SVOJSTVA METALA

 metali u prirodi – u obliku različitih spojeva, u mineralima i rudama

- minerali = prirodni homogeni sastojci Zemljine kore (uglavnom kristali)
- rude = minerali iz kojih se dobivaju metali (za industriju najvažnije oksidne, sulfidne i
karbonatne)  reaktivni metali pa reagiraju s O – oksidne, S – sulfidne…
 neki metali u prirodi – elementarno stanje  slabo reaktivni (Au, Fe, Cu)
SVOJSTVA METALA

 boja – većinom sive ili bijele boje (Cu – crvenkast, Au – žuto); metalni sjaj  refleksija svjetlosti na
delokaliziranim e-
 kovkost = svojstvo metala da mehaničkim djelovanjem mogu promijeniti oblik
 dobri vodiči topline i elektriciteta – Ag jedno od najboljih
 gustoća – laki metali (< 5g/cm3), teški metali (> 5g/cm3)
- laki: Al, Mg, Ca, alkalijski metali
- teški: Fe, Au, Pb, Hg
 nisu topljivi u otapalima (benzin, H2O… ); miješanjem dvaju ili više metala u rastaljenom stanju
nastaju slitine koje se svojstvima razlikuju od čistih metala
 metalna veza – jake privlačne sile koje djeluju između atoma metala  visoka tališta i vrelišta
LEGURE METALA

 bronca = bakar + kositra

 mjed = bakar + cink
 čelik = željezo + ugljik
 aluminij – više od tisuću slitina
- magnalij = aluminij + magnezij
- deraluminij = aluminij + bakar + magnezij i još neke
 jako lagan i otporan na razne uvjete, a čvrst poput čelika
PODJELA METALA

 plemeniti, poluplemeniti, neplemeniti  ovisno o otpornosti na zrak, vlagu i CO2

- plemeniti otporni, poluplemeniti donekle, neplemeniti nisu
- Au – plemenit (ne reagira ni s H2O ni s O2)
- Fe – neplemenit (hrđa na vlažnom zraku), hrđanje = reakcija kojom nastaje željezov(III) oksid
- Cu – poluplemenit (reagira s O2, ali nastaje sloj bakrova oksida koji ga obavija i poput oklopa štiti
od daljnje reakcije s O2)
METALI I KATIONI
 atomi metala – mala energija ionizacije  lako tvore katione
VIŠE ENERGIJA IONIZACIJE

 atom kojemu možemo „oteti“ više elektrona – više energija ionizacije

 kada računamo energ. ionizacije ili afinitet prema e- računamo da je atom u plinovitom agr. stanju
jer tada na njega ne djeluju drugi atomi
 prva energija ionizacije = energija potrebna da se atomu oduzme 1 e-
Ca(g)  Ca+ (g) + e- Ei (1) = 589,83 kJ/mol
 druga Ei uvijek veća  kation ima 1 e manje i jezgra jače privlači ostale e-
-

Ca+ (g)  Ca2+ (g) + e- Ei (2) = 1145,46 kJ/mol

  treća energija ionizacije = energija potrebna da je kationu oduzme još 1 e-
 ali kation kalcija sada izgubio cijelu ljusku (4.) i jezgra iznimno jako privlači preostale elektrone!  Ei
ogromna
Ca2+ (g)  Ca3+ (g) + e- Ei (3) = 4912,40 kJ/mol
METALNA VEZA

 kada su ioni metala dovoljno blizu jedan drugome valentne ljuske preklapaju im se
 valentni elektroni gibaju se kroz tvar
 metal se sastoji od kationa metala okruženih oblakom delokaliziranih e-
METALNA VS KOVALENTNA

 među atomima molekula – kovalentne veze, ali agr. stanje ovisi o međumolekulskim interakcijama
 kad H2O prelazi iz l u g -ne kidaju se kovalentne veze između atoma O i H nego međumol. int. među
mol. H2O
 kod metala nije tako – Fe iz l u g – treba puknuti metalna veza (a ona je kem. veza)  višta tal. i vrel.
od mol.
METALI I TALIŠTE

 više valentnih e-  jača metalna veza  više talište

- zemnoalkalijski viša tal. od alkalijskih
 što atom metala ima više perioda njegovi valentni e- bit će dalje od jezgre  slabija metalna veza 
manje tal.
- talište u 1. skupini smanjuje se od Li do Cs, a u 2. smanjuje od Mg do Ba
NATRIJ

 srebrno-bijel i mekan kao maslac

 iznimno reaktivan  nema ga u elem. stanju, uvijek u spojevima
- NaCl, Na2O2, NaOH, Na2CO3, NaHCO3…
 najrasprostranjeniji alkalijski metal
 čuva se u petroleju  u H2O reagira eksplozivno
 reagira sa zrakom (O2, CO2, H2O) – nastaje natrijev hidrogenkarbonat; reagirao je vanjski sloj Na i
nakon reakcije sa zrakom prekriven je slojem smeđeg NaHCO3
4Na(s) + O2(g) + 4CO2(g) + 2H2O(g) ––> 4NaHCO3(s)
 reagira s vodom – lužina = vod. otopina baza (baze = tvari koje u sebi imaju hidroksidni ion)
– Fenolftalein indicira prisutnost hidroksidnih iona
2Na(s) + 2H2O(l) ––> 2NaOH(aq) + H2(g)
ili
2Na(s) + 2H2O(l) ––> 2Na+(aq) + 2OH−(aq) + H2(g)
 natrij gori žutim plamenom  nastaje natrijev peroksid
2Na(s) + O2(g) ––> Na2O2(s)
 isparavanje iz morske vode u plitkim bazenima
dobivanje NaCl
 kopanje iz rudnika (NaCl iz rudnika ima nečistoća)
 nastaje sintezom iz elementarnih tvari:
2Na(s) + Cl2(g) ––> 2NaCl(s)
 reakcija natrijeva peroksida s vodom  nastaju natrijev hidroksid i kisik
 2Na2O2(s) + 2H2O(l) ––> 4NaOH(aq) + O2(g)
 NATRIJEV HIDROKSID

 bijela čvrsta tvar

 jako nagriza kožu i sve organske tvari
 higroskopna – veže na sebe vlagu iz zraka
 vrlo reaktivan
- reagira s CO2 iz zraka  natrijev hidrogenkarbonat ili natrijev karbonat
NaOH(aq) + CO2(g) ––> NaHCO3(s)
2NaOH(aq) + CO2(g) ––> Na2CO3(s) + H2O(l)
 ne čuva se u staklu jer reagira sa staklom
 otapanjem u vodi nastaje natrijeva lužina
H2O
NaOH(s) ––> Na+(aq) + OH−(aq)
NATRIJEV KARBONAT (SODA)

 čvrsta bijela tvar

 dobro topljiva u H2O
 u industriji se dobiva iz amonijaka Solvayevim postupkom
NaCl(aq) + H2O(l) + NH3(g) + CO2(g) ––> NaHCO3(s) + NH4Cl(aq)
 zatim taj NaHCO3 žarimo dok ne dobijemo sodu
Δ
NaHCO3(s) ––> Na2CO3(s) + CO2(g) + H2O(l)
NATRIJEV HIDROGENKARBONAT (soda bikarbona)

 bijeli prah slabo topljiv u vodi

 vodena otopina reagira slabo lužnato – žgaravica – višak HCl u želucu  soda bikarbona – lužnata
 umanjuje kiselo djelovanje HCl
 reakcije sode s CO2 i H2O  soda bikarbona
Na2CO3(aq) + CO2(aq) + H2O(l) ––> 2NaHCO3(s)
 žarenje sode bikarbone  soda
2NaHCO3(s) ––> Δ Na CO (s) + CO (g) + H O(l)
2 3 2 2

KALCIJ

 po mnogim svojstvima sličan natriju

 mekan, srebrnobijele boje
 iznimno reaktivan (malo manje od natrija)  u prirodi ga nema u elementarnom stanju nego u
spojevima
 biogeni element (sačinjavaju živa bića)
o najviše – u kostima i zubima
o ne nalazi se kao elementarna tvar nego u spojevima
 reagira s kisikom iz zraka
2Ca(s) + O2(g) ––> 2CaO(s)
zašto ga ne čuvamo u petroleju – kalcij reagira s kisikom i nastaje kalcijev oksid  ostaje na površini
i služi kao oklop (štiti kalcij od daljnjeg reagiranja s kisikom ili nečim drugim iz zraka)
 reagira s kisikom  može se zapaliti
 reagira s vodom – slično ka oi natrij, ali manje eksplozivno
Ca(s) + 2H2O(l) ––> Ca2+(aq) + 2OH−(aq) + H2(g)
 reagira s klorovodičnom kiselinom
 Ca(s) + 2HCl(aq) ––> CaCl2(aq) + H2(g)
SPOJEVI KALCIJA
  kalcijev karbonat
o vapnenac se sastoji od kalcijeva karbonata  nastao polaganim taloženjem (nekoliko
milijuna godina) kućica sitnih morskih organizama + mnoge naše planine građene su od
vapnenca (Velebit)
 najvažniji spoj kalcija
 netopljiv u čistoj vodi
 tvrda voda = voda s otopljenim karbonatima
 kako se otapa ako je netopljiv  otapa se u vodi ako je u njoj već otopljen ugljikov
dioksid
CaCO3(s) + H2O(l) + CO2(aq) ⇌ Ca2+(aq) + 2HCO3−(aq)
Umjesto CO2(aq) može se pisati i CO2(g).
 reverzibilna reakcija – događa se i u suprotnom smjeru  iz Ca2+ i 2HCO3− isto
tako nastaju CaCO3, H2O i CO2
 egzotermna reakcija – oslobađa se toplina  bolje se odvija ako reakciju
hladimo
ako reakciju zagrijavamo, događat će se u suprotnom smjeru  iz otopine će
nastati voda, ugljikov dioksid + taloži se kalcijev karbonat  što je voda
toplija, to se kamenac lakše taloži (bojler)
o kamenac = kalcijev karbonat koji se taloži u bojlerima, perilicama za rublje, cijevima, čašama
i zubima (+ izgrađuje školsku kredu)  zagrebačka voda ima mnogo otopljenog kalcijevog
karbonata
 kako ga se riješiti  dodati kiselinu
CaCO3(s) + 2HCl(aq) ––> CaCl2(aq) + CO2(g) + H2O(l)
problem – lako reagira s kiselinama  lako reagira s kiselim kišama  spomenici
 stalagmiti (na tlu špilja) + stalaktiti (sa stropa špilja) – voda je u špilji hladna  proces dugo
traje
o mramor – kalcijev karbonat + neki dodaci  odlično se obrađuje i polira  kipovi, spomenici
o sedra – sedrene barijere – Plitvička jezera
 kalcijev oksid = živo vapno
nastaje zagrijavanjem vapnenca na temperaturi od oko 1000 °C
Δ
CaCO3(s) ––> CaO(s) + CO2(g)
 kalcijev hisroksid = gašeno vapno (kalcijev oksid + voda)
CaO(s) + H2O(l) ––> Ca(OH)2(s)
o žarenjem gašenog vapna nastaje živo vapno
Δ
Ca(OH)2(s) ––> CaO(s) + H2O(l)
iz gašenog vapna  žbuka (gašeno vapno+voda+pijesak)  vezivo u građevinarstvu
(povezuje opeke)
o gašeno vapno reagira s ugljikovim dioksidom iz raka  nastaje kalcijev karbonat
Ca(OH)2(s) + CO2(g) ––> CaCO3(s) + H2O(l)
 kalcijef sulfat dihidrat = gips = sadra CaSO4 ∙ 2H2O
dihidrat – vezan je za dvije molekule vode
o kiparstvo, građevinarstvo, imobilizacija prijeloma kostiju – lako se oblikuje
o bijeli prah netopljiv u vodi
o grijanjem do 130 °C prirodni gips gubi dio kristalne vode i prelazi u pečeni gips

ŽELJEZO
  jedan od najvažnijih metala današnjice
 srebrnobijele boje
 relativno mekan
 dobar vodič topline i elektriciteta
 može se kovati
 u prirodi – u sastavu mnogih ruda + elementarno željezo
 elementarno željezo
o telurno željezo – prisutno u Zemljinoj kori od postanka
o meteorno željezo – došlo na Zemlju iz svemira
 reaktivan metal
 u spojevima
o dvovalentno
Fe(s) + S(s) ––> FeS(s)
o trovalentvno
4Fe(s) + 3O2(g) ––> 2Fe2O3(s)
 reagira s kiselinama
Fe(s) + H2SO4(aq) ––> FeSO4(aq) + H2(g)
Fe(s) + 2HCl(aq) ––> FeCl2(aq) + H2(g)
 korozija željeza  hrđanje – kada reagira s kisikom i vodom u isto vrijeme  nastaje hrđa =
željezov(III) hidrat Fe2O3 ∙ xH2O (x znači da tu mogu biti različiti brojevi)
o suhi zrak  ima kisika, ali ima malo vode (malo vodene pare)
o na dnu mora  ima vode, ali malo kisika
o na vlažnom zraku ili umočeno u vodu  najbolje će hrđati
 biogeni element  nalazi se u hemoglobinu  važan za vezivanje kisika
BAKAR

 crvenkasta boja
 žilav, rastezljiv
 dobar vodič topline i elektriciteta
 u prirodi  može se naći u elementarnom stanju  prvi metal kojim su se koristili drevni narodi
(nisu ga morali posebno obrađivati)
 bakrena patina (zelena) – nastaje s vremenom na predmetima od bakra i njegovih legura
2CuO(s) + H2O(l) + CO2(g) ––> CuCO3 ∙ Cu(OH)2(s)
 ne hrđa  njegova površina reagira s kisikom  nastaje bakrov(I) oksid  oklop koji štiti bakar od
daljnjih reakcija sa zrakom (kao kod kalcija)
 ako bakar zagrijavamo  reagira s kisikom  nastaje crni bakrov(II) oksid
2Cu(s) + O2(g) ––> 2CuO(s)
 reagira s koncentriranom sumpornom kiselinom  oksid + voda
Cu(s) + 2H2SO4(aq, konc.) ––> CuSO4(aq) + SO2(g) + 2H2O(l)
 reagira s dušičnom kiselinom
o s razrijeđenom  nastaje dušikov monoksid
3Cu(s) + 8HNO3(aq, razr.) ––> 3Cu(NO3)2(aq) + 2NO(g) + 4H2O(l)
o s koncentriranom nastaje dušikov dioksid (otopljeno je više kiseline)
Cu(s) + 4HNO3(aq, konc.) ––> Cu(NO3)2(aq) + 2NO2(g) + 2H2O(l)
 modra galica = bakrov(II) pentahidrat CuSO4 ∙ 5H2O (penta = ima 5 molekula vode)
o dobiva se reakcijom bakra i sumporne kiseline u prisutnosti kisika
2Cu(s) + 2H2SO4(aq) + O2(g) ––> 2CuSO4(aq) + H2O(l)
 o poznati fungicid  ubija gljivice
o modra galica + gašeno vapno  bordoška juha (najpoznatiji fungicid u vinogradarstvu)
 bakrena patina (zelena) – nastaje s vremenom na predmetima od bakra i njegovih legura
ALUMINIJ

 srebrnobijela boja
 odličan vodič topline i elektriciteta
 jako rastezljiv, može se izvući u tanke folije
 u prirodi – nema ga u elementarnom stanju, samo u mineralima
 poslije kisika i silicija, najzastupljeniji u Zemljinoj kori
 ne hrđa – na površini nastaje zaštitni sloj Al2O3  štiti ostatak aluminija od reakcije s tvarima iz okoliša
(slično kao i kod bakra i kalcija)
 gorenje
4Al(s) + 3O2(g) ––> 2Al2O3(s)
 aluminijev oksid – u prirodi se nalazi u obliku minerala korund
o korund + primjesi kobalta  mali broj atoma kobalta zamjenjuje atome aluminija u kristalu
 safir
o korund + primjesi kroma  rubin
 amfoteran  može reagirati i s kiselinama i s lužinama  nastaje vodik
o reakcija s klorovodičnom kiselinom
2Al(s) + 6HCl(aq) ––> 2AlCl3(aq) + 3H2(l)
o reakcija s natrijevom lužinom
2Al(s) + 2NaOH(aq) + 6H2O(l) ––> 2Na[Al(OH)4](aq) + 3H2(g)
Na[Al(OH)4](aq) – natrijev tetrahidroksoaluminat
hidrokso  ima hidroksid
tetra  jer su 4 hidroksida