Pregledna pitanja iz Komparativnih religija

RELIGIJA - OSNOVNO

1. Ponudite barem jednu definiciju pojma 'religija', a potom je objasnite.

Pokušaj da se objasni porijeklo neobjašnjivog na ljudima blizak i razumljiv način. Prirodne

pojave bilo je nemoguće shvatiti u pred znanstveno vrijeme, pa možemo reći da je potreba za
objašnjenjem nastanka prirodnih fenomena i čovjeka općenito – religija.

Religija je i sustav vjerovanja u duhovna bića koja svojim djelima utječu na naš svakodnevni
život. Čovjek je oduvijek tražio odgovore na pitanja zašto se i kako odvijaju razni životni
događaji, pa je odgovore tražio i još ih traži u djelovanju „natprirodnih“ bića.

2. Kakav je komparativni pristup proučavanju religija? Na koje znanstvene discipline

se oslanja i zašto?

Komparativni pristup koristi metodu usporedbe, proučavaju se karakteristike određenih

religija pa se onda međusobno uspoređuju po znanstvenim kriterijima. Komparativni se
pristup najčešće oslanja na filozofiju, sociologiju, antropologiju, povijest, lingvistiku itd.

3. Koja je etimologija pojma 'religija' – tri pristupa?

Termin “religija” je latinskog porijekla i ima nekoliko etimoloških određenja:

 Jedno polazi od latinske imenice “religio”, koja označava vjerovanje u jednog Boga i
jednu zajednicu i jednog vladara, kao vjerovanje u jednu religijsku istinu;
 Drugo određenje potiče od latinske riječi “religare“, koja ukazuje na uspostavljanje
zavjeta, veze ili povezanosti sa božanskim bićem, crkvom kao božanskom ustanovom
i ljudima;
 Treće određenje pojma religije je izvedeno iz glagola “religere“ a odnosi se na
izdvajanje nečega od običnih stvari, a u prenesenom smislu znači odnošenje s
poštovanjem prema nečemu a posebno prema božanstvu;
 Četvrto, neki dovode riječ “religija” sa glagolom “reeligere” pod kojima se
podrazumjeva  ponovno izdvajanje ili izabiranje;
 Peto, postoji tumačenje koje polazi od glagola “relegere”, pod kojim see
podrazumjeva razabiranje, ponovno uviđanje odnosa i veze čovjeka sa božanskim
bićem;

Slavenska riječ vjera (staroslav. věra) koja donekle koincidira u značenju s pojmom religija
izvodi se iz korijena *uer (avestijska var: vjerovati, držati istinitim, lat. verus: istinit, njem.
wahr: istinit) i možda prvotno znači prianjanje uz istinu, izbor između istine i neistine, dobra i
zla.
4. Objasnite podjelu na prirodne i objavljene religije? Definirajte obje vrste. Koje
svjetske religije spadaju u kategoriju prirodnih, a koje se svrstavaju u kategoriju
objavljenih?

Prirodne religije prvenstveno štuju prirodu u nekom od njezinih pojavnih oblika (Sunce,
Mjesec, voda, vatra, životinje…) i često su malobrojne i ograničene na relativno malen
prostor i broj pripadnika. Animizam i šamanizam neke su od prirodnih religija.
Prirodne religije su one u kojima su ljudi tijekom povijesti zaključili da mora postojati nešto
što ih nadilazi, pa su osmislili određeni sustav vjerovanja. Tako su nastali npr. hinduizam,
budizam, konfucijanizam, zoroastrizam, šintoizam, stare egipatske, sumerske, grčke i rimske
mitologije itd. Sve njih, dakle, možemo svrstati u skupinu religija koje nazivamo prirodnima,
ponekad uzlaznima, a ponekad politeističkima ili religijama bez božanstva i osobnoga Boga. 

U užem su smislu objavljene religije one koje se temelje na objavi osobnog i

transcendentnoga Boga (židovstvo, kršćanstvo, islam), a u širem sve religije u kojima je
prisutan pojam objave (vedizam, zoroastrizam, misterijske religije).

5. U čemu se sastoji „kontroverza“ unutar kategorije objavljenih religija?

Kontroverza jest u činjenici da kršćanstvo nije na istoj razini s drugim dvjema spomenutim
religijama, a takva ih podjela sve izjednačuje. Naime, jedino kršćanstvo poznaje vjeru u
utjelovljenoga Boga – Isusa Krista – koji nas je otkupio svojim vazmenim otajstvom i u tom
smislu ono je više od religije. Također, prema nauku Katoličke Crkve, židovstvo se svakako
treba nazvati monoteističkom objavljenom religijom, ali onom koja nema svoju puninu, nego
je riječ o pripravi za razumijevanje i prihvaćanje utjelovljene Božje Riječi – Očeva
Jedinorođenoga Sina.
Drugim riječima, kršćanstvo prihvaća istinitim sve što je zapisano u Starom zavjetu, pa tako i
priznaje židovstvo religijom u kojoj se objavio Bog Jahve, ali bez priznanja Krista
dugoiščekivanim Mesijom, ta je religija po svome učenju nepotpuna i nedostatna. Zato to
treba biti istaknuto kada je riječ o njezinu svrstavanju u objavljene monoteističke religije.

Kršćanstvo ne može istinitim priznati nikakvu drugu religiju, niti ikakvo drugo vjerovanje, jer
drži da je jedina istina sadržana u osobi Isusa Krista i u onome što je On objavio. A objavio je
Boga kao Trojedinoga, kao Presveto Trojstvo. Zato je vjerovanje koje nudi islam potpuno
neprihvatljivo za pravovjernog kršćanina, jer je, prema naputku svetoga Pavla, riječ o krivom
učenju. Drugim riječima, iz te perspektive gledano, islam nije objavljena, niti silazna religija,
nego tek monoteistička religija u kojoj njezin utemeljitelj Muhamed i njegovi sljedbenici
muslimani tvrde da se bog Alah objavio preko meleka Džibrijela, odnosno anđela Gabrijela.

6. Što je teizam?

To je religijsko-filozofsko naučavanje koje priznaje osobnoga i transcendentnoga Boga,

stvoritelja i uzdržavatelja svijeta.

Teizam drži da Bog i nakon stvaranja svijeta djeluje na svijet i upravlja njime (providnost). Za
razliku od panteizma, teizam smatra da Bog nije istovjetan sa svijetom (priroda) već je izvan
njega (transcendencija). Religijski tip teizma zastupljen je u trima monoteističkim religijama
(židovstvo, kršćanstvo, islam).
7. Što je ateizam, što agnosticizam, a što antiteizam?

(grč ἄϑεος: bez boga, bezbožan), bezbožje, bezboštvo, poricanje postojanja Boga; skup

različitih teoretskih načela ili praktičnih stavova što niječu ili ne poznaju Boga kao biće koje
je stvorilo svijet i njime upravlja, a istodobno u različitim oblicima prihvaćaju najviše načelo
bezlične sile ili samostvarajućega svjetskog poretka.

teorijski ateizam (agnosticizam) kritičkim razlozima pobija mogućnost Božje egzistencije,

odnosno mogućnost da se ona dokaže

Antiteizam ili protuboštvo je osnovno svjetonazorsko gledište koje se aktivno suprotstavlja

bilo kojem obliku vjere u Boga (teizmu) i izrazito odbija mogućnost postojanja Boga.
Usmjeren je protiv teističkih svjetonazora. 

8. Što je deizam?

Deizam, filozofsko-religijsko stajalište po kojem Bog postoji i stvorio je svijet, ali nakon
stvaranja više ne utječe na povijest i događaje u svijetu. Javlja se u Europi u
doba prosvjetiteljstva, dijelom kao posljedica širenja vjerske tolerancije i pokušaja nalaženja
zajedničkoga u svim religijama; dijelom je i etapa u odvajanju filozofskih promišljanja od
utjecaja Crkve.[

9. Što je panteizam?

Panteizam (grč. πᾶς sav, svaki + θεός bog) je ideja da je sve Bog, ili da su Bog

i svemir jedno te isto. Po panteističkom svjetonazoru, bog ne postoji kao samostalno biće
odvojeno od pojavnosti, već je poistovjećen s prirodom.
Najpoznatiji panteistički sustav u modernoj filozofiji je Spinozin, iako je
panteistička retorika cvjetala u 19. stoljeću, na primjer u redovima Emersona.
Panteizam je religiozno - filozofsko učenje koje poistovjećuje Boga s prirodom. Pored
Spinoze poznati panteisti su i James Cameron, Albert Einstein, Carl Jung, Emily Dickinson,
Nikola Tesla, Heraklit, Plotin i Giordano Bruno, koji je prvi sustavno razradio panteizam.
Panteističke ideje mogu se naći i u nekim drugim religijama; hinduizmu, budizmu,
sufizmu, animizmu i šamanizmu

10. Što je animizam?

Animizam (od lat. animus, duh, duša) je najstariji oblik ljudskog vjerovanja

i religiozne svijesti čovjeka koji se javlja još u doba paleolitika a označava vjerovanje u
prisutnost duhova u živim i neživim stvarima i pojavama, a u sebi, prema
britanskom antropologu Sir Edward Burnett Tyloru, sadrži 'minimum definicije religije'.
Animizam je danas raširen među mnogim ljudskim zajednicama širom svijeta, napose se
očuvao kod raznih etničkih zajednica u Kini kao i u nekim djelovima Zapadne Afrike, a
tragove mu nalazimo i u suvremenim kompleksnim religijama.
11. Što je politeizam?

Politeizam ili mnogoboštvo je vjera u više bogova. Od monoteizma je starija forma religije.

Nastao je od primitivnog totemizma i animizma personifikacijom sila i pojava prirode. Visoko
razvijene politeističke religije, a najviše grčka i rimska nazivaju se mitologijama. Danas nema
većih politeističkih religija, već postoje samo tradicionalna vjerovanja. Jedine veće
politeističke religije su: japanska vjera šintoizam, utemeljena na štovanju prirode i predaka
te hinduizam.

12. Što je henoteizam? Kojim ga još pojmovima označavamo?

Henoteizam (grčki εἷς θεός heis theos "jedan bog") je izraz kojim se označava štovanje

jednog ili primarnog boga uz istovremeno prihvaćanje postojanja različitih božanstava. Kao
podvrste henoteizma se navode monolatrizam i katenoteizam.

13. Što je monoteizam?

Monoteizam, (gr: monon = jedan, Theos = Bog) je vera u jedno, univerzalno,

sveobuhvatno božanstvo. Monoteističke religije su kršćanstvo, islam I budizam.

14. Što je cezaropapizam?

oblik vladavine u kojoj je vrhovna svjetovna i crkvena vlast u rukama državnih vladara. 

Moderne države potpuno su odustale od prerogativa da utječu na uređenje unutarnjeg života

Crkve. Tako je cezaropapizam ostao samo kao povijesni relikt u teokratskom obliku države
Vatikana.

15. Što je teokracija?

oblik vladavine koji se legitimira božjom voljom i u kojem državni (svjetovni) i religijski
poredak čine jedinstvo. Određuje ju vlast jedne osobe (monokracija) kojoj se pridaje autoritet
božanstva, ili vlast svećeničke kaste (hijerokracija) u ime božanstva. Teokracija se pojavljuje
u ranim političkim zajednicama (Egipat, Mezopotamija, Kina, staroizraelsko kraljevstvo i dr.)
te u srednjovjekovnim i novovjekovnim monarhijama u kojima je monarh prema božanskom
pravu (lat. ius divinum) vladao kao Bog, odnosno kao Božji zamjenik na zemlji. Suvremeni
elementi teokracije osobito su prisutni u nekim islamskim državama, u kojima se prožimaju
religijsko i društveno.
 PRETPOVIJEST RELIGIJA

16. Što označava pojam 'pretpovijesno', i gdje/kada je granica između povijesti i

pretpovijesti? (Konceptualno, ne u određenom kraju svijeta!)

Pretpovijesne religije postojale su u vremenima prije zapisane povijesti, prije nego su

postojali zapisi o njihovim obredima, , mitovima i vjerovanjima. Granica je otprilike 3000
godina prije Krista, kada u starom svijetu započinje era pismenosti.

17. Koji se problemi javljaju u pokušaju opisivanja religioznih oblika života u

pretpovijesti?

Najveći problem u istraživanju pretpovijesnih religija jest potpuni nedostatak pisane građe, pa
se zaključci mogu donositi samo na osnovama dostupnih materijalnih ostataka koje trebamo
kvalitetno protumačiti.

18. Na koje se tehnike i znanstvene discipline moramo oslanjati u proučavanju

religioznih oblika u pretpovijesti?

Najčešće se oslanjamo na arheologiju i arheološke pronalaske, koristeći tehniku analogije –

pretpovijesnu građu moramo smjestiti u kontekst iz kojeg bi mogli naslutiti njen prvobitni
smisao i značenje. Arheološke rekonstrukcije možemo kombinirati sa etnologijom.

19. Kakvi su osnovni oblici religioznosti u pretpovijesnom razdoblju (sve od starijeg

kamenog doba do izuma pisma)?

Pretpovijesne religije nastajale su iz perspektive pojedinca ili društvene skupine (lovac, ribar,
ratar, ratnik….) Nastajale su u manjim plemenskim zajednicama, u kojima su porodica ili rod
bili bitniji od ostalih oblika društvenog uređenja i gdje su prirodne sile imale veliki utjecaj na
svakodnevni život i religiju. Pomoću arheoloških nalaza danas možemo govoriti o religijama
neandertalskog čovjeka – totemizmu i vjerovanju u najvišeg Boga, paleolitska vjerovanja u
Božicu – majku, religije neolitskog čovjeka već su prilagođene sjedilačkom načinu života i
ratarskoj kulturi.
 HINDUIZAM

20. Što je hinduizam? Kako ga nazivaju Hindusi?

indijski religijski, filozofski i društveni sustav; drugo ime za brahmanizam. Hinduizam se

razlikuje od većine velikih religijskih sustava po tome što nema osnivača ni proroka, a nijedna
se doktrina, dogma ili vjerska praksa ne smatra njegovom odlučujućom odrednicom; ne
posjeduje jedinstven teološki sustav ni moralni kodeks; koncepcija boga nije u njemu
središnja; nijedan sveti spis na kojem se temelji nema za sljedbenike jedinstven autoritet.
Nastao je u drugoj polovici II. tisućljeća pr. Kr. na temeljima vedske brahmanske religije
arijskih doseljenika što je obilježeno korpusom svetih tekstova, Veda, koje se smatraju
objavom. 

Hindusi (Indijci) govore o vječnom učenju I zakonu ( samatana dharva) što pokazuje objavnu
narav vjerovanja.

21. Objasnite značaj rijeke Ganges? Koji je najsvetiji grad na Gangesu?

Sveta rijeka za Hinduse, Ganges je simbol beskonačnog života. U Gangesu se vrše obredna
pranja i pije sveta voda koja daje život. Poslije spaljivanja pepeo Hindusa prosipa se po vodi
Gangesa.

Najsvetiji grad je Benares (Varanasi) – mjesto na kojemu Hindu želi umrijeti.

22. Što vjeruju hindusi (podnaslov „Jedna vjera ili više vjera?')

 većina hindusa vjeruje u Boga na ovaj ili onaj način; pojedini hindus može štovati
jednog boga, nekoliko njih ili nijednog
 neki hindusi vjeruju da poštovanje svih živih bića zahtijeva da budu vegetarijanci;
drugi će žrtvovati životinje za vrijeme hramskih svečanosti
 neki obožavaju Šivu, neki Višnu ili njegove inkarnacije; drugi pak štuju božice
 stanovnici jednog sela nemaju isto središte vjere, koje će ujediniti seljake i na
drugom mjestu
 pojedini Hindu može štovati jednog boga, nekoliko njih ili – nijednog!

23. Što su Vede?

Taj period ranog hinduizma naziva se još i vedskom religijom. Vede (vid znači »znati«),

religijski tekstovi nastali oko 800. godine prije Krista predstavljaju glavni izvor poznavanja
prvotne vjere.
Najmoćniji izraz te rane religije jest obred, pomno razrađeni ritual kod kojega glavnu riječ
vodi svećenik, brahman.
Hijerarhija koja je nastala vršenjem obrednih radnji vjerojatno je prvi zametak kasnijeg
društva podijeljenog na kaste.
Vede, svete staroindijske knjige stoljećima su prenošene usmenom predajom, te su konačno
redigirane koncem 6. stoljeća prije Krista. Vede u užem smislu sadržavaju četiri zbirke
stihova (samhita) i proze obrednog, mitološkog i magičnog karaktera:

 Rgveda
 Samaveda
 Jadžurveda
 Athervaveda.

24. Što je Rgveda?

Rgveda (pjesme znanja) je najstarija od Veda. Sastoji se od više od tisuću himni. One su
obično upućene jednom bogu, ali se u njima pojavljuju i drugi, razlićiti bogovi. Bog Indra je
ratnik, Agni je žrtveni oganj, Varuna je glavni bog jer upravlja obredima i zakonima.

25. Koje su četiri osnovne kaste (indijska imena) i tko im pripada?

Pojava kasta dovodi se u vezu s postupnim prodiranjem Arijaca ili Indoeuropljana sa sjevera i
zapada u Indiju (vjerojatno prije 1500. pr. Kr.). Doseljenici su se nametnuli starosjediocima
kao vladajući sloj i zatvorili se prema njima u oštro odvojenu društvenu skupinu.
Od tamnoputih starosjedilaca razlikovali su se bjeloputi Arijci, pa vjerojatno odatle sanskrtska
oznaka varṇa u značenju boje. Podjela indijskog društva na kaste počinje u doba nastanka
Veda (od približno 1500. do 500. pr. Kr.) i pripada brahmanskoj kulturi. Arijci su se raslojili u
tri osnovne kategorije: najvišu čine brahmani – svećenici, za njom
slijede kšatrije (kšatriya: ratnici, kraljevi), a treću čine vajšije (vaiśya: seljani, trgovci), koji
su među Arijcima bili najbrojniji, a bavili su se stočarstvom, poljodjelstvom, obrtom i
trgovinom. Te su tri kategorije Arijaca činile jednu cjelinu prema
kategoriji šudra (śūdra: sluga, bezemljaš), koja se od njih dijelila nepremostivom ogradom
neuvedenih u svete tekstove Veda. Riječ je o kasti pokorenih starosjedilaca koja s članovima
viših kasta ne može imati nikakav odnos, niti može sudjelovati u bogoslužju, pa su joj
indoarijski priručnici o svetom i svjetovnom pravu dodijelili dužnost služenja prvim trima
staležima. No i Arijci su (brahmani, kšatrije i vajšije) između sebe strogo podijeljeni u
endogamne i ekskluzivne skupine, svaka sa svojim običajima i tradicijom; pripadnost je u
njima nasljedna. Prelaženje iz niže kaste u višu (hipergamija) bilo je samo iznimno
dopušteno. No unatoč strogim propisima, nije bilo uvijek moguće održati endogamiju, tako da
je sve više rastao broj međukasta. 

26. Što su Upanišade?

upanišadi (sanskrtski upanišad: skrovita pouka, besjeda,

od upa: blizu + ni: dolje + ṣad: sjesti do, blizu, uz koga, do nogu), indijski tekstovi
filozofskog ili vjersko-spekulativnoga sadržaja, često pjesničkoga izraza. Nastajali su
usmenom predajom, vjerojatno od VIII. st. pr. Kr. pa do početka kršćanske ere; pripadaju
kraju vedske objave pa se nazivaju i vedānta (sanskrtski: kraj Vede). Sadrže metafizička,
psihološka i filozofska naučavanja koja spoznaju o najvišem bitku, o pravoj prirodi čovjeka i
najdubljim istinama svijeta stavljaju iznad obreda kakav zastupa prethodna vedska tradicija i
kakav prikazuju brāhmaṇe (vedski obredni komentari koji sadrže upute za obavljanje obreda i
tumačenja njihova smisla). Smisao je naziva upanišadi sadržan u načinu na koji učitelj
odabranoga učenika, koji mu u povjerljivu razgovoru sjedi do nogu, upućuje u nauk. Otuda
potječe i tumačenje upanišadi kao tajnoga nauka, pa se nazivaju i rahasya (tajna, skrovitost). 

27. Što je Bhagavadgita?

Mahābhārata [maha:bʰa:'rata] (sanskrt: Velika pjesma o plemenu Bhārata), staroindijski ep,

jedan od uporišnih tekstova indijske civilizacije i kulture. Pripisuje se mitskomu mudracu
Vyāsi, a svoj je konačan oblik (80 000 uglavnom šesnaesteračkih dvostihova u 18 knjiga)
dobivao između IV. st. pr. Kr. i IV. st. U jezgri je epa bitka što ju na polju Kurukšetri vode
pripadnici suprotstavljenih plemena, Kaurave i Pāṇḍave. Uz opis same bitke, ep sadrži
mnogobrojne mitove, priče i predaje, opise krajeva sjeverne Indije te filozofsko-teološke
rasprave od kojih je najpoznatija Bhagavadgītā (sanskrt: Pjesma uzvišenoga), spjevana u 700
stihova u VI. knjizi epa. U njoj ratnik Arjuna iz plemena Paṇḍava, zdvojan i malodušan uoči
bitke sa svojim rođacima iz roda Kaurava, prima utjehu, duhovnu pouku i upute od svojega
kočijaša i prijatelja Kṛšṇe koji mu se otkriva kao sam bog Višṇu i pokazuje mu spasenje u
predanoj, pobožnoj ljubavi, bhakti. Bhagavadgītā je postala glavno filozofsko-didaktičko
djelo hinduizma, a Mahābhārata je u cjelini jedno od najopsežnijih djela svjetske književnosti.

28. Što je Ramayana?

Rāmāyaṇa [ra:ma:'jaṇa] (sanskrt.: Rāmin život), indijski ep, nastajao približno od III. st.

pr. Kr. do III. st., vjerojatno u sjeveroistočnoj Indiji. Indijska predaja autorstvo pripisuje
legendarnomu pjesniku Vālmīkiju. Uz sanskrtsku verziju postoje i preradbe epa na
tamilskome, bengalskome, hindskome i drugo. Sanskrtska Rāmāyaṇa sadrži oko 24 000 strofa
(dvostrukih šesnaesteraca), podijeljenih u 7 knjiga (kāṇḍa). U njima se opisuje život Rāme,
kraljevića zemlje Kosale, hvale se njegova mnogobrojna junačka djela i vrline. Rāma je zbog
dvorskih spletaka otjeran u 14-godišnje progonstvo, kamo ga prati vjerna žena Sītā, koju
potom otima zloduh Rāvana i odvodi na otok Lanku. Sklopivši savezništvo s majmunom
Hanumatom i njegovom vojskom, Rāma oslobađa Sītu i zajedno se vraćaju u domovinu.
Rāma se u mlađim dijelovima epa prikazuje kao utjelovljenje (sanskrt: avātāra) boga Višṇua
pa se u hinduizmu povezuje s višnuističkim vjerskim strujanjima. Ep je, sjedinjujući u svojoj
priči temeljne vjerske zasade iz vedskoga i upanišadskoga razdoblja, stoljećima prenosio
snažna moralno-etička značenja. Ona su kao opće poruke (npr. istina na kraju pobjeđuje,
obećanje se mora izvršiti, vjernost ocu podrazumijeva neupitnu poslušnost, idealna žena služi
mužu i uvijek mu je vjerna, pokora, tapas, nužna je radi postizanja višega moralnoga cilja i
drugo) svima bila razumljiva. Rāmāyaṇa je, kao i Mahābhārata, bila vrelom nadahnuća za
hinduističku tradiciju posvemašnje predanosti i ljubavi prema bogu (bhakti) te se postupno
počela smatrati svetom knjigom. 
29. Odaberite tri indijska božanstva, imenujte ih i opišite?

Iako u hinduizmu postoji veliki broj božanstava i polubogova, većina vjernika štuje samo
jednog boga od kojih su Šiva, Višnu i božice najpopularnije, a također i božanstva zvani deva
(devī).

Bog Brahma ima ulogu stvoritelja, no unatoč toj važnoj ulozi ostaje potpuno apstraktan.
Gospodar je svih stvorenja, no ipak on je iznad i onkraj štovanja i vjerojatno mu nije posvećen
nijti jedan hram.

Brahmu često prikazuju kao boga s četiri lica, kako obuhvaća četiri strane svijeta, i s četiri
ruke u kojima drži četiri Vede. Katkad je prikazan kako jaše na labudu; katkad sjedi
na lopoču, što je simbol činjenice da dolazi od sebe i da nije stvoren. Njegova je dužnost
dovest mnoštvo u život na mjesto prvotnog jedinstva.

Bog Višnu štuje se kao veliki održavatelj, smatra se da upravlja ljudskom sudbinom. Često ga
se prikazuje simbolički: on može spavati na oceanu, koji predstavlja kaos, može biti na čelu
nebeskog dvora, kao simbol Sunca, može biti izdignut na nebeskom orlu. Kult boga Višne
često je omiljen. On je ujedno simbol božanske ljubavi, te se približava čovječanstvu u deset
svojih inkarnacija ili avatara, od kojih je nekoliko i životinja, a najpopularniji su Rama i
Kršna.

Jedna od najpoznatijih jest Lakšmi, božica bogatstva, svjetla, mudrosti, lotosa i sreće, a
također i ljepote, hrabrosti i plodnosti. Smatra se Majkom Svemira. Njezina je inkarnacija
Sita, Ramina žena te je tako Višnuova ljubav.

Šiva je božanstvo u kojem se sve suprotnosti susreću i razrješuju u osnovno jedinstvo. Simbol
Šive jest falus ili lingam te predstavlja mušku ulogu u plodnosti i rađanju, a u većini hramova
posvećenih Šivi nalazi se kip bika, simbol muškosti.

Šiva je razaratelj života, ali i njegov ponovni stvaratelj; grozan, ali i oličenje blagosti. U
njemu postoji spolno razlikovanje, ali je i simbol jedinstva koje nadilazi svaku podjelu. On je
izvor i dobra i zla.

U umjetničkom prikazivanju od davnina često se prikazuje kao kralj plesača, što je zapravo
simbol utjelovljenja kozmičke energije. Ples govori o ritmu u srcu sveg postojećeg – bilo
u svemiru ili u pojedinačnoj svijesti, volji ili osjećajima, gdje su znanje i privid (maya) u
sukobu. Prikazuje se s mnogo ruku: jedan par izražava ravnotežu između života i smrti, dok
drugi upućuje na sukob između dobra i zla.

30. Što je karma?

karma (karman) (sanskrt. karman: čin, djelo), termin koji je u indijskoj religiji i filozofiji

imao različita značenja. U vedizmu, obredni čin koji donosi plodove: održanje svijeta,
ispunjenje želja (dug život, potomstvo). U budizmu i jinizmu (džainizmu) obredi za redovnike
i za laike. U poslijevedskom brahmanizmu, budizmu i jinizmu, etičko načelo po kojem se
ravna sudbina u ovom i sljedećim životima, samsara. Tek kada se osoba oslobodi učinka
karme, može se postići oslobođenje (mokša). – U novije doba pojam karma preuzimaju i
teozofi pa je on, pored reinkarnacije, najvažniji sadržaj teozofskoga nauka.

31. Što je samsara?

samsāra [~sa:'ra] (sanskrt., prema samsṛ: protjecati; protok kroz slijed rađanja i smrti), u

brahmanizmu, budizmu i jinizmu, neprekidni krug života (rađanja i smrti) na koji je osuđen
onaj koji nije spoznao istinu. U brahmanizmu je to onaj koji nije spoznao sepstvo (ātman), a u
budizmu i jinizmu, onaj koji nije postigao izbavljenje. Oblik (vrsta) svake sljedeće
egzistencije (ponovnoga kruga rađanja i smrti) ovisi o činima, djelovanju (karman). Svrha je
spoznaje osloboditi se iz samsāre i postići izbavljenje (mokša, mukti, nirvāna, kaivalya).

32. Što je mokša?

Mokša (sanskrit: मोक्ष mokṣa) ili mukti (sanskrit: मक्ति

ु  mukti), doslovno oslobođenje, razrešenje,
je pojam koji u indijskim religijama znači oslobođenje iz večnog toka „rađanja, umiranja
i preporađanja" (samsara) i svekolike patnje i ograničenosti postojanja u svetu. To je krajnji
cilj mudrosti u indijskoj filozofiji.
U svim granama indijske filozofije uvek je postojao i praktični cilj, prema kojem se i merila
uspešnost te filozofije.[1] Taj je cilj oslobođenje od večnog kruga zbivanja, i u raznim se
filozofskim sistemima različito tumači i postiže.[1] U vedanti, mokša (mukti) pretpostavlja
apsolutizaciju atmana. To je konačno jedinstvo s apsolutom, uviđanje jedinstva atman-
brahman, ukidanje dihotomije subjektivnog i objektivnog. Nasuprot tome, u budizmu
oslobođenje predstavlja krajnju negaciju sopstva (anatman). Oslobođenje je u nirvani,
ugasnuću, za koje su potrebni moralni, psihički, karmički, meditativni preduslovi.[1]
Oslobođenje je uslovljeno stanjem svijesti i razumijevanjem najviše istine o zbilji.[1]
 ĐAINIZAM

33. Kada se rađa đainizam?

U 6. stoljeću prije Krista

34. Koja su dva imena utemeljitelja đainizma, tko je bio, i kako teče njegova priča?

Vardahamana, poznatiji kao Mahavira, ili Nigantha Nataputta u svetim tekstovima, rodio se
540. pr.Kr. rođen kao princ u ratničkoj obitelji, u dobi od 28 godina postaje asket i prosjak.
Lutao je više od 12 godina, uglavnom neodjeven. Nakon 13 godina dostigao je stanje
oslobođenja i potpunog prosvjetljenja. Postao je vođa svog reda i idućih 30 godina
propivijedao đainsko vjerovanje.

35. Koji su stupnjevi duše u đainizmu?

Duša ima 5 razina, prema obliku koji poprima u svom zemaljskom postojanju :
1. Duše koje imaju samo jedno osjetilo : opip, voda, zrak, vatra, biljno carstvo
2. Duše koje imaju dva osjetila, opip i okus : cvri i školjke
3. Duše koje imaju tri osjetila, opip, okus, miris : mravi, kukci, moljci
4. Duše koje imaju opip, okus, miris i vid : ose, skakavci, leptiri
5. Duše sa pet osjetil, opip, okus, miris, vid i sluh : podzemna bića, više životinje, ljudi i
nebeska bića.
Putovanje između razina duše ovisi o zakonu karme.

36. Što uključuje put spasenja u đainizmu?

Vrlo se rijetko događa da duša zadobije „ljudsko rođenje“, zato treba slijediti put Tri dragulja
1. Pravo znanje – poznavanje đainskog vjerovanja
2. Pravu vjeru – vjerovanje u đainizam
3. Pravo ponašanje – život po vjerovanju, najvažnije sveobuhvatno nenasilje.

37. Koja su četiri vrela karme u đainizmu?

1. Vezanost uz stvari ovog života – hrana, odjeća, žene

2. Davanje maha bijesu, ponosu, varanju, pohlepi
3. Sjedinjavanje tijela, duha i govora sa svjetovnim stvarima
4. Lažno vjerovanje

38. Nabrojite pet zavjeta đainskog asketa.

1. Nenasilje prema dušama sa više od jednog osjetila

2. Istinitost
3. Suzdržavanje od krađe
4. Čednost
5. Nevezanost za svjetovna dobra
 BUDIZAM

39. Kada nastaje budizam?

Budizam nastaje u Indiji u 6. i 5. st pr. Kr.

40. Tko je bio osnivač budizma? Što znači 'buda' – 'buddha'?

Siddharta Gotamo, kojeg su nazivali Budom („Prosvjetljeni“), rođen je oko 560. god.pr.Kr. a
umro je u 80-oj godini života.

41. Koje su budističke zemlje u svijetu danas?

Šri Lanka, Burma, Tajland, Laos, Kambodža, i nešto manje Kina, Tibet i Mongolija.

42. Pojasnite pojam reinkarnacije u budizmu?

Kroz reinkarnaciju ili ponovno rođenje, sva ljudska bića snose posljedice svojih djela.
Vrijednost djelovanja njihovih tijela, govora i misli u prijašnjim životima određuje okolnosti
njihovog ponovnog rođenja.

43. Što je karma u budizmu? Kako se osloboditi karme?

Zakon karme ili uzroka i posljedica djeluje i u moralnim i u fizičkim dimenzijama ljudskog
života. Čovjek robuje tom ciklusu posljedica dobrih i zlih djela.
Razumijevanjem ljudskog položaja i pokoravanjem moguće je prekoračiti ljudsko stanje. To
znači oslobođenje od unutarnje moći karme, i ponovno usmjeravanje života. Počinje nov
proces kojim se može stvoriti tzv. Dobra karma, a njene se dobre posljedice osjećaju u sebi i
drugima.

44. Koje su četiri plemenite istine u budizmu?

1. Opće ljudsko iskustvo patnje, duhovne, emocionalne i fizičke posljedica je prošle

karme
2. Uzrok te patnje je posezanje za krivima stvarima ili pravim stvarima na krivi način.
Ništa u materijalnom svijetu nije vrijedno krajnjeg poštovanja.
3. Moguće je ukinuti patnju, općeljudska dilema može biti riješena.
4. Plemeniti osmerostruki put do prestanka patnje.
45. Nabrojite elemente plemenitog osmerostrukog puta u budizmu?

1. Ispravna spoznaja
2. Ispravni stavovi
3. Ispravni govor
4. Ispravna djelatnost
5. Ispravan način života
6. Ispravan napor
7. Ispravno zalaganje
8. Ispravna meditativna sabranost

1,2 – mudrost
3,4,5 – etičko ponašanje
6,7,8, - duhovna disciplina

46. Što je nirvana u budizmu?

Nirvana je cilj života. Ona nije uništavanje sebe, već preobraženi oblik ljudske svijesti,
nezavisna stvarnost s vlastitim dinamizmom. Ona je vječno kraljevstvo, krajnje pouzdano,
istinsko utočište.

47. Što je dharma u budizmu?

Dharma je put do cilja, do nirvane, osobni dinamizam koji daje unutarnju moć i vrijednost
života. Buda je govorio da je dharma bit religijskog života, koja se sastoji u prijateljstvu sa,
vezama, intimnosti u skladu s onim što je lijepo. Prijateljstvo s lijepim je pretpostavka da se
započne i održi praksa Plemenitog osmeročlanog puta.
 SIKHIZAM

48. Kada i gdje nastaje sikhizam i tko mu je osnivač?

Religija Sikha nastala je na području Pakistana i sjeverozapadne Indije koje se zove Punjab,
krajem 15. stoljeća. Pokret je započeo kao mala skupina sljedbenika okupljena oko gurua
Nanaka.

49. Koja su temeljna vjerovanja sikha?

Temeljno vjerovanje jest ideja o guruu.

Bog je istinski guru, njegova božanska i stvaralačka riječ došla je ljudima kroz 10 povijesnih
ličnosti od kojih se svaka naziva guru.
Bog je stvorio svijet, što omogućuje čovjeku da razumije ponešto od njegove moći i volje.
Božja milost omogućava iskrenim vjernicima da ga dožive štovanjem i meditacijom.
Važnija obilježja sikhizma su naglašavanje jedinstva stvaranja, okretanje od "praznovjerja",
tradicionalnih religijskih rituala i socijalne hijerarhije temeljene na religiji, porijeklu ili spolu.
No postoji davanje prednosti određenoj odjeći, imenima i nastupu. Sikhizam nije orijentiran
na pridržavanje religijskih dogmi, umjesto toga, ciljem smatra korištenje religijske mudrosti u
svakodnevnom životu. 

50. Koliko je u sikhizmu ortodoksnih gurua i u kojem se periodu javljaju?

Ortodoksnih gurua je 10, a javljaju se u periodu od 1469. do 1708.

51. Kako se zove sveta knjiga Sikha?

Sveta knjiga je središte svih rituala Sikha. Ime joj je Guru Granth, i sadrži duhovnu poeziju
povijesnih gurua.

52. Što je (i gdje je) Zlatni hram?

Zlatni hram nalazi se u Amritsaru, u indijskoj državi Punjab, a sagrađen je krajem 16. stoljeća.
Zlatni hrama za Sikhe je dvor njihovog Gospodara. U njegovoj unutrašnjosti mogu se naći mir
i mogućnost približavanja bogu. Hram prikazuje veliko jedinstvo društvenog i vjerskog života
u kulturi Sikha.

53. Navedite pet tradicionalnih običaja (K-ova) u sikhizmu.

1. Keš ili neošišana kosa

2. Kangha ili češalj kojim se kosa održava čistom
3. Kara ili metalna narukvica
4. Kaccha ili posebno donje rublje do koljena
5. Kirpan ili bodež
 KONFUCIJANIZAM I TAOIZAM

54. Kada nastaje konfucijanizam i tko su mu glavni predstavnici?

sustav filozofskih, religijskih i političkih načela i životnih pravila što ga je zasnovao

Konfucije, a razradili njegovi mnogi sljedbenici. Budući da Konfucijevo učenje nije imalo
oblika sustavno razrađenog nauka, već je prvenstveno bilo središnje moralno nadahnuće za
svako područje ljudskoga iskustva, to se konficionizam iskazao višestruko: kao filozofsko-
znanstvena teorija, kompleks osnovnih religijskih zasada, duhovni model tradicionalnoga
kineskoga mentaliteta, opći civilizacijski obrazac kineskoga života tijekom dvaju tisućljeća.
Konfucije je pretpostavlja se, živio u 5. Stoljeću pr.Kr.
Osim njega, predstavnici su Mencije i Hsun-ce,

55. Koje su osnove konfucijevske moralne filozofije?

Osnova Konfucijeva učenja bila je ideja ljudskosti, jen. Jen je krajnji cilj ponašanja i
samopreobrazbe.

56. Što je u konfucijanizmu 'Nebeski put'?

Nebeski put je božanska snaga kozmosa, i može postati ljudska priroda. Čak i običan čovjek
mogao bi postati mudrac kada bi se njegova ljudska priroda ispravno njegovala i uzgajala.

57. Koja je temeljna razlika između konfucijanizma i taoizma?

Konfucijanizam nastoji usavršiti muškarce i žene u svijetu, a taoizam se radije okreće

kontemplaciji prirode, tražeći ispunjenje u spontanom i transetičkom. Tao vodi do jedinstva sa
samim sobom, pasivnog prihvaćanja i mistične kontemplacije.

58. Tko je najvažnija ličnost u taoizmu i kako se zove njegovo temeljno djelo?

Zvao se Lao-ce, a knjiga se zove Tao te ching (Klasik Puta i Moći).

 JUDAIZAM

59. Objasnite pojam 'izabrani narod'.

Postoji samo jedan Bog koji je stvoritelj i vladar cijelog svijeta, vječan je i sve vidi i zna.
Objavio je svoj zakon (Toru) židovskom narodu i izabrao ga da bude svjetlo i uzor čitavom
čovječanstvu. Božji izbor židovskog naroda započeo je kada je praotac Židova Abraham
otišao u Kanaan.

60. Objasnite pojam i važnost 'zakona' judaizmu.

Židovi vole boga cijelim bićem i ta je ljubav izražena u stvarnoj pokornosti božjem zakonu u
svakidašnjem životu. Taj se zakon nalazi u prvih 5 knjiga Biblije, i pokriva sva područja
ondašnjeg života, od građanskog prava do higijene i prehrane.

61. Što je sinagoga, i kakva joj je tradicija?

Sinagoga je grčka riječ a znači „zborište“, a porijeklo je vjerojatno iz vremena kada su Židovi
bili prognanici u Babilonu, nakon pada Jeruzalema 586. pr.Kr. Sinagoga je kuća za religiozni
nauk.

62. Što je Tora? Kako se dijeli?

Tora je židovska Biblija, sveta knjiga. Ima 5 svezaka koji bilježe božje objavljenje Mojsiju na
gori Sinaj prije 3000 godina.

63. Što je Roš Hašana?

Nova godina, vrijeme obračuna s bogom.

64. Što je Jom Kipur?

Dan pomirenja, najvažniji dan u židovskoj godini.

65. Što je Sukot?

Veseli žetveni praznik, zahvala bogu na dobroti tijekom 40 godina putovanja od Egipta do
Izraela

66. Što je Hanuka?

Praznik svjetla, osmodnevni praznika posvećenja hrama u Jeruzalemu.

67. Što je Purim?

Vesela svečanost u spomen na događaje iz Esterine knjuge, kada su Židovi u Perziji spašeni
od pokolja.

68. Što je Pesah?

Veseli obiteljski praznik koji slavi izbavljenje iz ropstva u Egiptu.

69. Tko je praotac judaizma, kršćanstva i islama?

Praotac tih triju religija je prorok Abraham, s kojim je bog sklopio savez na svetoj gori Sinaj.

70. U povijesti judaizma, opišite ukratko period od 586. (što se tada dogodilo), odnosno
od 539. – 333. pr. n. e.

To je doba početka povijesti judaizma.

586. prKr. kralj Nabukodonosor razara Jeruzalem i Židove odvodi u Babilon kao roblje.
539. kralj Kir osvaja Babilon i oslobađa Židove te se oni vraćaju u Jeruzalem.
333. pr.Kr. Aleksandar Veliki zauzima taj prostor i počinje doba blagostanja.

71. U povijesti judaizma, ukratko opišite period od 333. g. do 63. g. pr. n. e.

Nakon smrti Aleksandra, carstvo se raspada a Židovi u Babilonu ostaju odsječeni od ostalih
židovskih zajednica.
Židovi se šire, naseljavaju se u Siriji, Turskoj, pa i u Rimu. 165.pr.Kr. dolazi do mira sa
Sirijcima i hram u Jeruzalemu je ponovno posvećen. (Hanuka)

72. U povijesti judaizma, ukratko opišite period od 63. g. do 200. g.

U to su vrijeme Židovi (Judeja) pod Rimskim carstvom. Rimski Senat daje Herodu titulu
kralja Židova. Nezadovoljstvo rezultira čestim pobunama. Govori se o dolasku Mesije koji će
obnoviti judejsku državu.
66. godine došlo je do opće pobune Židova protiv Rima, ali došlo je do poraza i hram u
Jeruzalemu je razoren, a s njime nestaju i visoko svećenstvo i vijeće Židova.

73. Koliko je židova u svijetu danas, i gdje žive?

U Izraelu ih živi oko 9 milijuna, a brojne su židovske zajednice u SAD i Rusiji. Nakon
holokausta značajno je umanjen broj Židova u europskim državama.
 KRŠĆANISTVO

74. Tko je Isus i kada je rođen?

Isus je temelj štovanja kršćanske vjere, Sin Božji koji je svojom smrću na križu otkupio
grijehe svih nas. Istovremeno kršćani Isusa poimaju i kao stvarnu povijesnu osobu. Rodio se u
Betlehemu, 4. godine prije Nove ere, u doba kada je Palestinom vladao rimski namjesnik
Herod.

75. Koje su osnovne stvari koje je Isus naučavao?

Isus je podržavao Ivana Krstitelja i njegovu misiju u Judeji, da pokrsti i Bogu vrati velik broj
vjernika koje je krstio u rijeci Jordan. Kada je Ivan odveden u zatvor, Isus počinje javno
propovijedati. Putovao je po mnogim krajevima, propovijedajući darežljivost, upozoravajući
na pretjeranu brigu čovjeka oko ovozemaljskog blaga. Sukobio se sa farizejima jer je tvrdio
da su obredi manje važni od ljudske unutarnje čistoće. Nazivao se Sinom Čovječjim, sa
misijom da spasi Božji narod. Pozivao je ljude da uđu u kraljevstvo Božje, prihvate njegovo
vodstvo i budu mu podanici. Tvrdio je da je došlo vrijeme obnove istinskog odnosa s Bogom,
a za sebe govorio da je došao dati svoj život kao otkupninu za mnoge, i da osnuje novi savez
u svojoj krvi.

76. Što je Crkva, i što znači da je ona apostolska i sveta?

Crkva je velika Božja obitelj, Crkva je institucija i organizacija, zajednica i struktura koja
okuplja oko sebe vjernike koji vjeruju u smisao žrtve Isusa Krista i život vječni nakon
uskrsnuća.
Apostolska crkva pojam je koji označava religijsku zajednicu koja se drži vjere koju je Isus
predao svojim apostolima, koja je sadržana u spisima Novog zavjeta i apostolskim djelima.
Crkva je Sveta ne zato što je odvojena od grješnoga svijeta, već naprotiv zato što ne ovisi o
savršenstvu pojedinih kršćana nego na Kristu i sredstvima milosti – svetim sakramentima

77. Koja je glavna prekretnica za Crkvu u antičko doba?

Glavna prekretnica jest 312. godina, kada se rimski car Konstantin preobratio na kršćanstvo.
Crkva je od progonjena manjine postala povlaštena manjina, možemo reći da je u punom
smislu bila rođena.

78. Koji su veliki raskoli u povijesti Crkve?

Neslaganja između zapadne i istočne Crkve trajala su od samog početka, a do raskola je

dolazilo postupno tijekom više stoljeća.
Najgrublji crkveni raskol zbio se u 16. stoljeću sa protestantskom reformacijom. Kasnije su se
i oni razdvojili na luterane i reformiste.
79. Kojih je šest osnovnih kršćanskih vjerovanja?

1. Postoji samo jedan Bog, Stvoritelj i Gospodar svemira koji vlada svime
2. Čovjek je stvoren na sliku Božju, ali se pobunio i živi u opasnosti da ga osude
3. Bog je pravedan sudac, dobrostiv i milosrdan. Čovjek se može osloboditi skrušenim
prinošenjem žrtava.
4. Bog se objavio Izraelu i pozvao ga da bude njegov narod
5. Bog će jednog dana zavladati svijetom pomoću Mesije
6. Praksa moralnog života, religiozni ritual u Hramu i prinošenje žrtve – euharistija.

80. Koji je značaj uskrsnuća u kršćanstvu?

Isusova je smrt shvaćena kao način ukinuća grijeha koji osigurava sam Bog. Bog je opravdao
Isusa davši mu mogućnost uskrsnuća. Isus je uskrsnućem pokazao da je Božji posrednik i
pobjednik nad snagom grijeha i smrti. Uskrsnućem je Isus postao Bog i sjedi s desna Ocu
svome u Raju.

81. Koliko je kršćana u svijetu danas, i gdje žive?

Kršćani su trenutno najbrojnija vjerska skupina u svijetu sa 2,2 milijarde vjernika. Najbrojnije
su zajednice u SAD, Brazilu i Meksiku. U Europi živi oko 550 milijuna kršćana.

82. Što i kada je Advent?

Razdoblje priprema za Božić, očekujemo Isusov drugi dolazak. 4 tjedna prije Božića.

83. Što i kada je Korizma?

Razdoblje pripreme za Uskrs, traje 40 dana, koliko je Isus proveo u pustinji.

84. Što i kada je Veliki petak?

Dan Isusova razapinjanja na križ i smrti. Petak prije Uskrsa.

85. Što i kada je Uskrs?

Najveći kršćanski blagdan, proslava Isusova uskrsnuća. Uvijek je u nedjelju ali ne isti datum
u godini.

86. Što i kada je Spasovo?

Blagdan Isusovog uzašašća na nebo, 40 dana nakon Uskrsa.

87. Što i kada je blagdan Duhova?

Proslava dana kada je Bog poslao Duha Svetoga apostolima, 10 dana nakon Isusovog
uzašašća, označava rođenje Crkve.
 ISLAM

88. Opišite ukratko Muhamedov (poslanikov) put od opskurnosti do vodstva

novostvorene islamske zajednice.

Muhamed je oko 610. godine počeo vjerovati da prima poruke od Boga koje treba prenijeti
svojim sugrađanima u Meki. Te su poruke kasnije sakupljene i tvore svetu knjigu Kuran.
Muhamed je tvrdio da je Bog jedan i jedini, milostiv i svemoćan, i sudit će ljudima prema
njihovim djelima i slati ih u raj ili u pakao. Imao je mnogo protivnika, pa je 622, godine
preselio iz Meke u Medinu sa skupinom sljedbenika. U Medini islamska vjera dobiva konačan
oblik, a Muhamed postaje vođa zajednice.

89. Što znači riječ 'kalif', tko su bili prvi kalifi i kada su vladali?

Kalifi su bili državni poglavari, riječ khalifa znači nasljednik ili zamjenik Muhameda. Prvi
kalif bio je Abu Bakr, nakon Muhamedove smrti 632. godine.

90. Opišite ukratko inicijalnu eksploziju u širenju islama.

Islam je iskoristio iscrpljenost bizantskih i perzijskih snaga, i vojnom silom ubrzo značajno
proširio svoje teritorije, šireći tako i muslimansku vjeru. Osvojili su velike dijelove Bliskog
Istoka, zauzeli cijelu Sjevernu Afriku, prešli Gibraltar i zauzeli Španjolsku i dijelove
Francuske. Tijekom stoljeća mnogi su se stanovnici osvojenih područja preobratili na
muslimansku vjeru.

91. Što je Kur'an? Kako se dijeli? Kako mu se zovu osnovne jedinice/poglavlja? Koliko
ih je?

Kuran je sveta knjiga Muslimana. Smatraju ga savršenom Božjom objavom, vjernom

reprodukcijom originala urezanog na vječnoj pločici u nebu.
Riječ kuran dolazi od arapskog glagola karaa – čitati. To potvrđuje činjenicu da je većina
knjige u obliku Allahovih riječi koje je Muhamed objavio kako su mu objavljene.
Kuran se sastoji od 114 poglavlja, sura, koje su mješovita zbirka stihova napisanih u
različitim razdobljima Muhamedovog života.

92. Što je šehadet?

Islamski se kodeks ponašanja temelji na vjeroispovijesti, javnom očitovanju vjere – na

šehadetu. Šehadet je prvi stup islama. Riječi šehadeta su : „svjedočim da nema drugog Boga
osim Allaha, svjedočim da je Muhamed njegov poslanik“.

93. Što je tevhid?

Štovanje jednog Boga je ujedno zajednički i pojedinačni čin. Da bi se potvrdila Božja jednota
(tevdih) nužno je biti u skladu sa stvorenim redom i čovječanstvom.
94. Što je salat?

Salat je obred, liturgijski oblik molitve, koji svi muslimani moraju obavljati u određene sate.
Pet je razdoblja za molitvu u jednome danu, i svi se muslimani svijeta u tim trenucima okreću
prema Meki, tvoreći tako imaginarni zatvoreni krug štovanja. Molitva je drugi stup islama.

95. Što je imam?

Imam je muslimanski voditelj molitve.

96. Što je zekat?

Zekat je vjerski doprinos, treći stup islama. Nalaže da se osobno bogatstvo podijeli sa
siromašnima, bolesnima, putnicima…

97. Što je Ramazan (i od čega se sastoji)?

Ramazan (arap.: ‫ان‬QQQ‫رمض‬, Ramaḍān) je deveti mjesec u islamskom kalendaru.To je za

muslimane sveti mjesec jer je u njemu počela Objave Kurana, u mubarek noći Kadra. U tijeku
ramazana muslimanima je zabranjeno ratovanje, a strogo naređen post. Ramazan se dijeli na
tri trećine: prva je Alahova milost – ‫رحمة‬, druga je Alahov oprost – ‫رة‬mm‫ مغف‬a treća je spas
od džehenemske vatre.

98. Što je Id-al-Fitr ili Bajram?

Bajram označava kraj Ramazana, svetog mjeseca posta. Post je četvrti stup islama, i zahtijeva
potpuno suzdržavanje od jela i pića tijekom čitavog mjeseca, od izlaska do zalaska sunca.

99. Što je Hadž?

Hadž je hodočašće u Meku i njenu okolinu, peta od osnovnih dužnosti islamskog vjerskog
života.

100. Što je šerijat i koja su mu četiri glavna izvora?

Šerijat je islamski vjerski zakon, put Božjih zapovijedi. Izvori su mu :

1. Kuran
2. Sunna – predaje o Muhamedovim riječima i djelima
3. Idžma – suglasnost muslimanske zajednice
4. Kijas – zaključivanje iz prva tri izvora
101. U kojih je pet kategorija obično podijeljen šerijat?

Šerijat je podijeljen na :
1. Ono što je Allah naredio
2. Ono što je Allah preporučio ali nije obavezno
3. Ono što je Allah ostavio neodređeno
4. Ono što je Allah otklonio ali ne izričito zabranio
5. Ono što je Allah iozričito zabranio

102. Što predstavlja pojam sunizam, a što šiitizam? Kada i zašto se te dvije grane u
islamu razdvajaju?

Muslimanska zajednica podijeljena je na ortodoksnu većinu, sunite, i šijitsku

manjinu.osnovna je razlika tumačenje Šerijata.

103. Koliko je muslimana u svijetu danas, i gdje žive?

Pretpostavlja se da je trenutno Muslimana oko 2 milijarde. Najbrojnije su muslimanske zemlje

Indonezija te zemlje Bliskog Istoka, a muslimani žive i u sjevernoj Africi i Južnoj Aziji.