IZGARANJE

O. Fabris, str. 157. – 164.

 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA

Goriva su primarni oblici energije u kojima je energija pohranjena u kemijskom ili

nuklearnom obliku.

Energija je oslobađa u obliku topline kada se gorivo oksidira (izgara). Ta toplina

povećava unutarnju energija koja se tada koristi za dobivanje rada ili toplinske
energije.

U sadašnjem su trenutku tehnološkog razvoja najvažnija konvencionalna goriva

fosilna: ugljen, nafta i zemni plin, te od nuklearnih goriva uran.
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA

Sastav prirodnih goriva veoma je zamršen, te se u određivanju njegovog sastava

obavlja tehnička i elementarna analiza goriva.
Tehničkom analizom ustanovljava se vlaga, isparive izgorive materije, čvrste
izgorive materije i pepeo.
Vlaga se određuje sušenjem goriva na temperaturi od 105 °C.
Isparive izgorive materije dobivaju se žarenjem goriva bez prisutnosti zraka do
875 °C.
Pepeo tj. neizgorive materije dobivaju se žarenjem goriva na temperaturi od 700
do 775 °C uz prisutnost zraka.
Elementarnom analizom goriva određuju se sastavne komponente goriva:
c – sadržaj ugljika [kg/kg]
h – sadržaj vodika [kg/kg]
s – sadržaj sumpora [kg/kg]
o – sadržaj kisika [kg/kg]
n – sadržaj dušika [kg/kg]
w – sadržaj vlage [kg/kg]
a – sadržaj pepela [kg/kg]
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA

U procesu izgaranja (izgorivi dio) sastavljen od elemenata ugljika C, vodika H2 i

sumpora S.

Sumpor se pojavljuje u nekim gorivima te ne premašuje nekoliko posto udjela u

gorivu. Međutim, sadržaj sumpora je važan zbog štetnog djelovanja na materijal
(nagrizanje), no s toplinskog stajališta on je obično bez značenja.

Pepeo uglavnom ne sudjeluje u izgaranju (te nas ne zanima s gledišta izgaranja),

ali njegov sastav može biti vrlo važan. Tako nije svejedno je li kod visokih
temperatura on ostaje krut (troska) ili se tali budući da o tome može ovisiti i
začepljenje te gomilanje čađe na rešetkama odnosno na cijevima u kotlu na
ispušne plinove.
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Kruta i tekuća govriva

Za proračun je izgaranja potrebno poznavati sastav goriva koji se dobiva

elementarnom analizom.

Za kruta se i tekuća goriva sastav po jedinici mase goriva (1 kg) prikazuje

c+h+s+o+n+w+a=1

gdje je:

c – sadržaj ugljika [kg/kg]

h – sadržaj vodika [kg/kg]
s – sadržaj sumpora [kg/kg]
o – sadržaj kisika [kg/kg]
n – sadržaj dušika [kg/kg]
w – sadržaj vlage [kg/kg]
a – sadržaj pepela [kg/kg]
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Kruta i tekuća govriva

Za potpuno izgaranje UGLJIKA vrijedi:

C + O2 → CO2
1kmol C + 1kmol O2 → 1kmol CO2
12kgC + 32kgO2 = 44kgCO2 /:12
32 44
c kgC + c kgO2 = c kgCO2
12 12

Prilikom izgaranja UGLJIKA dolazi do njegovog spoja s KISIKOM iz zraka

pri čenu nastaje CO2 i oslobađa se toplina:
 kJ 
C + O2 → CO2 + 33 900  
 kgc 
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Kruta i tekuća govriva

Zbog nedostatka KISIKA UGLJIK će barem djelomično izgarati u ugljični

monoksid :

1
C+ ⋅ O2 → CO
2
1
1kmolC + kmolO2 → 1kmol CO
2
12kgC + 16kgO2 = 28kgCO /:12
16 28
c kgC + c kgO2 = c kgCO
12 12

Prilikom izgaranja UGLJIKA dolazi do njegovog spoja s KISIKOM iz zraka

pri čemu nastaje CO i oslobađa se toplina:
1  kJ 
C + O2 → CO + 10 200  
2 kg
 c
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Kruta i tekuća govriva

Za potpuno izgaranje VODIKA vrijedi:

1
H2 + O2 → H 2O
2
1
1kmol H2 + kmol O2 → 1kmol H2O
2
2kg H2 + 16kgO2 = 18kg H2O /:2
h kg H2 + 8h kgO2 = 9h kg H 2O
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Kruta i tekuća govriva

Prilikom izgaranja VODIKA dolazi do njegovog spoja s KISIKOM iz zraka

pri čemu nastaje H2O i oslobađa se topline:

- u procesu izgaranja dovodi se samo kisik:

1  kJ 
H2 + O2 → H2O + 142 000  
2 kg
 H2 

- u procesu izgaranja dovodi se zrak (veliki suvišak zraka, veći prostor

izgaranja ili visoka temperatura izgaranja – kondenzacija vodene pare biti će
manja - ovisi o parcijalnom tlaku ):

1  kJ 
H2 + O2 → H2O + 120 000  
2 kg
 H2 
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Kruta i tekuća govriva

Za potpuno izgaranje SUMPORA vrijedi:

S + O2 → SO2
1kmol S + 1kmolO2 → 1kmol SO2
32kg S + 32kgO2 = 64kg SO2 /:32
s kg S + s kgO2 = 2s kg SO2

Prilikom izgaranja SUMPORA dolazi do njegovog spoja s KISIKOM iz

zraka pri čenu nastaje SO2 i oslobađa se toplina:
 kJ 
S + O2 → SO2 + 10 500  
 kgS 
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Kruta i tekuća govriva

Minimalna količina kisika za izgaranje:

32 16  kgO2 
Omin,kg = ⋅c + ⋅c + 8
{ ⋅h + s{ − o {  
12
{ 12
{ H2 + O2 →H2O
1 S + O2 → SO2 sadržano kg
 goriva 
C +O2 →CO2 C +O →CO 2 u gorivu

Podjeli li se gore navedeni izraz s relativnom molekularnom masom kisika (32) te

pomnoži s 22.41 mN3/kmol, dobit će se vrijednost izražena u volumnim jedinicama:

 mN 3O2 
Omin,v = 1,868
1424 ⋅ c + 0,933
3 1424 ⋅ c + 5,603
3 1424 ⋅ h + 0,700
3 1424 ⋅ s − 0,700
3 1424 ⋅o 
3 
CO2 CO H2O SO2 sadržano 
kg
 goriva 
u gorivu
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Kruta i tekuća govriva

U tabelarnom prikazu:

Izgaranje Potrebni kisik Proizvodi izgaranja

1 kg m3N kg m3 N kg
c 1,868 32/12 1,868 44/12 CO2
(c) (0,933) (16/12) (1,868) (28/12) (CO )
h 5,603 8 11,2 9 H2O
s 0,700 1 0,700 2 SO2
o 0,700 1 0,700 0 /

Vrijednosti u zagradama odnosi se na nepotpuno izgaranje ugljika što se, naravno,

mora izbjegavati.
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Plinovita goriva

Plinskim je gorivima sastav zadan u volumnim udjelima:

CO + H2 + H2S + ∑ Cm Hn + CO2 + N2 + O2 = 1

Sagorljivi sastojci su: CO, H2, H2S i ΣCmHn

Potrebno
Izgaranje Proizvodi izgaranja
kisika
1 m3 m3 m3 m3
CO 0,5 1 CO2
H2 0,5 1 H 2O
H2S 1,5 1 SO2 1 H2O
CH4 2 1 CO2 2 H2O
CmHn m+(n/4) m CO2 n/2 H2O
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Plinovita goriva

Minimalni potrebni sadržaj kisika za izgaranje plinovitih goriva temeljem njegovog

sastava:

 n  mO32 
Omin,v = 0,5
1424 3 + 0,5
⋅ CO ⋅ H 2 + 1,5 ⋅ H2S + ∑  m +  ⋅ CmHn − O2  3 
1424 3 1 424 3  42444
4  mgoriva 
1
C + O2 →CO2 1
H2 + O2 →H2O
1 144
H2 + O2 →H2O
3
2 2 2 1
H2 + O2 →H2O
2
S +O2 →SO2
C +O2 →CO2
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Gornja i donja ogrjevna moć – kruta i tekuća goriva

Toplinska moć goriva je jedna od najbitnijih njegovih karakteristika. Do podataka o

ogrjevnoj moći dolazi se mjerenjem u kalorimetrima. Zbrajanjem topline koja se
oslobodi prilikom izgaranja gorivih sastojaka neće dati točnu vrijednost budući da
je proces izgaranja veoma složen proces (niz međufaza reakcija miješanja,
disocijacije…), pa se taj izraz mora korigirati faktorima dobivenih
eksperimentalnim podacima.
Gornja ogrjevna moć može se računati prema izrazu:
 o  kJ 
Hg = 33900 ⋅ c + 142000 ⋅  h −  + 10500 ⋅ s  
 8  kg 
 o
Izraz  h −  odnosi se na to što je kisik iz goriva najčešće već vezan (poput
 8
H2O, CO2 …), te se smanjenje toplinske moći najbliže izražava preko veze kisika
s vodikom (H2O).
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Gornja i donja ogrjevna moć – kruta i tekuća goriva

Donja ogrjevna moć može se iskazati preko izraza:

 kJ 
Hd = Hg − 2500 ⋅ ( 9 ⋅ h + w )  
 kg 

2500 – toplina kondenzacije

9 h – količina vlage koja je nastala izgaranjem vodika
w – količina vlage koja se nalazi s gorivom
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
Gornja i donja ogrjevna moć – plinovita goriva
n  kJ  n  kJ 
Hd = ∑ ri ⋅ Hdi  3  Hg = ∑ ri ⋅ Hgi  3 
i =1  mgoriva  i =1  mgoriva 
Mol. masa Ogrjevna moć
Plin M Hg Hd
kg/kmol kJ/m3 kJ/m3
Ugljični monoksid CO 28,01 12.640 12.640
Vodik H2 2,016 12.770 10.760
Metan CH4 16,04 39.750 35.730
Acetilen C2H2 26,04 58.030 56.020
Etilen C2H4 28,05 63.000 58.980
Etan C2H6 30,07 69.650 63.620
Propan C3H8 44,09 99.130 91.090
Butan C4H10 58,12 128.530 118.480
 IZGARANJE

KARAKTERISTIKE GORIVA
U inženjerskoj praksi u procesu izgaranja kisik, potreban za izgaranje, dovodi se iz
zraka. Kako je kisik sadržan u zraku s 23 % masenog udjela odnosno 21 %
volumnog udjela, minimalna količina zraka za izgaranje iznosi:

omin,kg  kgzraka  omin,v  mN3 ,zraka 

Zmin =   Zmin =  
0,23  kggoriva  0,21  mN3 goriva 

U procesu izgaranja potrebno je dovoditi više zraka jer je nemoguće da do svake

čestice goriva dovesti idealnu količinu zraka. Stoga se u prostor izgaranja dovodi:

Z = Zmin ⋅ λ

gdje je λ – koeficijent pretička (viška) zraka .

λ= 1,01 - 1,1 plinska goriva
λ= 1,03 - 1,2 tekuća goriva
λ= 1,15 - 1,3 ugljena prašina
λ= 1,3 - 1,5 ugljen na rešetki
 IZGARANJE

Produkti izgaranja

S obzirom na elementarni sastav goriva te količinu zraka koja je dovedena za

njegovo izgaranje, mogu se odrediti i produkti izgaranja:

Produkti izgaranja krutih goriva:

44 28  kgdim 
Vmin,kg = ⋅c + ⋅c + 9
{ ⋅h + 2
{ ⋅ s + n + w + 0,77 ⋅ Zmin  
12 12 1 424 3 kg
{ { 2 H O SO 2  goriva 
N2 doveden
CO2 CO sa zrakom

Kad se proces izgaranja odvija s pretičkom zraka λ, stvarna količina dimnih plinova
iznosi:
 kg 
Vstv,kg = Vmin,kg + ( λ − 1) ⋅ Z  dim 
 kggoriva 
 IZGARANJE

Produkti izgaranja

Produkti izgaranja plinovitih goriva:

n
Vmin,v = CO2 + CO2 + 2 ⋅ H 2O + SO2 + H 2O + m ⋅ CO2 + ⋅ H2O +
{ 144244 3 14243 2 3
CO +O2 →CO2 CH4 + 2O2 →CO2 + 2 H2O H2S +1,5O2 →SO2 + H2O 144
42444
 n n
Cm Hn +  m + O2 → mCO2 + H2O
 4  2

 mN3 
+ N2 + λ ⋅ Zmin  3 
123  mN ,goriva 
N2 doveden
sa zrakom

 mN3 
Vmin,v = CO
{+ H 2 + H 2S + CH 4 + CmHn + N2 + λ ⋅ Zmin  3 
{ { { { 123 m
CO 2 H2O SO2 + H2O CO2 + 2⋅H2O n
m⋅CO2 + ⋅H2O N2 doveden  N ,goriva 
2 sa zrakom

Pri tom stvarna količina plinova izgaranja iznose:

 kg 
Vstv,V = Vmin,V + ( λ − 1) ⋅ Z  dim 
 kggoriva 
 IZGARANJE

KONTROLA PROCESA IZGARANJA

Ako se u proces izgaranja dovede premala količina kisika, odnosno zraka, dolazi
do nepotpunog izgaranja što uzrokuje toplinske gubitke.

Dovođenjem prevelike količine kisika, odnosno zraka, dolazi do nepotrebnog

zagrijavanja zraka čime se smanjuje temperatura izgaranja te povećavaju toplinski
gubici na izlazu (zbog povećanja masa kojima je temperatura veća od
temperature okoline).

Budući se vrši analiza plinova izgaranja, najjednostavnije je analizu svesti na

volumne udjele plinova izgaranja. Kako se analiza dimnih plinova vrši pri
temperaturi okoline, gdje vlaga iz dimnih plinova u potpunosti kondenzira, tako su
plinovi izgaranja svedeni na „suhe” komponente.

Ukupni volumen dimnih plinova svode se na suhe i vlažne komponente:

 mN3 
Vstv = Vsuho + (11,205 ⋅ h + 1,245 ⋅ w )  kg 
 
 IZGARANJE

KONTROLA PROCESA IZGARANJA

U stacionarnom stanju trebaju biti zadovoljene dvije bilance (mase):

- bilanca ugljika:

c c
22,41 = Vsuh ⋅ (CO2 + CO + CH 4 ) − (1 − α ) ⋅ 22,41
12 12

22,41 kg mN3
(koeficijent se uvodi kako bi se sadržaj ugljika c sveo na ).
12 kg kg

gdje je (1 − α ) količina ugljika koja nije izgorjela, odakle slijedi

1,868 ⋅ α ⋅ c  mN3 
Vsuh =  
CO2 + CO + CH 4  kg 
 IZGARANJE

KONTROLA PROCESA IZGARANJA

U stacionarnom stanju trebaju biti zadovoljene dvije bilance (mase):

- bilanca dušika:

n
0,79 ⋅ λ ⋅ Z + 22,41 = Vsuh ⋅ N2
28
odakle slijedi
Vsuh ⋅ N2 − 0,800 ⋅ n
λ=
0,79 ⋅ Z

Kombiniranjem izraza bilance mase, dobiva se izraz za računanje koeficijenta

pretička zraka temeljen analize produkata izgaranja:
1,868 ⋅ α ⋅ c ⋅ N2
− 0,800 ⋅ n
CO2 + CO + CH 4
λ=
0,79
⋅ (1,868 ⋅ c + 5,603 ⋅ h + 0,700 ⋅ s − 0,700 ⋅ o )
0,21
 IZGARANJE

Alternativni način za izračunavanje procesa izgaranja

Postavljanje jednadžbi za izjednačavanje broja atoma reaktanata i produkta reakcije:

C: 8 =x
H: 18= 2y
O: 2zT = 2x + y
N: 2*3,76*zT = 2n
Rješavanjem navedenog sustava dobiva se:
- x=8
- y=9
- zT = 12,5
- n = 47

Po 1 kmol goriva potrebno je dovesti 12,5 kmol zraka odnosno po

8 * 12 + 1 * 18 = 114 kg goriva potrebno je 12,5 * 4,76 * 29 = 1725,5 kg
zraka, odnosno stehiometrijski omjer zraka i goriva iznosi

15,14 kgzraka/kggoriva
 IZGARANJE

Alternativni način za izračunavanje procesa izgaranja

Postavljanje jednadžbi za izjednačavanje broja atoma reaktanata i produkta reakcije:

C: 8 =x
H: 18= 2y
O: 20*2 = 2x + 2o + y
N: 20*2*3,76 = 2n
Rješavanjem navedenog sustava dobiva se:
- x=8
- y=9
- o = 7,5
- n = 75,2

Po 1 kmol goriva dovodi se 20 kmol zraka odnosno po

8 * 12 + 1 * 18 = 114 kg goriva dovodi se 20 * 4,76 * 29 = 2760,8 kg zraka,
odnosno omjer zraka i goriva iznosi

24,22 kgzraka/kggoriva
 IZGARANJE

Alternativni način za izračunavanje procesa izgaranja

Parcijalni tlak vodene pare za 1. primjer računa se prema izrazu

Navedeni tlak odgovara temperaturi kondenzacije od približno 52,58 °C (tablica X/1)

Parcijalni tlak vodene pare za 2. primjer računa se prema izrazu

Navedeni tlak odgovara temperaturi kondenzacije od približno 43,97 °C (tablica X/1)