SKRIPTA ZA PRVI PARCIJALNI ISPIT IZ

ELEKTRIČNIH MREŽA

Avdić Nijaz
Spahić Mirnes

Novembar 2019.
 PREDGOVOR

Nakon ukazane potrebe, kako zbog manjka kvalitetnog skriptnog

materijala, tako i zbog neusklađenosti ovogodišnjih pitanja sa onim
prošlogodišnjim, pristupili smo pisanju ove skripte za prvi parcijalni ispit
iz predmeta Električne mreže. Prilikom pisanja iste poslužili smo se
predavanjima profesorice Majde Tešanović, kao i knjigom Električne
energetske mreže I, autora prof. Marije i Karla Ožegovića.
Nadamo se da će i ova skripta, u koju je uloženo mnogo vremena i
strpljenja, ispuniti očekivanja naših kolega i biti uzrok osvajanja visokih
bodova na parcijali, kao što bio slučaj i sa našim ranijim skriptama.

Sretno!

U Tuzli, 26.11.2019. Spahić Mirnes

Avdić Nijaz
1) Koji se parametri proračunavaju mehaničkim proračunom vodova?
Najbitniji parametar okoline koji utječe na mehaniku vodiča je
temperatura.
Fizikalne veličine koje se javljaju u proračunu su:
- dužina užeta;
- vlačna sila;
- presjek užeta;
- produženje užeta;
- relativno produženje;
- zatezno naprezanje.

2) Koji se materijali koriste za izradu vodiča i koje vrste vodiča su

najčešče u upotrebi?
Najčešće se koriste aluminijski vodiči, zatim kao materijal se koristi i
bakar, aluminij-čelik (Alu - Čel), bronza itd. Najbolji vodič je
srebro,međutim preskupo je za korištenje.
Za poprečne presjeke do 16mm2 koriste se vodiči u obliku jedne žice dok
se za veće presjeke koriste vodiči u obliku užadi, a užad mogu biti
homogena (od jednog materijala) i kombinovana (od različitih materijala
npr. Alu - Čel)

3) Koji su elementi nadzemnog voda?

Osnovni elementi nadzemnih vodova su:
- temelj;
- stub;
- izolator;
- vodič;
- spojni, ovjesni i zaštitni materijal;
- uzemljenje i zaštitna užad.

4) Šta spada u dodatnu opremu nadzemnih vodova?

Pribor se dijeli na: spojni, ovjesni, zaštitni.
U pribor se ubrajaju:
- stezaljke i spojnice;
- produžnici;
- nosač stezaljke;
- rogovi;
- fiksatori potpornih izolatora;
- prigušivači vibracija;
- ovjesni pribor;
- utezi;
- odstojnici.

3
5) Koje vrste stubova razlikujemo?
Po položaju na trasi djele se na:
- linijske (nalaze se u ravnom dijelu vertikalne projekcije trase),
- ugaone (nalaze se mjestima loma vertikalne projekcije trase).
Po načinu postavljanja voda na stub dijele se na:
- nosive (nosivi izolatori i izolatorski lanci),
- zatezne (zatezni izolatori i izolatorski lanci; skuplji od nosivih).
Prema posebnim funkcijama dijele se na:
- rasteretne (najstrožiji uslovi; moraju izdržati jednostrani prekid svih
vodiča),
- krajnje (zadnji stub na oba kraja voda prije spajanja na raskolopno
postrojenje),
- preponske (stub koji nije jednako nategnut sa obje strane zbog promjene
presjeka i promjene maksimlno dozvoljenog naprezanja vodiča; prijelazi
preko rijeka, puta,..)
- križne (omogućava križanje sa drugim vodom),
- prepletni (stub na kome se vrši prepletanje vodiča radi postizanja
simetrije),
- međustub (nosni stub umetnut da bi vodiči dobili potrebnu visinu).

6) Koje su prednosti korištenja nadzemnih vodova u odnosu na

kablove?
Najbitnija prednost korištenja nadzemnih vodova u odnosnu na kablove
jeste ekonomičnost tj. visoka je cijena podzemnih kablova. Prednost
nadzemnih vodova, osim niže cijene je brz popravak u slučaju kvara, za
razliku od kablova gdje je teže odrediti i mjesto kvara, a samim tim je
potrebno više vremena za popravak.

7) Gdje je preporučljivo korištenje PVC kablova?

Preporučljivo je koristiti PVC kablove:
- ako je trasa kratka;
- ako je trasa strma;
- ako se ne mogu izbjeći oštri zavoji;
- ako kabal mora biti lagan;
- ako se zahtjeva djelimična ili potpuna gibljivost kabla itd.

8) Kako se vrši prenos električne energije na velike udaljenosti (od 500

km) pomoću VN mreže?
Prijenos električne energije na velike udaljenosti vrši se prijenosnom
mrežom a prijenosna mreža se sastoji od:
- Zračnih i kablovskih vodova kojima se električna energija prenosi
između dva rasklopna postrojenja, najčešće na velike udaljenosti (od

4
nekoliko kilometara do nekoliko stotina kilometara i više);
- “Mrežnih” transformatora, preko kojih se električna energija
transformira iz jednog naponskog nivoa u drugi.

9) Šta se podrazumijeva pod pojmom konfiguracija mreže?

Oblik i način prostorne povezanosti elemenata jedne mreže se naziva
konfiguracija ili topologija mreže.

10) Koje su najčešće korištene principijelne konfiguracije mreže?

Dijelovi mreže mogu biti oblikovani po jednoj od principijelnih
konfiguracija. Među njima razlikujemo, po načinu napajanja, dvije
osnovne konfiguracije:
- Mreža napajanja iz jedne tačke može biti radijalna (slika 1.) ili
prstenasta (slika 2.)
- Mreža napajanja iz dvije ili više tačaka može biti zatvorena i zamkasta

radijalni vod

radijalni odvod
sa grananjem

Slika 1. Radijalna mreža, napoja tačka A

prsteni sa
radijalnim
ograncima

Slika 2. Prstenasta mreža, napoja tačka A

5
11) Koje su osnovne karakteristike izvedbe NN mreže?
Značaj niskonaponskih distributivnih mreža prvenstveno je u tome što se
na niskom naponu (400 odnosno 380 V) napaja velika većina potrošača.
Osim toga, izgradnja i održavanje niskonaponske mreže i trafostanica
10/0.4 kV, s obzirom na veličinu odnosno njihovu brojnost u jednom
EES-u, predstavlja najznačajniji dio distribucijske djelatnosti.
Niskonaponske mreže mogu biti:
- Nadzemna mreža sa klasičnim golim vodičima;
- Nadzemna mreža sa izoliranim vodičima (samonosivi kabelski snop –
SKS);
- Kablovska mreža.

12) Koje su osnovne karakteristike izvedbe prenosne mreže?

Prenosna mreža je mreža kojom se električna energija trasportuje od
elektrana do distributivne mreže i velikih potrošača, te razmjenjuje
snagu između povezanih elektroenergetskih sistema.
Kao sastavni dio elektroenergetske mreže, u prenosnoj mreži se
pojavljuju:
- zračni i kablovski vodovi kojima se električna energija prenosi između
dva rasklopna postrojenja, najčešće na velike udaljenosti;
- mrežni transformatori preko kojih se električna energija transformiše iz
jednog naponskog nivoa u drugi naponski nivo:
- između dvije podmreže unutar prenosne mreže
- iz prenosne mreže u distributivnu mrežu
- iz prenosne mreže u električno postrojenje velikog industrijskog
potrošača.

13) Da li se trofazna nesimetrična kola mogu analizirati slično

simetričnim trofaznim kolima?
Ma može.

14) Konstante vodova R, L, C, G (ukratko o svakoj).

- Podužna aktivna otpornost voda - rezistanta R

U P 
RV  rv   
I I2 s
gdje je: ρ - specifična otpornost
   20 (1   )
o

gdje je: ɑ - temperaturni koeficijent

rv  rv 20o (1   )

6
 k R  k S  k B  k K (*)
Sa porastom temperature raste i električni otpor voda, npr. svako
povećanje temperature za 25oC dovodi do povećanja otpora od 10o.
Prilikom proticanja izmjenične struje kroz vod do porasta otpora dolazi i
zbog:
- skin efekta
- efekta blizine
- određenih konstrukcionih karakteristika voda,
što se definiše faktorom kR (*). Ovi faktori zavise od frekvencije, vrste
materijala, oblika vodiča i geometrije voda.
Skin efekat predstavlja potiskivanje struje ka površini vodiča, što dovodi
do smanjenja aktivne površine vodiča, što može dovesti do povećanja
otpora voda i do 10%, a otpor se povećava i sa povećanjem presjeka
vodiča.
Efekat blizine se javlja kao posljedica djelovanja provodnika sa stujama
jednog na drugi, što može dovesti do pojave sila koje djeluju na vodiče
privlačeći ih i odbijajući ih. Ovaj efekat nije izražen kod dalekovoda, već
kod kablova.
Konstruktivni koeficijent zavisi od dužine voda, ugiba voda, razlike
između stvarnog i nazivnog presjeka, razlike između dužine vodiča i
dužine užeta kojeg grade i transformatorskog djelovanja vodiča.

- Podužna induktivnost voda L

Električni induktivitet je fizikalna veličina koja opisuje
svojstvo električnog vodiča da se opire promjeni jakosti električne struje.
Ako u sredini sa konstantnom magnetnom permeabilnošču, kroz
provodnik protiče struja I, usljed koje se u konturi k javlja fluks Φ,
induktivitet konture k je:

L   LI
I
Ako imamo više kontura, fluks u prvoj konturi je:
1  L11  I1  L12  I 2  ...  L1k  I k  L1n  I n
A u i-toj konturi:
n
 i   Lik  I k
k 1

gdje su: L11 - sopstvene induktivnosti

L12 - međusobne induktivnosti

7
- Kapacitet voda C
Električni tok ili tok silnica električnog polja između dva vodiča upravno
je razmjeran naponu između njih; faktor razmjernosti je kapacitet između
ta dva vodiča.
Na određivanje kapaciteta uticaj ima i zemlja, jer je zemlja površina
vodljivog tijela, te se u tankom sloju pod uticajem naboja vodiča indukuje
naboj suprotnog znaka. Pri proračunu kapaciteta u ozbir se uzimaju dva
aspekta:
- srednja visina naboja h=H - 0,7f
- indukovani naboj koji se nakupi na površini zemlje se aproksimira
metodom ogledanja.

- Odvod voda G
Odvod voda nastaje usljed nesavršenosti izlolacije. Sastoji se iz dva dijela:
G0 - govori koliko je strujno vođenje izlolacije, a Gd - govori o osobini
dielektrika, tj. koliki su gubici u izolaciji zbog polarizacije dielektrika.
G1 = G0 + Gd
Odvod se može definisati kao odnos gubitaka po jedinici dužine i
kvadrata napona. U normalnim prilikama za nadzemne vodove, odvod je:
G1  0,1 10 6 [ S / km] , za kablove: G1  0,05    C1[ S / km]

15) Uticaj zaštitnih užadi na proračun induktiviteta i kapaciteta?

Gromobranska užad imaju zaštitnu ulogu, jer štite fazne vodiče od
direktnog udara groma. VN vodovi obično sadrže jedan ili dva
gromobranska užeta (broj ovih užadi zavisi od konstrukcije voda). Ona se
postavljaju iznad faznih vodiča i direktno su spojena sa vrhovima stubova.
Danas se koristi praksa tzv. segmentiranja gromobranskih vodiča -
određeni segment užeta se izoluje od vrhova stubova i direktno spoji
samo sa jednim (ili nekoliko određenih) stubova. Na taj način se redukuju
struje koje teku gromobranskim užadima, čime se smanjuju gubici. U
slučaju segmentiranja gromobranskih užadi:
- gromobranska užad se ne uzimaju u obzir kod matrice impedanse;
- gromobranska užad se uzimaju u obzir kod matrice kapaciteta (jer su na
potencijalu zemlje).
Do 120 kV postavlja se jedan vodič po fazi (koriste se vodiči u snopu). S
porastom napona raste i broj vodiča u snopu. Povećanjem broja vodiča u
snopu praktično se približavamo šupljem vodiču. Razlozi za uvođenje
snopa su:
- povećava se poluprečnik faznog vodiča, čime se smanjuje induktivitet;
- smanjuje se jačina polja na površini vodiča, što utiče na smanjenje
gubitaka usljed korone (manje smetnje);
- poboljšano je hlađenje vodiča.

8
Izvedene matrice impedansi i kapaciteta su nxn, gdje je n - broj vodiča
(broj faznih + gromobranskih vodiča). U većini praktičnih problema
(kratak spoj, tokovi snaga, stabilnost sistema) dovoljno je vršiti proračune
samo sa faznim vodičima, što snižava red matrice. Kod određenog broja
problema (proračun gubitaka, elektromagnetske smetnje i slično)
neophodno je zadržati sve provodnike u matricama.

16) Šta se podrazumijeva pod pogonskim kapacitetom?

Pogonski kapacitet se sastoji od parcijalnih tj. dozemnih kapaciteta
(kapacitet vodiča prema zemlji) i međusobnih kapaciteta (kapaciteta
između vodiča). Kod trofaznog prepletenog voda može se definisati nul
tačka nakon čega je moguće odrediti pogonski kapacitet (ili totalni). Na
dozemni kapacitet utiču dozemna užad i drugi uzemljeni dijelovi stuba,
ali je njihov uticaj praktično zanemariv.

Cm
Cm Cm

CZ CZ CZ CZ

Cp=CZ + 2Cm

Cp=CZ + 3Cm
Dozemni kapacitet je zanimljiv posebno za nesimetrične naponske prilike,
jer dolazi do pojave napona zvjezdišta što usljožnjava proračun.

17) Koja je uloga preplitanja vodiča?

Ako su vodiči razmješteni u vrhove jednakostraničnog trougla kažemo da
je vod simetričan i da vodiči imaju isti induktivitet. Međutim,
konstrukcijom vodova ta se simetrija teško postiže i vodiči imaju različite
induktivitete, reaktanse, napone, što uzrokuje izobličenje napona tj.

9
dovodi do nesimetrije i do pogonskih poteškoća. Umjesto geometrijske
simetrije osigurava se električna simetrija vodova i to cikličnom
zamjenom vodiča na stubu, tj. preplitanjem vodiča. Prema preporukama
potrebna su dva preplitanja da bi vodič zauzeo sve moguće položaje.

a c b

b a c

c b a

18) Šta je korona?

Ako su izolacioni materijali prljavi i vlažni (izolatori), u takvim uslovima
dolazi do pojave struja koje teku po površini izolatora. U posebnim
prilikama pri jakim električnim poljima (iznad 30 kV/cm) oko vodiča
dolazi do električnog izbijanja, povećanih gubitaka energije i povećanog
odvoda. Zrak postaje vodljiv. Obzirom da su vodiči na dovoljno velikoj
udaljenosti ne dolazi do proboja kroz vazduh, nego samo do tinjavog
pražnjenja oko vodiča. Oko vodiča (gdje je polje i najjače) javlja se
vijenac plavičaste svjetlosti, čuje se pucketanje i osjeti miris ozona.
Ova pojava se zove korona. Kod naizmjeničnih napona korona se
naizmjenično pali i gasi. Kao posljedica toga nastaju elektormagnetni
talasi koji prave smetnje u radio i TV opremi, a ozon nagriza materijal
(agresivan). Kritični napon je napon kod koga polje dostiže vrijednost
električne čvrstoće vazduha.

gubici jaka kiša

lijepo vrijeme

U[kV]
2 ,4 r
P kor  ( f  25 ) (U f U fkr )2
 D

Gubici energije usljed korone su veći što je napon veći od kritičnog i što
su lošije vremenske prilike. Određuje se eksperimentalnim putem ili
korištenjem Piroove formule ili dijagrama. Najučinkovitije sredstvo za
sprečavanje korone je povećanje vanjskog promjera vodiča, što je dovelo
do sve veće upotrebe šupljih vodiča.

10
19) Prenosne jednadžbe - karakteristični parametri (uvod)?
Parametri:
- podužna otpornost R1
- podužna induktivnost L1
- podužna kapacitivnost C1
- podužna provodnost G1
Realni vodovi imaju sva 4 parametra. Kod idealiziranih vodova možemo
zanemariti neke parametre. Na vrijednost parametara utiče geometrija
sistema, materijal, vlažnost, a ne utiče opterećenost voda. U praksi se
koriste tzv. koncentrisani parametri voda, odnosno vod se za proračune
predstavlja ekvivalentnom π ili T šemom četveropola.
Podjela konstanti:
- tople(R,G)
- hladne(L,C)
Prema položaju na vodu:
- podužni(R,L)
- poprečni(G,C)
Konstante su kontinuirano raspoređene duž voda, što znači da svaki
proizvoljno mali dio voda ima svoje konstante. Vjeran prikaz voda se
dobije ako ga prikažemo kao lanac infinitezimalnih dijelova.

20) Oblici prenosnih jednačina za vodove?

Z V x
I ( x  x ) I (x)
1

I 12

V ( x  x ) Y V (x )

X

11
 K 1 : V ( X  X )  V ( X )  Z V X  I ( X  X ) / : X
Č1 : I ( X  X )  I ( X )  Y V X  V ( X ) / : X
__________ __________ __________ __________
V ( X  X )  V ( X )
 Z V I ( X  X )
X
I ( X  X )  I ( X )
 YVV (X )
X
__________ __________ __________ __________
sređivanjem dobit ćemo:
d 2V ( X )
 ZV YVV X
dX 2
Ova diferencijalna jednačina drugog reda ima rješenje oblika:
  x
V ( X )  A1e x  A2 e
Dobivene diferencijalne jednačine su u literaturi poznate kao prenosne
jednačine, tj. jednačine telegrafičara. Ovo rješenje pokazuje da su napon i
struja u vofu nastali superpozicijom dva talasa, koji se prostiru u
suprotnim smjerovima, brzinom c (u nadzemnim vodovima), odnosno c/2
(u kablovima).
A1 , A2 - su integracione konstante
    j  Z V  Y V - konstanta prosipanja

 - koeficijent slabljenja (predstavlja mjeru slabljenja amplitude napona

i struje duž voda)
 - fazna karakteristika (predstavlja promjenu faznog ugla napona i
struje u bilo koje dvije tačke voda)

V 2  Z C I 2  x V 2  Z c I 2  x
V (X )  e  e
2 2
V V
I2  2 I2  2
ZC x Z C  x
I(X )  e  e
2 2
Prvi oblik prenosnih jednačina

Ovaj oblik jednačina nam daje uvid u talasni oblik napona i struje,
odnosno napon i struja su dobijeni superopozicijom dva talasa.

12
 V ( X )  V 2 ch ( x )  I 2 sh ( x )
I ( X )  V 2 sh ( x )  I 2 ch ( x )
Drugi oblik prenosnih jednačina

Kod drugog oblika izgubljen je uvid u talasni oblik napona i struje duž
voda. Moguće je izračunati vrijednosti napona i struje duž voda.
V 1   A B  V 2 
 I   C D    I 
 1    2
Treći oblik prenosnih jednačina

Treći oblik prenosnih jednačina dopušta da se odrede napon i struja na

jednom kraju voda ukoliko su poznati napon i struja na drugom kraju
voda. Problem je određivanje hiperbolnih funkcija, za koje se u lieteraturi
mogu naći dijagrami ili odrediti pomoću digitrona.

13