VELEUILITE U RIJECI POSLOVNI ODJEL

KARMEN ULJAT

Moja razmiljanja o znaaju i ulozi elektronikog poslovanja na budui razvitak drutva i gospodarstva (Oekivanja u podruju elektronikog bankarstava)
SEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2009.

VELEUILITE U RIJECI POSLOVNI ODJEL

Moja razmiljanja o znaaju i ulozi elektronikog poslovanja na budui razvitak drutva i gospodarstva (Oekivanja u podruju elektronikog bankarstava)
SEMINARSKI RAD

Predmet: Elektroniko poslovanje Mentor: Prof. Dr. Sc. Ninoslav Novak Studentica: Karmen uljat, MB 2422024068/07

Rijeka, travanj 2009.

SADRAJ: 1. UVOD 2. ELEKTRONIKO POSLOVANJE 2.1. POJAM I DEFINICIJA ELEKTRONIKOG BANKARSTVA 2.1.1. Definicije 2.1.2. Usluge koje prua elektroniko bankarstvo 2.1.3. Vrste elektronikog bankarstva 2.2. FAZE ELEKTRONIKOG BANKARSTVA 2.3. ZATO KORISTITI ELEKTRONIKO BANKARSTVO 2.4. CIJENA KOTANJA ELEKTRONIKOG BANKARSTVA 2.5. SIGURNOST ELEKTRONIKOG BANKARSTVA 3. RASPROSTRANJENOST ELEKTRONIKOG BANKARSTVA 3.1. ELEKTRONIKO BANKARSTVO U EUROPI 3.2. ELEKTRONIKO BANKARSTVO U HRVATSKOJ 3.3. TRINI UDJELI BANKA 3.4. NOVI PODACI 4. ZAKLJUAK 5. LITERATURA 4 5 5 5 6, 7 7 8 8, 9 9, 10 10 11 11, 12 12 12, 13 13 14 15

1. UVOD

Internet, kao suvremeni gospodarski prostor, otvara velike mogunosti stvaranja novih vrijednosti, na potpuno nov nain u odnosu na tradicionalno poslovanje. Kupac ima vee mogunosti pronalaenja onoga to mu najvie odgovara po cijeni i kvaliteti. Ovaj seminarski rad govori o Internet bankarstvu te mojim razmiljanjima o njemu. Internet bankarstvo je svakim danom sve zastupljeniji pojam. Spada u vrstu elektronikog poslovanja. Najvanija komponenta u razvoju elektronikog poslovanja je bio Internet bez kojeg nebi mogli govoriti o elektronikom poslovanju. Razvoj elektronikog poslovanja se odvijao u kratkom razdoblju od svega jednog desetljea. Od samog razvoja do danas, elektroniko poslovanje, uz manje potekoe biljei stalan rast u svojoj primjeni. Osnovna informatika pismenost odavno je postala sastavni dio svakog ovjeka. Vrlo je korisna u svakodnevnu ivotu, jer moe utedjeti ono ega gotovo svakome nedostaje vrijeme i novac! Internet bankarstvo pojavilo se kao alternativa nervoznom cupkanju u redovima banaka i potanskih ureda. Jedna od najneugodnijih i usto neminovnih obveza moe se obaviti i elegantnije - iz svoje omiljene fotelje, kreveta ili u vrijeme beinog Interneta, s kakve egzotine lokacije. No, ne manje bitna injenica je i viestruko nia cijena transakcije.

2. ELEKTRONIKO POSLOVANJE
Elektroniko poslovanje je opi koncept koji obuhvaa sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije meu tvrtkama, izmeu tvrtki i njihovih kupaca ili izmeu tvrtki i javne administracije. Razvoj e-poslovanja Poetak biljei jo ranih 70-ih. Nove dimenzije elektroniko poslovanje dobiva ranih 90tih komercijalizacijom Interneta i World Wide Web-a, i tada je definiran kao novi nain poslovanja: proces razmjene dobara, usluga i informacija online, putem Interneta, VANs, LANs i slino.

2.1. POJAM I DEFINICIJA ELEKTRONIKOG BANKARSTVA

U ovom ulomku moete proitati nekoliko definicija elektronikog bankarstva, usluge koje nam prua ta vrste elektronikog bankarstva. Elektroniko bankarstvo je jedna od vrsta elektronikog poslovanja uz npr. elektroniko uenje, elektroniku nabavu...

2.1.1. Definicije
E-banking ili elektroniko bankarstvo je opi pojam za procese kojima korisnik moe obavljati bankarske transakcije elektronikim putem bez posjeivanja institucije nadlene za transakciju. Elektroniko bankarstvo predstavlja uporabu bankarskih usluga i izvoenje bankarskih transakcija koje obavlja sama stranka, vlasnik rauna i komitent banke, posredstvom osobnih raunala ili terminala s lokacija s kojih je mogu pristup telekomunikacijskoj mrei za prijenos podataka.

2.1.2. Usluge koje prua elektroniko bankarstvo

Usluge koje prua elektroniko bankarstvo su: usluga Internetskog bankarstva, mobilnog bankarstva i usluga telefonskog bankarstva. Ovisno o vrsti usluge i vlastitoj infrastrukturi, banke korisnika opskrbljuju tokenom, pametnom karticom na kojoj se nalazi certifikat, itaem i programskom podrkom za rad itaa - instalacijskim CD-om. U paketima s opremom za koritenje elektronikog bankarstva, nalaze se detaljne upute svakog koraka u pristupu usluzi, to ukljuuje i upute za instalaciju sigurnosne opreme. Veina banaka nudi i besplatnu instalaciju opreme, uz kratku edukaciju korisnika. Loa strana je ta to na timove za instalaciju ponekad je potrebno ekati i nekoliko tjedana, a trebalo bi biti u interesu banke da dou to ranije. Iako je elektroniko bankarstvo svakim danom sve zastupljeniji i sve koriteniji pojam banke imaju vrlo mali broj zaposlenih koji se bave tom tematikom. to nam sve Internet bankarstvo omoguava? uvid u stanje na tekuem, deviznom ili iro raunu, tj.uvid u promet po raunima pregled dnevnih izvadaka za iro raune iznos odobrenog okvirnog kredita po tekuem i/ili iro raunu mogunost kreiranja predloaka za elektronika plaanja online provjera izvrenja uplate pregled realiziranih i nerealiziranih ekova pregled teajne liste za zadani dan provjera iznosa doputenog prekoraenja i vremenskog roka do kojeg vrijedi ispis potvrda o transakcijama prebacivanje novca s jednog rauna na drugi uvid u kamate po raunima plaanje rauna (komunalnih, "obinih" uplatnica i slino) u kunama kupnja i prodaja deviza plaanje rauna poinjenih kreditnim karticama provjera kartinih limita provjera broja neiskoritenih ekova i narudba novih ekova pregled i uplata stambene tednje pregled teajnih lista banke te ponegdje i HNB-ove teajne liste 6

Internet bankarstvo omoguuje u svako doba pristup bankovnim raunima, s bilo kojeg mjesta u svijetu gdje moete pristupiti Internetu, ukljuujui i javna mjesta kao to su Internet kiosci, Internet caffei, hoteli i slino. Banke najavljuju da e omoguiti i ugovaranje jednostavnijih kredita na ovaj nain.

2.1.3. Vrste elektronikog bankarstva

Neki od pojmova vezanih uz Internet bankarstvo su: 1. bankarstvo putem osobnog raunala 2. Internet bankarstvo 3. virtualno bankarstvo 4. online bankarstvo 5. kuno bankarstvo 6. udaljeno elektroniko bankarstvo 7. telefonsko bankarstvo U posljednje vrijeme Internet bankarstvo ukljuuje i upotrebu mobitela, PDA raunala i drugih beinih ureaja.

2.2. FAZE ELEKTRONIKOG BANKARSTVA

Pojava elektronikog poslovanja je imala jak utjecaj na elektroniko bankarstvo, koje se razvijalo u 4 faze: 1) inicijativa - tu dolazi do spoznaje da razvoj tehnologije u bankarstvu otvara niz prednosti (bri i bolji nain rada, vea uinkovitost i sl.) 2) interaktivnost - klijent vie ne mora dolaziti u banku ve dio posla moe obavljati sam preko Interneta uz tehnologiju koju mu banka stavlja na raspolaganje 3) personalizacija - elje i potrebe korisnika nisu uvijek u skladu s uslugama koje prua takav nain bankarstva stoga se u ovoj fazi uvia potreba personalizacije usluga kako bi se zadovoljile te potrebe. 4) virtualizacije - razvijaju se virtualne banke. One nose sa sobom strah i nepovjerenje klijenata od strane prijevare ili pljake.

2.3. ZATO ELEKTRONIKO BANKARSTVO

U ovom ulomku sam nabrojala nekoliko razloga zato koristiti elektroniko bankarstvo: Najbre: Nema ekanja u redovima na alteru Nalozi se mogu unijeti neovisno o radnom vremenu banke Nalozi se mogu unijeti s bilo koje lokacije u svijetu od 0-24 sata Najisplativije: Aktiviranje usluge je besplatno Naknada za transakcije unutar banke se ne naplauje Naknada za meubankovne transakcije je vrlo niska Najjednostavnije: Za koritenje ove usluge potreban je samo token, osobno raunalo i pristup Internetu 8

Najsigurnije: Koritenjem elektronikog bankarstva usluge transakcije su viestruko zatiene. Za pristup usluzi potrebno je znati jedinstveni PIN te broj tokena

Internet bankarstvo je idealno za uredsko poslovanje jer tedi vrijeme, te ubrzava protok informacija. Takoer daje slobodu korisnicima da u bilo kojem trenutku pristupe svom raunu, bez obzira na radno vrijeme banaka. Unato nekim manama, preporuujem ovaj nain bankovnih transakcija svima, jer ima puno vie prednosti nego nedostataka.

2.4 . CIJENA KOTANJA ELEKTRONIKOG BANKARSTVA Za graane niih primanja nisu ba zanemarive ni cijene pristupnine i mjesene naknade koje zaraunavaju banke. Uza svu tu kalkulaciju, prilino je jednostavno izraunati koliko se utedi na plaanju transakcija, no koliko svakome od nas vrijedi minuta vie koju moe provesti s obitelji i prijateljima individualno je i - nemjerljivo. No, Internetskim bankarstvom ne tede samo graani, veliki su i benefiti za tvrtke. Podaci iz nedavnog istraivanja o platnom prometu u zemlji, koje je provela Hrvatska narodna banka, govore da se ovom uslugom koristi oko 70 posto velikih i srednjih trgovakih drutava, od kojih veina navodi da im je u potpunosti olakalo poslovanje, a polovica i da im je smanjilo trokove. Slabiji su rezultati obrtnika meu kojima je svega treina korisnika elektronikog bankarstva. Na Internetu sam nala primjer koliko bi klijent mogao utedjeti na godinjoj razini, koristei Internetsko bankarstvo umjesto plaanja na alteru, ovisno o tome koliko je mjeseno izdao naloga.

Broj naloga na mjesec 50 100 300 700 1000 2000 3000 6000

Uteda 1.296,00 kn 2.712,00 kn 8.376,00 kn 19.704,00 kn 28.200,00 kn 56.520,00 kn 84.840,00 kn 169.800,00 kn

U ovom ulomku nisam htjela specificirati cijene banaka niti ih navoditi da nebi reklamirala banke.

2.5. SIGURNOST ELEKTRONIKOG BANKARSTVA

Kako se elektrniko bankarstvo bavi informacijama o novcu i ulaganjima preko Weba, vano je znati to vie o sigurnosti tih transakcija. U daljnjem tekstu objasnit u kako omoguiti veu sigurnost tijekom rada na Internetu. Kako biste lake mogli provjeravati vae transakcije sauvajte zapise na papiru. Sauvajte tiskani zapis za svaku Internetsku transakciju, jer vam to moe pomoi i u otkrivanju nekih nepravilnosti, te u poetku sprijeiti bilo kakvu prijevaru. Uz to upiite jaku lozinku i uvajte je. Nauite stvarati jake lozinke koje je teko otkriti, to je obino skup brojeva i slova, dui od 6 znamenaka. Nije preporuljivo za lozinku uzeti datum roenja, ime lanova obitelji i slino. Prema istraivanju povjerenja korisnika u elektronike naine komunikacije najraireniji je oblik "cyber" zloina kraa identiteta (osobnih i financijskih podataka) preko Interneta. Na poveavenju stupnja sigurnosti i ograniavanju mogunosti napada na zatvorene sustave radi se na globalnoj razini, no banke posebno budno paze na zatitu svojih podataka i korisnika. 3. RASPROSTRANJENOST ELEKTRONIKOG BANKARSTVA 10

U ovom ulomku moete vidjete grafikone koji pokazuju rasprostranjenost elektronikog bankarstva u Hrvatskoj i Europi. ao mi je to mogu prikazati samo stare rezultate (iz 2002.godine) jer nemogu biti mjerodavni. 7 godina je puno za informatike tehnologije i vjerovatno su se podaci dosta promjenili. **svi podaci su iz 2002.godine. Dok se 2000. godine ovom uslugom koristilo tek dva posto populacije, odnosno 98.000 graana, sad su brojke mnogo impresivnije. Samo u dvije najvee banke ima gotovo 250.000 korisnika graana, a ukupna je brojka, s obzirom na njihov trini udio, vjerojatno barem dvostruka.

3.1. ELEKTRONIKO BANKARSTVO U EUROPI

Grafikon 1. Korisnici elektronikog bankarstva u 2002. i 2003. godini Na temelju grafikona 1. zakljuujem velik porast u broju korisnika u 2003. godini u odnosu na 2002. Prema tim podacima koji pokazuju znaajno poveanje s obzirom na 1 godinu mogu samo zamisliti koliko danas ima korisnika. Belgija se istie kao zemlja sa najvie korisnika, a odmah iza nje se nalazi Austrija koja je gotovo udvostruila broj korisnika u odnosu na 2002. godinu. Hrvatska se nalazi na petom mjestu s prilino malo korisnika.

11

3.2. ELEKTRONIKO BANKARSTVO U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj raste udio onih koji imaju osobno raunalo, pristup Internetu kao i udio korisnika Interneta. Udio korisnika Internet bankarstva iznosi 2% odrasle populacije to bi odgovaralo oko 98.000 korisnika.

Grafikon 2. Udio korisnika elektronikog bankarstva u Hrvatskoj

3.3. TRINI UDJELI BANAKA

grafikon 3. Trini udjeli banaka U Hrvatskoj mogu primjetiti jako malen broj korisnika elektronikog bankarstva, samo 2% ispitanika koristi takve usluge. Nasuprot tome, ponuda usluga je relativno velika, veina banaka u Hrvatskoj ima tu vrstu usluge u svojoj ponudi. Najvie korisnika u Hrvatskoj se odluuje za Zagrebaku banku, ak 59%, a za njom slijede Privredna i Raiffeisenbank.

12

3.4. NOVIJI PODACI

Analiza poslovanja Privredne banke Zagreb i PBZ Carda pokazuje sve veu popularnost koritenja elektronikih kanala distribucije pa je od ukupnog broja transakcija u 2007. godini njih 77,5 posto obavljeno elektronikim putem dok stopa godinjeg rasta koritenja elektronikih kanala iznosi 19,5 posto. Trenutano PBZ Internet bankarstvo koristi 285.000 graana i poslovnih korisnika - poduzea. Zanimljivo je istaknuti porast koritenja Internet bankarstva za poduzea, naime, u tom dijelu poslovanja se broj transakcija u banci u zadnjih pet godina poveao za 30 puta, broj korisnika ak 11 puta dok je volumen prometa porastao preko 70 puta. Tako je samo prole godine u PBZ-u putem Internet bankarstva obavljen promet u iznosu od 216 milijardi kuna te je obraeno 18,5 milijuna transakcija, to je poveanje od 47% transakcija u odnosu na 2006. godinu.

13

4. ZAKLJUAK

Prije svega elim rei da mi je ao ta nemam najnovije rezultate rasprostranjenosti i broja korisnika elektronikog bankarstva. Taj podatak me jako zanima. eljela bi vidjeti koliko se situacija moe promjeniti u 7 godina jer smatram da za jo 7 ispred bankarstva nee vie stajati e(elektroniko) ve e se to podrazumjevati jer nee biti drugog (ovog dananjeg) bankarstva. Svakim danom i ja sve vie i vie koristim elektroniko bankarstvo, tj. veina moje generacije je ona koja nezna za ekanje u redovima u banci. Mi smo ve poetna generacija elektronikog bankarstva. Postoji li ovjek koji e mi znati dati odgovor na moja pitanja: ta e biti za koju godinu? Hoe li banke postojati?...Ve danas je neke kredite mogue rjeiti preko Interneta, a to je zadnja funkcija kojom banke moraju srediti odvijanje preko Interneta. U dananje vrijeme ne mijenjaju se stvari iz godine u godinu ve iz dana u dan. ta e biti sutra? To nitko ne moe znati. O svemu tome zanima me jo jedna stvar: Ukoliko nestanu banke, hoe li nestat i novac? Hoemo li sve obavljati pomou kartica? Hou li moi svojoj djeci dati sitno za sladoled ili e prvo ta e nauiti biti PIN i kako provui karticu? Ukoliko nestanu banke koliko e ljudi dobiti otkaz? Kuda mi to idemo? Bacamo li tehnologijom ljude u propast? eljela bi jo napomenuti da i dalje smatram da su neke usluge preskupe s obzirom da ih sami obavljamo. Tu bi eljela istaknuti mobilno bankarstvo. Ukljuite li tu opciju u banci i nazovete svog mobilnog operatera za sreivanje opcija on e vam odmah predloiti da to ne ukljuujete jer svi dosadanji korisnici se bune na cijenu rauna nakon ukljuivanja te opcije. Iz gore navedenih primjera moemo zakljuiti kako se Internet bankarstvo sve vie koristi. Razlozi za to su brojni, od jednostavnosti i brzine, do sigurnosti informacija i transakcija. Najvei broj korisnika ine poduzea te raunalno pismeniji pojedinci. Smatramo da e se sve veim irenjem raunalne pismenosti i ovakav nain poslovanja proiriti. Premda se elektroniko bankarstvo i priuenim korisnicima ini kao "via matematika", ne treba zaboraviti da je u poetku i bankomat djelovao zastraujue.

14

5. LITERATURA:

U ovom odlomku je nabrojana literatura koja mi je pomogla u pisanju ovog seminarskog rada. 1. http://www.erstebank.hr/elektronsko_bank.asp , travanj 2009. 2. http://www.erstebank.hr/gr_elektro_netbanking_opci_uvjeti.asp? pos=gr_elektro_mbanking , travanj 2009. 3. http://www.poslovniforum.hr/about03/internet_bankarstvo.asp , travanj 2009. 4. http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-e/web/elektronicko-bankarstvo/, travanj 2009. 5. http://www.erstebank.hr/mpel_netbanking.asp, travanj 2009. 6. http://www.bpc.hr/netbanking.asp?pID=4 , travanj 2009. 7. http://www.poslovniforum.hr/info/internet_bankarstvo.asp , travanj 2009. 8. http://www.hypo-alpe-adria.hr/bank/prikaz.asp?txt_id=169 , travanj 2009. 9. http://www.gfk.hr/press/ebank.htm, travanj 2009.

15