FIZIKALNE OSNOVE SVJETLOSTI

Prof.dr.sc. Slavko Krajcar

Aljoša Šribar, dipl.ing. OSRAM d.o.o.
Luka Lugarid, dipl.ing.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Uvod
• Čovjek prvenstveno skuplja informacije
vidom, bududi je njegova okolina vizualni
svijet. Oko je najvažnije osjetilo i dobiva 80%
svih informacija koje čovjek prima. Bez svjetla
ovo ne bi bilo mogude – svjetlo je medij koji
omoguduju vizualnu percepciju. Brzina
prijenosa informacija vidom je gotovo 10 puta
veda nego sluhom.
• Svjetlo ne omoguduje samo da vidimo, ved i
utječe na raspoloženje i osjedaj dobrostanja.
Rasvijetljenost i boja, utjecaj sjene i izmjena
svjetla i tame utječu na trenutne osjedaje i
određuju ritam života.
• Nedovoljno svjetla ili potpuni izostanak
stvaraju osjedaj nesigurnosti – nedostatak
informacija. Umjetno svjetlo zbog toga
povedava osjedaj sigurnosti. Prosječan
Europljanin provede 90% svog vremena u
zatvorenom, pa je zbog toga važnost umjetne
rasvjete nenadoknadiva.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Uvod
• Sve što se želi vidjeti mora biti
osvijetljeno, bududi je sama svjetlost
nevidljiva.
• Za sunčana dana rasvijetljenost je do
100.000 lx, u hladu drveta 10.000 lx, a pri
mjesečini samo 0,2 lx. Ipak, prilagodljivost
oka dozvoljava da vidimo u svim ovim
uvjetima.
• Prije 400.000 godina čovjek je počeo
koristiti vatru kao izvor svjetla i topline.
Unatrag nekoliko desetaka godina je
razvoj izvora svjetlosti i svjetiljaka
izuzetno dinamičan, te uključuje najnovije
tehnologije, nove optičke sustave, nove
materijale i posebno u zadnje vrijeme –
brigu prema okolišu.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Spektar zračenja
• Elektromagnetsko zračenje je oblik energije, a spektar takvog zračenja daje
informaciju o njegovom sastavu. Kompletan spektar elektromagnetskog zračenja
obuhvada od X-zraka na visokoenergetskom, kratkovalnom području do radio valova
na niskoenergetskom, dugovalnom području.
• Svjetlost je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od 10-7 m do 10-3 m koje
nadražuje mrežnicu u čovječjem oku i time u organizmu izaziva osjet vida. Taj dio
zračenja nazivamo optičko zračenje.

vidljiva svjetlost

valna duljina

vijesti, žičano
radio
bežično
grijanje i induktivna toplina
sušenje
kapacitivna toplina
IR zračenje
foto optika UV do IR
terapija diatermija

fototerapija

X zrake

gama zrake
kozmičko zračenje kozmičke zrake

frekvencija [Hz]
Električna rasvjeta, 2009/2010

Spektar zračenja
Zračenje Valna duljina
UV – C 100 – 280 nm
UV – B 315 – 380 nm
UV – A 315 – 380 nm
Vidljivo zračenje 380 – 780 nm
IR - A 780 nm – 1,4 m
IR – B 1,4 – 3 m
IR – C 3 m – 1 mm

• Svjetlost se može protumačiti na dva načina, i to u:

 fizikalnom smislu (prijenos energije u obliku elektromagnetskih valova ili čestica)
 osjetilnom smislu (modeliranje djelovanja ljudskog oka)
• Od ukupnog toka energije što je zrači neki izvor svjetlosti, samo elektromagnetsko
zračenje valnih duljina od 380 do 780 nm može izazvati vizualni osjet svjetline, i
naziva se vidljivi dio spektra. Iznad i ispod tog dijela spektra nalazi se infracrveno (IR) i
ultraljubičasto (UV) područje.
• IR područje obuhvada valne duljine od 780 nm do 1 mm. Ovo termičko zračenje sunca
omoguduje život na zemlji.
• UV zračenje (100 do 380 nm) je zbog svog biološkog učinka nužno, ali i štetno u UV-C
području (ozonska rupa!).
Električna rasvjeta, 2009/2010

Teorija zračenja
Za tumačenje fizikalnih svojstava svjetlosti koristimo se dualnom
teorijom zračenja:
• Valnom teorijom: Svjetlost se širi prostorom kao
elektromagnetski val. Brzina širenja je:
• c=f×, gdje je c brzina širenja (m/s), f frekvencija zračenja (Hz) i  valna duljina (m).
• Brzina širenja vala ovisi o osobinama (elastičnosti i gustodi) sredstva kroz koje val prolazi, a u
vakuumu iznosi 3×108 m/s. Kada val prelazi iz jednog sredstva u drugo ili se prostire kroz
nehomogeno sredstvo, brzina i valna duljina mu se mijenjaju, a frekvencija ostaje ista.
• Kvantnom teorijom: Svako je zračenje sastavljeno od
elementarnih energetskih čestica (fotona). Fotoni se u vakuumu
šire brzinom svjetlosti i njihova je energija to veda što je
frekvencija zračenja veda, odnosno što je valna duljina manja.
Količina energije definira se kao:
W=h×f, gdje je h Planckova konstanta (6,6256×10-34 Js) i f
frekvencija zračenja.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Teorija zračenja
• Upravo ova pretpostavka da atom ne
može primiti ili emitirati bilo kakvu
količinu energije, ved samo neke
određeno količine (kvante) dalo je
teoriji ime.
• Foton nema materijalne osnove, dakle
ima energiju samo ako se krede. Kada
neki foton naiđe na neki materijalni
atom onda on nestaje i predaje mu svu
energiju. Novo zračenje materije može
tada imati istu ili manju energiju, te
stoga ima vedu valnu duljinu. Ovo
svojstvo koristi se kod izvora svjetlosti
na izboj u plinu, fluorescentnih
materijala i fotoelemenata.
• I valna i kvantna teorija zračenja
koriste se za objašnjenje učinaka
svjetlosti i njenog ponašanja prema
zakonima prirode.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Spektar vidljivog zračenja

• Vidljivi dio spektra obuhvada
zračenja valne duljine od
380 - 780 nm.
• Čunjidi u oku dijele svjetlo u tri
različita područja spektra, koje
nazivamo crveni, zeleni i plavi

Spektralna osjetljivost
(RGB), te pobuđuju mozak na
aditivno miješanje boja. Zbog toga
ljudsko oko nije jednako osjetljivo
na sve dijelove vidljivog spektra. To
znači da je za valne duljine na
krajevima vidljivog spektra
potrebna veda snaga zračenja da bi Valna duljina
se dobio utisak iste sjajnosti. V() za RGB komponente
• Odnos između snage zračenja pri
555 nm i snage zračenja za druge
valne duljine naziva se relativna
svjetlosna osjetljivost.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Spektar vidljivog zračenja

Ljubičasta Plava Zelena Žuta Naranđ. Crvena
Krivulje V() i V’() koriste se za
relativna spektralna osjetljivost V ()

vrednovanje stupnja svjetlosnog

noćno viđenje dnevno viđenje
utiska energetsko jednakih
spektara.

valna duljina  (nm)

• Ovisno o nivou sjajnosti (luminancije), dva tipa očnih receptora - štapidi i

čunjidi - su uključeni u proces viđenja:
 štapidi su jako osjetljivi na sjajnost, a manje na boju, pa su aktivniji pri manjoj
sjajnosti (nodno ili fotopsko viđenje) i njihova maksimalna osjetljivost se nalazi u
plavo-zelenom području na 507 nm - V’()
 čunjidi su osjetljiviji na boju, i preuzimaju ulogu u dnevnom (skotopskom)
viđenju pri jačoj sjajnosti i njihova maksimalna osjetljivost se nalazi u žuto-
zelenom području na 555 nm - V()
• Prema ovim krivuljama podešavaju se svjetlotehnički instrumenti.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Spektar vidljivog zračenja

• Naša percepcija svjetla zasniva
se na njegovoj raspodjeli na
spektralne komponente
(frekventni sastav). Razlikujemo:
 Monokromatsko zračenje - sastoji
se od samo jedne valne duljine,
odnosno vrlo uskog spektra koji se
može tako prikazati (npr. širine 10
nm)
 Složeno zračenje - sastoji se od više Dnevno svjetlo

različitih valnih duljina. Dijelimo ga

na:
• Kontinuirano zračenje - bez skokovitih
promjena valnih duljina
• Diskretno zračenje - sa skokovitim
promjenama valnih duljina
Električna rasvjeta, 2009/2010

Spektar vidljivog zračenja

Složeno zračenje - Složeno zračenje - Monokromatsko

diskretno kontinuirano zračenje

Vidljivo zračenje može se podijeliti na:

ljubičasto 380 - 436 nm žuto 566 - 589 nm

plavo 436 - 495 nm plavo 589 - 627 nm
zeleno 495 - 566 nm zeleno 627 - 780 nm
Električna rasvjeta, 2009/2010

Generiranje svjetlosti
• Postoje dva načina generiranja umjetnog svjetla:
termičko zračenje i luminiscentno zračenje.
• Ova dva principa čine osnovu podjele izvora svjetlosti.
Izvori svjetla

Žarulje s krutinom Žarulje na izboj

Luminiscentno zračenje Termičko zračenje Tinjavi izboj Izboj s lukom

Halogene žarulje Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje

Standardne žarulje na izboj na izboj
Halogene žarulje na Živine žarulje Fluorescentne cijevi
mrežni napon

LED
Laser
Niskonaponske Metalhalogene žarulje Fluokompaktne žarulje
Izotopna žarulja halogene žarulje
Elektro luminiscencija
Foto luminiscencija
Radio luminiscencija
Kemo luminiscencija Visokotlačne natrijeve Niskotlačne natrijeve
Bio luminiscencija žarulje žarulje
Tribo luminiscencija
Električna rasvjeta, 2009/2010

Generiranje svjetlosti
• Sve žarulje sa žarnom niti koriste princip termičkog zračenja. Žarna nit se grije
prolaskom struje, i pri tome emitira spektar zračenja koje je slično zračenju crnog
tijela.
• Sva tijela na temperaturi iznad 0 K emitiraju elektromagnetsko zračenje zbog
termičkog gibanja atoma. Termičko zračenje ima kontinuirani spektar zračenja koji je
definiran kao funkcija temperature i faktora emisije materijala. Količina infracrvenog
zračenja smanjuje se s povedanjem temperature, i ako je temperatura dovoljno
visoka generira se i vidljivo zračenje. Naime, maksimumi zračenja pomiču se prema
kradim valnim duljinama kada temperatura raste (Wienov zakon pomicanja).

vidljivo područje
Takvo zračenje (zračenje crnog tijela) opisuje se
Stefan-Boltzmanovim zakonom koji za cijelo područje
valnih duljina glasi:

Me =  × T4
gdje je:
Me – specifično isijavanje crnog tijela (W/m2)
 - konstanta (5,67 × 10-8 Wm-2K-4)
T – termodinamička temperatura (K)
Električna rasvjeta, 2009/2010

Generiranje svjetlosti

• Faktor emisije materijala je funkcija valne duljine i temperature,

i određuje odnos između pojedinog materijala i idealnog crnog
tijela.
• Koeficijent emisije tungstena (koji se koristi za žarnu nit kod
standardnih i halogenih žarulja) je jako povoljan, te mu
maksimum zračenja leži u vidljivom dijelu spektra.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Generiranje svjetlosti
• Svjetlost sunca spada u grupu
termičkih isijavanja.
Spektar sunčevog
• Tijekom evolucije ljudsko oko se zračenja
posebno prilagodilo spektru zračenja Izvan atmosfere
sunca, koje prolazi kroz atmosferu u Na površini zemlje

dovoljnoj količini i jednoličnosti.

 Sunčevo zračenje odgovara temperaturi
crnog tijela od 5.800 K
 Specifična energija zračenja iznosi izvan
atmosfere 1.374 W/m2. Na morskoj
površini energija je 60-70% ove
Valna duljina [nm]
vrijednosti.
 Atmosfera propušta samo zračenje
između 350 i 2.500 nm. Stoga u sunčevu
zračenju nema UV-C i IR-C zračenja.
 Dnevno svjetlo mješavina je izravnog i
neizravnog zračenja, te ovisi o
vremenskim uvjetima.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Generiranje svjetlosti
• Svjetlosno zračenje koje se ne zasniva na termičkom zračenju naziva se
luminiscentno zračenje. Luminiscentno zračenje nastaje kada elektroni
prelaze iz jedne energetske razine u drugu. Potrebnu energiju za
luminiscenciju mogude je dovesti iz različitih izvora:
Oznaka Energija Primjer
Elektro luminiscencija Električna energija Izboj u plinu, pn - prijelaz

Foto luminiscencija Elektromagnetsko zračenje UV konverzija s luminiscentnim materijalima

Kemo i bio luminiscencija Energija kemijske reakcije Gorenje, oksidacija, enzimske reakcije

Tribo luminiscencija Mehanička energija Svjetlosni efekti u kristalima

Termo luminiscencija Toplinska energija Svjetlosni efekti u kristalima
Radio luminiscencija Radioaktivnost Aurora Borealis

• Visokotlačne žarulje na izboj su prema tome izvori luminiscentnog

zračenja gdje se potrebna izlazna energija dobiva tokom električne struje.
Za razliku od njih, luminiscencija fluorescentnih žarulja dolazi od energije
zračenja (UV zračenja).
Električna rasvjeta, 2009/2010

Generiranje svjetlosti
• Atom plina ili metalne pare sastoji se od jezgre i nekoliko elektrona koji putuju po točno utvrđenim
stazama (energetske razine). Kada je atom plina pogođen sa slobodnim elektronom ili ionom tada
dolazi do skakanja elektrona u atomu na višu energetsku razinu, na kojoj se kratko zadržava. Pri
povratku na nižu energetsku razinu emitira se elektromagnetska energija u obliku svjetlosnog kvanta –
fotona. Energija fotona jednaka je razlici energetskih razina.
• U luminiscentnom zračenju postoji samo zračenje određene energije i određene valne duljine, koje
ovisi o kemijskom sastavu tvari. Luminiscentno zračenje ima diskretni spektar.

Svjetlo

Fosfor Vidljiva svjetlost

UV zračenje

K – Atomska jezgra
H – Elektron u nižoj orbiti
e- - Uzbudni elektron

A* – Uzbuđeni elektron u višoj orbiti

R – Emitirano zračenje pri prelasku A* u nižu orbitu
Električna rasvjeta, 2009/2010

Generiranje svjetlosti
• Metalhalogene žarulje spadaju u
grupu visokotlačnih žarulja na izboj.
Pri visokom tlaku (~10 bar) plinsko
punjenje emitira izravno vidljivo
svjetlo pobuđeno elektronima.
Dodavanjem elemenata rijetkih
zemalja mogude je kontrolirati
spektar zračenja.
• Niskotlačne natrijeve žarulje se
razlikuju od niskotlačnih živinih
žarulja. Tlak punjenja iznosi svega
nekoliko milibara, ali ipak se emitira
izravno vidljiva svjetlost,
monokromatskog spektra zračenja
(585 nm).
Električna rasvjeta, 2009/2010

Generiranje svjetlosti
• Kod niskotlačnih živinih žarulja (kao što su fluorescentne i
fluokompaktne žarulje), za razliku od gore navedenih izvora, atomi
žive ne emitiraju vidljivu svjetlost kao rezultat sudara, ved emitiraju
UV zračenje. Ovo UV zračenje pretvara se u vidljivu svjetlost
zahvaljujudi fluorescentnom materijalu (fosforu) koji se nalazi na
unutarnjoj stani cijevi. Ovaj proces naziva se foto luminiscencija, i kao
energiju pobude koristi elektromagnetsko zračenje (UV zračenje).
• Primjenom različitih fluorescentnih materijala (različitih fosfora)
mogude je dobiti različite spektre zračenja, koji su diskretni.

Vidljivo Fluorescentni
svjetlo materijal

Emisija UV
zračenja
Električna rasvjeta, 2009/2010
Svjetlost i boja
Trikromatski dijagram prema DIN 5033
Definiraju se trikromatske komponente:
x - mjerilo za crvenu boju
y - mjerilo za zelenu boju
z - mjerilo za plavu boju
x+y+z=1
• Vidljivo zračenje čovječje oko ne opaža samo po jačini
svjetlosti ved i po bojama. Taj se osjedaj naziva podražaj
boja. Pri tome je svejedno da li se radi o zračenju izvora
(boja svjetlosti) ili osvijetljenom objektu (boja
predmeta), jer je upravo svjetlost jedini izvor boje na
svijetu. Svjetlost je uvijek obojena, a zastupljenost
pojedinih boja može se odrediti analizom pojedinih
valnih duljina. Svjetlost ne može proizvesti nikakvu boju
koje nema u spektru te svjetlosti (primjetno kod
monokromatskih izvora svjetlosti).
• Teorija tri boje (crvene, zelene i plave), koje nadražuju
pojedine čepidaste receptore u oku, te
superponiranjem svih podražaja stvaraju zapažanje
boje, osnova je kolorimetrije.
• Kolorimetrija ili mjerenje boja je znanost koja se bavi
kvantitativnim vrednovanjem boja.
• Na temelju teorije triju boja sve se boje mogu prikazati
u dvodimenzionalnom koordinatnom sustavu, ako
svaka točka sustava predstavlja određenu boju, na
čemu se zasniva trikromatski dijagram.
• CIE je definirala standardni kolorimetrijski sustav 1931.
godine, a standardiziran je prema DIN 5033.
• Uz pomod trikromatskog dijagrama mogude je precizno
odrediti svaku boju izvora svjetlosti uz poznate udjele
barem dviju osnovnih boja (x i y).
Električna rasvjeta, 2009/2010

Temperatura boje
• Za označavanje boje nekog izvora svjetlosti uz trikromatski dijagram koristi se i pojam temperature
boje.
• Temperatura boje označuje boju izvora svjetlosti usporedbom s bojom svjetlosti koju zrači idealno crno
tijelo. Temperatura idealnog crnog tijela u Kelvinima, pri kojoj ono emitira svjetlost kao mjereni izvor,
naziva se temperatura boje tog izvora svjetlosti.
• Kada se trikromatske komponente crnog tijela za različite temperature unesu u dijagram boja, dobiva
se linija koja se naziva Planckova krivulja.
• Bududi da izvori sa žarnom niti pripadaju grupi izvora s termičkim zračenjem, kao i idealno crno tijelo,
njihove temperature boja leže na Planckovoj krivulji. Međutim, žarulje na izboj, kod kojih se svjetlo
generira principom luminiscencije, imaju bitno drukčije spektralne karakteristike, te točke ne leže na
Planckovoj krivulji nego u njenoj blizini, te se za takve izvore koristi pojam “slične temperature boje”.
To je ona temperatura crnog tijela pri kojoj je njegova boja najsličnija boji izvora svjetlosti, što je
određeno Judd linijama na Planckovoj krivulji.

Zbog standardizacije, temperature boje izvora

Halogena svjetlosti podijeljene su u tri grupe:
niskonaponsk
a žarulja dnevno svjetlo (>5.000 K)
LUMILUX
PLUS toplo
bijela boja 31-
neutralno bijelo (3.500 - 5.000 K)
830
toplo bijelo (<3.500 K)

Planckova krivulja s Judd linijama

Električna rasvjeta, 2009/2010

Uzvrat boje
• Ovisno o primjeni, umjetno svjetlo treba omoguditi da se boje vide kao da su
obasjane prirodnim svjetlom. Ova kvaliteta izvora svjetla naziva se uzvrat boje, i
izražava se faktorom uzvrata boje (Ra faktorom). Uzvrat boje nije povezan s
temperaturom boje, te se ne može na osnovu temperature boje izvoditi zaključak o
kvaliteti svjetla.
• Faktor uzvrata boje je mjera podudaranja boje objekta osvijetljenog izvorom koji se
mjeri i boje tog objekta pod referentnim izvorom svjetla (s Ra=100). Što je Ra faktor
izvora niži, to je uzvrat boje tog izvora lošiji.
Kategorija Faktor
Uzvrat boje Primjer izvora svjetla
uzvrata boje uzvrata boje

Vrlo dobar 1A  90 Halogene žarulje, LUMILUX® DE LUXE fluocijevi, ...

LUMILUX® fluocijevi, metalhalogene žarulje boje

1B 80 - 89
/NDL i /WDL
Dobar 2A 70 - 79 Standardne fluocijevi boje /10 (6.000 K)
2B 60 - 69 Standardne fluocijevi boje /20 (4.500 K)
Dovoljan 3 40 - 59 Živine žarulje HQL

Loš 4  39 Visokotlačne i niskotlačne natrijeve žarulje

Električna rasvjeta, 2009/2010

Uzvrat boje

Dobar uzvrat boje Loš uzvrat boje

• Pri mjerenju uzvrata boje promatra se

odstupanje boje kod 8 (ili 14) testnih
boja standardiziranih prema DIN
6169, do kojeg dolazi pri
osvjetljavanju s mjerenim izvorom
svjetlosti u odnosu na referentni izvor
svjetlosti.
• Zahtjeve na faktor uzvrata boje
postavlja primjena rasvjetnog
sustava.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Ljudsko oko • Naše oko je optički sustav za preslikavanje

objekata na mrežnicu. Može se vrlo fleksibilno
prilagoditi različitim uvjetima rasvjete. Granica
osjetljivosti jest bilijunti dio luxa (zvijezda na
nodnom nebu).
• Mrežnica je, za shvadanje svjetla, odlučujudi dio
oka. Sastoji se od dva receptora različito
osjetljivih na svjetlo: čunjida, zaduženog za
shvadanje boja i štapida koji je odgovoran za
visoku osjetljivost na svjetlo.
• Viđenje ima tri aspekta: prizor koji se gleda, slika
tog prizora na mrežnici i njegov konačni vidni
doživljaj u mozgu. Poznati objekti prepoznaju se
brže od novih objekata.
1. Roţnica 6. Optička os
• Mrežnica predstavlja “projekciono platno” sa
2. Šarenica 7. Staklasto tijelo
130 milijuna receptorskih stanica, koje su
3. Leća 8. Ţuta pjega
uključene u proces viđenja ovisno o svjetlosnom
4. Zjenica 9. Mreţnica nivou. 120 milijuna štapida osjetljivo je na
5. Voda u ćeliji svjetlo, i koristi se za rasvijetljenost manju od 1
lx, a 7 milijuna čunjida koristi se za
prepoznavanje boja.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Vid i percepcija
• Mogudnost oka da se prilagođuje na više ili manje razine sjajnosti naziva se
adaptacija. Mogudnost adaptacije ljudskog oka krede se unutar omjera
sjajnosti od 1: 10 milijardi. Trajanje procesa adaptacije ovisi sjajnosti na
početku i kraju procesa. Adaptacija na manju sjajnost traje dulje od
adaptacije na višu sjajnost. Proces adaptacije omoguduje složena mreža
ganglija - živčanih stanica, koje prenose informacije do mozga.

dnevna svjetlost cestovna rasvjeta mjesečina

(5-10 mm2) (10-30 mm2) (30-50 mm2)

• Oštrina vida je sposobnost razlikovanja finih detalja na nekom predmetu ili

prizoru. Na nju utječe razina rasvijetljenosti, ali isto tako i starost
promatrača.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Vid i percepcija
• Akomodacija je sposobnost oka
da se prilagodi predmetu koji se
nalazi na određenoj udaljenosti
i da ga oštro vidi, što se postiže
Vidna performansa (%)

promjenom oblika očne lede.

• Da bi se objekt prepoznao,
potrebna je razlika sjajnosti ili
boje između objekta i
neposredne okoline, što se
naziva minimalni kontrast.
• Zadatak rasvjetnog sustava je
da stvori dobre vizualne uvjete
poznavajudi način rada oka -
npr. postizanjem odgovarajude
Razina rasvijetljenosti (lx)
rasvijetljenosti i njene
ravnomjerne raspoređenosti.
Električna rasvjeta, 2009/2010

Vid i percepcija
• Trodimenzionalno ili stereoskopsko viđenje mogude je zahvaljujudi činjenici da su naše oči međusobno
razmaknute. Kada se fokusira objekt, uzorci koji se stvaraju na mrežnici oka se neznatno razlikuju za
svako oko zbog drukčije perspektive, a mozak koristi ove informacije da bi “izračunao” utiska prostora,
što omoguduje stvaranje utiska udaljenosti.
• Kada se gleda u daljinu mozak razlikuje bliže i dalje objekte po plavoj komponenti njihovog svjetla. Bliži
objekti imaju toplije i intenzivnije tonove, a dalji plavičasti i bljeđi izgled.
• Ljudski sustav percepcije koristi sljedede informacije:

Kontrast Svjetlina Boja

• Na ljudsku percepciju bitno utječe izvor svjetlosti sa svojim karakteristikama boje svjetla i uzvrata boje!