UVOD U GRADITELJSTVO

2.kolokvij

1. KONSTRUKCIJE
Konstrukcije su organizirani skup međusobno povezanih dijelova građevine sposoban da
nosi sam sebe i da preuzima djelovanja i prenosi ih na tlo.
 građevine u kojima su konstrukcije dominantan dio, nazivamo KONSTRUKCIJAMA
 nosive konstrukcije – nose sebe i preuzimaju druga opterećenja
o sastavni dijelovi su nosivi elementi – greda, luk, ljuska, okvir…
 nenosive konstrukcije – nose sebe, ali ne preuzimaju druga opterećenja
o npr. pregradni zid

PODJELA:
1. prema materijalu (betonske, drvene, kamene, metalne, spregnute)
o spregnute – povezivanje dva različita materijala u jednu cjelinu
(povećavanje nosivosti, npr. armirani beton)
2. prema načinu građenja (monolitne, montažne, polumontažne, zidane, kombinirane)
3. prema namjeni (mostovi, tornjevi, dimnjaci, neboderi, stadioni, hale, elektrane…)

POKAZATELJ LAKOĆE KONSTRUKCIJE (g/p):

 g/p = vlastita težina konstrukcije/ korisno opterećenje
 što je g/p manji, konstrukcija je lakša
 teške konstrukcije (g/p veći od 1)
 lagane konstrukcije (g/p manji od 1)
MOSTOVI:
Most je građevina koja prometnicu prevodi preko zapreke (druge prometnice, vode…).
PODJELA:
1. gredni (max raspon 330 m)
o glavni nosivi element – GREDA
o prijenos opterećenja savijanjem
2. lučni (max raspon 552 m)
o glavni nosivi element – LUK
o prijenos opterećenja tlačnim silama
3. ovješeni (max raspon 1104 m)
o glavni nosivi element – ZATEGA
o prijenos opterećenja vlačnim silama
4. viseći (najveći raspon od 1991 m – most Akashi Kaikyo, Japan, 20.stoljeće)
o glavni nosivi element – UŽE
o prijenos opterećenja vlačnim silama
VISOKE KONSTRUKCIJE (dominantna djelovanja bočne sile od vjetra i potresa): tornjevi,
dimnjaci, jarboli i neboderi

Najviša izvedena građevina na svijetu je Burj Khalifa, Dubai, 2010.godine (828 metara).
 tlocrt je slovo Y (uspješno odupiranje vjetru)

TORNJEVI:
Tornjevi su inženjerske konstrukcije naglašene vertikale, izgrađene na relativno skučenoj
osnovi.
 PODJELA PREMA NAMJENI: vodotornjevi, svjetionici, rashladni tornjevi,
telekomunikacijski tornjevi, silosi…
 tijelo tornja može biti punostijeno ili rešetkasto, a materijali su beton i čelik
 zbog velike visine, potrebni su stabilni temelji (temeljenje na kružnim ili prstenastim
temeljnim pločama, temeljenje geotehničkim sidrima koja preuzimaju momente
prevrtanja)
DIMNJACI:
Dimnjak je građevina obično kružnog poprečnog presjeka koja služi za odvođenje plinovitih
ostataka izgaranja u više slojeve.
 zašiljene ili cilindrične konstrukcije s jednom ili više cijevi u presjeku
 od materijala se danas koristi AB ili čelik (ranije opeka)
 tehnologije građenja: klizna, podizna
JARBOLI:
Jarboli su rešetkaste ili cilindrične konstrukcije pridržane čeličnim kabelima koji najčešće
služe kao odašiljači.
 zbog velike visine i vitkosti, postoji velik utjecaj vjetra na konstrukciju zbog čega su
nužna pridržanja čeličnim kabelima usidrenim u tlo
 varijante pridržanja: samostojeći jarboli, jarbol na drugoj samostojećoj građevini
(toranj, neboder)
 varijante odašiljača: cijelo tijelo je odašiljač, antena na vrhu jarbola
NEBODERI su visoke višekatne građevine.
STADIONI:
Stadion je sportska po pravilu otvorena građevina s velikim terenom i velikim amfiteatralnim
gledalištem. (održavanje sportskih natjecanja, igara, priredbi…)
 prema otvorenosti mogu biti: potpuno otkriveni, djelomični natkriveni, potpuno
natkriveni, s pomičnim krovom
 konstrukcijska rješenja za natkrivanje: gredni i rešetkasti, betonske ljuske, lučni i
okvirni sustavi, pneumatski sustavi, zavješeni sustavi
HALE:
Hale su građevine s velikim zatvorenim ili poluotvorenim prostorima zaštićenim od
atmosferskih utjecaja.
 namjena: industrijska proizvodnja, skladište, tržnice, prodajni centri, izložbe…
 materijal: AB, drvo, čelik, kombinirani materijali

NAFTNE PLATFORME:
 namjena: bušenje morskog dna na pučini, smještaj
radnika,crpljenje/preradba/distribucija nafte ili prirodnog plina
 mogu biti fiksne (učvršćene za dno) ili plutajuće (plutaju uz osiguran stalan položaj)
 tipovi naftnih platformi:
1) nepokretne (na mjestima gdje je predviđena dugotrajna upotreba
2) na vlačnim nogarima (usidrene u dno s vertikalnom čeličnom užadi koja
vlačnim djelovanjem eliminiraju vertikalno pomicanje)
3) polupotopljene plutajuće (mogu se pokretati i fiksirati punjenjem i
pražnjenjem balastnih rezervoara)
ELEKTRANE I INDUSTRIJSKI POGONI su kompleksi koji sadržavaju građevine različitih tipova.
 2. PROMETNICE
CESTE
Cesta je prometna građevina, smišljeno izgrađena u prostoru i namijenjena kretanju
cestovnih vozila.
 autoceste, državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste
 AUTOCESTE
o isključivo za promet motornih vozila
o dvije fizički odvojene kolničke trake za promet iz suprotnih smjerova sa po
najmanje dvije prometne trake
o bez raskrižja s poprečnim cestama ili željezničkim/tramvajskim prugama u
istoj razini
o prva „autocesta“ – rimski Appianski put
o prva suvremena autocesta – Njemačka, 1921.
 prve ceste sa suvremenim betonskim i asfaltnim kolničkim zastorima počinju se
graditi krajem 19. i početkom 20. st.
 prema vrsti prometa: ceste za motorni promet i ceste za mješoviti promet
 prema konfiguraciji terena: ceste u ravnici, brežuljkastom terenu, brdovitom i
planinskom terenu, ceste u usjeku i ceste na nasipu

Projektiranje ceste:
I. pretfaza
 definira se strateški položaj i pružanje ceste te bitne točke (dvije točke koje
želimo spojiti prometnicom i ostale točke kroz koje prometnica prolazi)
II. geometrijsko projektiranje trase
 inženjersko vođenje trase kako bi ona bila efikasna i sigurna
 količine nasipa moraju otprilike odgovarati količinama iskopa
III. strukturalno projektiranje
 cesta mora biti dovoljno velika da prihvati određen broj vozila u određenom
vremenskom periodu prije nego što je treba rekonstruirati
Elementi ceste:
1) stacionaža
 udaljenost bilo koje točke na trasi od početka trase mjereno po osi ceste
2) os ceste
 geometrijski se sastoji od pravaca, krivina i kružnih lukova
 prolazi sredinom kolnika i njome je definiran tlocrt prometnice
3) niveleta
 presječnica vertikalne plohe koja prolazi kroz os ceste s gornjom površinom
kolnika
Poprečni presjek ceste:
1) kolnik
 ploha namijenjena prometovanju vozila na cesti
 ukupna širina sastoji se od jednog, dva ili više voznih trakova
2) rubni trak
 osigurava rub kolnika od oštećenja i pridonosi sigurnosti prometa
 širina mu ovisi o predviđenoj brzini kretanja vozila
3) bankina
 od zbijenog zemljanog materijala neposredno uz rubni trak
 osigurava bočnu postojanost i služi za postavljanje prometne signalizacije
4) kolnička konstrukcija
 prenosi prometno opterećenje na posteljicu (završni dio nasipa)
 sastoji se od slojeva različitih materijala
5) donji ustroj
 dio koji obuhvaća sve dijelove do posteljice
 radovi na donjem ustroju: uklanjanje grmlja i drveća, iskopi, izrada nasipa…

TUNELI:
Podzemne prometne građevine u obliku cijevi čiji krajevi završavaju na površini terena.
 grade se na mjestima terenske zapreke koju nije isplativo zaobići, a prijelaz preko nje
značio bi smanjenje kvalitete prometa
 zahtjevni za izvedbu

ČVORIŠTA:
Točke na kojima se dvije ili više cesta križaju, isprepliću, spajaju ili razdvajaju.
 složen zadatak kod projektiranja prometnice
 često podrazumijevaju izvedbu mostova za razdvajanje prometa u više razina
(nadvožnjaci i podvožnjaci)

ŽELJEZNICE
Prometni sustav koji podrazumijeva prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj
metalnoj podlozi – tračnicama.
 Stephensonova parna lokomotiva omogućila je širenje željeznice diljem Britanije i
svijeta i takav transport postao je dominantan zemljani transport sve do izuma aviona
i automobila
 1960. počinju se pojavljivati brze željeznice
ŽELJEZNIČKI KOLODVOR
  izgrađen željeznički pogon gdje se vlakovi po pravilu zaustavljaju da bi ukrcali ili
iskrcali putnike i teret
GRADSKE ŽELJEZNICE:
a. TRAMVAJ (električno željezničko vozilo za gradski prijevoz, čiji se električni motor
napaja preko kontaktne električne mreže; u prošlosti konjski tramvaji)
b. METRO (podzemna brza gradska željeznica, tračnice pod naponom i često obložene
gumom kako bi se smanjila buka)
 prednosti – velika prijevozna moć i kapacitet, potpuno odvojeno od ostalih
oblika prometa u gradu
c. S-BAHN (velike brzine i visoka efikasnost, sinkronizirani vozni red za gušći promet,
električne lokomotive i vrata vagona u nivou platforma za putnike)
SUPER BRZE ŽELJEZNICE:
 putnički vlakovi koji prometuju znatno većim brzinama (iznad 200 km/h) od
standardnih vlakova
 u Japanu razvijen magnetski lebdeći vlak (kreće se na jednoj tračnici koja inducira
magnetsko polje na kojem vlak lebdi; jedini otpor je zrak jer nema trenja s podlogom)
SUVREMENE ŽELJEZNICE:
PREDNOSTI:
1) energijski najštedljiviji oblik zemljanog transporta (minimalno trenje kotača i
tračnica, potrebno manje energije za prijenos iste težine tereta u odnosu na cestovni
promet, tračnice i veznici ravnomjerno raspodjeljuju teret na podlogu)
2) jedan od najsigurnijih načina transporta
3) zahtjeva manje prostora za prijenos tereta u odnosu na cestovni promet

ŽELJEZNIČKA PRUGA:
Izgrađena kopnena prometnica namijenjena odvijanju željezničkog prometa.
 širina pruge predstavlja poprečni razmak između tračnica (standardna širina je 1435
mm)
 DONJI ŽELJEZNIČKI USTROJ
o element pruge kojim se stvara završna ravna površina na koju naliježe gornji
ustroj i koji mora preuzimati sva stalna i prometna opterećenja
o geotehničke građevine (usjeci, nasipi, tuneli) i konstrukcijske građevine
(mostovi, podvožnjaci, pothodnici)
 GORNJI ŽELJEZNIČKI USTROJ (neposredna podloga za kretanje željezničkih vozila)
o kolosijek (dvije paralelne tračnice s poprečnim gredama koje ih drže na fiksnoj
udaljenosti i one mogu biti drvene, betonske ili čelične)
o tračnica (trak od valjanog čelika posebnog presjeka; s podlogom se spaja pomoću
pričvrsnog pribora vijčanog tipa)
 o pragovi i zastor, križišta i skretnice, okretaljke i prijenosnice
 uzdužno povezivanje – zglobna veza ili zavarena kontinuirana veza

PLOVNI PUTOVI
Obilježene kontinentalne ili morske vodene površine po kojima se sigurno gibaju plovila.
2 SUSTAVA:
1) morski plovni putovi (obuhvaća oceane, mora, morske pojaseve/kanale)
2) unutarnji plovni putovi (rijeke, kanali, jezera; prirodno ili umjetno stvoreni)
o umjetno produbljivanjem i uređivanjem korita rijeka,
prokopavanjem kanala
VODNI PUT - dio unutarnjih voda na kojem se obavlja plovidba, klasificiran i otvoren za
plovidbu
PLOVNI PUT - dio vodnog puta propisane dubine, širine, trase i drugih mjera koji je uređen,
obilježen i siguran za plovidbu
rkm = riječni kilometar (udaljenost na vodnom toku od ušća)
LIJEVA I DESNA OBALA VODNOG PUTA određuje se kretanjem od izvora prema ušću.
KRITERIJI ZA SUVREMENI PLOVNI PUT:
1. dovoljna širina plovnog puta da omogući nesmetano kretanje najvećeg broda
koji tu prometuje
2. dovoljna dubina veća od najvećeg gaza broda
3. ne smije imati izvedene mostove koji su niži od najvišeg očekivanog broda
4. ne smije imati zapreke (brzace, vodopade) ili je potrebno omogućiti zaobilazni
put kanalima

AERODROMI/ZRAČNE LUKE
AERODOROM - određena površina na kopnu ili vodi (uključujući objekte, instalacije i
opremu) namijenjena za korištenje u cijelosti ili dijelom za dolazak, odlazak i kretanje
zrakoplova na zemlji
Aerodromi otvoreni za javni zračni promet nazivaju se zračne luke.
Prema namjeni postoje civilni (putnički terminali), vojni (obrambene građevine, boravak
vojnika) i mješoviti aerodromi.
  prije su se koristile travnate ili vodene površine, ali povećanjem težine i veličine
zrakoplova počinju se koristiti površine s kolničkim konstrukcijama
ODLIKE AERODROMA:
1) kategorija (stupanj opremljenosti i vidljivosti za slijetanje zrakoplova)
2) klasa (vrsta kolničke konstrukcije; deformabilnost i ostala obilježja)
3) kodna skupina (referentna duljina uzlijetanja i očekivana vrsta zrakoplova)
ZRAČNA STRANA NA AERODROMU (operacije zrakoplova)

 uzletno-sletna staza, vozne staze, staze za zaustavljanje i sigurnosne površine,

stajanka, dio terminala
ZEMALJSKA STRANA NA AERODROMU (operacije putnika i tereta)

 terminali, pristupne prometnice i parkirališta, objekti kontrole letenja, objekti zračnih

prijevoznika, objekti za održavanje ZL, skladišta goriva

RAZVITAK CESTA U HRVATSKOJ

1) ANTIKA; RIM (gusta mreža cesta)
2) SREDNJI VIJEK (u 13.stoljeću oživljavanje prometa – sjever jug; Senj je važno čvorište)
3) TURSKA I AUSTRO-UGARSKA (turska vlast, putovi napušteni i bez prometa, otežan
razvoj cesta; Karolinska, Jozefinska i Lujzijanska cesta)
 Karolinska (prva cesta u HR s kamenom podlogom koja probija planinsku
barijeru) – KA-RI
 Jozefinska (dosta miniranja, kolnik od grubo obrađenih kamenih ploča,
odvodnja) – KA-SENJ
 Lujzijanska (povezivanje Beča s morem)
4) SUVREMENA MREŽA AUTOCESTA (autocestovna mreža Hrvatske cca 1300 km)
 uzdužno – Jadranski koridor, koridor Save
 poprečno – sjeverni Jadran-Dunavska regija, srednji Jadran- srednja Europa,
južni Jadran- Dunavska regija
 3. HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE

Građevine koje služe reguliranje, upotrebu, obuzdavanje i općenito gospodarenje vodnim

snagama.

BRANE
Građevine izvedene preko doline ili rijeke radi zadržavanja ili zahvaćanja vode, zadržavanja
nanosa ili odlaganja jalovine.
Podjela:
1) prema materijalu i strukturi (drvene, nasute, zidane, betonske, čelične, raščlanjene)
2) prema statičkom sustavu (gravitacijske – vlastitom se težinom odupire tlaku vode,
lučne – opterećenje se prenosi na mjesta gdje je brana oslonjena,uske doline s
dobrim uvjetima temeljenja, kombinirane)
3) prema veličini (velike – brane više od 15 m i ostale)
4) prema namjeni (osiguravaju vodovodnu mrežu, poboljšavaju uvjete plovidbe,
omogućuju generiranje električne energije, stvaranje područja za rekreaciju)
5) sedlaste (zaštita od izlijevanja), suha (zaštita od poplava), preljevna…
HIDROELEKTRANE
Sustavi koji energiju vode pretvaraju u električnu energiju.
Dijelovi:
1) zahvat (ulazni uređaj i brana; zahvaćanje vode u prirodi i priprema za uporabu)
2) dovod (dovodi vodu do strojarnice)
3) strojarnica (prostorija u kojoj su smješteni strojevi za pretvaranje vodene u el. en.)
4) odvod (vraća vodu u prirodu)
Vrste:
1) pribranske (koncentracija pada ostvaruje se u vodotoku gradnjom brane; slobodno ili
pod tlakom)
2) derivacijske (pad se ostvaruje derivacijom odnosno vođenjem voda posebnim
građevinama mimo prirodnog vodotoka)
Hidroelektrane u Hrvatskoj: HE Kraljevac, HE Orlovac
LUKE
Prirodno ili građevinama zaštićeni akvatorij dovoljne dubine s izgrađenim i neizgrađenim
obalama i njemu namjenski pridružen teritorij s prometnicama, zgradama, postrojenjima i
uređajima namijenjenim prekrcaju i skladištenju tereta, pristajanju, zaštiti, održavanju i
popravku brodova.
Podjela prema namjeni:
1) teretne (promet materijalnim dobrima; opći ili specijalizirani teret)
2) putničke (putnički i turistički promet i prijevoz automobila)
3) industrijske (dopremanje goriva ili sirovina za proizvodnju)
4) posebne (vojne, ribarske, zaštitne, rekreacijske)

Marina je specijalizirana luka koja pruža jahtama siguran vez, dobru opskrbu i udobnost na
kopnu.
Dijelovi luke:
1) obala (neizgrađena i operativna – za prekrcaj putnika, tereta i vozila)
2) akvatorij (zaštićena vodna površina za pristup obali i vezivanje brodova; manevarski,
operativni ili pričekni)
3) bazen (dio akvatorija omeđen molovima, operativnom obalom i lučkim manevarskim
akvatorijem; prihvat 2-10 brodova)
4) skladište (prikupljanje, zadržavanje i doradba lučkog tereta; trgovačka, tranzitna)
5) lukobrani (građevine u moru koje štite lučki akvatorij od valova i nanosa)
 glavni (štiti luku od najjače valne nepogode i okomit je na njezin smjer) i
sekundarni (štiti luku iz smjera koji nije pokriven glavnim i oblikuje ulaz u lučki
akvatorij)
 prema konstrukciji: tipa nasip, tipa zid, složeni

VODOOPSKRBA
Skup građevina i naprava za dovod i raspodjelu vode od nalazišta do potrošača.
Dijelovi:
1) izvorište i vodozahvat (voda se zahvaća iz izvorišta i odvodi prema potrošaču)
2) glavni dovodni cjevovod (dovodi vodu do objekta za poboljšavanje ili spremu)
3) građevine za poboljšavanje vode (postižu se dobra svojstva pitke vode)
4) vodospremnik (pohrana vode, čelične ili betonske, podzemne ili nadzemne, potrebno
ostvariti dovoljan volumen za max dnevnu količinu vode + voda za gašenje požara)
5) glavni opskrbni cjevovod (vodi vodu do razdjelne mreže, cijevi okruglog presjeka i
većeg profila)
6) razdjelna mreža (razgranata, mrežna, prstenasta)
Vrste vodoopskrbnih sustava:
1) gravitacijski (vodosprema se nalazi na većoj nadmorskoj visini od krajnjih potrošača
pa voda dotječe na cijelom sustavu isključivo pod tlakom zbog djelovanja sile teže)
2) tlačni (pritisak i distribucija vode u cijevima ostvaruje se crpkama)
3) kombinirani (primjenjuje se najčešće)

ODVODNJA
Sustav građevina i mjera za uklanjanje otpadnih voda iz naselja, njihovo pročišćavanje i
ispuštanje u prijamnik.
1) kanalizacijska mreža (sustav odvodnje otpadnih, oborinskih ili potencijalno štetnih
tekućina kroz podzemne kanale; sprečavanje širenja zaraznih bolesti)
2) odvodnja s prometnica (prihvat oborinskih voda slivnicima, njezino vođenje
kanalizacijom i propuštanje u recipijente)
3) odvodnja s poljoprivrednog zemljišta (voda se prihvaća s površine i pušta u
recipijente)
4) pročišćavanje otpadnih voda (proces smanjenja onečišćenja do mjere kada su one
neopasne za zdravlje čovjeka i okoliš)
 mehaničko, kemijsko, biološko
 primarno (uklanjanje ulja, masnoća, pijeska; sedimentacija), sekundarno
(smanjenje udjela bioloških nečistoća; stvara se opna od gljivica i bakterija
koje se hrane otpadom) i tercijarno (povećanje kvalitete; dezinfekcija)
5) odvodnjavanje mulja (uklanjanje vode iz mulja, smanjuje se volumen pa i troškovi)
 4. KAKO NASTAJE GRAĐEVINA

Sudionici u gradnji:
1. INVESTITOR (u njegovo se ime gradi građevina, osigurava sredstva i određuje
uvjete)
2. PROJEKTANT
 ovlašteni arhitekt ili inženjer
 projekt mora ispunjavati propisane uvjete, biti u skladu s lokacijskom
dozvolom, ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu
 PROJEKTANTSKI TIM – uz inženjere (geodeti, prometaši, konstrukteri)
može sadržavati arhitekte, konzultante (strojarstvo, ekologija,
elektronika), ekonomiste i tehnologe
 uloga tima je proučavati projektni zadatak, ponuditi varijante, razraditi
dokumentaciju, dati detaljne upute izvođaču
 MONODISCIPLINARAN PRISTUP (različite struke donose pojedine odluke)
 MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP (svi sudionici sudjeluju ravnopravno;
smanjenje troškova)
3. IZVOĐAČ (osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini)
4. NADZORNI INŽENJER (provodi stručni nadzor građenja za investitora – radovi u
skladu s projektom, kontrola količine i kvalitete ili u ime pravnih tijela vlasti –
građevina na odgovarajućem mjestu, ima sve suglasnosti i dozvole)
5. REVIDENT (kontrola projekta)

Sudionici se angažiraju putem javnog natječaja ili direktne nagodbe.

FAKTORI IZGRADNJE:
1. OSNOVNI CILJEVI GRADNJE (graditi dobro i kvalitetno – građevina ispunjava
potrebu i trajna je, graditi na vrijeme i uz optimalan trošak)
2. DOKUMENTACIJA ZA IZVODITELJA (tip konstrukcije, vrsta, količina i kvaliteta
materijala, zahtjevi i uvjeti ispitivanja)
3. ZAKON O GRADNJI (mora se osigurati zdravlje i sigurnost onih koji grade, koriste,
održavaju i u konačnici uklanjaju građevinu, moraju se eliminirati rizici)
FAZE:
1. PERIOD PRIJE IZGRADNJE
 postojanje potrebe i izrade studija
o odabiranje lokacije gradnje, definiranje početne procjene, planova i programa
gradnje; naručitelj se odlučuje za gradnju ili odustaje od nje
o IZRADA STUDIJE (opis onoga što se gradi, gdje se gradi i zašto se gradi,
okvirne specifikacije materijala i konstrukcija, zahtjevi opterećenja,
ograničenja vezana za trajanje i troškove)
o STUDIJA OPRAVDANOSTI (definira se koncepcija građevine te na temelju
provedenih istražnih radova analiziraju uvjeti i opravdanost njene izgradnje)
o STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ (ocjenjivanje prihvatljivosti projekta s obzirom
na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša tijekom pripreme
projekta)
 razmatranje okvirnih varijanti
o analizira se više varijanti kako bi projektant utvrdio količine materijala i
radova za procjenu troškova
o posjeta lokacije, skupljanje informacija o lokaciji i okolišu, kontaktiranje
lokalnih uprava
 izrada projekta
o IDEJNI PROJEKT (idejna rješenja i tehnički opisi materijala i dijelova
konstrukcije, preporuke za daljnju razradu)
o GLAVNI PROJEKT (detaljni nacrti, proračuni i količine, dokumentacija za
izvođače, plan zaštite na radu – prolazi kontrolu revidenta i temelj je za
dobivanje građevinske dozvole)
o IZVEDBENI PROJEKT (izvodi se na temelju prihvaćenog glavnog projekta,
završni proračuni, izrada planova armature – on sadrži sve upute za gradnju)
o INTEGRACIJA POSTUPKA PROJEKTIRANJA I GRADNJE (potrebno znanje,
iskustvo i shvaćanje problematike i postupaka svih faza gradnje; potrebno
uzeti u obzir lokalne čimbenike i dostupnost resursa)

2. PERIOD IZGRADNJE
 izvedba građevine
o odabir izvođača
o organizacija gradnje (pripremni radovi, instalacije, oprema, strojevi,
energenti)
o početak radova (potrebni su redoviti izvještaji; Građevinski dnevnik,
Građevinska knjiga, isporučenje Situacije)
o nadzor izvedbe i inspekcije
o kontrolna ispitivanja
o koordinacije među svim sudionicima gradnje
  predaja gotove građevine investitoru
o Projekt izvedenog stanja
o Projekt održavanja (održavanje, sanacije, adaptacije)
o probno opterećenje, tehnički pregled
o izdaja uporabne dozvole

5. GOSPODARENJE GRAĐEVINAMA
Skrb o građevinama od najranije faze planiranja i koncipiranja, preko projektiranja i gradnje
do postupanja s građevinom tijekom cijela njezina uporabnog vijeka.
TRAJNOST GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA
Sposobnost posjedovanja zahtijevane razine sigurnosti (preuzima vanjska djelovanja) i
uporabljivosti (udovoljava namjeni) u određenom razdoblju (vrijeme u kojem mora
ispunjavati određene zahtjeve) pod utjecajem pretpostavljenih uzročnika.
 tijekom vremena svojstva konstrukcije se smanjuju, a zahtjevi za konstrukciju
povećavaju
 oštećenje nastaje kao posljedica nedovoljne posvećenosti trajnosti u projektu
(potrebna bolja koncepcija, konstruiranje detalja i materijal) ili u građenju (potrebna
bolja kontrola kvalitete) te neredovitog održavanja (čišćenje, ličenje, sanacije,
rekonstrukcije)
SUSTAV GOSPODARENJA GRAĐEVINAMA
CILJ je održati održati odgovarajuću razinu uporabljivosti i nosivosti građevine tijekom
projektiranog uporabnog vijeka uz minimalne troškove.
SVRHA je osigurati podlogu i pružiti pomoć u odlučivanju kada i kako intervenirati na
konstrukciji kako bi se očuvala funkcionalnost građevine, odnosno poboljšala svojstva i
stanje konstrukcije.
AKTIVNOSTI:
 pregledi (uočavanje promjena i oštećenja, pregled sigurnosti i djelotvornosti)
 ocjena stanja (kvantifikacija postojećeg stanja, omogućuje rangiranje građevina
prema prioritetima popravka)
 analiziranjem baze podataka određuju se potrebe, predviđanje budućeg stanja,
varijante, troškovi
ISPITIVANJA:
 nerazorna (dinamička ispitivanja, termografija, ultrazvuk…)
 razorna (uzimanje uzoraka)
 6. ODRŽIVI RAZVOJ

ODRŽIVOST
Sposobnost trajnog ostvarenja ravnoteže procesa ili stanja u nekom sustavu.
3 stupa održivosti:
1. ekološka (zaštita dobara, ekosustava i ljudskog zdravlja; recikliranje)
2. ekonomska (zajednička dodatna vrijednost, održavanje, troškovi životnog
vijeka, pouzdanost)
3. socijalna (zadovoljstvo, zapošljavanje)
Težnja na stvaranju održivog globalnog društva (poštovanje prirode, ekonomska pravda,
kultura mira).
NAČELA ODRŽIVOSTI
 smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, podzemnim metalima i mineralima
 smanjiti ovisnost o kemikalijama i ostalim neprirodnim tvarima
 smanjiti posezanja u prirodi
 zadovoljiti ljudske potrebe pravedno i učinkovito
ODRŽIVI RAZVOJ je razvoj koji zadovoljava potrebe bez ugrožavanja mogućnosti budućih
generacija za zadovoljavanjem njihovih vlastitih potreba.
 povijesni razvoj
o Carl von Carlowitz, 1713. (uzgojne metode za povećanje produktivnosti šume)
o 1992., UN konferencija o razvoju i okolišu (utjecaj socijalno-ekonomskih aktivnosti
čovjeka na okoliš; potrebno uravnotežiti te aktivnosti s ekološkim interesima)
o 2015., UN donosi Program za održivi razvoj do 2030. (17 ciljeva – bez siromaštva, bez
gladi, kvalitetno obrazovanje, radna ravnopravnost, odgovorna potrošnja i
proizvodnja…)
 Europski zeleni plan
o postizanje održivosti gospodarstva EU (prelazak na čisto kružno gospodarstvo,
zaustavljanje klimatskih promjena, obnova biološke raznolikosti i smanjenje
onečišćenja)
SEKTOR GRADITELJSTVA U ODRŽIVOM RAZVOJU
 ogroman utjecaj na cjeloukupno gospodarstvo
 građevinski produkti imaju dug životni vijek pa se greške u razvoju proizvoda
(mogućnost reciklaže) primjećuju s velikim zakašnjenjem
 pokazatelji negativnih utjecaja na okoliš – potrošnja dobara, vode i zemljišta,
primarna energija, emisije, ekotoksičnost i toksičnost za ljude
 analiza životnog ciklusa – definirati proces, baze podataka za indikatore,
funkcionalne jedinice
Ekonomska održivost
 cilj je minimizacija troškova u cijelom životnom vijeku, uzimajući u obzir kvalitetu i
zahtjeve vlasnika i optimizaciju troškova životnog vijeka
 ako investitor i krajnji korisnik nisu ista osoba, dolazi do razlike u zanimanju za
troškove (investitoru su u cilju što manji troškovi proizvodnje, a korisniku niski
troškovi upravljanja)
Principi održivog planiranja građevine
 planiranje prema zahtjevima održivosti za nove građevine
 jasna struktura planerskog tima
 izbjegavanje promjena planova
 prilagođavanje trajnosti građevnih materijala
 odabrati materijale prema mogućnosti njihova uklanjanja i recikliranja

7. PROPISI I NORME
Propisima i normama uređuje se ponašanje sudionika u gradnji i nadležnih državnih službi te
se normiraju određena tehnička rješenja.
Počeci normizacije – stare civilizacije Babilona i Egipta. (u početku predmeti, a kasnije pisani
dokumenti kojima su dogovorene određene mjere)
Sustav propisa uređuje prava, dužnosti i odgovornosti u nekom području ljudske djelatnosti.
 početak zakonodavstva – Hamurabijev zakonik
 Rimski zakon 12 ploča
 STATUTI PRIMORSKIH GRADOVA
o Korčulanski (najstariji naš pravni zbornik; organizacija života na otoku i
u gradu Korčuli)
o Dubrovački (urbana svijest – organizacija prostora; širina parcela i
ulica, odnos javnih i privatnih površina, stubišta i balkona)
o Brački, Splitski, Trogirski…

POČETAK SUVREMENIH PROPISA I NORMI 19.ST.

 problemi koji nastaju kada nema normi – različite širine željezničkih pruga, različiti
spojevi vatrogasnih cijevi; ugrožavanje ljudi i materijalni gubitci
 prve norme u području građevinarstva – norme za izmjere opeke, kvalitetu i
ispitivanje cementa, isporuka željeznih konstrukcija mostova i visokih zgrada
1857. – Red građenja za zemaljski glavni grad Zagreb (urbanističke smjernice, stabilnost,
zaštita od požara)
1903. - Naputak za izvedenje mostnih konstrukcija iz armiranog betona
PROPISI I NORME U GRADITELJSTVU
Skup dokumenata kojima se uređuje kako graditi.
 pravila i koji se odnose na definicije i klasifikaciju proizvoda, specifikacije materijala,
ponašanja ili procesa, kvantitativni i kvalitativni opisi proizvoda i usluga
 propisana minimalna prihvatljiva razina sigurnosti građevine!
 cilj je osigurati sigurnost i udobnost života čovjeka (kvaliteta proizvoda, red i
praktičnost, dosljednost, zaštita okoliša)

Uvode se poboljšanja nakon katastrofalnih događanja. (požari, potresi…)

Danas se norme donose KONSENZUSOM u sklopu NORMIRNIH TIJELA.
Hrvatski sabor donosi propise i zakone u područjima gradnje, prostornog uređenja,
građevinske inspekcije, energetske učinkovitosti i drugo.
TEMELJNI ZAHTJEVI – ZAKON O GRADNJI
 mehanička otpornost i stabilnost
 sigurnost u slučaju požara
 sigurnost i pristupačnost tijekom upotrebe
 zaštita od buke
 higijena, zdravlje i okoliš
 gospodarenje energijom i očuvanje topline
 održiva uporaba prirodnih izvora
TEHNIČKI PROPISI ZA GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE
 norme za projektiranje, norme specifikacija, norme metoda ispitivanja
 za projektiranje se koristi eurokod
 EUROKOD je europska tehnička specifikacija (norma) za projektiranje konstrukcija i
njihovih dijelova – podijeljen je u 10 dijelova (specifikacija)
 uloge eurokoda:
o isti kriterije i postupci projektiranja za ostvarenje bitnih zahtjeva
o isto razmatranje i razumijevanje projektiranja između investitora, korisnika,
projektanata, proizvođača materijala i drugih sudionika
o olakšati razmjenu usluga u EU
o olakšati promociju i korištenje konstrukcijskih elemenata te opreme u EU
o isti temelj za istraživanje i razvoj građevinarstva
o izrada istih pomagala i programa
o povećati konkurentnost građevinskih pouzeća i proizvođača u svijetu

Danas propisi definiraju ponašanje, svojstva i minimalnu razinu otpornosti konstrukcije;

omogućena primjena bilo kojih kombinacija materijala i izvođenja.
FIDIC UGOVORI (opći uvjeti ugovora vezanih za građenje)
o građevinski projekti financirani od strane međunarodnih financijskih organizacija, u
infrastrukturnim projektima sufinanciranih sredstvima iz strukturnih i investicijskih
fondova Europske unije…
OPĆI TEHNIČKI UVJETI ZA RADOVE na cestama ili u vodnom gospodarstvu
o propisuju uvjete izvedbe pojedinih vrsta radova u realizaciji projekta izgradnje cesta
ili izgradnje, rekonstrukcije i održavanja vodno gospodarskih građevina

8. ETIKA INŽENJERSKOG POZIVA

Etika inženjerskog poziva pripada polju primijenjene etike koja istražuje i postavlja standarde
za inženjerske obveze prema javnosti, investitorima, zaposlenicima i struci.
2 osnovna problema:
1. moralne dileme i odluke s kojima se susreću pojedinci i organizacije u
inženjerskom poslu
2. pitanja o moralnosti ponašanja, karaktera, ideala i odnosa pojedinaca i
organizacija uključenih u tehnologijski razvitak
Najčešći izvori neslaganja u obavljanju inženjerskog posla proizlaze iz različitih očekivanja,
shvaćanja i mišljenja o realnom stanju stvari među projektantima, izvođačima, investitorima
i drugim sudionicima.
Osnovni cilj razmatranja etike inženjerskog poziva odrediti moralne norme i obaveze te
prava koja vrijede za sve inženjere pojedince i organizacije koje sudjeluju u obavljanju
inženjerskog posla.
ETIČKI KODEKS ZA INŽENJERE

 utvrđuje se skup načela i pravila kojih su se ovlašteni inženjeri građevinarstva, članovi

Hrvatske komore inženjera građevinarstva, DUŽNI PRIDRŽAVATI pri obavljanju
poslova u okviru svoje struke
 KODEKS STRUKOVNE ETIKE - NAČELA
o uvažavanje tehnoloških unapređenja
o pružanje samo onih usluga za koje su akademski i stručno obrazovani
o doprinos ugledu profesije
o podržavanje sigurnosti i zdravlja u obavljanju dužnosti
o izbjegavanje sukoba interesa
o stalno stručno usavršavanje
  kodeks strukovne etike sadrži odredbe za odnos prema klijentima, kolegama,
naručiteljima, tijelima vlasti i komori, odredbe za nedopuštene veze u poslu,
ponašanje u javnosti, reklamiranje…
PRIMJERI ODREDBI

 vezano za klijente
o poštovanje i čuvanje tajnosti informacija dobivenih za vrijeme pružanja usluga
te neotkrivanje informacija o klijentu drugim stranama
o neprihvaćanje bilo kakve izravne ili neizravne naknade za sebe ili druge osobe
koje bi mogle ugroziti interes klijenta
 vezano za kolege
o prilikom preuzimanja posla koji već obavlja drugi ovlašteni inženjer, inženjer
je dužan poštovati autorska prava i upute te tražiti suglasnost za svaku
promjenu u realizaciji projekta
o inženjer može slobodno izraziti kritiku tuđih projektnih rješenja, ali ona mora
biti javna, obrazložena i činjenično utemeljena
o ne smiju pred investitorom radi konkurencije iznositi negativne kritike na
račun drugog inženjera
 vezano za vlast
o za dobivanje posla, ne smiju zloupotrijebiti poznanstva osoba koje obavljaju
javnu dužnost

9. OSOBITI DOMETI U GRADITELJSTVU

VREDNOVANJE NEKOG GRADITELJSKOG POTHVATA MORA OBUHVAĆATI:

 funkciju koju mora zadovoljiti

 vrijeme u kojem je ta građevina nastala
 njezine estetske osobine
 njezine konstrukcijske iskorake
Vrednovanje u okvirima vremena

 Piramide (najveći spomenik i dostignuće te civilizacije)

 Koloseum (sjedišta koja se koso spuštaju prema borilištu; sličnost s današnjim
stadionima)
 Aja Sofija (sagrađena za samo 5 godina, prva kupola na pandantivima; dojam lakoće)
 Most Brooklyn (prvi most s glavnim nosivim užetom od čeličnih žica, rekordni rasponi
tog vremena)
 Hooverova brana (tada najviša brana; elektrana, vodoopskrba, navodnjavanje)
Vrednovanje u okvirima estetike

 neophodna je težnja autora za oblikovnim i strukturalnim iskoracima

  problemi su nedostatak edukacije u području estetike i interesa za vizualnu kvalitetu
te štednja u početnoj fazi planiranja vremena i sredstava
 2 pristupa – zanemarivanje estetske crte i prihvaćanje proračunskog
optimuma/pretjeran angažman koji rezultira čudnim besmislenim konstrukcijama
 potrebne su detaljne konstrukcijske analize, oblikovne brige i savjetovanja sa
stručnjacima
 uspješni primjeri: Most preko Korane u Slunju, Grad umjetnosti i znanosti u Valenciji

Vrednovanje u okvirima konstrukcijskih dometa

 povećanje raspona konstrukcija ostvaruje se nakon dobro razrađenih koncepata:

o razvoj novih materijala
o postojanje adekvatnog zadatka
o adekvatna tehnička rješenja
o odgovarajuća ekonomska snaga
 konstrukcijski iskoraci najvidljiviji u području mostogradnje

SVJETSKA ČUDA
1. ANTIČKO DOBA
 Keopsova piramida u Gizi (gradnja trajala 20 godina; visoka 138,8 metara)
 Viseći babilonski vrtovi (vrtovi zasađeni na stepenastoj piramidi s 4
stepenice)
 Zeusov kip u Olimpiji (drvena struktura s izrezbarenim dijelovima visine 13
metara; obložen zlatnim pločicama, a oči kipa od dragog kamenja)
 Artemidin hram u Efezu (prvi grčki hram od mramora impresivnih izmjera)
 Mauzolej u Halikarnasu (gradnja trajala 10 godina, oštećen u potresu)
 Kolos s Rodosa (brončana skulptura visoka 35 metara; gradnja 12 godina,
srušen u potresu)
 Aleksandrijski svjetionik na otoku Farosu (3 cjeline – prve dvije
kvadratnog i osmerokutnog oblika od vapnenačkih blokova, a najviši dio
od granitnih stupova; visok oko 130 metara)
2. SREDNJI VIJEK
 Stonehenge (kromleh; djelo naroda koji su bili štovatelji Sunca)
 Koloseum (sva 3 antička stila odozdo prema gore prema redu nastajanja)
 Katakombe Kom el Shoqafa u Aleksandriji (niz ukopanih podzemnih
stepenica, hodnika i grobnica ispunjenih kipovima i predmetima koji su u
helenističko doba služili za pogrebne obrede)
 Kineski zid (najveća građevina svijeta, ukupna duljina 8850 kilometara)
 Aja Sofija
 Kosi toranj u Pisi (zvonik romaničke katedrale, vrh nagnut 4 m u odnosu
na temelje)
  Porculanski toranj u Nanjiangu (pagoda visine 79 m, od porculanskih
opeka s pokrovom od zlata)
3. 20. STOLJEĆE
 Panamski kanal (82 km dug umjetni plovni put, visinska razlika 28 metara,
kroz prevodnice brodove vuku električne lokomotive)
 Projekt Zuiderzee i Delta u Nizozemskoj
 Empire State Building (neboder New Yorka, 102 kata, nosiva čelična
konstrukcija)
 Golden Gate Bridge (viseći most od čelika na lokaciji jakih vjetrova i morskih
struja; rekordnog tadašnjeg raspona)
 CN toranj (komunikacijski i turistički toranj; šesterokutni AB stup koji se
sužava prema vrhu)
 brana i hidroelektrana Itaipu (najveći godišnji proizvođač električne struje u
svijetu)
 eurotunel ispod La Mancha (prokopan u sloju metamorfnih stijena, 2
odvojene tunelske cijevi povezane poprečnim tunelskim cijevima)

SVJETSKA ČUDA MOSTOGRADNJE

 most kopno-otok Krk (2 lučna mosta, ukupan prijelaz 1429 m; metoda konzolnog
građenja lukova formiranjem rešetke)
 most Wanxian (preko rijeke Yangtze, AB luk s krutom armaturom)
o kruta armatura je u prvoj fazi samonosiva prostorna rešetkasta čelična
konstrukcija od čeličnih cijevi, a nakon izvedbe rešetkaste konstrukcije cijevi
su ispunjene betonom što povećava nosivost i krutost luka (betonski presjek)
 most Firth of Forth (prevodi 2 željeznička kolosijeka)
 most Lupu (raspon 550 m; najveći raspon lukova sandučastog poprečnog presjeka;
lukovi povezani poprečnim vjetrovnim spregovima)
 most Akashi Kaikyo (most najvećeg raspona na svijetu)
 most Tatara
 most Sutong (ovješeni most, pilon A oblika)

VELIKI PRIJELAZI
To su mostovi ili kombinacije mostova i tunela koji služe za prelazak prepreka dugih od
nekoliko km do nekoliko desetaka km.

 povezivanje otoka Honshu i Shikoku u Japanu

 Veliki Belt na sjeveru Europe
 most Donghai u Kini
 povezivanje Južnokorejskih otoka s kopnom
 povezivanje Italije i Sicilije
 10. DOSEZI HRVATSKOG GRADITELJSTVA
Smještena na križanju različitih prometnih putova, mjesto miješanja kultura, civilizacija i
religija – građevine raznih stilističkih obilježja.
Jadransko more najekonomičnija ruta prometna ruta između Europe i Istoka.
POVIJESNO KULTURNA OSTAVŠTINA
Period Rimskog Carstva

 Amfiteatar u Puli (među 6 najvećih rimskih amfiteatara; eliptičan tlocrt)

 Dioklecijanova palača (i njezin vodovod)
Srednji vijek

 crkva sv. Donata u Zadru (predromanička crkva visoka 27 m; izvanredna akustika)

 Šibenska katedrala (Juraj Dalmatinac; isklesani kameni dijelovi u cjelinu složeni
naknadno)
 grad Dubrovnik (izvrsno očuvane kamene gradske zidine, tvrđave, palače,
ljetnikovci, brojne crkve i mostovi; na UNESCO-ovom popisu Svjetske baštine)
 Veliki Tabor (vlastelinski grad–dvorac utvrda; 4 široke polukružne kule)
 Varaždin (starogradska tvrđava i jedna od najstarijih gradskih vijećnica u Europi)
 utvrda u Slavonskom Brodu (tvrđava vaubanovskog sustava)
18.-20. stoljeće

 HNK u Zagrebu (remek-djelo neobaroka)

 Zagrebačka katedrala (najveća hrvatska sakralna građevina; obnova u
neogotičkom stilu nakon potresa)
 đakovačka katedrala sv. Petra
 Tounjski most (jedan od najznamenitijih starih kamenih mostova u HR; 2 kata)
 most preko Like u Budaku (3 polukružna otvora; više puta oštećivan i obnavljan;
kasnije izvedena prednapeta betonska konstrukcija)
 most preko Like u Kaluđerovcu
 most preko Kupe u Sisku
 most preko Like u Kosinju (jedan od oblikovno najuspjelijih mostova projektiranih
i sagrađenih u HR)
 Savski most u Zagrebu

 Stari Maslenički most

 most Morine kod Šibenika
 stari most na Savi i Uni kod Jasenovca
 most Rječina
 pješački most na Dravi u Osijeku
U mostogradnji se ističu Milivoj Frković i Kruno Tonković. Grade se čelični rešetkasti
standardizirani mostovi.
Osobita dostignuća mostogradnje na području rekordnih raspona, novih konstruktivnih
koncepcija i oblikovnih vrijednosti.

 most preko potoka Lomost u Ogulinu (prva prava AB građevina kod nas)
 mostovi Krune Tonkovića (naš najveći mostograditelj)
o most preko Krke u Skradinu, Most slobode u Zagrebu, most preko Korane u
Slunju, Jankomirski most u Zagrebu
o nadvožnjak na Ulici Grada Vukovara

Veliki jadranski AB lučni mostovi

 Šibenski most (raspon 246 m)

o luk građen betoniranjem odsječaka u čeličnoj skeli koja je zategama bila
sidrena u upornjaku na kraju mosta te je premještana pomoću plovne dizalice
 Paški most (raspon 193 m)
o modificiran postupak u odnosu na Šibenski most (zatege se sidre izravno u tlo;
umjesto visokih pilona kao na Šibenskom mostu, kosina zatege omogućena
pomoću jarmova)
 Krčki most
o 2 AB luka
o konzolna montažna gradnja, formiranje rešetke – rekordni raspon od 390 m

POSLIJERATNA OBNOVA
Detaljno razrađena rekonstrukcija i obnova u ekonomskom i građevinskom inženjerskom
pogledu.
Kategorizacija oštećenja:
1. stabilnost nije narušena
2. uništeni prozori i oštećeno krovište
3. krovište potpuno oštećeno, pukotine na zidovima
4. konstrukcijski sistem teško oštećen
5. neki nosivi zidovi uništeni, horizontalni elementi oštećeni
6. kuća potpuno uništena
Obnova treba biti u skladu s tradicionalnim oblicima gradnje, ali se treba držati standarda
današnjice i suvremenih pravila.
IZGRADNJA MREŽE AUTOCESTA
Mreža autocesta strateški je preduvjet razvitka države, ekonomskog rasta i priključka na
europsku prometnu mrežu.
Od 2001. do 2010. godine intenzivna gradnja autocesta u Hrvatskoj.
Prilikom izgradnje autocesta potrebno je uzeti u obzir zaštitu kulturne baštine, zaštitu
prometa od djelovanja vjetra, omogućavanje prirodnih migracija životinja, krajobrazno
uređenje uz cestu…
Dostignuća: Maslenički most na autocesti A1, most Kamačnik, most Mirna, most Gacka, most
preko Rijeke Dubrovačke, most preko rijeke Drave kod Belišća, most kopno-otok Čiovo…

IZGRADNJA PROMETNE INFRASTRUKTURE

 novi terminal Zračne luke Zagreb (višedimenzionalan pristup; glavna zgrada

natkrivena čeličnom rešetkastom konstrukcijom fluidne forme)
 most preko Save u Martinskoj Vesi (isključivo pješački promet)
 most Pelješac
o čvrsta veza između kopna (Klek) i poluotoka Pelješca u svrhu povezivanja i
razvitka Dubrovnika i cijele hrvatske najjužnije županije
o dimenzijama i značajem daleko najveći i najsloženiji graditeljski projekt u
Hrvatskoj i jedan od najvećih u Europi
o nakon puno razmatranih varijanti, dobivena građevinska dozvola za ovješene
varijante