Zmaj

Benjamina
Franklina

Benjamin West
“Benjamin Franklin
izvlači struju iz neba”,
1816.
• Zmaj je aerodinamični objekt napravljen od
drveta i papira ili nekog tankog materijala.
• Uže, kojim je zmaj privezan, omogućava da se
njegov let kontrolira sa zemlje.
• Pokreću ga zračne struje i vjetrovi.
• Nastao je u Kini prije oko 3000 godina.
• Postoji zapis iz 200. godine pr. Kr. u kojem se
spominje zmaj kojeg je koristila kineska vojska
pri osvajanju carske palače.

•Zmaj je letio preko zidina palače, a onda se

mjerila duljina užeta i na osnovu tog podatka
proračunavala duljina podzemnog tunela koji je
vodio do unutrašnjosti palače.
• Postoji i legenda o jednom kineskom generalu
koji je oko 200. godine pr. Kr. koristio
zmajeve u borbi .
On je jednog maglovitog jutra
na velikog zmaja postavio
svirača i pustio da zmaj leti
iznad protivničkih trupa.
Svirač je svirao melodiju koja
je neprijateljske vojnike
podsjetila na rodni kraj, te su
svi ostavili oružje i krenuli
svojim domovima.
• Pretpostavlja se da su se zmajevi
koristili i u ribolovu tako da se za
rep zmaja vezao mamac a onda se
zmaj puštao da leti iznad vodene
površine.

Kitefishing u
Indoneziji
Ribolov uz pomoć zmaja (kitefishing) se i danas
koristi. Uloga zmaja je u tome što stalno pokreće
mamac pa se tako postiže dojam da je mamac živ,
te ga ribe grabežljivice brže spaze i napadnu.
• Osim za mjerenje
velikih udaljenosti i za
ribolov, zmaj se u
davna vremena
koristio i za
testiranje vjetra,
signalizaciju i za brzu
komunikaciju pri
vojnim operacijama.
• U nekim zemljama kao što su Afganistan, Pakistan i
Indija, vrlo su popularne borbe zmajevima.
• Uže za koje je vezan zmaj, oblaže se staklenom
prašinom, pa tako kad je zbog vjetra napeto, postaje
oštro poput oštrice noža.
• Borba se sastoji u tome da se sasječe užad protivničkih
zmajeva, te se na taj način protivnika eliminira iz igre.
• Danas se zmajevi koriste za zabavu i
rekreaciju, a u pojedinim zemljama postoje i
festivali zmajeva koji okupljaju entuzijaste i
ljubitelje zmajeva iz svih krajeva svijeta.

Festival zmajeva u
Festival zmajeva u Washingtonu
Ahmedabadu (Indija)
(SAD)
• U 18. stoljeću zmaj se počeo koristiti i u
znanstvenim eksperimentima, kao i u
predviđanju vremenskih prilika.
• Zmajevi su pomogli znanstvenicima da otkriju i
objasne aerodinamičke principe koji su se
koristili pri izradi prvih aviona.

Jedna od najpoznatijih
priča u vezi zmaja je
priča o Benjaminu
Franklinu i njegovom
električnom zmaju.
• Benjamin Franklin (1706. -
1790.) je bio američki
znanstvenik i političar.
• Poznat je po tome što je
izumio gromobran.
• Otkrio je tok i
karakteristike Golfske
struje.
• Osnovao je prvu
javnu knjižnicu u Americi.
• Benjamin Franklin je intenzivno
proučavao elektricitet tijekom 18.
stoljeća.

• Najpoznatiji je njegov pokus sa

letećim zmajem, kada je dokazao da
munja ima električnu prirodu.

• On je zakvačio zmaja za mokro uže,

na čijem je drugom kraju bio
zavezan metalan ključ.
• Pustio je zmaja da leti visoko baš u
vrijeme kada je bila grmljavina.

• Iz ključa su počele izlaziti iskre, što je

bio dokaz da se zmaj naelektrizirao pod
utjecajem oblaka.
• On je zaslužan za
otkriće gromobrana -
otkrio je da visoke šipke
sa oštrim vrhovima mogu
provoditi struju iz groma
u zemlju.
• Zmaj kojeg je Benjamin Franklin puštao među
olujne oblake ima oblik jednog geometrijskog
lika.

• U pitanju je deltoid.

• Glavno svojstvo ovog lika

su njegove
okomite dijagonale.
• Deltoid je geometrijski lik
koji spada u četvorokute.
• Sastoji se od dva
jednakokračna trokuta sa
zajedničkom osnovicom.
• Otuda i njegov naziv - on
izgledom podsjeća na dva
slova delta grčkog alfabeta.
• delta - Δ
 Površina četvorokuta
s okomitim dijagonalama
 d c
d1
d?2 d1 · d2
a d2 b P= P = ?
2

d?1

Uočimo dijagonale... Množi li se u ovoj formuli ono

Koji smo lik dobili? Pravokutnik.
Opiši što se dogodilo. što je okomito?
Koja je formula zaDa, površinu
množe tog
se pravokutnika?
dijagonale,
Gornji lijevi trokut se udvostručio i zarotirao.
(Pazi na oznake!)
a one
Ppravok. = d1su
∙ dokomite.
Što se sad dogodilo? 2

Kakva
Svi je površina
trokuti početnog četverokuta u odnosu
su se udvostručili.
na površinu cijelog pravokutnika?
Je li se time udvostručila i površina cijelog Na pola manja.
četverokuta?
Koja je onda formula Je.za površinu početnog četverokuta?
Zaključili smo: d
d1
c

a d2 b
• Površinu četvorokuta s okomitim
dijagonalama računamo po formuli:
d1 · d2
P=
2
• U četvorokute s okomitim dijagonalama spadaju:

- deltoid
- kvadrat Na sve njih
možemo primijeniti
- romb gornju formulu!
• Koja osobina povezuje kvadrat, romb i deltoid?
Dvije i dvije susjedne
• Okomite dijagonale! stranice su jednake (ne
• Po čemu se razlikuju ti likovi? moraju biti sve četiri).
Jednake stranice, ali
kutovi ne moraju biti
Jednake stranice i pravi.
svi kutovi pravi.
 d1 · d2 Primijenimo tu formulu na četverokute
P=
2 za koje ona vrijedi:

kvadrat

a Ima li kvadrat okomite dijagonale?

d d
Ima!
a Vrijedi li onda za njega gornja formula?
d·d
P= Vrijedi!
2
Kako ćemo označiti dijagonale?
(Jesu li jednake?)
Kako za njega glasi gornja formula?
 d1 · d2 Primijenimo tu formulu na četverokute
P=
2 za koje ona vrijedi:

kvadrat

a Koju formulu za površinu kvadrata

d d
znamo od prije?
a
d·d P = a·a
P=
2
Koju od ovih dviju formula trebamo koristiti u zadacima?
Ovisi što je zadano.
Ako je zadan a, koristit ćemo formulu P= a·a ,
d·d .
a ako je zadan d, koristit ćemo formulu P=
2
 d1 · d2 Primijenimo tu formulu na četverokute
P=
2 za koje ona vrijedi:

kvadrat

a Koju formulu za površinu kvadrata

d d
znamo od prije?
a
d·d P = a·a
P=
2
A ako su zadani i a i d ?
Tada je svejedno koju ćemo formulu koristiti -
obje vode do istog rješenja!
Provjeri to za zadaću na jednom kvadratu!
 d1 · d2 Primijenimo tu formulu na četverokute
P=
2 za koje ona vrijedi:

romb

Ima li romb okomite dijagonale?

d1 d2 a
Ima!
a
Vrijedi li za njega gornja formula?
d 1 · d2
P= Vrijedi!
2
Kako ćemo označiti dijagonale?
(Jesu li jednake?)
Kako onda za njega glasi gornja formula?
 d1 · d2 Primijenimo tu formulu na četverokute
P=
2 za koje ona vrijedi:

romb

Koju formulu za površinu

d1 d2 a va a
romba znamo od prije?
a a
d 1 · d2 P = a ∙ va
P=
2
Koju od ovih dviju formula trebamo koristiti u zadacima?
Ovisi što nam je poznato...
A ako nam je poznato sve?
Onda je svejedno koju formulu koristimo - obje vode
do istog rezultata.
 d1 · d2 Primijenimo tu formulu na četverokute
P=
2 za koje ona vrijedi:

Deltoid - četverokut kojem su dvije i dvije susjedne

stranice jednako duge
a a
d1 Jesu li njegove dijagonale okomite?
d2 Jesu!
b b
Kako ćemo označiti dijagonale?
(Jesu li jednake?)

d1 · d2 Kako glasi formula za površinu?

P=
2
Ponovimo formule za površine
svih četverokuta...
 pravokutnik kvadrat paralelogram

b a va
d d b
a a a
P = a·b P = a·a P = a · va
d·d
P =
2
romb deltoid
trapez a a
d1va d a
2 c d1
a d2
d v b b b
P = a · va
a
d1 · d2 (a+c) · v d1 · d 2
P= P= P=
2 2 2
 KRAJ

Istražuju se elektrane za proizvodnju električne

energije uz pomoć zmajeva.
 Autorice prezentacije:

Jelena Volarov Antonija Horvatek

OŠ Đorđe Krstić OŠ Josipa Badalića
Beograd Graberje Ivanićko
Republika Srbija Republika Hrvatska
volarovj@ikomline.net http://public.carnet.hr/~ahorvate/

ahorvatek@yahoo.com
Ovaj materijal možete koristiti u nastavi, tj. u radu s učenicima.
U istu svrhu dozvoljeno je mijenjati ga i prilagoditi svojim potrebama.

Za svako korištenje materijala koje nije rad s učenicima, npr. za

objavljivanje materijala ili dijelova materijala u časopisima,
udžbenicima, na CD-ima..., za korištenje na predavanjima,
radionicama..., potrebno je tražiti i dobiti dozvolu autora, te vezano
uz objavu materijala navesti imena autora (ako dozvolu dobijete).

Ukoliko na bilo koji način koristite materijale, bit će nam drago

čuti povratne informacije, Vaše primjedbe, komentare...

Antonija Horvatek
Matematika na dlanu
http://www.antonija-horvatek.from.hr/