretiranja i zbrinjavanja žrtava nakon izbavljenja iz „začaranog kruga”, te mali broj
intervjuisanih žrtava trgovine ljudima nije imao veće implikacije na sadržaj izvještaja.

Iako je završetak istraživanja planiran u 2009. godini, za vrijeme okruglog stola na temu
'Procjena državnog mehanizma za postupanje sa žrtvama trgovine ljudima’ prezentirani su
preliminarni zaključci vezani za ovaj fenomen i temu istraživanja.2

2
Faktori rizika za ulazak u lanac trgovine ljudima su identifikovani i uglavnom podijeljeni u slijedeće tri kate-
gorije:
1. Porodični faktori: Porodica bez jednog roditelja, korištenje opojnih sredstava, slaba kontrola roditelja,
promuskuitetnost majke, nasilje u porodici
2. Okolinski faktori: siromaštvo, romske porodice-običaji, raseljena lica, loše društvo
3. Individualni faktori: Lakovjernost, potraga za uzbuñenjem, korištenje opojnih sredstava.

Što se tiče profila žrtava, posebno je izražen broj maloljetnih djevojaka koje zbog loših socio-ekonomskih prilika
traže izlaz u prihvaćanju različitih ponuda za navodne „poslove“, zatim djevojaka iz dobrostojećih porodica koje
se iz različitih razloga (zarada, druženje sa starijim muškarcima, imidž popularne djevojke) odlučuju na
bavljenje prostitucijom te djevojaka iz porodica sa samo jednim roditeljem (najčešće majkom) koje zbog potrebe
za pažnjom i zaštitom dolaze u situacije u kojima postaju žrtve trgovine ljudima.

9
Kao dio ovog projekta, takoñe će biti pripremljen poseban dokument koji će sadržati
preporuke za buduće aktivnosti od strane državnih institucija koje se bave ovom
problematikom. Rezultati cjelokupnog istraživanja biće dostupni državnim organima u prvoj
polovini 2009. godine.

Izgradnja kapaciteta

Kroz implenentaciju Državnog akcionog plana a u saradnji

Ureda državnog koordinatora i IOM-a izrañen je priručnik za
direktnu asistenciju žrtvama trgovine ljudima, a kao nastavak
saradnje održana je i dvodnevna radionica u Sarajevu na kojoj
je prezentiran „Priručnik za direktnu asistenciju žrtvama
trgovine ljudima“. Priručnik je namjenjen mnogobrojnim
partnerima u stukturama vlasti i u grañanskom društvu,
uključenim u proces rehabilitacije i reintegracije, i to tako što
predstavlja zajednički način rada i zajedničke standarde u
pružanju potrebne pomoći u svakoj fazi. Priručnik je rezultat
saradnje svih aktera u Bosni i Hercegovini koji su uključeni u
pružanje pomoći žrtvama trgovine ljudima i izrañen je na
osnovu najboljih iskustava u radu i uz primjenu zajedničkih
standarda. Priručnik sadrži poglavlja sa specijaliziranim
sadržajem namijenjenim zdravstvenim radnicima, socijalnim
radnicima i osobama koje rade u skloništu.

Centri za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i

Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH u
saradnji sa Državnim koordinatorom i Meñunarodnom
organizacijom za migracije su u toku 2008. godine, uz
podršku Agencije za meñunarodni razvoj Sjedinjenih
Američkih Država, izradili i objavili priručnik za sudije
i tužioce pod naslovom "Trgovina ljudima – prevencija
i zaštita u Bosni i Hercegovini". Priručnik ima za cilj da
standardizacijom procedura u fazi otkrivanja, gonjenja i
presuñenja krivičnih djela trgovine ljudima unaprijedi
znanja iz oblasti koje je u vezi sa trgovinom ljudima,
zbog korištenja zakonom i drugim propisima utvrñenih
procedura, efikasnijeg i djelotvornijeg postupanja i
zaštite žrtava trgovine ljudima, a sve s ciljem da se
spriječi i suzbije trgovina ljudima kao veoma opasan
oblik organizovanog kriminala.

Mišljenje sudske vještakinje-psihologa koja je sudjelovala u istraživanju jeste da većina osoba koje odrastaju u
nepotpunim porodicama, u kojima su majke emocionalno nestabilne i nezrele i koje nemaju osjećaj vlastitog
identiteta i integriteta, lako razviju osjećaj manje vrijednosti i neadekvatnosti što postaje dobar preduslov za
ulazak u svijet prostitucije i trgovine ljudima. Djevojke se ne mogu na adekvatan način identificirati sa majkama
i majke za njih nisu pravi modeli na koje se mogu ugledati, tako da su u stalnoj potrazi za odreñenim odobravan-
jem, pažnjom i tzv. „muškom“ ljubavlju.

10
U okviru istog projekta odvijala se i obuka sudija i tužilaca, uz učešće policije, predstavnika
službi socijalne zaštite, i to uglavnom primjenom metode interaktivne saradnje voditelja i
učesnika obuke. Pri izvoñenju obuke učesnici seminara su razmjenom iskustava iznalazili
najbolja rješenja u prikupljanju dokaza i procesuiranju slučajeva trgovine ljudima, uz
istovremeno zbrinjavanje i pružanje zaštite žrtvama. Na kraju svake obuke vršena je
evaluacija znanja koje je postignuto, što se pokazalo obostrano korisno i za voditelje i za
polaznike obuke. U želji da se ovaj vid obuke nastavi i proširi održan je i treći seminar za
obučavanje edukatora. Na ovaj način data je mogućnost učesnicima seminara da se osposobe
da obučavaju druge u procesu otkrivanja i identifikovanja slučajeva trgovine ljudima,
gonjenju i procesuiranju uz pravilnu primjenu mehanizama za upučivanje žrtava.

Tokom 2007.godine finaliziran je priručnik: Standard-

izirani postupci različitih profesija u zaštiti i postupanju
sa djecom žrtvama i žrtvama svjedocima trgovine lju-
dima u BiH- Zaštita djece u mjestima njihovog boravišta
ili prebivališta. Materijal je usvojen od strane Državnog
koordinatora i Državne grupe za borbu protiv trgovine
ljudima i ilegalne imigracije u BiH , preveden je na
lokalne jezike i upućen na štampanje. Priručnik
predstavlja veliki doprinos analizi postojećeg stanja u
oblasti zaštite djece žrtava i žrtava svjedoka trgovine
ljudima. Na temelju analize stanja u ovoj oblasti izvršena
je vrlo uspješna teorijska obrada ovog vrlo složenog
fenomena. Pri tome je dat širok spektar konkretnih
puteva i načina otklanjanja teškoća sa kojima se
bosanskohercegovačko društvo susreće u domenu
standardiziranih postupaka u zaštiti i postupanju sa
djecom žrtvama trgovine i žrtvama svjedocima trgovine
ljudima.

U sklopu nastavka obavljanja aktivnosti u prvom tromjesječju 2008.godine, organizirana su

su dva seminara za profesionalce (djelatnike organa za sprovedbu zakona, tužioce, centre za
socijalni rad, predstavnike medija i sl.) sa ciljem educiranja u primjeni standardiziranih
postupaka.
Seminar u Sarajevu održan je u periodu 12-14.03.2008.godine. Na seminaru su prisustvovali
djelatnici centara za socijalni rad, domova zdravlja odnosno centara za mentalno zdravlje,
ministarstva unutrašnjih poslova, SIPE, Službe za poslove sa strancima, osnovnih škola,
nadležnih tužilaštava i predstavnici nevladinih orgazacija (46 učesnika/ca). Na ovaj seminar
se nisu odazvali pozivani predstavnici medija.
Seminar u Banja Luci održan je u periodu 19-21.03.2008.godine. Prisustvovalo je 55
učesnika,a koji dolaze iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, Terenskih centara Službe za
poslove sa strancima, SIPE; Granične policije, djelatnika domova zdravlja, centara za soci-
jalni rad te osnovnih škola sa područja Banja Luke i okoline i predstavnice nevladinih organi-
zacija.
Ne seminarima su učesnici saslušali izlaganja vezana za standardizirane postupke različitih
profesija u zaštiti i postupanju sa djecom žrtvama i žrtvama svjedocima trgovine ljudima u
Bosni i Hercegovini te o zaštiti djece u mjestima njihovog boravišta ili prebivališta, a koja se
tiču oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, te oblasti vezane za nadležnost policije i
tužilaštva. Tokom drugog i trećeg dana učesnici seminara su radili na aktivnom rješavanju
hipotetičkih slučajeva, a koji se zasnivaju na stvarno zaprimljenim slučajevima trgovine lju-
dima od strane Ureda državnog koordinatora.

11
Rješavanje problema dječje pornografije

Ministarstvo sigurnosti je 07.05.2008. godine potpisalo Ugovor o saradnji izmeñu sa Save the
Children Norway, Regionalna kancelarija za Jugoistočnu Evropu, o podršci u realizaciji
projekta „Sveobuhvatan pristup rješavanju problema dječje pornografije“. Implementator ovog
projekta je Ured državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije
u. Glavni cilj projekta je uspostava učinkovitog sistema za borbu protiv dječje pornografije i s
tim u skladu jačanje sistema zaštite djece. Realizacija projekta „Sveobuhvatan pristup
rješavanju problema dječje pornografije“ planirana je za tri godine od 2008 do 2010 godine.

U izvještajnom periodu je uspostavljena radna grupa za kreiranje državnog modela za borbu

protiv dječje pornografije i mapiranje nedostataka u postojećem sistemu zaštite djece od dječje
pornografije. Radnu grupu su činili predstavnici Interpola, Tužilaštva, Državne agencije za
istrage i zaštitu, entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova i Policije Brčko Distrikta,
Ministarstva sigurnosti i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Prvi sastanak radne grupe
održan je u maju gdje su se naimenovani predstavnici radne grupe upoznali sa planiranim
aktivnostima ovog projekta, i sa obavezama koje je potrebno ispuniti u narednom periodu.
Preuzete obaveze članova radne grupe odnosile su se na mapiranje postojećih kapaciteta i pro-
cedura, identifikovanje nedostataka, davanje preporuka za unaprijeñenje koje će biti korištene
za daljnji razvoj modela za odgovor na dječju pornografiju od strane nadležnih profesionalaca.
Drugi sastanak radne grupe održan je u junu, te je utvrñeno da je prioritetni zadatak članova
radne grupe da naprave trenutnu analizu stanja, mapiranje i analizu usklañenosti sa
Konvencijom Vijeća Evrope protiv kibernetskog kriminala, listu procedura i nedostataka u
odnosu na resurse, policijska ovlaštenja, te da pripreme kritički osvrt na sadašnje stanje u
državi i da naprave realan prikaz o postojećem kapacitetu.

U septembru je održan dvodnevni sastanak sa članovima radne grupe gdje je pripremljen nacrt
dokumenta pod nazivom „Analiza kapaciteta, procedura i nedostataka u sistemu zaštite djece
od dječje pornografije u Bosni i Hercegovini i Preporuke za razvoj modela u borbi protiv
dječje pornografije u Bosni i Hercegovini“. Takoñer u septembru Save the Children Norway u
saradnji sa Save the Children Italy je za članove radne grupe i zaposlene u Uredu državnog
koordinatora organizovao studijsku posjetu u Italiju. Italija je izabrana kao zemlja posjete jer je
to zemlja sa dobro razvijenim modelom za borbu protiv dječje pornografije. Prilikom posjete
radna grupa je obišla Nacionalni centar za borbu protiv online pedofilije gdje su upoznali
različite tehnike, pristupe i načela rada, s obzirom na postojeći zakonski okvir i način voñenja
istraga slučajeva vezanih za pedofiliju. Radna grupa se tokom studijske posjete upozala sa
organizacijskom strukturom Save the Children Italija i aktivnostima koje se provode u suradnji
s Nacionalnom Centrom za prevenciju u pogledu slučajeva dječje pornografije i prostitucije.
Na osnovu stečenog znanja iz studijske posjete Nacionalnom centru protiv online pedofilije i
razmatranim korisnim praksama u njihovom radu, te na osnovu raspoloživih sredstva, a
obzirom na složeno državno ureñenje i u skladu sa relevantnim zakonima i nadležnostima
lokalnih institucija donešena je odluka o nabavci neophodne hardverske i softverske opreme.
Oprema će se u slijedećoj godini donirati Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije,
Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske i policiji Brčko Distrikta. Neophodna
oprema se sastoji od tri laptopa sa antivirusima, tri Ultrakita (alata za digitalnu forenziku), tri
forenzička duplikatora (alata za kopiranje diskova) i tri Encase softvera.

12
 Nacrt dokumenta „Analiza kapaciteta, procedura i
nedostataka u sistemu zaštite djece od dječje pornografije
u Bosni i Hercegovini i Preporuke za razvoj modela u
borbi protiv dječje pornografije u Bosni i Hercegovini“ je
u novembru dostavljen je na davanje sugestija, komentara
i preporuka svim nevladinim i meñunarodnim
organizacijama koje rade na tom polju. Dokument je sa
svim komentarima finaliziran i preveden na tri službena
jezika Bosne i Hercegovine i na engleskom jeziku.
Krajem godine je održana javna prezentacija dokumenta i
njegova distribucija svim nadležnim vladinim i
nevladinim institucijama i organizacijama. Promocija se
održala u dva djela. U prvom djelu dokument je
prezentovan nevladinom i meñunarodnom sektoru, a u
drugom djelu je održana pres konferencija gdje je javnost
upoznata sa radom Ureda državnog koordinatora za
borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije i Save
the Children Norway

Prikupljanje resursa i budžeta

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je decembru objavilo grant za apliciranje za dodjelu

sredstava iz budžeta u iznosu od 30.000 KM kao podršku nevladinim organizacijama koje
osiguravaju pomoć žrtvama trgovine ljudima državljanima Bosne i Hercegovine. Poziv za
grant je bio objavljen za sve zainteresirane nevladine organizacije na web stranici Ureda
državnog koordinatora i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Sredstva se dodjeljuju kao
mali pojedinačni grant prema namjeni za : skloništa( troškove za smještaj žrtava, poboljšanje
uslova u skloništu i dr.), programe reintegracije žrtava, te programe prevencije.

Ministarstvo sigurnosti je u vidu grant sredstava dodijelilo iznos od 200.000 KM sigurnim

kućama nevladinih organizacija sa kojima je Ministarstvo sigurnosti zaključilo Protokol o
saradnji u zbrinjavanju žrtava trgovine ljudima.

Vlada Kraljevine Norveške je odlučila dodjeliti grant sredstva u iznosu od 120.000 KM koja
će doprinjeti implementaciji Državnog akcionog plana. Pomenuta sredstva su namjenjena za
direktnu asistenciju, rehabililitaciju i reintegraciju žrtava trgovine ljudima i funkcioniranje
sigurnih kuća u naredne dvije godine.

U 2008. godini Agencija za meñunarodni razvoje Sjedinjenih Američkih Država je odlučila

da podrži aktivnosti na provedbi Akcionog plana borbe protiv trgovine ljudima u Bosni i
Hercegovini, u segmetntima prevencije, zaštite žrtava trgovine i monitoringa i u tu svrhu
odvojila oko 850.000 dolara. USAID je kao implementatora projekta odabrao Catolic Relif
Service (CRS) koji je u saradnji sa Državnim koordinatorom i drugim partnerima već započeo
aktivnosti na implementaciji projekta.

Vlada Republike Italije je dodijelila sredstva u iznosu od 250.000 eura Meñunarodnoj

organizaciji za migracije. Sredstva će biti utrošena u projektu izgradnje kapaciteta institucija
Bosne i Hercegovine za pružanje direktne pomoći žrtvama trgovine ljudima. Dio sredstava u
iznosu od 100.000 eura će biti utrošena na pružanje direktne asistencije žrtvama.

13
III Prevencija

Podizanje javne svijesti o problemu trgovine ljudima

Jedna od preventivnih aktivnosti iz Akcionog plana realizirana je u saradnji sa Caritasom

BiH, a tiče se promotivne kampanje koja je počela 23.06.2008. emitovanjem kratkog spota na
(BHRT, FTV, RTRS, TV Hayat i TV KISS) i trajala je do 29.06.2008 sa po 21 emitiranjem
na svakoj od televizija, istovremeno je na radijskim stanicama emitovan odgovarajući
‘’spot’’, i to na Radiju Stari Grad, RTRS, Bobar, Džungla (Doboj), radio KISS i na radiju
Federacije sa po 35 emitiranja osim za RTRS 21 emitiranje.

Projekat upisivanje Roma u matične knjige

UNHCR zajedno sa nevladinom organizacijom "Vaša prava" je u aprilu 2008. godine otpočeo
sa provedbom projekta koji se odnosi na upis djece i odraslih u matične knjige roñenih. Ovim
je otpočela provedba mjera prevencije protiv trgovine ljudima propisana Akcionim planom za
2008 – 2012 (mjera II, cilj br. 5).

Projekat se odnosi samo na romsku populaciju ali zato pokriva čitavu regiju, što uključuje:
Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo, Crnu Goru i Makedoniju. Regionalni pristup ovome
problemu bi u veliko trebao doprinijeti boljem kvalitetetu obavljenog posla imajući u vidu
znatan broj osoba sa Kosova drugih područja bivše Jugoslavije koje su boravile u Bosni i
Hercegovini za vrijeme trajanja privremenog prihvata.

Za kratko vrijeme provedbe projekta, ukupno su evidentirane 244 osobe koje nisu upisane u
knjige roñenih. Od ove 244 osobe, 135 treba proći proceduru naknadnog upisa; za 105 osoba
je pokrenut postupak bilo redovnog bilo naknadnog upisa; a za 128 osoba je u toku
prikupljanje dokumenata potrebnih za pokretanje postupka.

Najveći broj evidentiranih osoba je sa područja tuzlanske regije. To je donekle rezultat

izuzetno aktivnih i poduzetnih pravnika koji odlično rade svoj posao u toj regiji. Ovo je i
regija u kojoj je prvo počela provedba projekta jer su nevladine organizacije, kao što je SarE
Roma, pružile izuzetnu podršku Vašim pravima u romskim naseljima oko Tuzle da brzo i
nesmetano doñu do osoba kojima je pomoć potrebna. U toku provedbe projekta ostvarena je i
odlična saradnja sa vrlo dobro organizovanim i uvezanim romskim nevladinim
organizacijama na području Republike Srpske koje su problem neupisanih Roma svele na
minimum tako da na tom području više i nema potrebe za opsežnim intervencijama.

IV Zaštita žrtava i svjedoka

Okrugli stol: 'Procjena državnog mehanizma za postupanje sa žrtvama trgovine ljudima’

U okviru suradnje izmeñu Ureda državnog koordinatora, OSCE Misije za Bosnu i

Hercegovinu i nevladine organizacije MFS Emmaus, u decembru mjesecu održan je okrugli
stol na temu 'Procjena državnog mehanizma za postupanje sa žrtvama trgovine ljudima’.
Kako je koncept državnog mehanizma za upućivanje žrtava baziran na okviru saradnje raznih
državnih institucija u strateškom partnerstvu i koordinaciji sa civilnim društvom, potrebno je
vršiti periodičnu evaluacije funkcioniranja ovog mehanizma kao i promjene trendova da bi se
mogao pružiti adekvatan odgovor za suzbijanju ovog fenomena.

14
Okrugli stol je okupio predstavnike policijskih struktura, tužiteljstava, centara za socijalni rad,
nevladinih te meñunarodnih organizacija. Prisutni su upoznati sa najnovijih inicijativama
Ureda državnog koordinatora, projektima koji se sprovode u svrhu suzbijanja trgovine
ljudima a predstavljeni su i preliminarni zaključci istraživanja o unutarnjoj trgovini ljudima,
koja uglavnom zahvaća maloljetne žrtve, kao novijem pojavnom obliku ove kriminalne
aktivnosti. U okviru diskusije istaknuti su mnogi problemi ali su takoñer definisane i
preporuke za daljnje aktivnosti posebno u vezi sa radom centara za socijalni rad s obzirom na
porast unutarnje trgovine ljudima, osobito maloljetnika

Meñunarodni mehanizam zaštite žrtava trgovine ljudima

Program podrške razvoju transnacionalnog referalnog mehanizma meñudržavnog mehanizma

upućivanja za žrtve trgovine ljudima u Jugoistočnoj Evropi

Od 2006. godine Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska , Hrvatska, Makedonija, Mol-

davija, Crna Gora, Rumunija, Srbija i Kosovo su uključeni u Projekat podrške razvoju trans-
nacionalnog referalnog mehanizma/Meñudržavnog mehanizma za upućivanje žrtava trgovine
u Jugoistočnoj Evropi koji provodi Meñunarodni centar za razvoj migracijskih politika
(ICMPD) uz finansijsku podršku USAID-a. Cilj projekta je razvoj mehanizama neophodnih
za sveobuhvatnu meñudržavnu podršku za žrtve trgovine ljudima i institucionalizacija sarad-
nje u rješavanju slučajeva prekogranične trgovine u Jugoistočnoj Evropi. Srednjeročno pro-
jekat treba pomoći osnaživanje žrtava trgovanja u procesu započinjanja neovisnog života te
podizanju svijesti o pravima koja imaju i ulozi koju mogu imati u krivičnim postupcima
protiv trafikera/trgovaca. Dugoročni cilj i svrha ovog projekta je da doprinese suzbijanju tgo-
vine ljudima i smanjenju pojavnosti trgovanja ljudima u Jugoistočnoj Evropi kroz razvoj i
primjenu transnacionalnog referalnog mehanizma/meñudržavnog mehanizma za upućivanje
žrtava trgovine.

U sklopu aktivnosti na Programu održana je državna TRM radionica početkom maja

2008.godine u vidu dvodnevnog seminara na kojem je učestvovalo 50 osoba, aktivnih aktera
u suzbijanju trgovine ljudima. Ažurirano izdanje odnosno Treći Nacrt TRM Smjernica, u
koje su uvrštene i mjere za postupanje sa maloljetnicima, a po prijedlozima aktera iz zemalja
korisnica je unaprijed distribuiran svim učesnicima, kao i sažetak Smjernica, sa konkretno
razrañenim planom postupanja po svakoj od predviñenih mjera. Tokom seminara je, radom
na konkretnim i hipotetičkim slučajevima testiran sadržaj smjernica i mogućnost njegove
primjene u praksi, posebno u aktivnostima koje se tiču meñudržavne saradnje. Rad tri radne
grupe je diskutovan i analiziran u plenarnoj sesiji. Komentari i povratne informacije radnih
grupa su objedinjeni a potom korišteni za nadopunu i prilagodbu Smjernica za korištenje u
BIH.

U partnerstvu Ureda državnog koordinatora za suzbijanje trgovine ljudima i ilegalnih

migracija i ICMPD-ja 6.i 7. maja 2008.godine organizovan je Trening za upotrebu TRM
smjernica u praksi u Bosni i Hercegovini. Svrha ovog seminara bila je: upoznati učesnike sa
sadržajem TRM Smjernica; kroz praktičan rad razviti prijedloge i preporuke za
standardizirane korake postupanja pri rješavanju slučajeva prekogranične trgovine (mjere za
povratak) u svrhu poboljšanja saradnje sa zemljama regiona; kroz praktičan rad na
hipotetičkim slučajevima prilagoditi ponuñene formulare za dosije slučaja. Na treningu je
učestvovalo oko 50 učesnika i učesnica iz tužilaštava, Ministarstva sigurnosti, Službe za
poslove sa strancima, Granične policija, policija, SIPA-e, centara za socijalni rad, nevladinih
organizacija, meñunarodnih organizacija i Ureda državnog koordinatora. Izvršena je
prezentacija dopunjene verzijeTRM smjernica, a nakon toga su date informacije o načinu rada
i prezentiranje radnog materijala,uvod u studije slučaja i podjela u studijske grupe.

15
Sastavljene su tri mješovite grupe pomagača i svakoj od grupa dodijeljen hipotetički slučaj za
postupanje. Cilj ovakvih grupa je da se postigne bolje razumijevanje i saradnja u mreži
profesionalaca koji zajedno, svaki u svome domenu, pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvi
trgovanja te obavljaju radnje potrebne za procesuiraneje počinitelja. Svaki hipotetički slučaj je
zahtijevao upotrebu specifičnih mjera za maloljetne žrtve te mjere za povratak ili preseljenje u
drugu zemlju a samim time aspekte i korake prekogranične saradnje

V Opšti pregled situacije i statistički pokazatelji o žrtvama trgovine ljudima

Radi pripreme Izvještaja o stanju trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini za 2008. godinu
Državni koordinator je izvršio prikupljanje podataka o ovom fenomenu od svih policijskih
agencija u Bosni i Hercegovini, svih tužilaštava nadležnih za postupanje u predmetima
trgovine ljudima, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, centara za socijalni rad i
nevladinih organizacija koje pružaju pomoć i podršku potencijalnim žrtvama trgovine
ljudima. Analizom prikupljenih podataka od nevladinih organizacija, policijskih agencija i
tužiteljstava i drugih nadležnih organizacija, utvrñeno je da je tokom 2008. godine na
području Bosne i Hercegovine ukupno identifikovano 59 osoba kao potencijalna žrtva
trgovine trgovine ljudima/navoñenja na prostituciju. U drugim zemljama identifikovane su 3
žrtve trgovine ljudima, državljani Bosne i Hercegovine koji su vraćeni u Bosnu i
Hercegovinu. Od ukupnog broja od 59 potencijalno identifikovane žrtve utvrñeno je da je 26
punoljetnih osoba bilo eksploatisano odnosno uključeno u organizovano posredovanje u
prostituciji. 25 maloljetnih osoba je eksploatisano kroz organizovano posredovanje u
prostituciji što predstavlja trgovinu ljudima u skladu sa meñunarodnim konvencijama. 8 osoba
je identifikovano kao žrtve krivičnih djela trgovine ljudima ili zasnivanja robskog odnosa ili
meñunarodnog posredovanja u prostituciji. Od ukupnog broja identifikovanih potencijalnih
žrtava trgovine ljudima odnosno posredovanja u prostituciji kao žrtve trgovine ljudima mogu
se smatrati 33 osobe. Od ukupnog broja od 33 identifikovane žrtve 28 su maloljetne a 5
punoljetnih. 15 osobe su prihvatile smještaj i pomoć sigurnih kuća. Kao sto je vidljivo iz
slijedećeg grafikona, od ukupnog broja novo-identificiranih žrtava, 94% su državljani Bosne i
Hercegovine. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su od ukupnog broja žrtava
identificiranih u 2007. godini 28 ili 85 % maloljetnih osoba, a sve su državljanke Bosne i
Hercegovine. U odnosu na prethodne godine uočljiv je nastavak trenda postepenog opadanja
ukupnog broja identifikovanih žrtava. I dalje se nastavlja trend smanjivanja broja
identifikovanih stranih žrtava trgovine dok je broj identifikovanih državljana Bosne i
Hercegovine na istom nivou u posljednje tri godine. Omjer izmeñu domaćih i stranih žrtava
trgovine ljudima, te omjer izmeñu maloljetnih i punoljetnih identifikovanih žrtava prikazan je
u slijedećem grafikonu:

Domaće maloljetne žrtve

Domaće punoljetne žrtve
Strane punoljetne žrtve

16
Od ukupno 33 osobe identificirane kao žrtve trgovine ljudima u 2008. godini, 2 su strani
državljani i to Ukrajine.

Na narednim grafikonim aprikazani su trendovi ukupnog broja identifikovanih žrtava trgovine

ljudima u Bosni i Hercegovini od 1999. godine, kada su se počeli prikupljati statistički podaci
do 2008. godine, te posebni trendovi broja stranih i domaćih žrtava identifikovanih u tom
perioudu.

300
250
200
150
100
50
0
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Ukupan broj identifikovanih žrtava trgovine ljudima.

300
250
200
150
100
50
0
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Broj identifikovanih stranih žrtava.

35
30
25
20
15
10
5
0
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Broj identifikovanih domaćih žrtava

Kada je u pitanju način na koji se vrbuju potencijane žrtve trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, na
osnovu podataka sa kojima raspolaže Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u kontaktu sa centrima
za socijalni rad i drugim institucijama, te matičnim uredima, uočene su sljedeći trendovi:

I dalje su česti slučajevi da se u okviru romskih porodica ugovaranjem takozvanih

"maloljetničkih vanbračnih zajednica" praktično vrbuju maloljetnice i odvode u druge
zemlje radi seksualnog iskorištavanja a nije rijedak slučaj da se to dešava i unutar Bosne i
Hercegovine.
17

U drugim slučajevima vrbuju se maloljetnice iz porodica sa jednim roditeljem - pretežno
majkom koje su u stanju socijalne potrebe ili su na drugi način ranjive, ili su iz kategorije
osoba sa invaliditetom. Takoñe je i dalje prisutno vrbovanje u okviru problematike vezane
za zloupotrebu alkohola i droga. Vrbovanje započinje kroz navikavanje potencijalnih
žrtava na uzimanje alkohola i droga, kroz vršnjačko druženje i rano stupanje u seksualne
odnose maloljetnica nakon čega žrtve postanu predmet ucjene njihovih "partnera".

Takoñer se može uočiti vrbovanje maloljetnih osoba, koja se u skladu sa našim zakonskim
okvirom smatraju vaspitno zapuštenom i zanemarenom djecom a čemu doprinosi i
nedovoljna briga nadležnih institucija o takvim porodicama i nedovoljne mjere zaštite
same djece koja su na žalost, prema pokazateljima za prošlu godinu, bila žrtve trgovine
ljudima u 85% slučajeva.

Iako se pretpostavlja da je broj državljana Bosne i Hercegovine identificiranih kao žrtve trgovine
ljudima van prostora Bosne i Hercegovine znatno veći, u 2008. godini Ured državnog koordinatora
dokumentirao je tri takva slučaja ( 1 ženska osoba u svrhu seksualne eksploatacije identificirana je u
Makedoniji, a dvije muške osobe osobe u Hrvatskoj u svrhu prislinog rada.

VI Krivično gonjenje

Na osnovu podataka prikupljenih od policijski agencija i tužiteljstava, u toku 2008. godine došlo je do
značajnog porasta broja podignutih optužnica i izrečenih presuda dok je broj provoñenih istraga opao.
Tako su u 2008. godini voñene 23 istrage kojim je obuhvaćeno 53 lica u slučajevima trgovine ljudima
i posredovanja u prostituciji. Ukupno je podnešena 21 optužnica i sve su potvrñene. U Federaciji
Bosne i Hercegovine podignuto je i potvrñeno 15 optužnica. U Brčko Distriktu podignuta je i
potvrñena jedna optužnica.. U Republici Srpskoj podignute su i potvrñene dvije optužnice dok su na
Sudu Bosne i Hercegovine podignute i potvrñene tri optužnice. Ukupno je izrečeno 14 presuda. U
Federaciji Bosne i Hercegovine izrečeno je 11 presuda. U Republici Srpskoj je izrečena jedna presuda
dok je na Sudu Bosne i Hercegovine izurečena jedna presuda.

Na donjem grafikonu prikazan je odnos broja voñenih istraga, podignutih optužnica i izrečenih
presuda za krivična djela trgovine ljudima u zadnjih pet godina.

100

80
2005
60 2006
40 2007
2008
20

0
Provoñene istrage Potvrñene Izrečene presude
optužnice

I u protekloj godini veliki značaj i ulogu u sveukupnim aktivnostima u krivičnom gonjenju

počinilaca krivičnih djela trgovine ljudima i krijumčarenja migranata imala je Udarna grupa
za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne migracije pod rukovodstvom Glavnog tužioca
Bosne i Hercegovine.

VII Meñunarodna saradnja

Kao dio meñunarodne saradnje Bosna i Hercegovina je učestvovala na konferenciji pod

nazivom „Evropski pristupi prema prikljupljanju podataka trgovine ljudima“, koja je održana
u Briselu (Belgija).Na konferenciji koja je održana u tri panel diskusije predstavljen je
projekat pod nazivom „ Smjernice za prikupljanje podataka trgovine ljudima“ koji je izradilo
18
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Austrije u saradnji sa Meñunarodnom
organizacijom za migracije i finansijsku podršku Evropske komisije.

Državi koordinator je učestvovao u provedbi projekta suzbijanja trgovine ljudima u

jugoistočnoj Evropi koji finansira i provodi Ministarstvo vanjskih poslova Republike
Francuske. Predstavnici ureda su učestvovali na dvije regionalne konferencije u okviru ovog
projekta u Budimpešti i Sofiji a na kojima se diskutovalo o maloljetnim žrtvama trgovine
ljudima koji su u sukobu sa zakonom, zatim o koordinaciji izmeñu Države i civilnog društva,
meñunarodnih organizacija, sigurnih kuća, kao i o sistemu zaštite za žrtve trgovine.

Državni koordinator je redovno učestvovao u aktivnostima koje provodi OSCE Specijalni

predstavnik za borbu protiv trgovine ljudima. U 2008. OSCE je organizovao dvije tematske
konferencije na kojima su se razmatrali najbolji modeli u vezi sa koordinacijom aktivnosti u
borbi protiv trgovine ljudima te o aktivnostima nacionalnih izvještača o trgovini ljudima.

Tokom proteklog perioda kao nastavak projekta kojeg Ured državnog koordinatora sprovodi u
saradnji sa ICMPD-jem iz Beča prezentirana je IV faza projekta, a jedna od aktivnosti bila je
sastanak državnih koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima u zemljama u kojima se
provodi ovaj projekat, gdje su razmatrane daljnje aktivnosti po pitanju uloge i podrške
ICMPD-ija u procesu implementacije transnacionalnog referalnog mehanizma, kao i
pronalasci za daljni razvoj projekta, a koji se temelji na identificiranim potrebama u zemljama
gdje se projekat provodi, a koji se odnosi na državnu i medjudržavnu saradnju.

Predstavnici ureda i institucija uključenih u borbu protiv trgovine ljudima su učestvovali na

Trećem Regionalnom ICMPD TRMP Seminaru koji je održan u Rimu 19. do 22. maja
2008.godine, kada su: predstavljeni rezultati Programske Faze III-Faze provedbe programa u
zemljama učesnicama Programa; testirane TRM Smjernice kroz praktičan rad-simulacija
rješavanja slučaja prekogranične trgovine; zaključena treća faza TRM programa i diskutovani
su naredni koraci i saradnju sa zemljama izvan regiona JIE za potrebe meñudržavnog
upućivanja žrtava trgovine tokom četvrte- faze produženih napora Programa; data zvanična
informacija o planu rada TRM Programa tokom IV faze

VIII Ilegalna migracija

Promet osoba preko državne granice

Ostvareni promet putnika preko granice sa susjedima, pomorskim i vazdušnim putem

prikazan je u narednoj tabeli:

PROMET LICA
udio udio Udio
+/- državljani
Država 2008. 2007. 2008. 2008. Stranci 2008.
(%) BiH
(%) (%) (%)
R. Hrvatska 44.574.143 42.4640.30 4,97 80,39 20.758.001 37,44 23.816.142 42,95
Crna Gora 2.070.711 2063171 0,37 3,73 1.128.348 2,04 942.363 1,70
Srbija 8.274.321 8724775 -5,16 14,92 4.354.334 7,85 3.919.987 7,07
Pomorski
1.451 516 181,20 0,00262 0 0,00 1.451 0,00262
promet
Vazdušni
524.944 489.458 7,25 0,95 120.561 0,22 404.383 0,73
promet
UKUPNO 55.445.570 53.741.950 3,17 100,00 26.361.244 47,54 29.084.326 52,46

19
U 2008. godini registrovan je prelazak 55.445.570 lica preko državne granice, od čega na
ulazu 28.232.764, a na izlazu 27.212.806 lica. U odnosu na isti period 2007. godine
(53.741.950) to predstavlja povećanje prometa lica preko državne granice za 1.703.620 lica
ili 3,17%.

Odbijeni ulasci u Bosnu i Hercegovinu

Tokom 2008. godine registrovano je 3.102 stranca, kojem je odbijen ulazak u BiH jer nisu
ispunjavali propisane uslove na osnovu člana 19. i člana 25. Zakona o kretanju i boravku
stranaca i azilu. Uporeñujući ove podatke sa podacima iz 2007. godine kada je odbijen ulazak
za 6.618 lica, vidljivo je da je došlo do smanjenja broja odbijenih ulazaka u BiH za 3.516 lica
ili 53,13%.

Odbijeni prelasci državne granice

Ulaza u BiH Izlaza iz BiH
Na granici sa
2008. 2007. +/- % 2008. 2007. +/- %
Hrvatskom 1.337 3.995 -66,53 441 518 -14,86
Crnom Gorom 1.010 826 22,28 5 8 -37,50
Srbijom 497 1.441 -65,51 47 64 -26,56
Pomorski promet 0 0 / 0 0 /
Vazdušni promet 258 356 -27,53 49 69 -28,99
UKUPNO 3.102 6.618 -53,13 542 659 -17,75

U največem broju slučajeva razlozi za odbijanja ulaska u Bosnu i Hercegovinu bili su:
neposjedovanje važeće putne isprave (1.658 ili 53,45%), neposjedovanje dovoljno sredstava
za izdržavanje, uključujući i sredstva za zdravstvenu zaštitu (542 ili 17,47%), neposjedovanje
vize za ulazak, boravak, prelazak preko teritorije BiH ili odobrenja boravka propisano
Zakonom (509 ili 16,41%), namjerno davanje pogrešnih podataka koji se tiču prava na ulazak
u BiH (229 ili 7,38%), postojanje osnova sumnje da će obavljati djelatnosti za koje je
potrebna radna dozvola (55 ili 1,77%), izrečene mjere protjerivanja, otkaza boravka ili
zabrana ulaska na teritoriju BiH (48 ili 1,55%), postojanje osnova sumnje da boravak u BiH
neće biti korišten u svrhu koju je stranac naveo (45 ili 1,45%).

U izvještajnom periodu evidentirano je odbijanje ulaska u BiH za državljane 68 zemalja. U

sljedećoj tabeli prikazani su uporedni podaci za 2008. i 2007. godinu kao i udio pojedinih
državljanstava u ukupnom broju odbijenih ulazaka:

Odbijeni ulasci u Bosnu i Hercegovinu po državljanstvu

udio
Redni +/-
Državljanstvo 2008. 2007. 2008.
broj (%)
(%)
1 Hrvatska 732 1.479 -50,51 23,60
2 Srbija 713 1.350 -47,19 22,99
3 Crna Gora 291 365 -20,27 9,38
4 Turska 411 267 53,93 13,25
5 Albanija 83 102 -18,63 2,68
6 Brazil 64 107 -40,19 2,06
7 Švicarska 186 440 -57,73 6,00
8 Makedonija 73 176 -58,52 2,35
9 Meksiko 34 105 -67,62 1,10
20
 10 PI UNMIK 94 102 -7,84 3,03
11 Argentina 41 125 -67,20 1,32
12 Poljska 2 86 -97,67 0,06
13 Austrija 40 53 -24,53 1,29
14 Ukrajina 59 51 15,69 1,90
15 Italija 44 64 -31,25 1,42
16 Bugarska 3 275 -98,91 0,10
17 Kina 5 15 -66,67 0,16
18 Čile 24 40 -40,00 0,77
19 Rumunija 5 241 -97,93 0,16
20 Češka 1 102 -99,02 0,03
21 Slovačka 0 152 -100,00 0,00
22 Mañarska 2 72 -97,22 0,06
23 Francuska 4 32 -87,50 0,13
24 Njemačka 21 38 -44,74 0,68
25 Slovenija 22 467 -95,29 0,71
26 Rusija 15 4 275,00 0,48
27 Bjelorusija 12 17 -29,41 0,39
28 Gruzija 10 4 150,00 0,32
29 Singapur 13 25 -48,00 0,42
30 Ostali 98 262 -62,60 3,16
UKUPNO 3102 6.618 -53,13 100,00

Većina odbijenih prelazaka državne granice na meñunarodnim aerodromima je iz razloga

namjernog davanja pogrešnih podataka koji se tiču prava na ulazak u Bosnu i Hercegovinu,
dok je u svim ostalim Terenskim kancelarijama u najvećem dijelu razlog neposjedovanje
važeće putne isprave. Neposjedovanje vize kao razlog za odbijanje ulaska najizraženiji je na
području Terenske Kancelarije Jug.

Iako je u izvještajnom periodu došlo do značajnijeg smanjenja odbijenih ulazaka ipak najveći
broj odbijenih ulazaka u Bosnu i Hercegovinu odnosi na državljane susjednih zemalja:
Hrvatske (732), Srbije (713) i Crne Gore (291) što iznosi 55,96% od broja odbijenih ulazaka.
Iz gore navedenih podataka vidi se da je u 2008. godini došlo do zanačajnijeg povećanja
odbijanja ulaska državljanima Turske (53,93%) u odnosu na 2007. godinu, što upućuje na
moguće ilegalne migracije ovih lica.

Prethodni pokazatelji ukazuju da su razlozi za odbijanje ulaza različiti u zavisnosti na kojem

dijelu granice /graničnom prelazu se vrši odbijanje ulaska. Vidljivo je da se:
- državljanima Hrvatske, Crne Gore odbija ulaz uglavnom zbog neposjedovanja važeće
putne isprave;
- državljanima Srbije i Makedonije ulaz se odbija po više osnova i to:
• zbog neposjedovanja važeće putne isprave,
• namjernog davanja lažnih podataka i
• neposjedovanja dovoljno sredstava za izdržavanje i
- državljanima Turske zbog davanja pogrešnih podataka o pravu na ulazak u Bosnu i
Hercegovinu i neposjedovanja dovoljno sredstava za izdržavanje,
- državljanima Meksika, Argentine, Čilea i Brazila zbog neposjedovanja vize. U ovim
slučajevima uglavnom se radi o tzv. vjerskom turizmu, a državljani iz ovih zemalja

21
 uglavnom dolaze sa teritorije Hrvatske smatrajući da im viza za ulazak u Bosnu i
Hercegovinu i nije potrebna.
- znatan broj odbijenih ulazaka za državljane Švicarske je zbog neobaviještenosti
njihovih grañana, koji su pokušavali da preñu državnu granicu Bosne i Hercegovine
bez posjedovanja pasoša, smatrajući da im je dovoljna lična karta za prelazak granice
kao u zemljama EU i u R. Hrvatskoj.

Razlog za smanjenje broja odbijenih ulazaka strancima u Bosnu i Hercegovinu je prije svega
posljedica ukidanja viza za državljane zemalja koje su primljene u Evropsku Uniju
(Rumunija, Bugarska, Češka, Slovačka i Mañarska), a čiji su državljani značajno participirali
u broju odbijenih ulazaka u ranijim izvještajnim periodima. Takoñe, razlog smanjenja
odbijenih ulazaka stranim državljanima je i dosljedna primjena Zakona o kretanju i boravku
stranaca i azilu od strane Granične policije u prethodnom periodu.

Prelazak državne granice državljana zemalja visokog migracijskog rizika

Broj ulazaka i izlazaka lica iz zemalja visokog migracijskog rizika preko državne granice u
2008. godini iznosi 78.133 lica. U izvještajnom periodu evidentiran je ulazak 40.982 lica,
dok je broj onih koji su izašli iz BiH 37.151 lica, tako da razlika ulaza/izlaza iznosi 3831 lica
ili 9,35% od broja evidentiranih ulazaka. Karakteristična razlika ulaza u odnosu na izlaz
evidentirana je za državljane Turske (2.162) i Srbije sa putnom ispravom UNMIK-a (1.600),
tako da na državljane ovih zemalja otpada 98,20% ukupne razlike. Ova uočena razlika za
navedene državljane ukazuje na potencijalne migrante, posebno ako se uzmu u obzir
dosadašnja iskustva vezano za prihvat po Sporazumu sa R. Hrvatskom. Kod ostalih
državljanstava ta je razlika neznatna ili negativna. Najizraženija razlika ulaz/izlaz je
evidentirana na području TK Jug i ona iznosi 47,75% od broja evidentiranih ulazaka (ulaz
1.734 - izlaz 906) i TK Istok 31,13% (ulaz 6.265 - izlaz 4.315). Uočena razlika odnosi se
uglavnom na državljane Turske (1.604) i Srbije sa PI UNMIK-a (1.116).

Na meñunarodnim aerodromima u BiH broj ulazaka iznosi 29.129 lica, što predstavlja
povećanje u odnosu na 2007. godinu od 31,36% kada je registrovano 22.174 lica. U istom
periodu registrovan je izlazak 28.338 lica, tako da razlika ulaz/izlaz državljana zemalja
visokog migracijskog na meñunarodnim aerodromima iznosi 791 lica ili 2,72% u odnosu na
broj ulazaka u BiH.

Kao i na kopnenim prelazima, na meñunarodnim aerodromima u BiH najizraženija razlika

ulaz/izlaz odnosi se na državljane Turske (462) i Srbije sa putnom ispravom UNMIK-a (403),
dok je kod ostalih državljanstava ta razlika negativna ili neznatna.
Državljani pojedinih zemalja visokog migracionog rizika koji su ušli/izašli u/iz BiH tokom
2008. godine, razlika ulaz - izlaz i poreñenje sa podacima iz 2007. godine prikazani su u
sljedećoj tabeli.

Redni 2007. 2008.

br. Državljanstvo Ulaz izlaz razlika ulaz izlaz razlika
1 Armenija 58 53 5 79 75 4
2 Afganistan 4 2 2 10 10 0
3 Alžir 20 20 0 41 38 3
4 Bangladeš 3 2 1 12 10 2
5 Kina 1013 947 66 1139 1186 -47
6 Indija 413 340 73 414 402 12
7 Iran 310 290 20 350 321 29
22
8 Irak 95 127 -32 63 83 -20
9 Libanon 1090 1188 -98 1045 1041 4
10 Maroko 28 18 10 29 27 2
11 Pakistan 166 146 20 155 136 19
12 Šri lanka 31 14 20 23 21 2
13 Moldavija 148 150 -2 174 150 24
14 Sirija 140 136 4 175 154 21
15 Tunis 53 32 21 64 53 11
16 Turska 17355 16319 1036 24840 22678 2162
17 Srbija/Kosovo 13269 11298 1971 12365 10765 1600
18 Zimbabve 4 1 3 4 1 3
UKUPNO GP BiH 34203 31083 3120 40982 37151 3831

Pozitivan odnos ulaz/izlaz je broj koji pokazuje potencijalne migrante uzmemo li u obzir
dosadašnja iskustva a naročito ono iskustvo stečeno u prihvatu po Sporazumu sa Hrvatskom.

Izdate vize na graničnim prijelazima

Za posmatrani izvještajni period na graničnim prelazima izdata je 684 viza, a što je manje za
51 vizu ili 6,94% u odnosu na 2007. godinu kada su izdate 735 vize. Tokom 2008. godine od
broja izdatih viza 37 viza je bilo «gratis», dok je 647 viza naplaćeno.U izvještajnom periodu
vize BiH na graničnim prelazima dobili su državljani iz 60 zemalja. Najveći broj izdatih viza
na granici bilježi granični prelaz Aerodrom Sarajevo. Možemo konstatovati da se nastavlja
trend stalnog smanjenja broja izdatih viza (smanjenje za 6,94%). Lica kojima se izdaju vize
na granici ne predstavljaju potencijalne nezakonite migrante i da do sada nisu registrovani u
prihvatu po sporazumu sa R. Hrvatskom.

Osobe otkrivene u ilegalnom prelasku državne granice

Tokom 2008. godine u ilegalnom prelasku državne granice (ulaz i izlaz) otkrivena su 543 lica
što je za 36,19% manje nego u 2007. godini kada je otkriveno 851 lice. Od ukupnog broja
otkrivenih lica 375 lica otkriveno je prilikom ilegalnog ulaska u BiH, dok je prilikom
ilegalnog izlaska iz BiH otkriveno 168 lica.

Broj ilegalnih ulazaka i izlazaka u BiH na granici sa susjednim zemljama prikazan je u tabeli:

ILEGALNI/NEZAKONITI PRELASCI DRŽAVNE GRANICE

Udio u
Udio Udio
Država 2008. 2007. +/- (%) 2008. u BiH iz BiH
% %
%
Hrvatska 331 519 -36,22 60,96 180 33,15 151 27,81
Crna Gora 128 188 -31,91 23,57 119 21,92 9 1,66
Srbija 69 102 -32,35 12,71 61 11,23 8 1,47
Pomorski
0 0 / / 0 / 0 /
promet
Vazdušni
15 42 -64,29 2,76 8 1,47 7 1,29
promet
UKUPNO 543 851 -36,19 100,00 368 67,77 175 32,23

23
 Na graničnim prelazima (ukupno ulaz i izlaz) registrovano je 185 (na ulazu 126 + na izlazu
59) lica u ilegalnom prelasku državne granice, a izvan graničnog prelaza (granični pojas) 358
(na ulazu 242 + na izlazu 116) lica. Navedeni podaci ukazuju na tendenciju većeg broja
ilegalnih prelazaka državne granice van graničnih prelaza.

Lica otkrivena u ilegalnom prelasku državne granice bila su državljani:

- Bosna i Hercegovina..............170 - Brazil............. 4 - Francuska.......4

- Srbija........................................99 - Crna Gora...... 4 - Kolumbija....... 1
- Hrvatska..................................96 - Švajcarska..... 5 - Rumunija....... 3
- Albanija....................................55 - Kina................ 4 - Australija.........1
- Drž. Srbije sa UNMIK PI......... 37 - Malezija.......... 2 - SAD........... 1
- Turska......................................35 - Slovenija........ 2 - Maroko....... .1
- Makedonija...............................12 - Belgija............ 1 - Holandija.... .1
- Gvatemala...................................1 - Njemačka....... 4

Rezultati ostvareni na zapadnom i sjeverozapadnom dijelu granice prema R.Hrvatskoj (TK

Zapad i TK Sjeverozapad), gdje je registrovano 46,41% svih lica otkrivenih prilikom
ilegalnog prelaska državne granice, ukazuju da se ilegalni migranti uglavnom odlučuju na
izlazak iz BiH na ovom dijelu granice sa Hrvatskom, što potvrñuju i podaci o broju lica
prihvaćenih po Sporazumu sa R. Hrvatskom. Poredeći navedene podatke sa podacim iz 2007.
godine uočava se značajan pad broja lica otkrivenih u ilegalnom prelasku državne granice (-
36,19). Meñutim, ako se uzme u obzir činjenica da je i broj lica, državljana trećih zemalja,
prihvaćenih po Sporazumu sa Hrvatskom približno ostao na prošlogodišnjem nivou
(povećanje za 3,33%), može se zaključiti da je ovakvo stanje rezultat efikasnijeg izvršavanja
zadataka iz nadležnosti na suprotstavljanju ilegalnim migracijama, a što je jedan od
prioritetnih ciljeva predviñenih Godišnjim planom rada za 2008.
U ovom izvještajnom periodu pojavljuje se samo 15 državljana Albanije, dok je u prošloj
godini prihvaćeno 68 lica. Meñutim, u drugoj polovini 2008. godine dolazi do povećanja
broja državljana Turske prihvaćenih po Sporazumu sa RH, tako da za izvještajni period
bilježimo značajan porast po prihvatu ovih lica (2007. – 19; 2008. – 77). Ovaj podatak, kao i
podatak o odbijenim ulascima u BiH i razlika ulaz/izlaz za državljane Turske, ukazuje na
odreñeni pritisak ovih lica po pitanju ilegalnih migracija.

Krijumčarenje migranata

U 2008. godini nadležnim tužilaštvima je podneseno 47 službenih izvještaja za krijumčarenje

ljudi (člana 189. KZ BiH). Od tog broja, 4 službena izvještaja se odnose na član 250. KZ BiH
(Organizovani kriminal) i jedan službeni izvještaj na član 249. KZ BiH (Udruživanje radi
činjenja KD), a u vezi sa članom 189. KZ BiH. U 47 službenih izvještaja za krijumčarenje
ljudi za 54 krivičnih djela, prijavljena su 86+7nn lica.

Broj službenih
Broj KD Broj osoba
izvještaja
Vrsta KD (kvalifikacija)
2008 2008
2007. % 2008. 2007. % 2007. %
. .
čl. 189 KZ BiH - - 86+7 118+
54 83 47 55 -27,12
(krijumčarenje lica) 34,94 14,54 nn 4nn

Pregled prijavljenih lica po državljanstvima dat je u tabeli:

24
 Državljanstvo Broj osoba
Bosna i Hercegovina 69
Srbija 9
Hrvatska 3
Makedonija 2
Turska 1
Francuska 1
Crna Gora 1
NN 7

U ovom izvještajnom periodu težište rada bilo je na predmetima koji se odnose na

krijumčarenje ljudima, a u koje su bile uključene i agencije za sprovoñenje zakona iz regiona.
GP BiH je u skladu sa GPR za 2008. godinu u ovim aktivnostima imala značajnu ulogu
(operativna akcija „Vršani). Posebno treba istaći zajedničku operaciju GP BiH i službenika
SIPA-e na području Unsko-sanskog kantona, gdje je izvršen niz pretresa objekata i vozila,
više lica lišeno slobode, a koja je za rezultat imala presjecanje lanca krijumčarenja ljudi sa
prostora Kosova i Albanije prema zemljama Zapadne Evrope.

Boravak stranaca u Bosni i Hercegovini

Na području koje pokrivaju Terenski centri Službe za poslove sa strancima u 2008. godini
ukupno je izvršeno 331.876 prijava – odjava boravka stranih državljana, što je povećanje od
10,82 % u odnosu na 2007. godinu kada je prijava - odjava boravišta izvršena u 299.448
slučajeva. Najveći broj prijava boravka zabilježen je kod pravnih i fizičkih lica koja su
registrovana za pružanje usluga smještaja i odnose se na kratke boravke do 90 dana. Najviše
prijava - odjava boravišta odnosi se na državljane R. Srbije, R. Hrvatske, Njemačke, Austrije,
R. Slovenije i drugih država prikazanih na dijagramu.

Privremeni boravak stranaca u Bosni i Hercegovini

U 2008. godini ukupno je podneseno 3.420 zahtjeva za odobrenje privremenog boravka i

3.435 zahtjeva za produženje privremenog boravka, što ukupno iznosi 6.855 zahtjeva, a što je
povećanje od 10,45 % u odnosu na 2007. godinu kada je ukupno podneseno 6.206 zahtjeva i

25
to: 2.980 zahtjeva za odobrenje privremenog boravka i 3.226 zahtjeva za produženje
privremenog boravka.

Rješavajući po zahtjevima za odobrenje - produženje privremenog boravka u 2008. godini

ukupno je odobreno - produženo 5.971 privremeni boravak, od toga je odobren je u 2.975
slučajeva i produžen u 2.996 slučajeva, a što je povećanje od 18,16 % u odnosu na 2007.
godinu kada je ukupno odobreno-produženo 5.053 privremenih boravaka, od toga je odobren
u 2.238 i produžen u 2.815 slučajeva.

Od ukupnog broja odobrenih - produženih privremenih boravaka u najvećem broju isti su

odobreni državljanima R. Srbije, Crne Gore, R. Hrvatske, R. Turske i drugih država
prikazanih na sljedećem dijagramu.

26
Kada su u pitanju osnovi za odobrenje - produženje privremenog boravka, najviše stranih
državljana u BiH ima odobren privremeni boravak po osnovu izdate radne dozvole, zatim
braka sa državljanima BiH, spajanja porodice, obrazovanja, privatnog preduzetništva i drugih
osnova.

Vršeći operativne provjere i inspekcijske kontrole na terenu sa ciljem utvrñivanja činjeničnog

stanja postojanja osnovanosti podnesenih zahtjeva za odobrenje - produženje privremenog
boravka, utvrñeno je da ukupno 72 strana državljanina nisu ispunjavali uslove za odobrenje i
66 stranih državljana za produženje privremenog boravka o čemu je donešeno 138 rješenja o
odbijanju zahtjeva za odobrenje - produženje privremenog boravka, dok je u 2007. godini
donešeno 181 rješenje i to: 112 za odobrenje i 69 za produženje privremenog boravka.
Kontinuirane operativne provjere i inspekcijske kontrole inspektora za strance naše Službe i
sagledavanjem svih činjenica o osnovanosti podnošenja zahtjeva o kojima je stranka upoznata
prije podnošenja zahtjeva, rezultirale su manjim brojem podnesenih zahtjeva stranaca koji
nisu ispunjavali Zakonom predviñene uslove za odobrenje - produženje privremenog
boravka.

Stalni boravak stranaca u Bosni i Hercegovini

U izvještajnom periodu broj podnesenih zahtjeva za odobrenje stalnog boravka iznosio je 272
od toga je u 215 slučajeva isti odobren a u 5 slučajeva je odbijen zahtjev za odobrenje stalnog
boravka, što je povećanje od 66,87 % u odnosu na 2007. godinu tokom koje su podnesena 163
zahtjeva za odobrenje stalnog boravka, od čega je u 136 slučaja isti odobren a u 6 slučajeva
zahtjev odbijen.
27
Evidentno je da je tokom 2008. godine veći broj stranih državljana stekao uslove za odobrenje
stalnog boravka po osnovu kontinuiranog odobrenog privremenog boravka dužim od 5
godina, što je rezultiralo povećanjem podnesenih zahtjeva za odobrenje stalnog boravka.

Stalni boravak tokom 2008. godine u najvećem procentu odobren je državljanima Kine, zatim
R. Hrvatske, Makedonije, R. Turske, Rusije i drugih država prikazanih na sljedećem
dijagramu.

Pregledom odobrenja stalnog boravka evidentno je da je stalni boravak državljanima R. Srbije

odobren u veoma malom procentu, dok u odobrenjima – produženjima privremenog boravka
zauzimaju najveći procenat.

Naime, Sporazum o dvojnom državljanstvu omogućava državljanima R. Srbije da prije steknu

uslove za prijem u državljanstvo BiH, nego uslove za odobrenje stalnog boravka, te je iz tog
razloga procenat odobrenja stalnog boravka državljanima R. Srbije izuzetno mali.

Meñunarodna zaštita stranaca u Bosni i Hercegovini

U 2008. godini zaprimljeno je 56 namjera stranih državljana za podnošenje zahtjeva za

meñunarodnu zaštitu kojima su izdate potvrde i isti su upućeni u dalji postupak kod
Ministarstva sigurnosti - Sektor za azil, što je smanjenje od 138,62% u odnosu na 2007.
godinu tokom koje je zaprimljeno 145 zahtjeva. Smanjenje broja podnesenih zahtjeva u
odnosu na 2007. godinu, ogleda se u činjenici da je u 2007. godini ukinut status privremenog
prihvata licima iz Srbije i Crne Gore sa posljednjim prebivalištem na Kosovu, te da je većina
ovih lica tražila azil.

28
Preduzete mjere prema strancima

Vršeći sve neophodne operativne mjere i radnje kontrole kretanja i boravka stranaca tokom
2008. godine (ugostiteljsko-turistički objekti, preduzeća, obrazovne ustanove, noćni barovi,
kontrola adresa stanovanja), inspektori Službe za poslove sa strancima izvršili su ukupno
3.994 kontrole. Prilikom kontrole su utvrñene odreñene nepravilnosti i u vezi s tim je skladu
sa Zakonom izvršeno preduzimanje odreñenih mjera prema strancima u 1.475 slučajeva i to:
donešeno je 787 rješenja o protjerivanju stranca iz BiH, donešena su 484 rješenja o otkazu
bezviznog i privremenog boravka, 32 rješenja o otkazu stalnog boravka, 172 stranca su
prisilno udaljena, što iznosi povećanje od 28,7 % u odnosu na 2007. godinu gdje su u 1.146
slučajeva preduzete mjere prema strancima i to: donešena su 822 rješenja o protjerivanju
stranca iz BiH, donešeno je 229 rješenja o otkazu privremenog boravka, 20 rješenja o otkazu
stalnog boravka, dok je 75 stranaca prisilno udaljeno.

Najveći broj izrečenih mjera protjerivanja donešen je nakon sprovedenih akcija kontrole
kretanja i boravka stranaca i odnosio se na državljane Srbije, Turske, Albanije, Makedonije,
Kine i državljane drugih zemalja prikazanih na dijagramu dole, kojima su mjere izrečene iz
razloga što su prekršili propise o prelasku državne granice, osobama prihvaćenim na osnovu
Sporazuma o readmisiji sa R. Hrvatskom, iz razloga što su u Bosni i Hercegovini ostali nakon
isteka roka važenja vize, ili odobrenja boravka, te radi prikrivanja činjenica o stvarnim
namjerama boravka u Bosni i Hercegovini.

29
Kada je u pitanju otkaz boravka, najviše navedenih mjera doneseno je prema državljanima R.
Srbije, zatim R. Turske, Kine, R. Hrvatske i drugih zemalja prikazanih na dijagramu. Otkaz
boravka je najviše donošen zbog rada bez posjedovanja radne dozvole kao i zbog bitno
izmijenjenih činjenica na osnovu kojih je boravka odobren.

Veoma je bitno sa sigurnosnog aspekta napomenuti da je Imigracioni centar Službe za

poslove sa strancima dana 30.06.2008. godine dobio upotrebnu dozvolu i kao takav stavljen u
funkciju, te da Služba preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti može donositi i
realizovati rješenja o stavljanju stranaca pod nadzor u navedeni Centar. Imigracioni centar
ima smještajni kapacitet 40 mjesta i podijeljen je u dva odvojena paviljona, muški sa
kapacitetom od 25 mjesta i ženski sa 15 mjesta. Radovi na izgradnji nove zgrade
Imigracionog centra, objekta od čvrstog materijala, sa smještajnim kapacitetom od 80 mjesta
teku predviñenom dinamikom.

Od momenta stavljanja Imigracionog centra u funkciju, 198 ilegalnih migranata je bilo

stavljeno pod nadzor u cilju preduzimanja daljih mjera u skladu sa Zakonom.

Najviše ilegalnih migranata je bilo iz Turske, zatim Srbije, Makedonije, Albanije, Kine,
Pakistana, kao i manji broj iz Moldavije, Crne gore, Belgije, Ukrajine, Italije, Poljske,
Rumunije, Austrije, Holandije, Sirije, Bahreina, Kameruna, Koreje, Libanona i Nigerije. U
ovom izvještajnom periodu ukupno je izvršeno 185 udaljenja stranaca u zemlju porijekla.

30
Pregled država iz kojih dolaze ilegalni migranti koji su smješteni u Imigracioni centar Službe,
prikazan je na sljedećem dijagramu.

Od ukupnog broja primljenih korisnika Centra, po Sporazumu o readmisiji sa Republikom

Hrvatskom u Centar je smješteno 67 korisnika, i to 58 državljanja Turske i 9 državljanja
Albanije.

31