Ponavljanje gradiva: Od riječi do rečenice

SAMOSTALNI ČLANOVI: PREDIKAT, SUBJEKT, OBJEKT I PRILOŽNA OZNAKA

NESAMOSTALNI ČLAOVI (uvijek se dodaju imenicama): ATRIBUT I APOZICIJA

SAMOSTALNI REČENIČNI ČLANOVI

Predikat je središnji rečenični dio, koji nije ovisan o drugim rečeničnim dijelovima, nego se drugi rečenični
dijelovi uvrštavaju u rečenicu po gramatičkim svojstvima predikata.
Predikati se dijele na glagolske i imenske.
Glagolski je predikat glagol: Idem u prodavaonicu., On je brzo trčao.

Glagolski predikat može biti:

- jednostavni: Djeca bi jela povrće. Čitamo knjigu.
- složeni: Svi su uspjeli ispraviti ocjene.
- višestrukosloženi: Mogli smo početi donositi odluke.

Imenski se predikat sastoji od oblika glagola biti (spone ili kopule) ili glagola koji označuje da se subjektu
što pripisuje (npr. postati, osjećati se) i imenske riječi: Danas sam dobro., Ana je djevojčica.

Rečenice u kojima nema predikata zovu se neoglagoljene (bespredikatne) rečenice. Takva je

rečenica Vatra!, u kojoj se podrazumijeva predikat gori.

ZADATCI ZA UTVRĐIVANJE ZNANJA

1. Odredi predikat u sljedećim rečenicama, a onda odredi je li predikat glagolski ili imenski.
a) Vraćamo se odmah.
b) On se sam nazivao umjetnikom.
c) Naš je rezultat najbolji.
d) Ne želim se početi bojati prijetnji.
e) On se pravi pametnim.
f) Odlučio je pokušati platiti račun.

2. Odredi je li predikat jednostavan ili složen.

a) Uvijek je nasmijan.
b) Želio bih kupiti novi romobil.
c) On će doći kući.
d) On uopće nije razmišljao o posljedicama.

Subjekt je rečenični dio koji označuje ono o čemu je riječ u rečenici.

Subjekt može biti izrečen i neizrečen.
- izrečeni subjekt: Ana mi se sviđa.
- neizrečeni subjekt: Sviđa mi se. (neizrečeni subjekt ona)

Službu subjekta najčešće imaju imenske riječi: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi. Službu subjekta
mogu imati i neki spojevi riječi i infinitiv.

Rečenice u kojima se predikatom izriče radnja koja nema vršitelja zovu se besubjektne rečenice. Takve su
rečenice Opet kiši. Sniježi cijeloga dana. Doznaje se da će doći sutra.

Subjektni skup čini subjekt (S) sa svojim dopunama, atributom (At) i apozicijom (Ap).
ZADATCI ZA UTVRĐIVANJE ZNANJA
Odredi subjekt i predikat u zadanim rečenicama.
a) Sutra se djeca vraćaju s izleta.
b) Taj nam se činio najbolji.
c) Još su četvorica ostala na nogometnom igralištu.
d) Djeca su nemarna.
e) Pismonoše su donijele pismo.
f) Došla su im unučad.

Objekt je rečenični dio kojim se izriče predmet radnje. Mjesto objektu u rečenici otvara glagolski
predikat. Objekti se dijele na izravne (bliže) i neizravne (dalje).

Izravni objekt označuje predmet na kojemu se radnja vrši. Izravni objekt može biti u:
- akuzativu bez prijedloga: Natoči mi vodu.
- u genitivu, ali tada je uvijek zamjenjiv s objektom u akuzativu: Natoči mi vode.

Neizravni objekt može biti u: genitivu koji se ne može zamijeniti akuzativom, dativu, akuzativu s
prijedlogom, lokativu i instrumentalu.
U rečenici može biti i više objekata, npr. Marko je Ani kupio bilježnicu.

Objektni skup čini objekt (O) sa svojim dopunama – atributom (At.) i apozicijom (Ap.).

ZADATCI ZA UTVRĐIVANJE ZNANJA

1. Odredi predikat i objekt u sljedećim rečenicama.
a) Svaki dan pratim vijesti u medijima.
b) Postupio je nepravedno jučer prema njoj.

2. Odredi je li objekt izravni ili neizravni.

a) Zatvorile su vrata.
b) Odrekao se svoje plaće.
c) Svaki su dan putovali vlakom.
d) Vikendom smo brali trešnje u voćnjaku.
e) Pomogao je baš njemu.

Priložna je oznaka rečenični dio koji izriče različite okolnosti u kojima se vrši radnja označena predikatom.
Mjesto priložnoj oznaci u rečenici otvara i glagolski i imenski predikat.

VRSTE PRILOŽNIH OZNAKA: mjesta, vremena, načina, uzroka, namjere, posljedice, pogodbe,
dopuštanja, društva, količine, sredstva.
Ispuni tablicu!
Vrsta priložne oznake Pitanja na koja odgovara Primjer
PO MJESTA .......... Krenuli su na izlet.

.......... Kada? Otkad? Dokad? ..........

PO NAČINA .......... Brzopleto sam odgovorio.

PO UZROKA .......... ..........

.......... Radi čega? S kojom namjerom? Radi bolesti je zatvoreno.

PO KOLIČINE .......... Pao je nekoliko puta.

PO SREDSTVA Čime? ..........

 .......... S kim? Pjevao sam s Dunjom.

.......... S kojom posljedicom? ..........

PO POGODBE .......... ..........

.......... Unatoč čemu? ..........

NESAMOSTALNI ČLANOVI
Atribut i apozicija dopune su imenicama.
Atribut je dopuna imenici (koji? čiji? kakav?)
a) PRIDJEVNI – pridjev, zamjenica, broj (Taj drugi sretni dječak.)
b) IMENIČNI – imenica (razgovor telefonom, buket ruža, pjev ptica, haljina od svile)

Apozicija je imenica koja dopunjuje drugu imenicu i slaže se s njom u rodu, broju i padežu (Pisac, slikar i
kritičar Matko Peić nam je zanimljiv.)

ZADATCI ZA UTVRĐIVANJE ZNANJA

U sljedećim rečenicama odredi atribut i apoziciju.
Izbornik Blažević vodio je našu nogometnu reprezentaciju.
Grad Koprivnica priređuje renesansni festival.
Jučer smo kupili ovogodišnje jabuke.
Novi učenik Marko svidio se cijelomu razredu.

Sažetak

1. REČENICA → skup riječi kojima prenosimo potpunu obavijest

2. Gramatičko ustrojstvo rečenice:

a) samostalni dijelovi: predikat, subjekt, objekt, priložne oznake
b) nesamostalni rečenični dijelovi: atribut, apozicija (imenske dopune)
c)
Atr. Ap. S P Atr. O POM
Naš prijatelj Marko svira staru gitaru u garaži.
SUBJEKT PREDIKAT
(tko? što?)

vršitelj radnje; najčešće imenica ili zamjenica u
N (Marko svira gitaru.; On svira gitaru.)
1) SKRIVENI SUBJEKT → poznat iz konteksta
(Sviramo gitaru. - MI)
2) BESUBJEKTNA REČENICA → vršitelj radnje je
nepoznat, teško izreciv (Izostavlja se.; Grmi.)
jezgra rečenice (ostvara mjesto drugim
samostalnim rečeničnim dijelovima
1) GLAGOLSKI - izrečen glagolom (Marko svira
gitaru.)
2) IMENSKI - gl. BITI (spona/kopula) + imenska
riječ
(Marko je dječak/naš/prvi/dobar).
 GLAGOLSKE DOPUNE: objekt, priložne oznake IMENSKE DOPUNE: atribut, apozicija
OBJEKT ATRIBUT

→ predmet gl. radnje → dopuna imenici (koji? čiji? kakav?)

a) IZRAVNI (u A bez prijedloga) c) PRIDJEVNI – pridjev, zamjenica, broj (Taj
b) NEIZRAVNI (u kojem kosom padežu – G, D, drugi sretni dječak.)
L, I) d) IMENIČNI – imenica (razgovor telefonom,
buket ruža, pjev ptica, haljina od svile)

PRILOŽNA OZNAKA APOZICIJA

→ okolnosti gl. radnje (mjesta, vremena, načina, → imenica koja dopunjuje drugu imenicu i slaže se
količine, uzroka, namjere, pogodbe) s njom u rodu, broju i padežu (Pisac, slikar i kritičar
Matko Peić nam je zanimljiv.)

Sintagma
Podsjetnik i zadatak za domaću zadaću