REALIZAM I NATURALIZAM U EUROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA

-roman je kao ogledalo koje čovjek prenosi cestom; u njemu ćete vidjeti kako se odrazuje čas nebesko plavetnilo, a
čas blato drumskih kaljuža. (Stendhal, Crveno i crno)
-pisac je tajnik i bilježnik moderne zbilje
-u Rusiji roman zadobiva proročanski karakter kakav on na Zapadu nikad nije imao
-roman postaje vrsta koja nema premca
Književnost realizma
>poetika zrcala
>načela objektivnosti, istinitosti i zbilje
>načelo tipičnosti
Romani tijekom povijesti
-grčki roman: Hariton, Zgode Hereje i Kaliroje, ljubavno-pustolovni roman
-rimski romani: Apulej, Metamorfoze ili Zlatni magarac
-srednji vijek: ljubavni, viteški, pikarski romani, Tristan i Izolda, romani s temom o kralju Arturu i vitezovima okruglog
stola, romani o Aleksandru Velikom i o Troji
-renesansni roman: Cervantes, Don Quijote
-prosvjetiteljski roman: Voltaire, Candide ili Optimizam
-romantizam: J.W.Goethe, Patnje mladg Werthera; M.J.Ljermontov, Junak našeg doba
REALIZAM U ODNOSU NA ROMANTIZAM
Romantizam Realizam (lat. realis-stvaran, istinit)
-trajanje: 1800.-1830. -trajanje: 1830.-1870.
-obilježja: >naglašena osjećajnost -obilježja: >težnja za istinitim prikazivanjem zbilje
>lik je osobit i izdvojen pojedinac >likovi su tipični predstavnici društvenog sloja
>sklonost lirskom izričaju kojem pripadaju
>prevladava proza, osobito roman
HONORÉ DE BALZAC: OTAC GORIOT
Balzac:
>Balzacovo je stvaralaštvo uspješan pokušaj obuhvaćanja ovostranih životnih priča njegova vremena pomoću kojih se
stječe cjelovita slika onodobnoga društva
>napisavši niz romana u kojima se javljaju isti likovi, odlučio ih je povezati u cikluse i tematski klasificirati
>iznimno vješto stvara opise sredine i atmosfere u kojoj se kreću njegovi likovi i koja ih na neki način određuje
>uvjerljivost njegova pripovjedačkoga postupka omogućava čitatelju da postane nevidljivi lik u djelu
-književna vrsta: roman
-vrijeme objavljivanja: roman je objavljen 1835. godine
-tema: društveni i obiteljski odnosi u Parizu početkom 19. st.
-fabule: u romanu pratimo tri fabule: 1.)otac Goriot i njegov odnos prema kćerima, propadanje u društvu
2.)student Rastignac i njegov uspon u društvu
3.)Vautrin i njegovi „poslovi“; značaj i uloga novca u društvu
-predstavnici pojedinih društvenih slojeva: Pansion gđe Vauquer-slika siromaštva i tužnih ljudskih sudbina
Ljudska komedija
Balzacovo djelo zove se Ljudska komedija, a predstavlja ciklus od devedesetak pripovjedaka i romana. Ciklus ima tri
dijela: Analitičke studije, Filozofske studije i Studije iz društvenog života (to je najopsežniji dio Ljudske komedije i tu
spada Otac Goriot). Svoje je djelo Balzac zamislio po uzoru na talijanskog humanističkog pisca Dantea i njegovo djelo
Božanska komedija, koje ima tri dijela: Pakao, Čistilište i Raj te ukupno 100 pjevanja.

Ljudska komedija Božanska komedija

-ciklus pripovjedaka i romana -epski spjev
-realizam (19. st.) -humanizam (14. st.)
zajedničko:
-prikazuje ljudsko društvo -prikazuje zagrobni život
-naziv
-opsežnost
-trodijelna struktura
-cjeloviti zahvat u ljudsko
ponašanje
-ljudske mane i vrline
GUSTAVE FLAUBERT: GOSPOĐA BOVARY
Gospođa Bovary
 roman Gospođa Bovary i do danas je uzor realističnoga pripovijedanja zbog iznimnoga umijeća fabuliranja i
karakterizacije likova (socijalne i psihološke)
 Flaubert najčešće prikazuje sukob pojedinca sa sredinom, u tome sukobu pojedinac biva izgubljen
 u romanu je prikazano i razumijevanje muško-ženskih odnosa
 svojim preciznim nacrtima i brigom za romanesknu strukturu pokazuje težnju da se svrha književnosti nađe u
njoj samoj, u čemu je blizak začetniku modernizma i svome suvremeniku Charlesu Baudelaireu
-književna vrsta: psihološki roman
-tema: žena u malograđanskoj sredini polovicom 19. stoljeća
-značaj: zbog visokog stupnja estetiziranosti izraza djelo se smatra prvim primjerom modernističkoga načina pisanja,
odnosno smatra se remek-djelom moderne proze; djelo je objavljeno 1857. godine (iste godine izlazi i zbirka
pjesama Cvjetovi zla Charlesa Baudelairea, ta se godina smatra početkom modernizma u europskim književnostima)
-kompozicija: struktura triptiha (triptihom se inače naziva slika s trima spojenim dijelovima), tri dijela romana
označuju tri etape Emmina osjećajnog života (očekivanje, iskustvo i razočaranje)
-bovarizam: čovjekova sklonost da se smatra drugačijim nego što jest, simbol čežnje za neostvarivim
Flaubertova odstupanja od realističkoga romana
obilježje realistički roman Flaubert
fabula -pisac gradi jedinstvenu fabulu koja -defabularizacija, bez umjetnog
se temelji na preprekama koje stvaranja zapleta
glavni junak treba svladati na putu
do cilja
kompozicija -temelji se na ekspoziciji, vrhuncu i -struktura triptiha
raspletu
stilski postupci -detaljni opisi -opisi, simbolika, metaforička
značenja, pisac postupa slobodno s
vremenom prilagođujući ga važnosti
koji ima neki događaj za junaka
romana
pripovjedač -u trećem licu -u trećem licu
SAŽETAK: REALIZAM
Teoretičar realizma
Najznačajniji teoretičar realizma je Champfleury sa svojom studijom Realizam, 1857. On ističe kako junak
realističkoga djela mora biti običan i tipičan, a književna slika mora biti svojevrsna fotografska preslika stvarnosti.
Faze francuskog realizma
1.generacija francuskih realista
Stendhal, Crveno i crno
>razvija ideju o književnosti kao zrcalu; glavni je lik Julien Sorel koji je siromašan, ali inteligentan mladić koji želi
ostvariti književni uspjeh
Honoré de Balzac, Otac Goriot, prva pol. 19. st .
>Na početku romana Balzac ističe realističko načelo istinitosti (All is true.)
>Djelo pripada tzv. kritičkom realizmu zbog Balzacove kritičnosti spram društvenih pojava
>Otac Goriot primjer je realističkog romana, a dio je većeg ciklusa pripovjedaka i romana pod nazivom Ljudska
komedija
Visoki ili čisti realizam
Gustave Flaubert, Gospođa Bovary, 1857.
>Kompozicijski, roman ima strukturu triptiha i tematizira životno razočaranje žene seoskoga liječnika-Emme Bovary
>Prema liku Emme Bovary nastao je pojam bovarizma-ljudskoga nastojanja da čovjek bude drugo nego što jest
>Djelo pripada tzv. psihološkom realizmu zbog Flaubertova prodora u psihu glavnih likova
>Gospođa Bovary predstavlja vrhunac realizma, ali defabularizacijom i poimanjem vremena odstupa od poetike
realističkoga romana
ÉMILE ZOLA: THÉRÈSE RAQUIN
Émile Zola
-glavni predstavnik naturalizma u francuskoj književnosti
-njegov prvi naturalistički roman jest Thérèse Raquin
-na zamisao o pisanju ciklusa romana došao je pod utjecajem Balzaca; ciklus njegovih romana zove se Rougon-
Macquartovi, a podnaslov je Društvena i prirodna povijest jedne obitelji za vrijeme Drugog Carstva i obuhvaća 20
romana od kojih su najpoznatiji: Germinal, Jazbina i Nana
-svoju teoriju naturalizma iznosi u djelu Eksperimentalni roman
-godina objavljivanja: 1867.
-književna vrsta: roman
-tema romana: ubojstvo kao način razrješenja ljubavnoga trokuta (ljubavnici ubijaju muža kako bi ostvarili svoju
ljubav)
-glavni likovi: Thérèse i njezin ljubavnik Laurent ubijaju Thérèsina muža (i bratića) Camillea
-stilska obilježja: naturalistički elementi (biološka motivacija likova: Thérèsina majka bila je princeza jednog afričkog
plemena i u njoj je ključala krv njenih predaka)
realističke elemente (tema ubojstva, problematizacija braka iz interesa, život obitelji Raquin u
Parizu šezdesetih godina 19. st.)
romantičarske elemente (ljubavni trokut, duh Camillea koji progoni Thérèse i Laurenta)
-naturalistički pisac kao znanstvenik: za Zolu pisac je znanstvenik koji provodi ekspriment sa svojim likovima
GUY DE MAUPASSANT: NA VODI
Maupassantova novelistika:
može se podijeliti u nekoliko osnovnih krugova:
psihološke novele
novele fabule
lirske novele
novele problema
u mnogim Maupassantovim novelama prepoznajemo biološki fatalizam-uzaludnost stremljenja, ništavost
čovjekovih napora sagledavanih s perspetive smrtnosti
-književna vrsta: novela
-tema: nepredvidljivost rijeke i ljudskoga života
-stilska obilježja: liričnost, mističnost, refleksivnost
SAŽETAK: REALIZAM I NATURALIZAM
-lat. naturalis=prirodan
realizam naturalizam
trajanje 1830.-1870. -javlja se sedamdesetih godina 19.
st. u Francuskoj, a punu afirmaciju
doživljava osamdesetih i
devedesetih godina 19. st.
obilježja -nastoji što uvjerljivije prikazati život -nastoji prikazati život što
uvjerljivije, a osobito njegove ružne i
negativne strane, bez ikakvog
uljepšavanja
predstavnici u francuskoj H. de Balzac, G. Flaubert Émile Zola, Guy de Maupassant
književnosti
Teorija naturalizma
-Autor svojevrsnog manifesta jest Émile Zola sa svojim djelom Eksperimenalni roman
-Zola se oslanja na teoriju miljea Hippolytea Tainea prema kojoj je ljudski karakter proizvod: nasljeđa, sredine i
trenutka u kojem nešto djeluje na pojedinca. Ljudski je karakter, prema Taineu i Zoli, determiniran čimbenicima na
koje pojedinac ne može djelovati vlastitom voljom.
Nedostatci Zoline teorije
znanost (npr. fizika i kemija) književnost

laboratorij (mjesto izvođenja pokusa) pisaći stol romanopisca (mjesto izvođenja pokusa)

pokus ili eksperiment (provodi se s nekom tvari/ pokus ili eksperiment (promišljanje vlastitih ideja i
pojavom u određenim uvjetima) stavljanje fiktivnih likova u neke odnose)

ishod (nepoznat jer ovisi o više čimbenika čije ishod (ovisi o volji čovjeka koji vrši pokus)
međudjelovanje znanstvanik može, a ne mora
predvidjeti)
-Osnovni je, dakle, nedostatak Zoline teorije u činjenici da se piščev postupak s likovima ne može nazvati
eksperimentom jer se čitav pokus odvija u piščevoj glavi
Naturalistički roman
-Zolini suvremenici bili su podijeljenih mišljenja u vezi s npr. ciklusom njegovih romana Rougon-Macquartovi pa su ga
tako neki zvali Homerom modernih vremena, a za druge je njegov ciklus bio dokument nastranog zanimanja za sve
što je prljavo.
NIKOLAJ VASILJEVIČ GOGOLJ: KABANICA
N.V.Gogolj
-->Gogolj se smatra utemeljiteljem ruskoga realizma, njegovo stvaralaštvo pripada ranom realizmu
-->književnik je ukrajinskog podrijetla, u njegovim se prvim novelama još uvijek osjeća duh romantizma
-->groteskni duh i fantastiku spaja s humorom i ironijom, što je stvorilo prepoznatljivo obilježje njegova stvaralaštva
poznato kao smijeh kroz suze
-->u svojim djelima kritički progovara o ruskome društvu i stvara likove malih ljudi koje je društvo zanemarilo zbog
čega Gogolja smatramo i začetnikom modernizma
-->“Svi smo mi izašli iz Gogoljeve kabanice“ navodno je rekao Dostojevski, izrazivši tako važnost Gogoljeva
stvaralaštva za rusku književnost
-godina nastanka: 1841. godina
-književna vrsta: pripovijetka
-tema: sudbina maloga čovjeka, činovnika u svijetu u kojemu su ljudi sve udaljeniji jedni od drugih
-glavni lik: Akakije Akakijevič Bašmačkin
-stilska obilježja: jednostavna fabula, fabula je stepenasta, a pripovijedanje nalik usmenome kazivanju
IVAN SERGEJEVIČ TURGENJEV: ŠUMA I STEPA
I.S.Turgenjev
*Turgenjev je predstavnik razvijenoga realizma
*svojim brojnim putovanjima proširio je poznavanje ruske književnosti u Europi i time utjecao na stvaralaštvo nekih
europskih književnika
*njegov realizam nazivamo i poetskim realizmom
*lirski opisuje ruske pejzaže
*prikazuje ruskoga seljaka i ukazuje na njegove vrline i nadarenost
-tema: teme novele su različite, od opisa ljepote prirode do prikaza teškoga života ruskoga seljaka te prikaza
zanimljivih likova koje pripovjedač sreće tijekom putovanja
-glavni lik: glavni lik je sam pripovjedač-lovac koji zapisuje događaje tijekom svoga boravka u lovu
-stilska obilježja: zbirka se sastoji od uokvirenih novela koje uokviruje pripovjedač-lovac. Subjektivnost i liričnost
naglašeni su pripovijedanjem u prvome licu
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
F. M. Dostojevski
>glavni predstavnik ruskog visokog realizma
>najznačajniji su mu romani: Zločin i kazna, Idiot i Braća Karamazovi
>utemeljio je monološko-asocijativni tip romana (tip modernog romana)
>utemeljio je moderni roman izražavajući stanje svijesti svojih junaka unutarnjim monolozima i prikazima njihove
podsvijesti opisima snova
-vrijeme objavljivanja romana: 2. pol. 19. st.
-književna vrsta: moderni roman (unutarnji monolozi); zbog poniranja u svijest i podsvijest glavnog lika možemo
govoriti i o psihološkom romanu; zbog ideja koje se obrađuju u romanu-zločin, kazna, grijeh, pravda, pravo- roman
možemo nazvati i romanom idejom; djelo nije kriminalistički roman (iako postoji zločin, zločinac, istraga, rješenje i
priznanje, od kriminalističkog romana razlikuje se po tome što u ovom romanu zločinca znamo već na početku);
roman možemo nazvati i društvenim romanom jer daje sliku ruskoga društva sredine 19. st.
-kompozicija: roman ima šest dijelova i epilog
-motivacija: socijalno-psihološka
-mjesto i vrijeme radnje: Sankt-Peterburg, šezdesete godine 19. stoljeća
LAV NIKOLAJEVIČ TOLSTOJ: ANA KARENJINA
L. N. Tolstoj
 uz Dostojevskoga najznačajniji ruski realistički pisac
 njegove književne postupke karakterizira analitički pristup ruskome društvu i sudbini pojedinca u takvome
društvu
 pripovijedanje mu je dinamično i uvjerljivo
  u nekim romanima primjenjuje modernistički postupak tehnike struje svijesti
-književna vrsta: roman u četiri dijela, roman ima obilježja društvenog romana, ljubavnog i obiteljskog
-moto romana: „Osveta je moja i ja ću je vratiti“ (citat iz Biblije)
-mjesto i vrijeme radnje: Rusija, 70-e godine 19. stoljeća, u Moskvi i u Sankt-Peterburgu te na ladanjima ruskoga
plemstva
-fabula: paralelne fabule (Ana-Vronski; Kitty-Levin)
-ideja: preko dviju fabularnih linija Tolstoj suprotstavlja dvije sredine: seosku i gradsku. U seoskoj su sredini
patrijarhalni odnosi, moralnost, iskrenost, mir, a u gradskoj: nemoral, nezadovoljstvo i lažni moral visokoga društva.
Tolstojeve su simpatije na strani neiskvarenog seoskog života. Istodobno, preko Levinova nastojanja da unaprijedi
život na selu, Tolstoj iznosi svoje viđenje ruskoga sela i mogućnosti njegova napretka, ali i Levinovu potragu za
smislom života i ljubavi, propitivanja osobne religioznosti i sl.
SAŽETAK: REALISTIČKI I MODERNI ROMAN
U razdoblju realizma roman postaje središnja književna vrsta koja na tom mjestu ostaje do danas.
Oblikovanje realističkog romana
>Pisac prikuplja građu iz zbilje, uočava društvene probleme kojima pristupa analitički i prikazuje ih objektivno. Za
njega važno je načelo istnitosti, odn. predanosti neposrednom iskustvu i opažanju. Kako bi ostavio dojam uvjerljivosti
i proveo načelo istinitosti, pisac uvodi u djelo pripovjedača u 3. licu koji je sveznajući i koji pripovijeda čitatelju i ono
što lik ne zna, što zamišlja i što sluti.
>Realistički roman tako ima fabulu, likovi su socijalno i psihološki okarakterizirani, opisuje se njihov život ili dio
njihova života u određenoj sredini i u određenom vremenu. Osim pripovijedanja, česti su opisi. Tijek fabule u pravilu
je kronološki, iako može biti i povratka u prošlost kako bi se objasnile neke reakcije likova ili neke situacije.
Realistički i moderni roman
Obilježja Realistički roman Moderni roman (Zločin i kazna)
fabula postoji fabula defabularizacija- fabula se prekida brojnim
digresijama i u unutarnjim monolozima
fragentiranost fabule
likovi socijalno psihološka karakterizacija likova naglasak je na psihološkom proživljavanju
glavnoga junaka, filozofska motivacija,
podsvjesna motivacija
pripovjedač pripovjedač je u trećem licu, objektivni odustajanje od pouzdanog pripovjedača,
pripovjedač višestruko interpretiranje događaja
stilska obilježja kronološki tijek fabule kronološki tijek fabule prekida se brojnim
digresijama, unutarnjim monolozima, esejistička
obilježja romana
REALIZAM I NATURALIZAM
Faze ruskog realizma
1. Rani realizam -> 40-e godine 19. st.
->Rani ruski realizam naziva se i grotesknim realizmom. Glavni je predstavnik Nikolaj Vasiljevič
Gogolj. O njegovu utjecaju na ruske pisce govori izjava Fjodora Mihajloviča Dostojevskog:
„Svi smo mi izašli iz Gogoljeve kabanice“. Kojom ukazuje da su ruski realisti učili od Gogolja
kako pisati.
2. Razvijeni realizam --> 50-e i 60-e godine 19. stoljeća
-->Glavni je predstavnik Ivan Sergejevič Turgenjev koji se smatra glavnim predstavnikom
poetskoga realizma koji uz socijalnu i psihološku karakterizaciju likova donosi poetski
opis prirode i pejzaža. Ivan Sergejevič Turgenjev autor je zbirke novela Lovčevi zapisi
kojima je djelovao i na hrvatskog realističkoga pisca Ksavera Šandora Gjalskog.
Visoki ili psihološki realizam ---> 70-e i 80-e godine 19. st.
--->Nastaju djela koja označavaju vrhunac ruskog realizma, ali i začetak modernizma
zbog novih književnih postupaka u tim djelima. Fjodor Mihajlovič Dostojevski,
Zločin i kazna: psihološki roman u kojem se prikazuju psihološka stanja studenta
Raskoljnikova nakon ubojstva stare lihvarice. Motivacija za zločin je filozofska:
Raskoljnikov se smatra neobičnim čovjekom koji ima pravo na zločin da bi
promijenio svijet. Na kraju shvaća da je time ubio i samoga sebe. Međutim,
doživljava se unutarnje uskrsnuće zahvaljujući vjeri i ljubavi kojima će ispuniti život.
---->Lav Nikolajevič Tolstoj autor je romana Ana Karenjina. Glavna junakinja napušta
obitelj zbog ljubavnika. Društvena osuda i izolacija te vlastite unutarnje dvojbe i
nemiri dovode je do tragičnoga kraja.