Policy Brief

CENTAR ZA SIGURNOSNE STUDIJE Autor: Armin Krali, projekt direktor

Pregled reforme sigurnosnog sektora u

Bosni i Hercegovini

Sarajevo, oktobar 2011.

 Profil zemlje
Po zavretku Drugog svjetskog rata Bosna i
Hercegovina je bila sastavni dio nove Titove
Jugoslavije kao jedna od est federalnih republika. Reforma zapoeta: 1995.
U okviru Jugoslavije ostala je sve do 1992. godine
kada je proglasila svoju nazavisnost. Odmah nakon Kljune aktivnosti reforme sigurnosnog
sektora: reforma odbrambenog sektora,
proglaenja nazavisnosti uslijedio je krvavi rat od
reforma policije, dravni organi sa policijskim
1992. do 1995. godine, koji je zavren donoenjem ovlatenjima, parlamentarni nadzor nad
Dejtonskog mirovnog sporazuma. Rat je rezultirao sigurnosnim i odbrambenim agencijama.
sa preko 100.000 ubijenih ljudi i skoro 2 miliona
raseljenih lica, kao i najstranijim zloinima meu Kljuni izazovi u reformi sigurnosnog
kojima je i genocid u Srebrenici. sektora: politika i etnika tenzija,
demografske promjene, nedovoljan napredak u
reformi policije, izostanak odgovornosti.
NATO snage su 1995. zapoele zranu kampanju
protiv Vojske Republike Srpske (vojska bosanskih Kljuni meunarodni akteri: NATO, Snage
Srba) nakon napada od pomenute vojske na Europske unije u Bosni i Hercegovini
sigurne zone u BiH, a koje su odreene od UN-a. (EUFOR), Policijska misija Europske unije u
Napadi su doveli do potpisivanja Okvirnog Bosni i Hercegovini (EUPM), Vijee Europe,
Europska komisija, OHR, OSCE, UNDP i dr.
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatim
pod nazivima Dejtonski mirovni sporazm ili
Dejtonski sporazum. Dejtonskim sporazumom Bosna i Hercegovina je nastavila svoj kontinuitet
kao drava koja se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike
Srpske (RS). Sporazumom je takoer uspostavljen Ured visokog predstavnika (OHR) u svrhu
nadgledanja implementacije civilnih aspekata mirovnog sporazuma od meunarodne zajednice.

U 2006. godini, BiH je ula u NATO program Partnerstvo za mir (PfP), povlaei novi set
ciljeva reforme siguirnosnog sektora. U seriji koraka prema eventualnom lanstvu, BiH je
upoznata sa Akcionim planom za lanstvo (Membership Action Plan MAP), od NATO-a, 22.
aprila, 2010. godine.

U junu, 2008. godine, Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pristupanju

(Stabilization and Association Agreement SAA) sa Europskom unijom, to predstavlja prvi
korak prema eventualnom lanstvu u Uniju. Iako postoji iroki konsensus od dijela meunarodne
zajednice o reformama koje su potrebne za lanstvo u NATO-u i Europsku uniju, politiki zastoj
i manjak politike volje od politikih grupa Bonjaka, Srba i Hrvata oteali su i oteavaju dalju
strukturalnu reformu u BiH.

Posebnu zahvalnost iskazujemo Institutu otvorenoPage 2 drutvo (Open Society Institute OSI) koje je obezbjedilo
finansijsku podrku naoj ogranizaciji kroz projekat institucionalne podrke, te samim tim omoguio publikovanje ovog dokumenta.
Kratki pregled sigurnosnog sektora
Institucija/Agencija
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Nadleno je za zatitu meunarodnih granica, unutranjih
Hercegovine
Ministarstvo odbrane
Oruane snage BiH (OS)
Bosanskohercegovake policijske Odgovorne za unutranju sigurnost i istragu kriminala.
snage (MUP FBIH, MUP RS, Bosanskohercegovaki policijski sistem je sainjen od 15
Policija BD, GP i SIPA)
Mandat/Funkcija
graninih prijelaza i kontrolu prometa na graninim
prijelazima BiH; sprjeavanje i otkrivanje uinilaca krivinih
djela terorizma, trgovine drogom, krivotvorenja domae i
strane valute i trgovine ljudima i drugih krivinih djela sa
meunarodnim ili meuentitetskim elementom; meunarodnu
saradnju u svim oblastima iz nadlenosti ministarstva.
Takoer, u nadlenosti ministarstva je zatita lica i objekata;
prikupljanje i koritenje podataka od znaaja za sigurnost BiH;
organizaciju i usaglaavanje aktivnosti entitetskih
ministarstava unutranjih poslova i Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine u ostvarivanju sigurnosnih zadataka u interesu
BiH; provoenje meunarodnih obaveza i saradnju u
provoenju civilne zatite, koordiniranje djelovanja entitetskih
slubi civilne zatite u BiH, i usklaivanje njihovih planova za
sluaj prirodne ili druge nesree koje zahvataju teritoriju BiH,
i donoenje programa i planova zatite i spaavanja. Ono
provodi politiku useljavanja i azila BiH i ureuje procedure
vezane za kretanje i boravak stranaca u BiH. Uspostavljeno je
2003.
Odgovorno za odbrambenu politiku - kapacitete kako bi se
osigurala zatita suvereniteta, teritorijalnog integriteta,
politika nezavisnost i meunarodni subjektivitet Bosne i
Hercegovine. Takoer, Ministarstvo je odgovorno za
zastupanje Bosne i Hercegovine u meunarodnim odnosima
vezanim za pitanje odbrane, kontrolu svih subjekata Oruanih
snaga BiH i druge zakonom propisane poslove. Ministartsvo
odbrane BiH je uspostavljeno 2004. godine.
Djeluju kao jedinstvena vojna sila BiH od 2006. godine, pod
kontrolom Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.
Oruane snage su sastavljene od bive Vojske Federacije BiH i
bive Vojske Republike Srpske. Zadaci Oruanih snaga
ogdleaju se u sljedeem: uee u operacijama kolektivne
sigurnosti, u operacijama za podrku miru i samoodbrani,
ukljuujui i borbu protiv terorizma, pruanje vojne odbrane
Bosni i Hercegovini i njenim dravljanima u sluaju napada,
pomo civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge
katastrofe i nesree, protuminsko djelovanje u Bosni i
Hercegovini i ispunjenje meunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine. Danas, broj prifesionalnih vojnika u Oruanim
snagama BiH iznosi 10.000. Ne postoji obavezno sluenje
vojnog roka.
agencija za sprovedbu zakona: MUP FBiH, MUP RS i Policije
Brko Distrikta BiH, kao i policijskih snaga za svaki od 10
kantona kantonalnih MUP-ova, Granine policije BiH i
Page 3
 Dravana agencije za istrage i zatitu BiH.
Granina policija Bosne i Sa operativnim radom Granina policija BiH je otpoela 6.
Hercegovine (GP) juna 2000. godine formiranjem prve jedinice GP Aerodrom
Sarajevo. Definisana je kao upravna organizacija u okviru
Ministarstva sigurnosti sa operativnom samostalnou.
Obavlja policijske poslove vezane za nadzor i kontrolu
prelaska dravne granice. Preuzela kontrolu nad bosanskom
granicom 2003. godine. Upoljava vie od 2,000 policajaca.
Dravna agencija za istrage i Osnivanjem Suda i Tuilatva BiH, stvorila se nuna potreba
zatitu (SIPA) za njihovim policijsko-operativnim servisiranjem. U skladu sa
tim potrebama u junu 2004. godine uspostavljena je Dravna
agencija za istrage i zatitu (SIPA). SIPA je odgovorna za
prikupljanje i obradu podataka od interesa za provoenje
meunarodnih i krivinih zakona BiH, kao i za zatitu vrlo
vanih linosti, diplomatsko-konzularnih predstavnitava i
objekata institucija Bosne i Hercegovine, te diplomatskih
misija. Obavlja poslove hapenja osoba osumnjienih za ratne
zloine, vodi istrage krivinih djela pranja novca,
organiziranog kriminala, terorizma, trgovine ljudima i ostalih
krivinih djela, prua podrku i zatitu svjedocima, obavlja
poslove i zadatke zatite linosti i objekata i dr. Svoju
nadlenost ostvaruje na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.
Obavjetajno sigurnosna agencija Civilna obavjetajno sigurnosna agencija odgovorna je za
BiH (OSA) prikupljanje, analizu, te podjelu obavjetajnih podataka u
cilju zatite sigurnosti, ukljuujui suverenitet, teritorijalni
integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Obavjetajno sigurnosna agencija BiH je postala operativna 1.
juna 2004. godine i ima jurisdikciju na cijelom teritoriju BiH
Ministarstvo pravde Minsitarstvo pravde je centralno tijelo za koordinaciju u sferi
pravosua u Bosni i Hercegovini i ima administrativnu
funkciju vezano za pravosudne organe na dravnom nivou.
Ministarstvo je nadleno za nacrte prijedloga zakona i
podzakonskih akata i drugih regulacija na dravnom nivou,
efikasno administrativno funkcionisanje pravosudnih tijela u
Bosni i Hercegovini, obezbjeenje entitetske harmonizacije,
te meusobnu pravnu pomo i saradnju sa meunarodnim
sudovima. (Sl. Glasnik BiH, br. 5/2003.).

Bosna i Hercegovina ima 13 ministarstava pravde 10

kantonalnih ministarstava Federacije, 2 ministarstva na
entitetskom nivou i 1 na nivou BiH. U Brko Distriktu BiH,
neke od funkcija ministarstva pravde obavlja Pravosudna
komisija, a neke Vlada Brko Distrikta BiH.
Parlamentarna skuptina Bosne i Kao najvii zakonodavni organ Bosne i Hercegovine,
Hercegovine zaduena je za parlamentarni nadzor nad sigurnosnim,
odbrambenim i obavjetajnim isnstitucijama Bosne i
Hercegovine putem Zajednike komisije za odbranu i
sigurnost (2003.) i Zajednike komisije za nadzor nad radom
Obavjetajno sigurnosne agencije BiH (2004).

Page 4
Policijska misija Europske unije EUPM djeluje u skladu s optim ciljevima Aneksa 11 Opteg
(EUPM) okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. EUPM,
prva misija uspostavljena pod okriljem ESDP-a 1. januara
2003, prvobitno na mandat od tri godine. EUPM obezbjeuje
obuku lokalnih policijskih slubenika te pomae lokalnim
vlastima u planiranju i sprovoenju istraga u sluajevima
krupnog i organizovanog kriminala, doprinosei boljem
funkcionisanju cjelokupnog sistema krivinog pravosua
uopte, a s posebnim akcentom na poboljanje odnosa izmeu
policije i tuilaca. Misija nastavlja da pomae proces reforme
policije. Mandat misije je produen do decembra 2011.
Ured visokog predstavnika (OHR) Prati implementaciju Mirovnog ugovora; odrava tijesne
kontakte sa stranama u Sporazumu, radi promicanja njihovog
potpunog pridravanja civilnog aspekta Sporazuma.
Specijalni predstavnik Europske Predstavlja okosnicu prisustva Europske unije u Bosni i
unije (EUSR) Hercegovini jer osigurava usklaen i dosljedan pristup
Europske unije izgradnji samoodrivog mira i stabilnosti
pomaui BiH da napreduje dalje od same provedbe mira ka
integraciji sa Europskom unijom. Specijalni predstavnik
Europske unije ujedno je i visoki predstavnik meunarodne
zajednice u Bosni i Hercegovini sa mandatom da nadgleda
provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Krajnji cilj je
pomoi Bosni i Hercegovini da izraste u stabilnu, odrivu,
mirnu i multietniku dravu, koja mirno surauje sa svojim
susjedima i nepovratno se nalazi na putu ka lanstvu u
Europskoj uniji
Vijee za implementaciju mira PIC se sastoji od 55 zemalja i meunarodnih organizacija te
(PIC) ima autoritet nad OHR-om.
Misija OSCE u Bosni i Mandat OSCE-a u Bosni i Hercegovini uspostavljen je prema
Hercegovini Opem okvirnom sporazumu za mir (skraenica na
engleskom: GFAP). Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini
pomae BiH u ispunjenju obaveza, koje je ona preuzela kao
drava lanica OSCE-a, kao i u napredovanju ka ostvarenju
svog deklariranog cilja pridruivanja euroatlantskim
integracijama, tako to jaa sigurnost i stabilnost, putem
zavretka izgradnje mira unutar dejtonskog okvira, i razvija
inkluzivni politiki diskurs i demokratski odgovorne institucije
koje potuju raznolikost, promoviu konsenzus i potuju
vladavinu prava. Misija je imala zavidan angaman u procesu
reforme odbrane, te procesima verfikacije i unitavanja vika
oruja i municije (SALW-a).
Meunarodni krivini sud za bivu Sud Ujedinjenih naroda koji se bavi ratnim zloinima
Jugoslaviju (ICTY) Haki poinjenim na teritoriju bive Jugoslavije od 1991. U mandatu
tribunal mu je da privede pravdi one koji su odgovorni za ozbiljna
krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na
teritoriji bive Jugoslavije od 1991. godine, te da na taj nain
pridonese satisfakciji rtvama i jaanju mira u regiji. ICTY je
podigao optunicu protiv 161 osobe za ozbiljna krenja
meunarodnog humanitorog prava poinjena na teritoriji bive

Page 5

Vojne snage Europske unije u
Bosni i Hercegovini (EUFOR
Operacija ALTHEA)
Misija Ujedinjenih naroda u Bosni
i Hercegovini (UNMIBH)
Meunarodne policijske snage
(IPTF) International Police
Force,
Jugoslavije, gdje je izreena i prva presuda za zloin genocida
poslije drugog svjestkog rata. Generala Vojske Republike
Srpske Radislava Krsti ICTY je osudio na kaznu zatvora od
46 godina zbog zloina genocida u Srebrenici. Krsti je
proglaen odgovornim za ubistvo oko 8 hiljada mukaraca
muslimanske vjeroispovijesti u periodu izmeu 10. i 19. Jula
1995. (ICTY, 2010)
EUFOR je preuzeo SFOR-ov mandat u decembru 2004.
godine, nakon odluke NATO-a o okonanju misije SFOR-a.
Osnovni ciljevi misije ALTHEA su odvraanje od sukoba, i
osiguranje sigurnog i stabilnog okruenja u BiH i ostvarivanje
kljunih zadataka Plana za provedbu misije Ureda visokog
predstavnika (OHR) i Procesa stabilizacije i pridruivanja
(PSP). Za ostvarivanje ovih ciljeva EU je na poetku
razmjestila 6.300 vojnika, sa Glavnim tabom u Sarajevu (baza
Butmir). Misija se provodi uz pomo NATO osoblja i resursa.
Nakon rekonstrukcija, misija danas broji oko 1350 vojnika.
Austrija i Turska trenutano imaju najvie ljudi u BiH, svaka
po 300 ljudi, a nakon toga slijede Maarska sa 166 te
Bugarska s oko 120 vojnika. Ovaj bi se broj do jeseni mogao
smanjiti na 1200 nakon to Nizozemska, Irska i Njemaka
povuku veinu svojih vojnika.
UNMBIH je osnovan 21. 12. 1995. godine Rezolucijom 1035
Vijea Sigurnosti UN-a. Planirana da traje godinu dana, misija
je produivana nekoliko puta. IPTF tj. Meunarodne Policijske
Snage su bile jedan od vanijih dijelova UNMBIH misije.
Njihovi zadaci su izmeu ostalog bili: nadgledanje i kontrola
aktivnosti lokalnih policija (LP), savjetovanje i obuka te u
okviru svojih mogunosti njihovo opremanje, savjetovanje
Vlada kako bolje organizirati i koristiti policijske slube,
ocjenjivati mogunost javnih nemira te savjetovati Vlade kako
ih sprijeiti i jo mnogo toga. Proces provjera policijskih
slubenka od UNMIBH, te mogunost uskraivanja pojedinim
policijskim slubenicima da obavljaju policijske poslove, bili
su snano sredstvo u procesu profesionalizacije policijskih
snaga u BiH. Mandat UNMIBH bio je i pravna i pravosudna
reforma, odnosno Misija je bila zaduena da prati i ocjenjuje
sistem sudstva, te doprinosi ukupnim naporima za reformu
sudstva (Rezolucija Vijea sigurnosti UN-a, broj 1184 od
16.07.1998.).
Page 6
Kratki pregled procesa reforme sigurnosnog sektora
Reforma sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini je otpoela odmah nakon Dejtonskog
mirovnog sporazuma koji je dogovoren 21. novembra 1995. godine, a potpisan 14. decembra iste
godine u Parizu. Generalni okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, zaustavio je rat
izmeu svih strana i uspostavio Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i samostalnu dravu sa dva
ravnopravna entiteta (Fedraciju Bosne i Hercegovine FBiH i Republiku Srpsku RS) i Brko
Distrikta BiH. Brko Dsitrikt je slubeno osnovan 08. marta 2000. godine, nakon meunarodne
arbitrae.

1.1. Reforma odbrambenog sektora

Nakon okonanja rata na podruju Bosne i Hercegovine nalazilo se 419.000 vojnika. Od

toga, brojno stanje Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (VFBiH) iznosilo je 264.500 vojnika,
a Vojske Republike Srpske 154.5001. U skladu sa Aneksom 1B Dejtonskog sporazuma, u 1996.
godini predstavnici dvaju entiteta i drave BiH su se dogovorili da se smanji broj tekog
naoruanja koje je u posjedu dviju vojski na dogovorene nivoe, te su izjavili da VRS nee
prelaziti brojku od 56.000, a VFBiH 55.000 vojnika. Takoer, Aneksom 1B Dejtonskog
sporazuma utvreno je da e omjer snaga izmeu dvaju entiteta biti 2:1.2

Na osnovu UN Rezolucije Vijea sigurnosti broj 1031, snagama NATO-a za implementaciju

(IFOR) je povjeren jednogodinji mandat za implementaciju vojnog aspekta Mirovnog
sporazuma. Mandat se u prvom redu odnosio na odravanje mira, razdvajanje vojnih snaga,
premjetanje vojnih snaga unutar entiteta i razmjetaj snaga i naoruanja na odobrene lokacije.
Za ove potrebe razmjeteno je 60.000 vojnika meunarodnih snaga. Nakon poetnog uspjeha
snaga SFOR-a uspostavljeno je sigurno okruenje koje je omoguilo implementaciju civilnih
aspekata Mirovnog sporazuma ostalim meunarodnim organizacijama. Izmeu ostalog podrka
je pruana i Organizaciji za mir i saradnju u Europi (OSCE) za pripremu uslova za odravanje
prvih poslijeratnih izbora u BiH.

Nakon uspjeno provedenih prvih poslijeratnih izbora u Bosni i Hercegovini, IFOR je okonao
svoju misiju ispunjavanjem povjerenog zadatka. Ipak, bilo je jasno da situacija u BiH i dalje
zahtijeva prisustvo vojnih snaga koje bi osigurali sigurnost i stabilnost koja moe biti ugroena u
delikatnom politikom okruenju. Stoga su ministri odbrane lanica NATO-a odluili da umjesto
snaga za implementaciju mira (IFOR) u Bosnu i Hercegovinu upute snage za stabilizaciju mira
(SFOR) koje su brojale polovinu od ranije upuenih vojnih snaga.

1
Put u partnerstvo za mir, Izvjetaj Komisije za reformu u oblasti odbrane, Sarajevo, septembar 2003. g., str. 68.
2
A. Krali: Sigurnost u procesu globalizacije: konstante i evolutivni trendovi. Disertacija je odbranjena na
Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, str. 237. juli 2009. godine.

Page 7
Sigurnosna procjena struktura NATO-a o situaciji u Bosni i Hercegovini koincidirala je i sa
postepenim promjenama u okviru odbrambenog sistema BiH. Implementacija Aneksa 1B
Dejtonskog mirnovnog sporazuma, odnosno njegovih lanova II i IV, koja je otpoela u februaru
1996. godine pod pokroviteljstvom OSCE-a, dala je znaajne rezultate na izgradnji mjera
povjerenja na unutranjem i regionalnom planu. Kontrola naoruanja na subregionalnom nivou
imala je velikog utjecaja na subregionalnu stabilizaciju.

Sa poboljanjem sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini Sjeverno-atlansko vijee odluilo je

u saradnji sa lanicama koje su djelovale u okviru SFOR-a a nisu lanice NATO-a, da
restrukturiraju postojee snage. Tako je 1999. godine doneena odluka kojom se revidira
struktura SFOR-a a sa tim trendom postepenog smanjivanja broja vojnika nastavljeno je i u
narednom periodu.

Isto tako poetkom 1999. godine, dravno i entitetsko rukovodstvo je shvatilo da se veliine
dviju vojski ne mogu ekonomski odrati i poeli su aktivnosti na smanjenju broja vojnika. Ovim
smanjenjem vojske su smanjene na 30.000 u Federaciji BiH i 12.000 u Republici Srpskoj.
Meutim, ova ukupna brojka od 42.000 vojnika u oruanim snagama i dalje je bila mnogo vea
nego to su entiteti mogli priutiti. Zbog toga je ubrzo slijedilo ponovno smanjenje broja
vojnika.

Kljuni dogaaj reforme odbrambenog sektora lei u zakljuku Predsjednitva BiH od jula 2001.
godine u kojem je izraena spremnost BiH da prihvati obaveze i prava u porodici ravnopravnih
euroatlanstkoh naroda te da sudjeluje i aktivno doprinosi kolektivnoj sigurnosti. Predsjednitvo
BiH je, isto tako, jasno izrazilo spremnost i opredjeljenje za ukljuenje BiH u europske i
euroatlantske integracije i program Partnerstva za mir, kao i za provedbu potrebnih reformi
odbrambenog sektora i reorganizacije oruanih snaga.

Na osnovu toga proces reforme zapoeo je 2003. godine uspostavom Komisije za reformu
odbrane,3 i nastavljen kroz rad Komisije koji je imao za cilj izgradnju i uspostavu jedinstvenog
odbrambenog sistema, primjerenog sigurnosnim izazovima i realnim ekonomskim
mogunostima.

Tako je 2003. godine dogovoreno da u BiH postoje dvije vojske, Vojska RS i Vojska Federacije
BiH i da one ine Oruane snage Bosne i Hercegovine pod jedinstvenim Operativnim lancem
komandovanja i jedinstvenim Administrativnim lancem komandovanja. Ovakvo predloeno
rjeenje Zakona o odbrani, koji i dalje predvia postojanje dvije vojske u BiH nailo je na otre
kritike bonjakih politiara, ali je ipak prihvaeno. Meutim, ovakav potez se pokazao vrlo
efikasnim, jer je on predviao postepeno spajanje dviju vojski u jednu to se i desilo 2006.
godine.

3
Visoki predstavnik je 9. maja 2003. godine uspostavio Komisiju za reformu u oblasti odbrane kako bi se dala
preporuka o konkretnim reformama. Komisija se sastojala od dvanaest lanova i etiri posmatraa.

Page 8
Veliina prvih Oruanih snaga BiH, nakon Dejtona utvrena je Odlukom Predsjednitva BiH od
24.03.2004. godine, a predviala je ukupno 12.000 profesionalnih vojnika, 12.600 regruta i
60.000 rezervista. Predvieno je da regruti slue svoj vojni rok u strukturama za obuku entiteskih
vojski.

Takoer, u toku 2003. i 2004. godine uz aktivno uee javnih i ekspertnih rasprava Komisije za
odbranu, predstavnika zakonodavne i izvrne vlasti, domaih i meunarodnih eksperata,
nevladinih organizacija4, uspjeno zavrena faza promjena u ustavima entiteta i donoenje novih
zakona, sa im je omoguena izgradnja jedinstvene odbrambene strukture BiH. Ova struktura
podrzumijevala je odgovarajuu podjelu odgovornosti izmeu drave i entiteta, te uspostavu
mehanizama za efikasnu komandu i kontrolu Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i
poboljanje vojne interoperabilnosti, demokratskog nadzora i transparentnosti.

Najuoljiviji rezultati odbrambenih reformi su uspostava Ministarstva odbrane Bosne i

Hercegovine, Zajednikog taba i Operatvne komande,5 a ove institucije su direktno doprinosile
operativnoj sposobnosti i funkcionalnosti Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, te su omoguile
uee BiH u programima, poput Paratnerstva za mir.

Promjenama u entiteskim ustavima6 i donoenjem Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine u toku

2005. godine, omoguena je uspostava jednistvenih Oruanih snaga Bosne i Hercegovine. U
skladu sa odredbama Zakona o odbrani BiH jedinstvene Oruane snage BiH su uspostavljene 01.
januara 2006. godine, kao profesionalna, jedna vojna sila koju organizira i kontrolie Bosna i
Hercegovina.

Postepena transformacija sigurnosno-odbrambenog sektora u Bosni i Hercegovini, voena je

najveim dijelom pod pokroviteljstvom NATO-a, EU i OSCE-a. Taj proces se kretao od
razoruavanja, demobilizacije i reintegracije pripadnika vojski, profesionalizacije i
demokratizacije policije unutar Bosne i Hercegovine do izgradnje mjera povjerenja i
promovisanja demokratskih principa u sektoru sigurnosti. Broj pripadnika do tada zaraenih
strana koji se tokom 1996. godine procjenjivao na blizu 419 hiljada u narednim godinama
smanjen je na prihvatljivih 30 hiljada u 2001/2002 godini, a danas imamo jedinstvene,

4
Ovdje treba posebo istai Centar za sigurnosne studije BiH koje je u toku 2003. i 2004. organizovao niz seminara
za predstavnike zakonodavne i izvrne vlasti, kao i predstavnike vojski u BiH gdje se razgovaralo i iznalazila
najbolja ustavna rjeenja za reformu odbrane.
5
Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 43, 29. decembar 2003. godine)
6
Odluka o izmjenama i dopunama Ustava Republike Srpske, Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o odbrani Republike Srpske, Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
vojsci Republike Srpske, Odluka o izmjenama i dopunama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Odluka kojom
se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odbrani Federacije Bosne i Hercegovine. Izvor: Odluka visokog
predstavnika donesena 02.04.2003. godine.

Page 9
profesionalne, male Oruane snage sa 10 hiljada vojnika. Trenutno, reforme su voene eljom za
lanstvo u NATO7 i Europskoj uniji.

Uspostavljanjem jedinstvenog odbrambenog sistema Bosne i Hercegovine, zemlja je ostvarila

potrebne uslove za ukljuenost u Programu Partnerstva za mir (PfP). To je rezultiralo da se na
NATO samitu u Rigi, 2006. godine, Bosna i Hercegovina pridruila programu PfP, te zapone
svoj prvi Individualni program partnerstva (Individual Partnership Programme IPP). Godinu
kasnije, 2007. BiH se pridruila Procesu planiranja i pregleda PfP-a (PfP Planing and Review
Process PARP). PARP je usmjeren podsticanju razvoja interoperabilnosti izmeu snaga
partnera i saveznika u punom kapacitetu PfP operacija, kao i na obuke i vjebe koje se na to
odnose. Ovaj dvogodinji program posebno se realizirao kroz jedinicu za unitavanje
neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS) i pjeadijskoj jedinici za uestvovanje u operacijama
za podrke miru. To je znailo da ove jedinice trebaju da budu popunjenje, opremljene i obuene
po NATO standardima, a sve u cilju da iste uestvuju u NATO operacijama. Od juna 2007.
godine Bosna i Hercegovna uestvuje u Individualnom partnerskom programu (IPP). Pored IPP
od februara 2008. godine BiH je poela da radi sa NATO-om na Akcionom planu individualnog
partnerstva (Individual Partnership Action Plan IPAP), koji daje pregled politikih, vojnih i
sigurnosnih problema vezanih za lanstvo u NATO-u. Ovaj partnerski odnos koji je strukturisan
u etiri poglavlja po svom sadraju se podudara sa MAP-om (Member Actionim Plan)

Bosna i Hercegvoina je uspjeno realizovala sve ove programe, te je na Samitu NATO-a, u

Bukuretu u aprilu 2008. godine pozvana na proirenje saradnje kroz formu Intenzivnog dijaloga.
To je podrazumijevalo da BiH mora proi proces slian IPAP-u sa fokusoma na: politiko-
ekonomska pitanja; odbrambena pitanja; pitanja resusrsa i sigurnosna pitanja. Ovaj program je
uspjeno implementiran putem intenzivnog dijaloga sa NATO zvaninicima gdje je Bosna i
Hercegovina prezentirala probleme i nain rjeavanja spomenutih fokusnih oblasti.

Nakon etiri ciklusa IPP-a, dva ciklusa PARP-a, jednog IPAP-a i Intenzivnog dijaloga, Bosna i
Hercegovina je 2. oktobra 2009. godine podnijela zahtjev za Akcioni plan za lanstvo.8 Zbog
zastoja u ustavnoj reformi, administrativnih barijera, kao i sve ee politike krize Bosna i
Hercegovina nije dobila podrku za ovaj Akcioni plan. Od BiH se traila vea funkcionalnost
drave u cjelini.

Kljuni prioriteti ukljuuju jaanje saradnje sa europskim i euroatlantskim strukturama,

vladavine prava, demokratske kontrole nad oruanim snagama i obavjetajno-sigurnosnim

7
Prema lanu 80. Zakona o odbrani organi vlasti Bosne i Hercegovine bili su zadueni da ispune sve obaveze iz
svojih nadlenosti kako bi se postiglo lanstvo u NATO (Slubeni glasnik BiH, broj 43/03).
8
Muhamed Smaji: Meunarodne organizacije i sigurnost Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu, Dobra
knjiga, Sarajevo 2011. str. 287.

Page
10
sistemom, reforme odbrane, upravljanja osobljem, upravljanje krizama te zatite podataka i javne
diplomatije (NATO, 2009 : 1).

Bosna i Hercegovina se punopravnom lanstvu NATO-u primakla za jo jedan korak kada joj je
22. aprila 2010., na neformalnom sastanku NATO-a u Talinu odobren Akcioni plan lanstva
(MAP), uz neke uslove (BBC, 2010). Izuzetno vanim uslovom smatra se rjeavanje statusa
nepokretne i pokretne vojne imovine, to je i kljuno strateko pitanje za daljnje funkcionisanje
reforme odbrambenog sistema.

Iako lanstvo u MAP prua dodatnu saradnju izmeu Bosne i Hercegovine i NATO-a, na
najirem spektru politikih, odbrambeno-vojnih, ekonomskih, sigurnosnih i pravnih poslova,
politiki lideri, nosioci zakonodavne i izvrne vlasti u Bosni i Hercegovini, jo uvijek nisu
poduzeli adekvatne mjere radi ispunjenja navedenih kriterija.

1.2 . Reforma policije

Proces reforme policijskih snaga u Bosni i Hercegovini otpoeo je par mjeseci nakon
uspostave mira u Bosni i Hercegovini 1995. godine, tanije aprila 1996. godine potpisivanjem
tzv. Petrsberke Dekleracije. Dekleracija je polazei od meunarodnnih opeprihvaenih
standarda predviala smanjenje policijskih snaga u Federaciji BiH na 11.500 uniformisanih
policajaca,9 kao i uspostavu organizacione strukture na nivou Federacije BiH i deset kantona.
Ovakav pristup reforme u Republici Srpskoj nije dobio podrku sve do septembra 1997. godine,
a Sporazum o reformi MUP-a RS potpisan je tek u decembru 1998. godine. Skoro vie od dvije
godine MUP RS je trebalo da prihvati injenicu provjera podataka uposlenih policajaca to je
predviala reforma. Ovaj proces provjera koji je vodio IPTF bio je zavren do kraja 1997. godine
nad bonjakim policajcima u Federaciji BiH, a isti je nastavljen nad hrvatskim policajcima koji
su u poetku procesa odbijali proces.

Mandat UNMIBH, omoguio je IPTF-u da uskrati pojedinim slubenicima policije da se bave

policijskim poslovima, i to se pokazalo kao osnovno sredstvo u procesu demokratizacije i
profesionalizacije policije. Tako da je tokom procesa provjera koji je trajao za vrijeme mandata
UNMIBH dvadeset devet policajaca odstranjeno iz policijskih struktura zbog neasnih djela ili
djela ratnog zloina u periodu 1992. 1995. godine.10

9
Muhamed Smaji: Meunarodne organizacije i sigurnost Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu, Dobra
knjiga, Sarajevo 2011. str. 287.
10
Izvor:www.unmbih.org UNMIBH achievements

Page
11
U sklopu Misije provodili su se i posebni projekti obuke koji su rezultirali sa obukom vie od
1163 policijska kadeta, ukljuujui 409 ena u policijskim akademijama u Sarajevu i u Banja
Luci.11

Posmatrajui vremenski period djelovanja misije UN-a u Bosni i Hercegovini, moemo rei da
ga karakterie smanjenje ratnog broja policijskih snaga sa 40.000 iz 1996. godine na razumni
broj od oko 16.000 policijskih slubenika. To znai da je u Fedraciji BiH broj policijskih
slubenika sveden na 9.275, u Republici Srpskoj na 6.297 i 269 policijskih slubenika u Brko
Distriktu BiH.12

Zavretak misije IPTF u januaru 2003. godine, oznaio je i kraj prve reforme policije u BiH,
koja je predstavljala polaznu osnovu koju je bilo neophodno dalje dograivati kroz pridruivanja
BiH Europskoj uniji.

Policija u Bosni i Hercegovini ula je u drugu reformu poetkom 2003. godine kada je izvrena
inauguracija Policijske misije Europske unije u Bosni i Hercegovi (15. januara 2003.) u Sarajevu.
Period do maja 2004. godine iskoriten je za same pripreme za reformu koja je poela
20.05.2004. godine.

Cilj druge reforme policije je bio da se policija ojaa organizovanjem na bazi europskih
standarda i iskustava, odnosno da se policijske snage u BiH oraganizuju na nain da budu
sposobne da se bore protiv organizovanog kriminala, terorizma i da su spremne i voljne da
hvataju osumnjiene za ratne zloine. Samim tim ova reforma bi omoguila efektivno i efiksano
funkcionisanje institucija i procedura uz trokove koji omoguavaju odriv razvoj i drave,
entiteta i druta. Prema rijeima tadanjeg ministra sigurnosti BiH, Barie olaka, u ovom
periodu BiH je imala 18.000 policajca i 5.000 admnistrativnih radnika. To znai da smo u ovom
periodu imali oko 23.000 zaposlenih u policiji, to prevazilazi ekonomske mogunosti nae
zemlje. Plate policajaca u Republici Srpskoj su najmanje, dok su u nekim kantonima u FBiH i tri
puta vee od prosjene plate u Federaciji BiH.13

Iako je bilo predvieno da ova reforma bude zavrena do februara 2005. godine ona je potrajala
skoro etiri godine. Tanije tri godine, devet mjeseci i pet dana je potroeno na ovu, nazovimo
policijsku reformu.

Reforma se odvijala kroz sedam faza, a osnov su joj bila tri principa Europske unije:

1. dravna ovlatenja za sva budetska i zakonodavna policijska pitanja,

11
Ibid
12
Izvor:www.unmbih.org
13
Vie o drugoj reformi policije vidjeti: Milan Ljepojevi (2009) Reforma policije u Bosni i Hercegovini, Tiroprint
Banja Luka.

Page
12
2. funkcionalne ovlasti policijskih nadlenosti, i

3. nemijeanje operativne aktivnosti policije.

Prvi prijedlog reforme policije tzv. Martensonov prezentiran je 15. decembra 2004. godine, a
podrazumijevao je formiranje jedinstvene policijske strukture na nivou BiH, sainjene od vie
policijskih oblasti, a na elu svake oblasti bi se nalazio direktor ili komesar. Takoer, prijedlog je
podrazumijevao da jedinstvena policija BiH bude finasirana s dravnog nivoa i organizovana po
regionalnom principu, gdje postojee politike granice izmeu entiteta nemaju direktnog znaaja
za formiranje lokalnih policijskih ovlasti.

Ovakav prijedlog je bio neprihvatljiv za predstavnike Republike Srpske, a Narodna skuptina RS

je aprila 2005. godine odbila isti, i samim tim oznaila kraj prve faze druge reforme policije.

Tu se nije stalo tako da su aprila 2005. lideri politiki partija otpoeli drugu fazu14 koju su
veinom karakterisali razgovori politikih stranaka o tzv. Martensovom planu. Najvei rezultat
ovih pregovora su izjave uesnika o neophodnosti reforme policije sa naglaskom da nije u
pitanju ustavna promjena, prihvatanja tri principa Europske komisije i Izvjetaj Komisije za
reformu policije kao rezultat pregovora, te odreivanje roka za provoenje dogovora.

Vraanjem pregovora o reformi policije u okvire institucija otpoela je traa faza reforme.15
Pregovori su rezultirali dogovorom za osnivanje jedinice za provoenje reforme policije koja bi
ustvari trebala biti direkcija ili radno tijelo, i imala bi zadatak da pripremi plan za implementaciju
reforme policije, kao i zakonske i podzakonske akte koji e regulisati ovu oblast. Dogovor je
predvidio da direkciju osniva Vijee ministara, uz saglasnost entitetskih vlada i Brko Distrikta.
Najvei rezultat ove faze pregovora je bio to to su u odnosu na prethodne faze predstavnici
vlada zamijenili politike lidere.

Rezultat etvrte faze16 reforme policije je Sporazum o reformi policije, kojeg su skuptine
entiteta prihatile u oktobru 2005. godine, a najvea vrijednost ovog sporazuma lei, upravo, u
otpoinjanju pregovora o stabilizaciji i pridruivanju sa EU. Pregovori sa Europskom unijom su
otpoeli 24.11.2005. godine.

Najdua faza druge reforme policije je peta faza17 koja je trajala punih 14 mjeseci poevi od
8. decembra 2005. Godine, kada je Vijee ministara BIH na osnovu Sporazuma o reformi
policije formiralo Direkciju za reformu policije. Direkciju je inio Upravni odbor koji je brojao
12 lanova, ravnopravno zastupljenih iz svih konstitutivnih naroda. Njegov zadatak se ogledao u

14
Poznata kao Vlaiki pregovori druga faza. Ova fazaje trajala od aprila do jula 2005.
15
Institucionalno pregovaranje trea faza (august septembar 2005.).
16
Sporazum o reformi policije etvrta faza (oktobar- novemba 2005.).
17
Osnivanje Drikcije za reformu policije peta faza.

Page
13
tome da do 30. septembra 2006. godine, pripremi projekat reforme policije u skladu sa tri
europska principa.

Ova faza obiljeena je zamrzavanjem statusa lana Upravnog odbroa Vlade RS, Rezolucijom o
BiH Parlamentarne skuptine Vijea Europe u kojoj se trai od bh. politiara da odmah nastave
razgovore o promjeni Ustava, te neprihvatanjem izvjetaja o radu Direkcije za reformu policije
od Vijea ministara BiH.

Vraanjem pregovora u okvir 12 predstavnika parlamentranih stranaka u januaru 2007. godine

otpoela je esta faza druge reforme policije. U cilju iznalaenja rjeenja reforme zamjenik
Visokog predstavnika Rafi Gregorijan ponudio je prijedlog reforme policije kojim je predvieno
deset policijskih regija u BiH. Po tom prijedlogu u RS-u je trabalo da ostane pet centara javne
bezbjednosti, dok bi deset kantonalnih policija trebale biti pretoene u pet policijski oblasti koje
ne bi prelazile entiteske granice. Policijom bi rukovodio ministarski odbor, a ne ministar
sigurnosti. Meutim, ovaj prijedlog nije naiao na razumijevanje jer su poslanici stranaka iz RS-a
bili jedinstvenog stava da reforma policije u BiH nije mogua bez opstanka policije RS, a
predstavnici stranaka iz Federacije su bili jedinstveni da MUP RS treba biti ukinut i da policijske
nadlenosti trebaju prelaziti entitetsku granicu.

Nakon propale i este faze reforme policije meunarodni zvaninici, a posebno visoki
predstavnik za BiH Miroslav Lajak, su intenzivirali sastanke sa predstavnicima politikih partija
u BiH (Strankom za BiH, SNSD; HDZ i PDP). Lajakov prijedlog sporazuma18 odbili su lideri
SBiH i SDA, jer su smatrali da se njime legalizuje etnika policija i kre sva tri principa
Europske unije.

Bosna i Hercegovina je 18. septembra 2007. godine u sjeditu Europske komisije u Briselu
potpisala Sporazum o viznim olakicama za graane BiH koji putuju u Europsku uniju.

Protokolom o reformi policije u BiH, koji je bio potreban za potpisivanje Sporazuma o

stabilizaciji i pridruivanju, priblieni su stavovi o reformi policije, a u njemu je navedeno da e
struktura policijskih snaga BiH odgovarati ustavnoj strukturi zemlje. Isti su potpisali lideri SBiH
i SNSD-a, Haris Silajdi i Milorad Dodik, 28.09.2007. godine, a protiv ovakvog protokola su
bile SDA i SDS, to je u praksi znailo i odbijanje Protokola.

Nakon ponovnog kraha dogovora politikih lidera oko reforme policije uslijedila je i reakcija
OHR, koji je 12.10.2007. godine saoptio da se meunarodna zajednica nee vie baviti aktivno
reformom policije u BiH, sve dok ne vidi da su domai politiari spremni pokazati istu mjeru
ozbiljnosti. Meutim, predstavnici OHR nisu morali puno ekati da im domai politiari pokau

18
Lajakov prijedlog reforme policije u BiH sedma faza.

Page
14
kako su ozbiljni, te su lideri est vladajuih partija 28. oktobra 2007., u Mostaru potpisali
Dekleraciju o preuzimanju obaveza za sprovoenje reforme policije, kojoj je cilj to bre
potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. U Dekleraciji stoji da e detalji policijske
strukture Bosne i Hercegovine bit definisani kroz dva temeljna zakona: zakon o policijskoj slubi
i zakon o policijskim slubenicima BiH. Skoro nakon mjesec dana na sastanku iste estorke u
Sarajevu dogovoren je Akcioni plan za implementaciju Mostarske deklaracije.

Bosna i Hercegovina i Europska unija potpisale su 04.12.2007. godine u Sarajevu Sporazum o

stabilizaciji i pridruivanju.

Nakon jo par iscrpnih sastanaka kako ih vole nazvati sami politiari, diljem lijepe nae, Vijee
ministara BiH je veinom glasova 14.02.2008. godine utvrdilo Prijedlog zakona o direkciji za
koordinaciju policijskih tijela i agencija za podrku policijskoj strukturi.

Predstavniki dom Parlamenta BiH usvojio je 11.04.2008. godine prijedloge zakona o reformi
policije, ime je ispunjen uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju sa
Europskom unijom. Za prijedlog zakona su glasali predstavnici SNSD-a, SBiH, PDP-a, HDZ-a
BiH, HDZ-a 1990 i DNZ-a. Protiv su bili predstavnici SDA, SDP-a i SDS-a. Dom naroda
Parlamenta BiH, pet dana kasnije usvojio je set zakona o reformi policije (zakone o reformi
policije, Zakon o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH, i Zakon o direkciji za
koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podrku policijskoj strukturi.

Usvajanjem gore navedenih zakona, izgraeni su uslovi za formiranje novih policijskih struktura:
Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Agencije za policijsku podrku, Agencije za
forenzika ispitivanja i vjetaenja i Agencije za kolovanje i struno usavravanje.

Samim ovim inom poslije toliko godina, silnih politikih sastanaka, dogovora, protokola i
deklaracija zavrena je druga reforma policije u Bosni i Hercegovini. Osim to su ispunjavani
uslovi o pribliivanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji ova reforma nije dala rezultate koji
su bili prvobitno zacrtani. Podsjetimo da je pored spomenutih uslova, prevashodni cilj reforme
policije bio poveanje sigurnosti graana, unapreenje efikasnosti i poboljanje kapaciteta za
borbu protiv terorizma te racionalizacija policijskih slubi i unapreenje uslova i poveanje
standarda rada policajaca. Zauzvrat, reforma je ponudila dodatna policijska tijela, nivo
sigurnosti graana svakim danom sve vie pada, a svakodnevne su prijetnje trajkom od
policajaca. Tako i sam ministar unutranjih poslova Kantona Sarajevo Muhamed Budumli
priznaje da je nezadovoljan sigurnosnom situacijom. Nemamo ureen sistem koji bi se mogao
kvalitetno baviti sigurnou. Nezadovoljni su zaposlenici MUP-a, a ak 900 policajaca je tuilo
Kanton Sarajevo. U MUP-u dnevno imamo 60 zaposlenika na bolovanju to pokazuje da imamo
mnogo bolesnih ljudi. Nedostaje nam i 150 zaposlenika. Prethodna Vlada je trebala prvo kupiti
uniforme policiji, a nakon toga kupiti vozila ministru, komesaru.... Uz to je problem i nestrunost
- kazao je, izmeu ostalog ministar Budimli. (Dnevni avaz: 2011:14).

Page
15
Na kraju, moemo rei da nam je oito neophodna i trea reforma policije kojom e se smanjiti
mogunost politizacije policijskog rada, a efikasnost upravljanja poveati unapreenjem sistema
rukovoenja ljudskim resursima i finansijama, u skladu sa glavnim smjerovima reforme uprave.
Zbog toga je potrebno donijeti srednjoronu strategiju razvoja MUP-a, koja bi definisala
prioritete reforme policije u periodu od tri do pet godina. Neophodno je i u praksi potvrditi
opredjeljenje za dalju demokratizaciju policije poveanjem praktikovanja unutranje kontrole,
potpunim uvoenjem naela rada policije u lokalnoj zajednici i internalizacijom nove policijske
kulture u novom sistemu policijskog obrazovanja i obuke.

1.3 . Dravni organi sa policijskim ovlatenjima

Granina policija (GP BiH) i Agencija za istrage i zatitu (SIPA) za razliku od drugih
organa Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine prilikom obavljanja svojih poslova koriste
policijska ovlatenja. Ovakavo povjerenje ih ini posebnim dravnim subjektima sigurnosti,
odnosno sistema sigurnosti u Bosni i Hercegovini.

1.3.1. Uspostavljanje i razvoj Granine policije BiH

Zakonom o Dravnoj graninoj slubi Bosne i Hercegovine koji je u skladu sa svojim ovlastima
donio visoki predstavnik za BiH Volfgang Petri 2. februara 2000. godine uspostavljena je
Dravna granina sluba BiH (Granina policija BiH). Plan tranzicije i implementacije sainjen
je u saradnji sa UNMBiH. On je podrazumijevao da entitetski i kantonalni MUP-ovi tokom
2001. i 2002. sukcesivno predaju granine prelaze DGS. Ovaj proces je okonan u septembru
2002. godine, kada je DGS preuzela nadlenost i odgovornost nad cjelokupnom granicom Bosne
i Hercegovine. Nadzor granica i operativnost Dravne granine slube bitno je utjecala na
smanjenje utaje carina. Dotadanje utaje carina su tetile budet u milionskim ciframa. Prema
nekim procjenama, utaje su kotale budet Federacije i Republike Srspke 300 miliona KM
odnosno 500 miliona KM.19

Zakonom koji je usvojen 2004. godine DGS je definirana kao upravna organizacija u okviru
Ministarstva sigurnoti sa operativnom samostalnou, osnovana u cilju obavljanja policijskih
poslova vezanih za nadzor i kontrolu prelaska granice Bosne i Hercegovine. Graninoj policiji su
tako data sva ovlatenja klasine policije. U 2007. godini naziv Dravna granina sluba
promijenjen je u Granina policija Bosne i Hercegovine.

19
M. Smaji (2001): Meunarodne organizacije i sigurnost Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu,
Sarajevo: Dobra knjiga, str. 280.

Page
16
Pored etrnaest domaih zakona20 koji su bitni za rad Granine policije BiH, poseban znaaj
imaju i ugovori, memorandumi, konvencije i sporazumi kojima je regulisana saradnja sa
meunarodnim organizacijama, agencijama za provoenje zakona i drugim tijelima dravne u
uprave u BiH, susjedima i ire.

U cilju ostvarivanja to boljih rezultata Granina policija je ostvarila znaajan nivo saradnje sa
institucijam BiH a posebno sa sigurnosnim i policijskim agencijama (SIPO-om, OSA-om i
MUP-ovima). Takoer, GP ostvaruje dobru saradnju sa Ministarstvom vanjskih poslova i
Slubom za poslove sa strancima.

Osim borbe protiv utaje carina na uvoz dozvoljene robe, pokazalo se da je GP od kljune
vanosti za suzbijanje prekogranine trgovine drogom, drugom nedozvoljenom robom i ilegalnih
migracija preko terirorije BiH.

Pravilnikom o unutranjoj organizaciji Granine policije je predvieno 2.536 zaposlenih od ega

2.339 policijskih slubenika, 48 dravnih slubenika i 149 uposlenika. U odnosu na predvienu
sistematizaciju radnih mjesta 31. marta 2008. bilo je nepopunjeno 458 radnih mjesta, uglavnom
policijskih slubenika (442). U pogledu kvalifikacijske strukture zaposlenih najvie je sa
srednjom strunom spremom 76,65 posto, dok je sa viom strunom spremom zaposleno 12,04
posto i sa visokom strunom spremom 11.31 posto.21

1.3.2. Uspostava i razvoj Agencije za istrage i zatitu Bosne i Hercegovine

Reforma pravosua, koja je rezultirala osnivanjem Suda i Tuilatva Bosne i Hercegovine,

zahtijevala je da navedne institucije za svoje potrebe imaju i policijsko-operativni servis. Dodatni
faktor koji je ojaao nastojanja za uspostavom agencije sa policijskim ovlatenjima na dravnom
nivou bio je i uslov iz Studije izvodljivosti Europske komisije iz novembra 2003. godine.22

U skladu sa navedenim potrebama Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine je u junu 2004.

Usvojila Zakon o dravnoj agenciji za istrage i zatitu (u daljem tekstu SIPA23). Ovim zakonom

20
To su: Zakon o graninoj policiji, Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu, Zakon o nadzoru i kontroli prelaska
dravne granice, krivini zakoni u BiH, Zakon o krivinom postupku, Zakon o prekrajima BiH, Zakon o
meunarodnom i meuentitetskom cestovnom prijevozu, Zakon o policijskim slubenicima, Zakon o zatiti tajnih
podataka, Zakon o zatiti linih podataka, Zakon o putnim ispravama, Zakon o sprjeavanju i suzbijanju
zloupotrebe opojnih droga, Zakon o upravi i Zakon o upravnom postupku.
21
Strategija u oblasti imigracije i azila i akcioni plan 2008 -2011. Ministarstvo sigurnosti BiH i IOM, novembar
2008. str. 26.
22
M. Smaji (2001): Meunarodne organizacije i sigurnost Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu,
Sarajevo: Dobra knjiga, str. 297.
23
SIPA je zvanina skraenica Dravne agencije za istrage i zatitu, a skraenica je izvedena od engleskog jezika
State Investigation and Protection Agency

Page
17
SIPA je organizovana u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine kao upravna
organizacija. U operativnom smislu je samostalna i obavlja policijske poslove24 i zadatke.

Prioriteti SIPA-e su borba protiv organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zloina, trgovine
ljudima, kao i svih drugih krivinih djela iz nadlenosti Suda Bosne i Hercegovine.

U smislu etnike zastupljenosti, SIPA prati principe koji se koriste i u drugim sigurnosnim
agencijama na dravnom nivou, koji predviaju zastupljenost zasnovanu na zadnjem popisu
stnovnitva iz 1991. godine. Nivo profesionalnosti u SIPA-i nije na nivou kakv bi trebao biti, a
glavni problem je vezan za visinu budeta institucija.25

Imajui u vidu da je SIPA prva policijska agencija koja svoju nadlenost ostvaruje na cijeloj
teritoriji Bosne i Hercegvoine, moe se rei da je njeno uspostavljanje ali i dalji razvoj doprinijeo
znaajnom napretku u unapreenju organizacione forme za poveanje nivoa sigurnosti javnog
reda i mira, te u privoenju osumnjienih za ratne zloine.

1.3.3. Uspostava Direkcije za koordinaciju policijskih tijela

Slijedom dogovora reforme policije, prihvaene od lanova Parlamentarne skuptine Bosne i

Hercegovine, pokrenute su i prve konkretne mjere i aktivnosti. Tako je Parlementarna skuptina
Bosne i Hercegovine u aprilu 2008. godine usvojila Zakon o direkciji za koordinaciju policijskih
tijela i o agncijama za podrku policijskoj strukturi Bosne i Hercegvoine (Slubeni glasnik BiH,
broj 36.). U skladu sa Zakonom (lan 2.) Direkcija je definisana kao upravna organizacija u
okviru Ministarstva sigurnosti BiH s operativnom samostalnou. U organizacionom smislu
Direkcija je strukturisana sa ciljem da osigura komunikaciju, saradnju i koordinaciju izmeu
policijskih tijela BiH i saradnju sa odgovarajuim stranim i meunarodnim organima. Takoer se
ona brine o standardizaciji rada u vezi s policijskim pitanjima u Bosni i Hercegovini,
objedinjavanju sigurnosnih informacija, prikupljanju, praenju, analizi i koritenju podataka od
znaaja za sigurnost BiH, kao i organizovanju i provoenju fizike i tehnike zatite lica i
objekata organa BiH i diplomatsko-konzularnih organa koji se posebno tite u skladu sa
zakonima i meunarodnim obavezama. Poslove fizike i tehnike zatite Direkcija je pri
osnivanju preuzela od SIPA-e. Direkcija za svoje potrebe upoljava policijske slubenike,
dravne slubenike i ostale zaposlenike. To znai da u Direkciji rade osobe sa policijskim
ovlatenjima.

24
U junu 2006. godine, kada je OHR nametnuo Zkon o amandmanima na Zakon o krivinom postupku BiH, SIPA
je dobila polcijske ovlasti.
25
Za vie detalja o ovom problemu pogledati: D. Hadovi (2009). Ured visokog predstavnika i reforma
sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, Centar za sigurnosne studije str. 65.

Page
18
Pored Direkcije za koordinaciju policijskih tijela navedenim zakonom su uspostavljene i tri
agencije na dravnom nivou, i to: Agencija za forenzika ispitivanja i vjetaenja, Agencije za
kolovanje i struno usavravanje kadrova i Agencije za policijsku podrku.

1.4. Uspostava Slube za poslove sa strancima

Kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Sluba

za poslove sa strancima je postala operativna 1. oktobra 2006. godine. Sluba je uspostavljena da
vodi poslove i rjeava pitanja iz nadlenosti upravnih poslova vezanih za kretanje i boravak
stranaca u BiH i inspekcijskim poslovima nad provoenjem Zakona o kretanju i boravku
stranaca i azilu.

To znai da Sluba moe zabraniti boravak stranaca u zemlji ili odobriti njihov boravak.
Takoer, ona moe da preduzme propisane zakonske mjere protiv svih stranaca koji neovlateno
borave u BiH. Kada su u pitanu operativno tehniki poslovi, oni se ogledaju u nadzoru boravka
stranih lica u BiH a sve u cilju sprjeavanja zloupotrebe boravka.

Slubu ine Uprava, u kojoj su direktor, zamjenik direktora i pomonik direktora za unutranju
kontrolu, te sektori i odjeljenja. Sluba ima i osnovne organizacione jedinice van sjedita Slube,
i to 16 terenskih centara i Imigracijskih centara irom Bosne i Hercegovine.26

U cilju blagovremene prevencije kriminalnih djela na lokalnom, regionalnom i globalnom planu

Sluba ostvaruje kontinuiranu saradnju sa Graninom policijom BiH, SIPA-om, Obavjetajno
sigurnosnom agencijom BiH, entitetskim ministarstvima unutranjih poslova, Policijom Brko
Distrikta BiH i meunarodnim sigurnosnim agencijama.

1.5. Reforma obavjetajno-sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini

Imajui u vidu odnos snaga neposredno nakon zavretka rata, odnosno injenicu da su u
Bosni i Hercegovini postojale i djelovale tri odvojene obavjetajne slube, analiza reforme
obavjetajnog sektora je od velikog znaaja.

Uspostavljanje entitetskih vlada, nakon prvih poslijeratnih izbora, vodilo je odreenoj

konsolidaciji, odnosno instutucionalizaciji postojeih domaih obavjetajnih slubi. Tako su ad
hoc formirane obavjetajne slube stavljene striktno izvan zakonskih okvira a legitimno su

26
Strategija u oblasti imigracije i azila i akcioni plan 2008 -2011. Ministarstvo sigurnosti BiH i IOM, novembar
2008. str. 46.

Page
19
ozvaniile postojanje Obavjetajno bezbjednosne slube RS-a, Agencije za informacije i zatitu
(AID) i Sigurnosno obavjetajne slube (SIS). Jedan od prvih pozitivnih pomaka nainjen je
objedinjavanjem obavjetajnih slubi pod kontrolom hrvatskih i bonjakih elita, odnosno
formiranje Federalne obavjetajne sigurnosne slube (FOSS) u martu 2002. godine. Uposlenici
dvije bive slube SIS-a i AID-a, nisu po automatizmu postali radnici nove slube ve su svi
morali proi konkursnu proceduru koja je ujedno bila i odreena sigurnosna provjera. U
Republici Srpskoj je ostala Obavjetajno bezbjednosna sluba (OBS). Tako da su na podruju
Bosne i Hercegovine od 2002 . godine djelovale dvije obavjetajne zajednice, koje su jedna
drugoj bile predmet djelovanja.

Uvidjevi da je ovakva struktura obavjetajnog sektora u Bosni i Hercegovini neodriva i da se

mora promijeniti kako bi BiH ispunila uslove koji im se nalaze na putu euroatlantskih
integracija, visoki predstavnik meunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini je 29. maja 2003.
godine donio odluku o osnivanju Strune komisije za reformu obavjetajne slube u Bosni i
Hercegovini.27 Komisija je imala mandat da izradi zakon o jedinstvenoj obavjetajnoj agenciji u
BiH. Komisiju su inili est predstavnika entitetskih sigurnosnih-obavjetajnih slubi, a na elu
iste se nalazio maarski diplomata Kalman Kocsis.

Specijalna Komisija za reformu obavjetajne slube u BiH je sainila prijedlog Zakona o

Obavjetajno sigurnosnoj agenciji BiH, te je isti proslijedila Vijeu ministara Bosne i
Hercegovine na daljnju proceduru. Usljed odreenih zastoja unutar Vijea ministara, visoki
predstavnik je u martu 2004. godine iskoristio svoja ovlatenja i Prijedlog Zakona o
Obavjetajno sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH poslao na usvajanje u Parlamentarnu skuptinu
BiH. Dana 22. marta 2004. godine Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici
Predstavnikog i Doma naroda usvojila je Zakon o Obavjetajno sigurnosnoj agenciji Bosne i
Hercegovnine.28

Obavjetajno sigurnosna agencija BiH je postala operativna 1. juna 2004. godine i ima
jurisdikciju na cijelom teritoriju BiH, a njeno djelovanje je pod izvrnom kontrolom Vijea
ministara Bosne i Hercegovine. To znai da se na teritoriji Bosne i Hercegovine ne mogu
osnivati niti djelovati nikakve druge civilne obavjetajno-sigurnosne strukture. Prema vaeem
zakonskom okviru OSA BiH vri prikupljanje, analiziranje, obradu i distribuciju obavjetajnih
podataka u svrhu zatite sigurnosti, podrazumijevajui suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni
poredak BiH. U periodu od 2004. godine do 209. godine donesen je i harmoniziran legislativni
okvir koji se odnosi na Obavjetajno sigurnosnu agenciju Bosne i Hercegvine.

Puni tekst zakonske regulative moe biti pronaen na sljedeem linku: http://www.osa-
oba.gov.ba/

27
OHR, Odluka o uspostavljanju Specijalne komisije za reformu obavjetajne slube, 29. maj 2003. godine
28
http://www.osa-oba.gov.ba/ustavnosthr.htm, pristupljeno 28. septembra 2011.

Page
20
1.6. Parlamentarni nadzor

Parlamentarna Skuptina Bosne i Hercegovine vodi brigu o glavnim pitanjima odbrane, te

o nadzoru nad snagama sigurnosti ukljuujui i OS BiH. Demokratski parlamentarni nadzor nad
odbrambenim i sigurnosnim sektorom u BiH provodi Zajednika komisija za odbranu i sigurnost
Parlamentarne skuptine BiH. Zajednika komisija osnovana je u novemembru 2003. godine u
skladu sa odredbama Zakona o odbrani BiH i broji 12 lanova. Zajednika komisija za odbranu i
sigurnost Bosne i Hercegovine razmatra i prati provoenje sigurnosne i odbrambene politike
Bosne i Hercegovine; prati rad i razmatra izvjetaje Stalnog komiteta za vojna pitanja,
Ministarstva odbrane BiH, Ministarstva sigurnosti BiH i drugih izvrnih tijela koja se bave
pitanjima iz oblasti sigurnosti i odbrane. Osnivanje i vrenje parlamentarnog nadzora putem
Zajednike komisije za odbranu i sigurnost BiH svakako je pozitivan iskorak u demokratskom
nadzoru sigurnosnog sektora. lanovi Komisije su u proteklim godinama iskazali znaajan
interes i za pitanja kontole oruja i svojom zakonodavnom djelatnou napravili kvalitetan
iskorak u regulisanju zakonodavstva u ovoj oblasti.

Druga Zajednika komisija oba Doma Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, za nadzor
nad radom Obavjetajno-sigurnosne agencije BiH, uspostavljena je u aprilu 2004. Godine na
osnovu Zakona o OSA-a. Komisija je dala zvoj znaajni doprinos tokom procedure usvajanja
zakona u Parlametranoj skuptini BiH, koji je nakon usvajanja omoguio odgovarajui
demokratski parlamentarni nadzor nad Obavjetajno-sigurnosnom agencijom (OSA) BiH.
(http://www.oscebih.org/.).

Problemi i izazovi
Glavni izazovi refome sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini su politike tenzije i
nesigurnost vezana za okonanje kancelarije visokog predstavnika, te problem zastoja i
opstruktivnog djelovanja u bh. politikom sistemu (RFE/RL, 2010). Fundamentalna reforma 15
BH policijskih agencija -FBiH, RS, Brcko, 15 kantona, GP i SIPA nije napredovala od velikih
napora i reformi koje su se desili u periodu 2004. - 2006. godini. Politiki zastoj meu kantonima
u Federaciji te izmeu RS-a i OHR-a je zaustavio pokuaje ozbiljne institucionalne reforme.
Vlade Republike Srpske su se odupirale reformi policije tokom posljednjeg desetljea.

Specijalni predstavnik Europske unije i Visoki predstavnik Valentin Inzko opisao je zastoj
sljedeim rijeima: Europska unija i meunarodna zajednica su ukljuene u bh. probleme
veoma ozbiljno i na najviim nivoima, ali naalost, konstruktivni odgovor dijela lokalnih
politikih lidera je izostao (OHR, 2010). Proces reforme je evidnetno stagnirao, u rijeima
Valentina Inzka: sada ve neko vrijeme, nismo svjedoili niti jednoj reformi koja bi doprinijela
efikasnosti i funkcionalnosti drave (OHR, 2010).

Page
21
Popis stanovnitva zakazan za 2011. definitivno se nee odrati, jer je sve manje vremena da bi
se isti mogao pripremiti i za 2012 godinu. Rjeavanje pitanja vojne imovine je upitno. Takoer,
ni za ustavne promjene ne postoji politika volja vodeih partija u BiH. Tako zemlja od
posljednjih izbora stagnira, ekonomska mo sve vie tone, nesigurnost raste a na ulicama je sve
vea armija graana koji su nezadovoljni. To moe biti remetilaki faktor i da dodatno narui
sigurnosnu situaciju, proizvede socijalne nemire i baci sjenu na sve dosadanje rezultate koji su
ostvareni u procesu reforme sigurnosnog sektora. To bi znailo da su ogromna meunarodna
financijska sredstva i sav trud potroeni uzalud.

Page
22
 Centar za sigurnosne studije Think Tank Fund
Centre for Security Studies Open Society Institute

Branilaca Sarajeva 13/I, 71000 Oktober 6. utca 12.

Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Tel: +387 33 262 455/ 262 456
Fax: +387 33 223 250
E-mail: info@css.ba
www.css.ba
Budapest, 1051 Hungary
Tel: +361 882 3244
Fax: +361 882 3101
www.soros.org/thinktank

Page
23