eu IN or wets Ly 4970 tn (445 - 464 Hasrogy, Ort SADASNSL REZULTATI 1 DALSNSE POTREBE IZDAVANJA HIVSKIH IZVORA HISTORISKOG ARHIVA U | DUBROVNIKU 1 OSTALIH, DUBROVACKIH POVISESNIN VRELA Bitni { najvainiji dio Dubrovathog arhiva jst arble Dubuayate like i francuske uprave 5 dokumentima od g. 1022 do 1814, Nakon pod 1944—1945. uali su i ulaze u sastay Arhiva t mnogi arhivi AY. 1 20) ‘ljeca. Arhiv Dubrovatke republike i francuske uprave dijeli se na 92 ; 1. Brie. edu ostalim tu imamo seriju samostalnih isprava i akata Diplo- fe et acta od g. 10221808, Samostalne isprave + akli napisani na tur~ fom jeziku, ali tonogi od njih t na drugim jezicima a itu se Turaka i fa s Istoka, nalaze se u seriji zvanoj Acta Turcarum ili Diversa Tur- rum. Dopisi, koje Je dubrovatka viada upucivala drucima, | upute, koje avala svojim postanicima, dosiovno su se zapisivale wu knjigama na- anim Litterae ef commissiones, te je od njih nastala serija, Koy poti- fe od g. 1350. Serie zapisnika dubrovackih vijeta posinju od f. 1301 ina serija je takoder serija zakonika « pravnih priruenika. Ove glavne fie cu okosniea 23 prouéavanje dubrovacke proéiosti. Vrlo vain su i in histori pise, all oni se veCinom nalaze izvan Athiva i {0 pre= Hino uu dubrovatkim knjianicama dominikanskog 1 franjevatkog samo- JJedan dosta opsetan i najvatniji dio latinskih i éirskih isprava te iskih dokumenata bila je a prvo} polovici 19. stoljeéa austriiska viada ijela Bet, ali_nakon ramolikih peripetija ta) materijal se je lavnom naéao ‘u Dubrovniku g. 1946 Osim samostalnih isprava i akata napisanih na posebnom komad: sgamene ili papira prema odnosnim pravilima ii obiéajima.pastoye Dubrovatkom arhivu athiveke knjige poslovnog karaktera, u koje ru fe unosileisprave ili aki sukcesivno vee prema tome, kako su se poslovi vijali, Spomenuli smo seriju Litterae et commissions, koje knjige jest irke akata, naime dopisa 1 uputa, sukcesivno u kniige unosenth. ‘Ta- jezbirke isprava sukcesivno, unosenin w knjige Jesu serije Diverse tcriae, Diverta cancellarice, Testamenta (Oporuke), Procurae (Puno- i), Venditae (Prodaje), Dotes (Ugovori o mirazu), Pacta matrimoniatia . 45 7 Apmvski vaesmx 44, de Vader Feats ha Leger,(Ugovori 0 Zenidbi), Debite (Zaduznice) druge, Pas © Beniat lutnice)t razme druge. Pate po volumen racunajuéi preteint dio arhiva Dubrovatke coe: vih ae drugih arhivskih knjiga, epublike sestolt ae od tako- € 4 doba Dubrovake republike neki dokumenti ie njezina Des hg azhiva bival si publicirant.doténo capeant agi ietina Drtave uvanim u rukopivu, at to nie bie sntemetega ad, a skih dicta‘ eeu} it manjo) amor seat Fa CICA store dokumente. Narotito at donts doke tea gee WORM athivs to neko w ejelini, donijell Daniel Paste ea sees feotatom diely *Beclsiae Regusinae Historae, Reig Wake ale aan denatad acl -Mlsricum sacrume tala u'Mleciee A940 suk Ut bilo, da se osuréemo na sva dosta Cesta peiek nates iada- vanja, makar i vrlo vazna, pojedinih deka é sania, mak sigledinis dokumenata, vet éemo se u glavnom dama, stanovnicima | yer ima i vjerskim predstavnicma unutan Tuskegee Pe, stolicéa ima éirilskih dokumenata:nastalih | is ode eave: He froma Crne} Gort 8 ponekihdrugih Chl ‘islom samostalne igprave | akti iz ahivske serie ae ama TaMih serija. Tzdavati su indawa dol fama ramih ena. i ili samo dokumente iz Dubos: MoS fuiiva tt ou th izdavali skupa sa éirlskim doleumentin, Sore (ania papeemowekovne Grilske dokumente. Dubrovatkog Tobe tents GkowvantPavleKarano-Turtemie woe Je pute iz Arhiva zapravo i2viio Dorde: Minish Vostavni paroh u Dubrovnike, a je Karano-" ie oleae eee pseudonim. Nikolajevié je te rere ok ae aerate zit a jet Bee tpagraanile th Je vetim dijelom astrjska viads ine ef actax Tadina WSPrava T aka zapisanih Tu arhivsklen ke, stoljeés, u kojem se nalaze pejeeny Sone ialekihprava {akata, 1 nekih satuvanth Fu oaemage es Paani sii Moines Stevan: Sue te dokument date Mites £3 iegmtnmeMe aerbica_spectanta tora Sebiae pen a aE 158, u Kojo} Tat dokumienata le drain ae Rena Tal ony Bubrovackog. Mike mie indus ne aah Nena eee of larhiva te je tim radom nastavio Medo Pucié, koji jeu Beogradu Tay ST Spomenit mpi die nase Para ea HSE, 8 sadrH irske dopisepisane od Dubtovathe recalls wg, ME, @o 142s, Holt se nalaze sapsanl'y jeder ete pe sLitterae et dommissionere. eo 46 ske dokumente, koje nijesu abjelodanili ni MikIoSé ni Puelé, te th Je on oe22e bieedanio G82 4 Beogradu'u ieanja Srske akadenja pod slp hy vom Spomenici srpski, Tadavati, koje smo dosada spomenuli, obratii su paznju Giilskim okumentima s jedne strane onima, koji dosiza do 16. stoljeca, a's dru- fe, uz malt broj ostalih, w glavnom onima, koji potitu te veea Dubrov- hika s bosansiim + srpskim viadarima i feudaleima, dok nijesu posvet svoju pozornost onim ‘irilskim dokumentima iz kacnijih stoljeéa ni oni- rea oli proiisl is vera, Dubrovnika s Tutskom f esznim turskim 9 | funkcionerima, a potinju s petnaestim stoljeéem. Cirilskim dokumenti-D’ ma 0 vezama s Tureima prvi je veeu painjuposvetio Ciro Trubelka uy, $v9}oj ediciji Tursko-slovjenski spomenici Dubrovacke arhive izdano| Sarajevu . 1911. Ta edicija sadréi dokumente 15. i 16. stolje¢a, a maloZ) zatim dopunio ju je g. 1915. 5 jos nekoliko navopronadenih dokumenata, Karlo Kovaé pod naslovom Nekoliko slavjenskih listina (u Glasniku Ze- maljskog muzeya u Sarajevu). ‘Tokom vremena poteli su mije XVII g. 1885. izdao Pisma kaludera srpskih manastira na Sveto} Gori knezu i vlasteti Dubrovaékoj (god, 1520—1792). Jo8 neka pisma ne- izdana od Vucetiéa izdao je Dusan Berié u radnji Sveta Gora { Dubrov- nik (Prilozi za knjizevnost, jezik, istoriju i folklor, XXIII, sveska 1—2 —"g. 1957), indavati éirilski dokumenti iz kasnijeg hele 4 50 Kor PB) ako je Antonije Vucetic u Starinama Jugostavenske akade: /ic¢2Z Pé5s beri Ciro Truhelka je izdao g. 1914. neka kasnija ¢irilska pisma 16—18.) “2% stoljeéa pod naslovom Nekolike mladih pisama hercegovacke pisanih bosanicom iz dubrovacke arhive (u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu). Valtazar Bogisié izdao je u TI. knjizi Rada Jugoslavensie akademije (u drugom izdanju g. 1878) neke dokumente proizisle iz odno- Saja dubrovaéko-crnogorskih pod naslovom, Prepiska laznog cara Stje- Pana maloga s Dubrovackom Republikom (17711773). Najnovije i krititko izdanje éirilskih dokumenata trebalo je biti goxpade yu Jo Boz pey, ane etnge Sima shade 200 daa po fatloom ty. Stare srpske povelje i pisma. No izaila je zapravo samo jedna knjiga u' va dijela, prvi dio g. 1929. i drugi dio brovnik i mjegovi susedi, koja sadr#i preteznom veéinom éirilske doku mente iz Dubrovatkog athiva, do g. 1566. Izdanje je priredio Ljuba Sto- janovié. Strugnjaci kazu, da ovo dielo ima dosta mana. U drugom dijelu tiskani popis pogresaka'obuhvata punih 36 strana, i to za prvi dio 20 strana, a za drugi dio 16 strana. To i nijesu samo tiskarske pogreske, kako bi se moglo priginiti, veé su tu i brojne pogreske nastale uslijed slabog Stojanoviceva éitanja, Srpska akademija priprema novo izdanje starih Girilskih isprava i akata te misli ponovno objelodaniti i one veé po Stojanoviéu objeloda- njene.,Bilo bi pozeljno, da objelodani i one iz Dubrovatkog arhiva na- kon g. 1566, jer uza sva izdanja Vuéetiéa, Beriéa, Truhelke i ostalih ima ih jo8 neizdanih. Postavlja se i pitanje, kakav bi imao biti i naslov tako- ya izdanja, Istina, veliki broj tih éirilelih dokumenata potjede od Seba, kao Sto je istina i to, da se cirilica Gesto zove srpsko pismo, dotitno vise Puta se za dokumente pisane njome kaze, da su napisani srpskim jezt- “7 1984, pod podnaslovom Du- pf 54, agnastao u hrvatskol sredini er su se | Hrvatl donekte ent fees 4 za nj nekada vee od 16. sioljeéa dolazi i naziv bosansko pismé i - Licima, i ako rijetho, eak t hrvatsko pismo, Drain aes BOM, ciju bio najpodesniji naslov Cirilske povelje i pisma, Preteini dio dokumenata isan j Ltalijanskom jeziku. Nije nam moguée u referata vremenski ograniée- nom haijet sve So se tz Dubrovaskog arhive W aver aia ee ralo, alt nastoat éemo ipakeiznijetl najwatmije ease Veé je Medo Pucit g. 1858. kao dodatak prvoj knjizi svoiih Spom nike stpskih a vrijeme g. 1595-1429. rath boljeg eessr es SPM Giniskih! doksumenata pod naslovom. Primiedne eae fae ea -fnsiga jedan razne odlomke tz zaplanika duboesihifestets e e Pise i upute iz ortalih nekih Knjiga serije »Litterse ot ere, adkong, Hrvatsh yeourat | povjesicar Petar Matkovie-w Red Jone tegen- (ALL be akacemie's il 7 1860, Mia 1. te 1871 do fot das Wiednu raspravu pod nasiovom Pritt k traconthe aaa pie PE pg republike dubrocadses a has doa sat eae mnogo vainih dokumenata in extenso, Osim uvodnog tlaganja prvi de wr ose ea 1g ,,. Mat 7. Rada ima podnasiov Dubroveeka Sepnsube nes uta Pé ys skom zaititom (od god. 1359 do 1526), a kao dodatak k tome objavio je (A® w povo} koji Starina g. 1869.24 to fardsblje pot A, shore Ne 42 &. 1958 do 15296 iz materiale, Koji ae taun hoary Or oCee tin Sanovite dopise& upute iz serije >Litterae et commisiover srg Ieee oS 1818s. Drugi dio te rasprave iagao u Radu 18 ime podeae Tee {Hi odnotaittzmedu Dubrovnika 1 srednje Tialife, Ie eevotat eee knjizi Rada objavijent su brojnl dokument ao i346 08 sa ren alters SSNS tte s.uarute nvatskih coma d “Hrvateke +s Datmactjom tStavonijon, (ie a aie Kehoe eae Fa wien nakon 1200. izdavao je regeste u Starinane, © Oey Rave: Meviéev Diplomatleki zbornik ie su bile | lsrase tz oye eat athiva, Romnata je edicija Jugoslavenske akademije vetim dijelom u redak- i, Tadiie Smitivlasa pod nasiowom Coder dipiomarin on Greate: Palmatiee ef Stavomiae (dotitno Diplomaticki Sbornik, Kratoring fee ie, Dolmactie « Stavonie), oie ea vijeme od g. Ii0l, dalle sa soee om 1 poteo izlaziti g. 1904, a vremenskt je sa sveskom XV. edn e, 1834. dopro do g. 1378, a tek g 1967. Je naknadno isdan ovens ; hvatajuei vrijeme godina 7431100, U taj Zbornik su ulle | cebrovete isprave, naime one izdane u Dubrovniku ali } one indane nee Wee no ufle su sve samostalne isprave, ito one ina latinskom iengat ees pisane na narodnom jeziku iriiskim. pismom, Od ally keer teas sPomenutim athivskim knjigama.sukcesivno. vodenim, wala fe merck Xprava-u ovaj Zbornik, ali mofemo reti, onako tek slutaino ber eekas sistema ilt odredenog Kriterija. Tpak su stiecalem ‘pris woke ines ostavijene, pa Je Gregor Cremofntk u nekolike navrate (ane (sere Ijene isprave kao i neke starije iz arhivskih knjiga, Tako jeg: 1000 a 48 nim. G. 1933. izdao je Cremognik u Sarajevu u malo} broguri pod naslovorm. fees i ote geen, eng, man ee arhivu u Dubrovniku. G. 1939. izdao je Cremosnik u Spomeniku Srpske Serene ry Fianna Inaée jos ranije je Sime Ljubi¢ u svojoj zbirci Listine 0 odnosajih (242% ee ce fig, ae cathy Seance ee ais rie Wee oman peril tase Pnesabed waste enumen sprung, 02 g; 169, do 1007, dale 1h ornare, or Gite. EE kan cae eae ERSTE Pogresaka u'Gitanju. Konstantin diretek jeu dva naviata podvagao Kite tu ediciju, 1 te su kritike korektiv AKademijina izdanja- © svecia 1. i II. nalazi se Jiretekova kritika u »Casopis Musea Kralovstvi Ceského. Roénile LiXe, a 0 svesku TIE i IV. u »Archiv’ fr slavisehe Philologie, Band X1x« Veé g. 1887. indala je w redskeifi Josipa Geléiéa i LajoSa Thailscry VAaaatarska akademijaediciju ;Pinlomaigrivmcelationum Retpublicat Ragusance 4 tors dokummentima gE fS26- ‘Bet aaneatae orate oomontain ak kee | dopey ERE »Litterae et commissioness, a takoder izvaci iz knjiga dubrovatkih vije- a iz vremena g. 1365-1523, u Kolko se titu odnotaja Dubrovnika ¢ Ugarskom 1 Hrvatskom. Jovan Radoni¢ je izdao u nakladi Srpske akademije od g. 1934—1951. pte ukupno_devet svezaka pod naslovor Acta et diplomata ragusina ii Du brovatha alte Tpovehe od prve sacivane prave'p: 10ileps ove dog” TUT KOVGT ale pohegdhe. i ako u maloj mjeri, ima i odlomaka iz aplsnika dubrovatkih vijeéa, Radonié nije izdao a’ nije ni pretendiraa da izda sve isprave i akte, vet je pravio izbor smatrajuéi da izdava ono, Mo jo najvainije. Indao je osim samostalnih isprava | ukata raze dopist 1 upute iz serije »Literae et commissiones«, neke od njih samo u odlom- im lee 29° Arhiveut viesnie “9g. 1932. U obje- iz raznih serija Imamo 2a kasnija vremena 17. i 18. stoljeéa jo neke specijaine edi- siie ogranigene na stanovito vrijeme, a avijeed 1 i Btanovite lifnosti. Tako Je Jonip Celie u spomerse, SomeeptsiTane i oko Serie poole tts Bee Ge oom ge 87,86 1 90 Rada, objeladanie fe medu estat ice ih sonnets specs Pogesete 118 vain Aldon Wi, 2. Sugino sade sees ine a Aint J Sepskaakademija, Mihoilo Linie ida Je waktne enseee co fk £198) > gg naa, Borage beige fe zpehis of Phayly * om “nite Ee Ser isonet pon ppb ancient lt ede ane 0K agent et aaah oh ae at iCal oEAF ae ane Scat oR ie cde 6 ta iP ipatedea tg Say Mi tab area te u bivale objelodanjene, 450 se U doba Dubrovatke republike nije bio tiskan niti jedan zakonik ni pravilnik, vee posljednjih decenija pravilnik o plovidbi »Regolamenti per la navigazione nazionale« u prvom i2danju g. 1784. i popunjen s no- Yim odredbama u drugom izdanju g. 1794. Republika je imala | posebni carinski zakonik, Prvi je iz g. 1277, a ima dodatke k tome. Najprije ga Je g. 1884. bio objelodanio Eitelberger, a zatim g. 1936. u izdapju Srpske akademije Mihajlo Peterkovie. feree kD: Stari historijski pisei su veoma korisni kao izvor za istrativanje povijesti. Jugoslavenska akademija je izdala bila od dubrovatiih svo Eobno Anonima, Nikolu Ranjinu i Diona Rasti¢a u redakeiji Natka Nov~" dila, Srpska akademija je izdala u redakelji Petra Kolendiéa g, 1935-2%), Ajelo pisca 18. stoljeéa Ignjata Dordiéa »Vitae illustrium Rhagusinorume, Tz dosadainjeg prikaza se vidi, da se dosta dokumenata iz Dubto>” @ vatkog arhiva i ostalog arhivskog materijala iz Dubrovnika izdalo. Ipak to nije u ono} kolidini, Koju bi Dubrovnik s obzirom na mnoftvo svojeg arhivskog materijala i na njegovu vaznost zasluzio. Kad se je osnivao Historijski institut Jugoslavenske akademije u Dubrovniku g. 1949, kao jedan od glavnih njegovih zadataka postavljen je i zadatak, da izdava arhivske dokumente Dubrovnika. U to vrijeme Sve se je vise u cijelo} Jugoslaviji polagalo na to, da se sto vise publi- ciraju arhivski dokumenti, i to se isticalo kao glavni uvjet uspjeSnom razvoju povijesne znanosti, Buduéi da su i Jugoslavenska akademija i Srpska akademija Zeljele izdavati arhivske dokumente Dubrovnika, po- javijivalo se je, makar u blagoj formi, pitanje, tko ima pravo na izda- vanje tih dokumenata. Ja sam i lino i kao nekadasnji direktor Dubro- vatkog arhiva zastupao misljenje, da u Dubrovakom arhivu i Dubrov- nik wopée ima toliko mnogo va3nog arhivskog materijala, da bi u objelodanjivanju dubrovatkih arhivskih dokumenata bilo polje rada i za eset akademija, te sam zagovarao, da se te dvije zainteresirane akade- mije medusobno sporazume, koje é¢ serije ili dijelove serija objelodanji- vati jedna a koje druga. To midljenje zastupam i sada, kao i to, da i ostale nage akademije i nauéna drutva mogu k tome pristupiti. No tada je sve to nekako bilo ostalo u zraku, te je zapravo Srpska akademija Po svojoj viastitoj inicijativi preuzela’ objelodanjivanje dubrovatkih ar- Bivetin dokumenata i razvile red over praveu: Ta ude 1) dala Jo od zopisnika dubrovatkin vijeta propuslenu godin 136 ye soaine 1380 boy ve Bese 2) Tada S08 poneke dolwumente iz Dubrovatkog arhiva u dvjema kno gama u redakciji Mihalla Diniéa pod nasiovor Tz Dubrovatkog arhiva 1997723, 4 10965, u Kojima gu fzdane dvije vaine rafunsice knjige: Knjiga Mihajla Luka-_y reviéa iz 13, stoljeta { sQuaderno dell merchadanti dela cechae iz. g. 1422.47 K tome je izdala g 1060, opsebau dubrovadku arhivsleu gradu akata «! 1657—2) 1670,'pod naslovom Borba Dubrovnika 2a opstanak poste velikog zembjotresdt “A 1667 g. u redakelt Radovana Samarddica. Ladala Je takoder u redakei}i Jorja p28. vi Toaiéa eaietu pod naslovom Grada o sikarsko} tkoi w Dubrova! rea avis basen 3) G. 1852. iadala Je dodute vee prije od drugih izdavane ali sada u boli8) 477 4 Mritiéno} redakeiji Miroslava Markoviea Vizantiske povelje Dubrovetkop (7 ‘rhiva pisane na grekom Jeriku; rowaa cterek. o——- | Proper A 4) Iedala je g. 1952. u redakeiji Fehima Bajraktareviéa arapske dokument Dabrovatkog arhiva pod naslovor Dubrovatka arabica, 1 ako s nekim pron stima, ali imamo inage bolje i kompletnije izdanje istih dokumenata od Besigy Korkuta u nakladi Orijentainog instituta u Sarajevu; izdala je 1982. & dakeifi Glite Blezoviea faksimile turskih dokumenat 5) Poduzela je rad na dalinjem izdavanju dubrovatiih zaltonskih koja} te se prema obavijestima, koje imam, nalaze pred skorim publiciranjem sale} ske knjige Liber viridis (Zclena knjiga) i Liber croceus (Buta knjiga)s 6) Poduzela je rad na izdavanju starih éirilskih isprava i akata, pri ema} Di éiriske isprave i alti Dubrovatkog athiva imall bitan dio; {2 Zamiiiata Je 1 novo iadanje djela Filipa De Diversis »Situs aeditictorum| Politiae et laudabilium consuetudinum inclytae civitatis Ragusiie, ali 1 akon {to jednostavan posao, od g. 1949, kad je 0 tome tiskan referat Iva Bole ollko mi je poznato, stvar se malo pomaicla naprijed. Velike nade, koje su se polagale u Historijski institut Jugoslavenske| akademije u Dubrovniku u pogledu izdavanja arhivske gradnje, nijesu se astvarile, veé tek malenim dijelom, i ako je pri osnivanju Instituta na sastanku odrzanom u Zagrebu bio stvoren upravo ogromni program, ak po mojem misljenju i nerealan, a zami8ljen je bio Institut ne kao dubrovatki vet uopée za cijeli na’ primorski pojas. Sam Histor institut u Dubrovniku izdao je samo dvije Knjige sistematski izdane athivske grade, i to u redakeiji Gregora Cremognika g. 1951, vee spo-| menutu edieiju' Spisi Dubrovatke kancelarije s podnaslovom Zapisi no- ‘tara Tomazina de Savere 1270—1282, i iste godine u redakeiji Antuna Mayera ediciju pod naslovom Kotorski spomenici, Proa knjiga kotorskih. notara od god. 1326—1335. Zaista vrlo lijep { obilan pogetak, Kojim se nazalost nije nastavilo. Prva knjiga dubrovatkih dokumenata je naime izaila kao Monumenta historica ragusina volumen I, a knjiga Kotorskin kao Monumenta catarensia volumen I. Jugoslavenska akademija izdala Je &. 1948, 1950, i 1951. u redakeiji Miha Barade Trogirske spomenike iz Vremena g. 1265—1294. No sprijeteno je daljnje izdavanje ‘Trogirskih spomenika u redakelji Barade, a s time dotitno k tome i edicija dubro- vatkih i kotorskih spomenika. Inage u Historijskom institutu u Dubrov- niku nalazi se daljnji Mayerov rad otipkan nd pisaéoj masini i pripravan za tisak, a Cremosnikova druga knjiga dubrovaékih spomenika iz kraja 13, stoljeéa nalazi se u Jugoslavenskoj akademiji u Zagrebu, I ako Historijski institut u Dubrovniku nije nastavio rad na siste- matskom izdavanju arhivske grade, ipak kao veliko kulturno djelo Instituta imamo u redakeiji Cvita Fiskoviéa kao glavnog urednika devet opseznih godifta Anala Historijskog instituta u Dubroontku, u kojis ime mnoStvo vrijednih rasprava i priloga, a i ponedto objelodanjene dubre: vatke arhivske grade. No posljednje godiste IX. jest za godinu 1961, dakle imamo dalnjih devet godina muka, Ante Marinovié, nauéni suradnik Historijskog instituta u Dubrov- niku, spremao je izdanje nove. redakcije dubrovaékog Carinskog statute, i g. 1413, s kasnijim dodacima, koji se nalazi medu rukopisima Knjitnice Male braée u Dubrovniku, s popratnom studijom o dubrovatkon erin skom sistemu, no s autoritativne strane u Akademiji mu je reéeno, da se 6 time mote slobodno baviti, ali da mu se to, neée Stampati, Institut 452 IBL STOR: TE, wb, ARs je izdao jo$ i knjigu Cvita Fiskoviéa +Kultura dubrovatkog ladanja (orkogeviéev Ijetnikovac na Lapadu), ali to je rasprava s upotrebom i arhivskog materijala, Zamitlialo se, da Ge Historjski institut indati 1 djelo dubrovackog notara 14. stoljeéa Ivana Ravenjanina pod naslovom Historia Ragusina, all ine tome se sastalo Spremala seu Insttutu edieija Dubrovatht doteu- ‘menti na hrvatskom jeziku pisani latinicom, te se mislilo najprije izdati oporuke pisane hrvaiski; dosta se na tome radilo, ali to se obustavilo. Na kraju éemo reéi, da Historijski institut u Dubrovniku nema samo- stalnost odlugivanja, veé sredifnjica Akademije u Zagrebu odlucuje, Sto Institut moze { treba objelodaniti Moramo ipak istaknuti izdavatki rad Pomorskog muzeja Jugosla- venske akademije ‘u Dubrovniku, koji posljednjih godina dobija i naslov »Zavod za historijska istraZivanja pomorstva Juzne Dalmacijee, Muze) dotiéno Zavod izdao je od g. 1994. do g. 1968. etiri knjige publikacije nazvane Grada za pomorsku povijest Dubrovnika. Ipak su to prven- stveno znanstvene rasprave, ali svaka knjiga ima kao prilog dosta athiv- ske grade in extenso ili u regestima. Prve tri knjige su radnje Josipa Luetiéa, direktora Pomorskog muzeja, iz povijesti dubrovatkog pomorstva 17. i 18.4 podetka 19. stoljeéa, a Getvrta je Vinka Ivanteviéa o luci Livorno i dubrovaékim brodovima w njoj za razdoblje g. 1760-1808, Srediinjica Jugoslavenske akademije u Zagrebu izdala je malo du- brovatke athivske grade u ovom poslijeratnom razdoblju. Rijetki du brovatki dokumenti do g. 1100. izisli su u svesku I. Diplomatickog zbor- nika Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije izdanom g. 1967. u stvar- noj redakeiji Jakova Stipisi¢a i Miljena Samsaloviéa. U daljnji XVI svezak, koji se sprema, udi ée i dubrovatki dokumenti, Dosta zna¢ajnih dokumenata Dubrovaékog athiva iz ekonomske povijesti izdao je Dragan Roller kao prilog svojoj radnji Dubrovacki zanati u XV. i XVI. stoljecu izdanoj g. 1951. od Akademije. U raznim raspravama Akademijinih edi- cija publiciran je poneki joS dokument iz Dubrovatkog arhiva. Turkolog Sulejman Bajraktarevié, naugni radnik u Jugoslavenskoj akademiji, radio je na turskim dokumentima ‘u Dubrovatkom arhivu te o tom pisao i izvijestio u Akamedijinim publikacijama i Arhivskom vjesniku. Aka- demija je iz rukopisnog materijala izdala i sprema se jo8 izdati i lite- rarnih djela starih hrvatskih dubrovatkih pisaca. Tevan naSih akademija publicirano je iz Dubrovatkog arhiva ta- koder neSto dokumenata, narotito u zagrebatkom Arhivslom vjesniku. i to stariji u redakeijama Josipa Luciéa i Bernarda Stulli, pisma iz doba narodnog preporoda u Dalmaciji u redakciji Nade Beritié, pisma Frana Supila u redakeiji Hamdije Hajdarhodiiéa, te regesti iz doba narodno- -oslobodilatke borbe, Ako se osvrnemo na rad i nastojanje oko izdavanja arhivske grade kod nas uopée, a posebno i dubrovatke, u vremenu od g. 1945. dalje, Javljaju se tri koncepcije o vainosti shvaéanja izdavanja grade. Prvih godina se je forsiralo, doduge vite rijegju a manje djelom, sistematsko izdavanje arhivske grade, Polazilo se je s gledista, da Ce naa historiografija tek onda valjano uznapredovati, ako bude imala na 453,deme relativne ae dese neg ok Fliski institut u Dubrovnik tele segs 3° siajala tendenear Kos jo arent ble, Sino te potethote, vee ‘Je pot Sr tira te Bee at He el dius © ona stanovita protivna tendencijs bis ache ‘dokument: izdavat, dave 805 fa2i, koju prod Tea ae doste aka ae lavanju arhivske’ grade, Take wie Ozbilino se podelo ju rasprava, » & naravno Ako analiziram us valite analiiramo izdavanje dubrovad remenu do g. 1918. imale arena dokumenata, vidimo, da je Jugoslavensia ak sme ‘ wvenska akadern incijativu i obavil 4 1945. glavnu inieljative pee je akon avila glavni posao demija u Beograd Preuzima i &, 1918. i pogotovo nakon wae ca et Seah Mmenim publikacijama, é& mat novia a jujem u u trebnim objelod: anje ar ore prvensiveno trealo indevsal ng! 1. Zapis vijeca i serija dopisa i uputa, Yinle «er se redo stotinamatitaes, fotinjy rate, Ont potins sg. 1301, Preseidare, gry dale isda: ‘Skupa 5 ovim serijama zapisnika vijeéa spominjem i seriju Litterae ‘et commissiones, naime Dopisi i upute. Oni su, kako vidjesmo, izdant ‘Sfsematski dosada samo dog. 1380, I kod njih treba nastaviti izdavanje pie tao posebnu izdavacku seriju, ali po moguénosti vremenski uporede LSS aplsnieima vijeca, jer s¢ uzajamno dopunjuju. Cesto je u zapisnicima Sijeta samo u kratko oznaéeno ono, Sto je u dopisima i uputama pobliZe wietSno | razradeno. Naravno, da i izdavanje serije dopisa i uputa za- misijam da se izdava in extenso, ¢ i pravae Enjige. HL, Bako ige izdane i koje se spremaju 7a Vidjeli_ smo, koje su zakonske knit mnih knjiga, koje dolaze u obzir jzdavanje. No jos ima zakonskih i pravi da se izdadu. 1) To je u prvom redu dodacima iz kasnijih stoljeta, koji s Dubrovniku. 2) Dalje dolazi u obzir Statut otoka Mijeta iz g. 1345. sa raznim kasnijim dodacima. Najstariji primjerak nalazi se nazalost jo8 u Betu T Mnjiznich ‘Vehovnog sudista, Spomenuo sam zastarjelo i nepristupatno eetve izdanje, Svakako bi trebalo prirediti novo izdanje sa starim hevaiskim prijevodom. Pri tome bi dosli u obzir svi rukopisi i varijante, brkaednt dodaci i odiuke mljetskog zbora takozvane »Consultes. koiih Pakopis s¢ nalazi Kod Male braée u Dubrovniku, ali originali odluka se haluve zapisani u knjigama mijetskog arhiva sada u opéem sklopy Dur Brovatkog arhiva. Svojedobno se je tim pitanjem bavio Bernard Stull 3) Velo korisno bi bilo izdati i »Regolamenti per 1a navigazione na- tionalec tiskan doduse ves za vrijeme Dubrovaéke republike, ali Koji je Zoli raritet, naravno uzevsi tu u obzir rukopise u Dubrovatkom arhivu She varijante, s popratnom kritiénom studijom. Na tome se neito radilo i Pomorskom muzeju u Dubrovniku, pri Gemu su bili angadirani Josip Tuetie direktor Muzeja, i Ante Marinovié, nautni suradnik Historijskog instituta u Dubrovniky, no neznamo, u kojem se stadiju nalazi ta stvar. 4) Korisno bi bilo izdati 2birku »Ordines artis nauticae secundum consuetudinem civitatis Racusii<, koju je B, Stulli, direktor Arhiva Hirvatske, nafao U Nacionalnoj centralnoj biblioteci u Firenci i © nic) opiirno pisao u radnji tiskanoj u Analima Historijskog institute u Du- Brovnikuy g. 1952. Uz taj kodeks trebalo bi izdati i druge prirutnike iz pomorskog prava, kojih ima u Dubrovatkom athivu. 5) Postoje razne rjeSidbe dubrovatkih sudova i sadrisjni indekst dubrovatkih arhivskih knjiga. Zasada, mislimo, ne bi doslo u obzir iz davanje samih kodeksa tih rjefidaba i indeksa, ali bi trebalo svakako Sastaviti krititki bibliografski nacrt o svim tim zbirkama rjeSidaba i raznim indeksima, naravno Komparirajuéi azne rukopise i utvrdujuci Ijihovu identicnost ill slénost po sadriaju, dotitne raznolikest. Znatan bro} rukopisa imamo u Dubrovaékom arhivu, ali i drugdje, pa bi sve te rukopise trebalo uzeti u obzir. Novi statut carinarnice iz g. 1413. s brojnim fe tava u Kniiznici Male brace u 455IIL Pisci, Historijski stari pisci su veoma vijesti. Spomenuli smo u kratko one, vanje dofli bi u prvom redu u obzit korisni kao izvor u istrativanjy koji su veé izdani, Za daljnje iow ovi pisci: 1) Miletius, 2a kojeg je Si8ié dréao, bez sumnje stariji. Milecija je svojedobs Riblloteci za povijest dalmatinsku, ali je to izdanje nedovoline keivey zastarjelo i danas tesko pristupaéno, Pri tome bi trebale 1 Problematiku Milecija i izdatt kritigne stihove, Mileciju, a nijesu njegovi , da je pisac 14. stoljeéa, ali jy no bio izdao Matas u Geliéevs} Pisanju Sisiéa original bi se nalazio u Pariaufe Pistorijski institut w Dubrovniieu bavio se Je mislju iadati ga, pe fey {4 suthu blo napravijen mikrofilm u Parizu, Oko toga je radio Ante Ma saree giant suradnik. Kao mnogi drugi lijepi planovi, tako je i ova) Fey ke J2danja Ravenjanina su radili i Maari, Trebalo bi provjecity| a Ii su ga zaista izdali, te ako jesu, da li iedanje nas zadovoljave. 3) Trebalo bi zaista izdati i djelo Filipa De Diversis 18, stoljesa “Situs aedificiorum, politiae et laudabilium consuetudinum inclytee ee Mtatis Ragusii<. To je djelo na temelju rukopisa Guvanog w Zadve Lin ‘2dao . 1880. Vitaliano Brunell, ali je sada rariret. Trebalo bi ga pe: Povo izdati. Treba saznati za sudbinu zadarskog rukopisa, all imemboa Dubrovaékom arhivu dobar stari rukopis. 4) Trebalo bi u ejelini izdati d pig Marinovu, umrlom g. 1650, 0 povijesti Dubrovnika. Rukopis se naleai Kod Male braée u Dubrovniku. Natko Nodilo ga nije mogao nach, ali paknadno Je pronaden. Po Gunduliu je radio pisac 18. stoljete Dione Eattié, kojeg je publicirao Nodilo, a ispravnije je, da imamo tiskanog eguntieg plsca, Koji je i za cijelu stotinu godina stariji, Naravno, pitanje rukopisa i autorstva Ivana Gunduliéa Marinova pri tome valja detaljuive proutiti 5) Poznat je -dubrovai ~Crijevieé (16861759), su mu ova: 2) Metropolis Ragusina ... s prethodnom uvodnom knjigom Protego- mena in Sacram metropolim ragusinam..., naime erkvena povijest ee brovniks, ali w njoj mnogo govori i o polititkim prilikama dubreretinney ) Bibliotheca Ragusina u vite svezaka sa Zivotopisima dubrovatkih Pisaca. Ova se djela nalaze u autografu u Knjiinici Dominikanskog, sa, Tagiana u Dubrovniku, a prijepisa, preradba i nadopuna ima 1 drugdje. wait dominikanac Stjepan Krasi¢ proucava Crijeviea 1 ima namjera: de Publicira ova Crijeviteva djela, naravno, u koliko se nade nakladaie 456 ki povjesnigar dominikanae Serafin Cerva- On je napisao mnogo djela, ali najznatajnija 1V. Dokumenti na hrvatskom jezik pisan li ovorle, Inate administraciia Grtskim dokumentima sam dosta fe adn Dubrovatke republikevodia se Je ta iainskom | ‘aljanskom Jena Ura onronmct dokumentaie napiane Tank apa rn “sna manjem bray reas y acnim serena 1 dokument Hlsnis latincom na hrvatkom Jest, Tako tna dora opork ssh Tepe pan eon roma gw oben enn ina made ae Brade napisane hrvatski: Posve Je opravaano, Ho je mikld idesa © izdavanjudokumenata Dubrovaékog arhiva Fistnih “letinicom na Seana et Rep tole eben cites Profane | Daten dite Sh lacehets atacemie privet. Ate tsa nse wrote Be ved pribvaten Da te ei cumenta ragusina croatica scriptura latina conscripta«. Keme je dase rt seroatcs bla surnetaa Zamijno fe, d sri izdadu oporuke, te se u Institutu bilo uvelike zapotelo ist =a Boe AMR EET Stn tae bumroratiag ra, No JeUsekinut. Trebalo bi taj posao ofiviel 1 ostvart V. Isprave nero sinh rm et em re et oe lr pee aera Gara ec iia Zale pov ing tins SH Hee 9 Pace ger = 7 lo Wh Sof ut eg nev edn Akademie Dipl soto navy dain Aka SRR ati aos anaes Sem Qe Sveska, « postosi tint plan, da se ovaj Zhornil eda sve do vre- ene, eoelars ah gee nk lt rer peice asa nt ant nhron any meats mie es eee etic taiaceit tase ete See ee ri eee ole Hi Pe tact Se Kee Sb bce Tarra arn stot sino cl oma ore a a Fer ctama © Sober a ae ae Sr ah i gana “ian une ae Lo ransom gai esa ibis vole ps Tse ene cant, kes ae 457 Ca erential:| at ma Dp sora, Bo et, aug wm wrt vile samtaine pe ai one eet ala fer Ia anatich Tfe Se Ma lira pte No bpimateds Terni Sa pee MA fe he apa Ili nore Pens Ty each sug men areal Ismet anon aaron face cea ol [hate Niele ode Waimea Kade tema wb ake snag page gue ae Zug i oraman fo’ soars Hee heh aia Yo iin rout orate ona Pane ete suena ev Man ot nha} somne day Spans Byte be ae idniatove arte PBL baie babies cen {ie na kup too ho eae sas anna dar Mayer s kotorskim, a i Cremonik s dubrovackim, ‘VI. Turski i arapski dokumenti, I ako nije dosad uSlo u perspektivni plan, kazao bih nekoliko rijeéi i 9 igdavanju turskih dokumenata na turskom jeziku, ali t onih izdanih t Ra Grugim jezicima, pa i na nafem narodnom jeziku, kao sto 1 onih do-| kumenata upuéenth Tureima, Poznati njematki orijentalist Friedrich Kraclitz iadao je 2birku stanovitog broja turskih dokumenata u Bett g 1921. pod naslovom Osmanische Urkunden in tirkischer Sprache ous dey Hilfte des 15. Jahrhunderts. Veéim dijelom su to isprave Dubrovaékog arhiva, koje su u doba, kad ih je Kraelitz izdao bile jo8 u Betkor, DrZavnom arhivu, ali g.'1948. su vraéene Dubrovniku, Us turske ior nike malaze se i njematki prijevodi, Gliga Elezovié objelodanio je u I. danju Srpske akademije g. 1940, publikaciju Turski spomeniei, knjiga | j. sveska 1, 1348—1520, U ovoj edicifi nijesu dokumenti izdani na turskom deziku, veé u srpskom prijevodu, a tu se nalaze i brojni turski dokument Dubrovatkog arhiva, a takoder'tri arapska iz 16. stoljeca, Tok g, 1982, (L izdao ig Blezovié publikaciju pod naslovom Turski spomenici, Knjiga I, sueska 2, u Kojoj je objelodanio faksimile vetine tih turskih dokumenate |. i trlju arapskih, ali zatno smanjene, uz odnosne regeste na francuskom jeziku, { takoder indeks pojmova sveske prve. S turskim dokumentins Pubrovatkog arhiva dosta su se pozabavili nakon g. 1945. nali orijenta: list, warofito Hazim Sabanovié, koji je g. 1965, dao i dobar prikay pod naslovom Turski dokumenti Drdavnog arhiva u Dubrovniku, Taj prior ie preveden ina turski. Sabanovié se je bavio mi8lju, da potne siste, matski izdavanje turskih dokumenata Dubrovatkog athiva. No mi imamo u Dubrovatkom arhivu i turskih dokumenata pisanih naiim jezikom, pa éak i fermana iz 15. stoljeéa. Spomenull smo dakar ‘mente pisane Girilicom, koje su izdali Truhelka 1 Kovat, Nasli smo 1 dea fermana pisana gréki i jedan pisan talijanski. Dubrovatka vlada u naste: nana TRAP alas Jan{u, da dobije rezne povlastice od Turaka iii da se rijese Tasna pitenio zakljutuje vibe puta, da se nastoj isposiovati ferman na turskom oho i slavenskom jezik. U Dubrovatkom athivu imamo nekolive corgery sveraka s regestima sultanovih fermans; regesti su napisani talijoumr 458 ak nemo ptr ch nna one lot ie Heute er eo enema me spose iy ation | angina haere a fi arm epee a prez del sare Mp cena ee anon is ae eee ones Tel ae lon, au peor rafal Kod bi trebalo paralelno izdati tekst na turskom, slavenskom i grékom, u weil an eal uh aero nea tom ian al anya ele HER en Tete Ss ube Mae a re Sit, dell je savremen vrementieverniie lie Regain abe izdavati wb Dbehcage mene rg Ei Wate ne Ses real fe ake vied arial rie rere elu be Wr a Tn umes nelgerabe, Ne fee ad pea ee wi aa seater? oi teh Sede opm pn, a ein REIN, B Serum are sence Arms One ore moe eee Plan 0 izdavanju dubrovatkih dokumenata, koji sam iznio, drzim realnim, jer nije preopseéan, predviden je za duze vremensko razdoblje, Yodi raéuna o finaneijskim moguénostima i o struénjacima, koje imamo. Sve navedene serije smatram jednako vainim, j zamisljam, da set Prvom Petogodittu od svih serija svakako poneito izda, a posto bi se Rastavio u daljnjim desetljetima. Spomenute serije su vane me samo"2a dubrovatku povijest, vet i za opéu hrvatsku povijest, povijest svih Juz- nih Slavena i opéu evropsku povijest.