Zadatak 1.

Izgaranje ugljena

TE snage 210 MW godišnje radi 6.000 ekvivalentnih sati, a ložena je ugljenom sljedećih
karakteristika:

ugljik 63,39 %
vodik 4,00 %
sumpor 1,00 %
kisik 9,00 %
dušik 1,50 %
vlaga 9,00 %
pepeo 13,00 %
klor 0,10 %
fluor 0,01 %
donja ogrjevna moć 24,9 MJ/kg
gornja ogrjevna moć 26,0 MJ/kg

Efikasnost elektrane je 35%, a pretičak zraka 50%.

a) Koliki se volumen zraka za izgaranje dovodi u ložište?

Rješenje:
Ukupan volumen zraka:
v z = v zt + ∆vz
pri čemu je vzt teorijski volumen zraka potrebnog za izgaranje, a ∆vz pretičak zraka. Stvarna količina zraka,
koju je potrebno dovesti u tehničkim ložištima radi postizanja potpunog izgaranja, veća je od teoretske
(minimalne) količine, a ona se izražava pretičkom zraka. Vrijednost pretička zraka ovisna je prije svega
o vrsti goriva, izvedbi ložišta, te načinu izgaranja

Jednadžbe izgaranja glase:

C + O2 → CO2
S + O2 → SO2
H + ½ O2 → H2O
Pomoću tih jednadžbi i uz poznate molarne mase pojedinih elemenata, računamo masu kisika
O2 teoretski potrebnu za izgaranje:

1
 M(O 2 ) M(O 2 ) M(O)
m(O2 ) t = m(C ) + m( S ) + m( H ) − m(O2 ) gorivo = 1,93 kg / kg goriva
M(C) M(S) M(H)
Teoretski potreban volumen kisika za izgaranje dobijemo korištenjem relacije:
m v
= ϑ , pri čemu je Vθ=22,4 dm3/mol (masa 1 mola bilo kojeg plina pod atmosferskim uvjetima
M V
Vϑ
zauzima volumen 22,4 dm3) → v(O2 ) t = ⋅ m(O2 )t = 1,35 m3 / kg goriva
M (O2 )
Budući da je volumni udio kisika u zraku približno 21%, teoretski potreban volumen zraka za
izgaranje iznosi:
v(O2 )t
v zt = = 6,43 m3 / kg goriva
0,21
Ukupna količina zraka koja se dovede u ložište, uvažavajući zadani pretičak zraka, iznosi:
v z = v zt + ∆vz = 9,65 m3 / kg goriva

b) Koliki je volumen dimnih plinova?

Rješenje:
Teoretski volumen dimnih plinova računa se prema izrazu:
v dpt = v(CO2 ) + v( SO2 ) + v( H 2O) + v( N 2 ) zrak , pri čemu je

Vϑ Vϑ ⎡ M (O2 ) ⎤
v(CO 2 ) = ⋅ m(CO2 ) = ⋅ ⎢m(C ) + ⋅ m(C )⎥ = 1,18 m3 / kg goriva
M (CO2 ) M (CO2 ) ⎣ M (C ) ⎦
Vϑ Vϑ ⎡ M (O2 ) ⎤
v(SO 2 ) = ⋅ m( SO2 ) = ⋅ ⎢m( S ) + ⋅ m( S )⎥ = 7 ⋅10 −3 m3 / kg goriva
M ( SO2 ) M ( SO2 ) ⎣ M (S ) ⎦
Vϑ Vϑ ⎡ M (O) ⎤
v(H 2O) = ⋅ m( SO2 ) = ⋅ ⎢ m( H 2 O ) + m( H 2 ) + ⋅ m( H 2 )⎥ = 0,56 m 3 / kg goriva
M ( H 2 O) M ( H 2 O) ⎣ M (H 2 ) ⎦
v(N 2 ) zrak = vzt ⋅ 0,79 = 5,08 m 3 / kg goriva , gdje je 0,79 volumni udio dušika u zraku, a vzt je
teorijski volumen zraka potreban za izgaranje (prethodno izračunat).
Prema tome, v dpt = 6,83 m3 / kg goriva , a ukupni volumen dimnih plinova je
v dp = v dpt + ∆vz = 10,045 m 3 / kg goriva

c) Kolike su emisije CO2 i SO2 bez odsumporavanja?

Rješenje:
Emisija se računa prema sljedećem izrazu:
m
e= , gdje je m masa plina (polutanta), a vdp ukupan volumen dimnih plinova.
vdp
Prema tome, emisije CO2 i SO2 iznose:

2
 M (O 2 )
m (C ) + ⋅ m (C )
m(CO2 ) M (C )
e(CO2 ) = = = 227 g / m3 dp
vdp vdp
M (O 2 )
m( S ) + ⋅ m( S )
m( SO2 ) M (S )
e( SO2 ) = = = 1,95 g / m3 = 1950 mg / m3 dp
vdp vdp

d) Koliko iznosi emisija NOX ako je faktor emisije 10 000 mg/kg ugljena?
Rješenje:
Količina NOX se ne može egzaktno izračunati pa se zato zadaju faktori emisije, koji prije svega
ovise o vrsti goriva i temperaturi u ložištu.
m( NOx )
e( NOx ) = = 976 mg / m3 dp
vdp

e) Koliki stupanj odsumporavanja je potreban ako granična vrijednost emisije (GVE) za

sumporni dioksid iznosi 400 mg/m3?
Rješenje:
Stupanj odsumporavanja računa se prema izrazu:
GVE ( SO 2 )
a = 1− = 79,5%
e( SO 2 )
f) Ako je kao kontrolna tehnologija izabran postupak mokrog odsumporavanja pri
kojem se kao sporedni proizvod stvara gips, kolika je količina vapnenca godišnje
potrebna za odsumporavanje i koliko se gipsa proizvede?
Rješenje:
Najefikasnija i danas najčešće korištena metoda smanjenja emisija SO2 je mokro
odsumporavanje. Jednadžbe odsumporavanja glase:
CaCO 3 → CaO + CO 2
CaO + H 2 O → Ca (OH )2
, pri čemu je CaCO3 vapnenac, a CaSO4 je gips.
Ca (OH )2 + SO 2 → CaSO 3 + H 2 O
CaSO 3 + 1 2O 2 → CaSO 4
Iz zadatka b) znamo da je masa SO2 jednaka:
M (O2 )
m( SO2 ) = m( S ) + ⋅ m( S ) = 0,02 kg / kg goriva
M (S )
Godišnja proizvodnja SO2 računa se iz godišnje proizvodnje energije i pripadajuće potrošnje
goriva:
E = P ⋅ t = 1,26 ⋅109 kWh
E
mgoriva = = 5,2 ⋅108 kg
H d ⋅η
m(SO 2 ) god = m(SO 2 ) ⋅ mgoriva = 10400 t

3
Od te mase potrebno je odsumporavanjem ukloniti 80% (prema zadatku e)):
m(SO 2 )ukl = m(SO 2 ) god ⋅ a = 8320 t
Potrebna količina vapnenca iznosi:
m(CaCO3 ) m( SO2 )
= ⇒ m(CaCO3 ) = 13000 t
M (CaCO3 ) M ( SO2 )
Količina nastalog gipsa iznosi:
m(CaSO4 ) m( SO2 )
= ⇒ m(CaSO4 ) = 17680 t
M (CaSO4 ) M ( SO2 )

Zadatak 2. Izgaranje plina i mazuta

TE se sastoji od dva jednaka bloka. Svaki blok ima snagu 210 MW i efikasnost 35%. Postoji
mogućnost pogona na mazut i na prirodni plin ovakvog sastava:

mazut (maseni udjeli) prirodni plin (volumni udjeli)

ugljik 86,0 % metan 96,5 %
vodik 10,7 % etan 1,7 %
sumpor 3,0 % propan 0,2 %
kisik 0,0 % butan 0,2 %
dušik 0,3 % ugljični dioksid 0,2 %
vlaga 0,0 % dušik 1,2 %
pepeo 0,0 % vodik 0,0 %

a) Koliki je postotak odsumporavanja potreban kad elektrana radi na mazut s pretičkom

zraka od 50%? Granična vrijednost emisije sumpornog dioksida iznosi 400 mg/m3.
Rješenje:
Stupanj odsumporavanja računa se prema izrazu:
GVE ( SO 2 )
a = 1−
e( SO 2 )
Prema tome, potrebno je izračunati emisiju SO2:
M (O 2 )
m( S ) + ⋅ m( S )
m( SO2 ) M (S )
e( SO2 ) = = = 3636,4 mg / m3 dp ,
vdp vdp
pri čemu se volumen dimnih plinova jednak:
v dp = v(CO2 ) + v( SO2 ) + v( H 2O) + v( N 2 ) zrak + ∆vz = 16,5 m3 / kg goriva

Postupak izračuna dimnih plinova analogan je postupku provedenom u zadatku 1.a) i b).
Potreban stupanj odsumporavanja jednak je a = 89% .

4
b) Kolika je masa NOX nastalog tijekom 1 h?
Oba bloka rade na prirodni plin, punom snagom, uz pretičak zraka od 15%. Faktor ¸
emisije NOx je 8.800 mg/m3 goriva, a donja ogrjevna moć plina 36,16 MJ/m3.
Rješenje:
Proizvedena energija tijekom jednog sata iznosi:
E = P ⋅ t = V ⋅ H d ⋅η
Iz gornje formule dobije se utrošena koičina goriva (plina) tijekom 1 sata rada elektrane:
V plina = 119,469 m 3

Masa NOx nastalog tijekom jednog sata jednaka je:

m( NO x ) = FE ( NO x ) ⋅ V plina = 1051 kg

c) Kolika je emisija ekvivalentnog CO2?

Poznato je da je relativni staklenički potencijal dušik-II-oksida 62, emisija 50 mg/m3dp,
a pretičak zraka iznosi 15%. Pretpostavljeno je da su CO2 i N2O jedini staklenički
plinovi koje elektrana emitira.
Rješenje:
Relativni staklenički potencijal (fsp) pokazuje koliko puta više toplinske energije može
apsorbirati neka molekula od molekule CO2. Emisije stakleničkih plinova iskazuju se kao
emisija ekvivalentnog CO2, koja se izračunava upravo korištenjem fsp:
e(CO2 ) ekv = e(CO2 ) + ∑ f spi ⋅ e( plini )
i

Emisiju ekvivalentnog CO2 u ovom zadatku računamo prema izrazu:

e(CO2 ) ekv = e(CO2 ) + f sp ⋅ e( N 2O)

Jedino što nije zadano u zadatku je emisija CO2 koju računamo kao omjer mase ispuštenog CO2 i
volumena dimnih plinova. Da bismo to izračunali moramo znati jednadžbe izgaranja plina:
metan CH4+2O2→CO2+2H2O
etan C2H6+ 7 O2→2CO2+3H2O
2
propan C3H8+5O2→3CO2+4H2O
butan C4H10+ 13 O2→4CO2+5H2O
2
Prema tome, volumen CO2 je jednak:
v(CO 2 ) = v(CH 4 ) + 2 ⋅ v(C2 H 6 ) + 3 ⋅ v(C3 H 8 ) + 4 ⋅ v(C4 H10 ) = 1,015 m 3 / m3 goriva

m v
Korištenjem jednadžbe = ϑ dobije se masa CO2: m(CO 2 ) = 2 kg / m3 goriva
M V
Volumen dimnih plinova računa se prema izrazu:
v dp = v(CO2 ) + v( H 2O) + v( N 2 ) zrak + ∆vz , pri čemu je

5
v( H 2O) = 2 ⋅ v(CH 4 ) + 3 ⋅ v(C2 H 6 ) + 4 ⋅ v(C3 H 8 ) + 5 ⋅ v(C4 H10 ) + v( H 2 ) = 2 m3 / m3 goriva

v(O2 ) = 2 ⋅ v(CH 4 ) + 7 ⋅ v(C2 H 6 ) + 5 ⋅ v(C3 H 8 ) + 13 ⋅ v(C4 H10 ) = 2,0125 m3 / m3 goriva

2 2
v(O2 )t
vzt = = 9,58 m3 / m3 goriva
0,21
∆vz = 0,15 ⋅ vzt = 1,44 m3 / m3 goriva

v( N 2 ) zrak = 0,79 ⋅ vzt = 7,57 m3 / m3 goriva

Volumen dimnih plinova iznosi: v dp = 12 m3 / m3 goriva

m(CO2 )
Emisija CO2 iznosi: e(CO2 ) = = 1667,67 g / m3 dp
vdp