UTJECAJ VIDEO IGARA NA OPĆI USPJEH UČENIKA

UVOD
Kada bi bitali nekoga starijeg što misli o video igrama često bi dobivali slične odgovore kao
što su “To je samo trošenje vremena uzalud.“ i “Zbog tih igrica mladi samo bulje u ekrane i
ne znaju se više družiti.“. Sa dijelom tih izjava se možemo složiti, no možemo li okriviti video
igre za loše ocijene u školi. Zasigurno je i prije video igara bilo loših ocijena ali zbog njihove
popularnosti lako ih je okriviti. Sa ovim istraživanjem je pokušano utvrditi jesu li video igre
“krivci“ za loše ocjene u školama.
CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj ovoga istraživanja je ustanoviti imali li broj provedenih sati igranja video igara utjecaj na
opći uspjeh srednjoškolaca, odnosno povezanost igranja video igara sa dobrim ili lošim
ocjenama u školi.
HIPOTEZA
Na temelju istraživanja drugih radova o ovoj temi očekuje se povezanost broja provedenih
sati igranja video igara na opći uspjeh učenika.

METODA ISTRAŽIVANJA
Metoda istraživanja je bila anonimna anketa koja je provedena na učenicima iz raznih
srednjih škola u Zagrebu. Anketa se sastojala od 10 pitanja podijeljena u 2 dijela. U prvom
djelu ankete su se prikupljali podatci o učeniku(spol, izvannastavne aktivnosti, prosjek
ocijena tekuće godine). Drugi dio ankete daje uvid u to koliko vremena potroše na igranje
video igara i njihov stav prema količini vremena koje potroše.
REZULTATI I RASPRAVA
Na anketu se odazvalo 50 učenika, 39 muškaraca (78%) i 11 žena (22%), sa prosjekom ocjena
od 4.36. Od ispitanih 27 učenika (54%) je reklo da se bavi nekim sportom dok 23 (46%)
učenika je reklo da se ne bavi sportom.

Od 50 ispitanika njih 33 igra video igre (66% ispitanika) od kojih su 32 muškarca i 1 žena.
Zanimljivo je reći da 15 učenika koji ne igraju video igre se bave nekim sportom, odnosno
79% učenika koji su se izjasnili da se bave nekim sportom ne igraju video igre to jest 21%
sportaša igra video igre. Možemo predpostaviti da je to tako jer im sport oduzima slobodno
vrijeme koje bi inače potrošili na igranje video igara.
Prosjek ocjena učenika koji su se izjasnili da igraju video igre 4.44 dok kod učenika koji ne
igraju video igre je 4.29. Iz toga vidimo da učenici koji su odabrali ne igrati video igre nisu u
boljoj poziciji od onih koji igraju video igre.
Na pitanje o izabiru platforme na kojoj igraju video igre njih 19 se izjasnilo da igra na
računalu (38% ukupnih, 57% od onih koji igraju video igre), 9 se izjasnilo da igra na igračim
konzolama (18% ukupnih, 27% od onih koji igraju video igre) te 5 učenika se izjasnilo da
koriste mobitel kao platformu za igranje (10% ukupnih, 15% od onih koji igraju video igre). Iz
ovih podataka vidimo da je kompjuterski gaming najzastupljniji kod omladine najvjerovatnije
zbog svoje pristupačnosti i potencijala za nadogradnju.
Najgori prosjek ocjena imaju učenici koji igraju video igre na računalu od 4.29 dok učenici
koji igraju na igračim konzolama imaju najbolji prosjek ocjena od 4.51. Uzrok tome ne
možemo sa sigurnošću reći ali posjedovanje igrače konzole se može smatrati luksuzom, iako
je češće jeftinije od računala. No treba uzeti u obzir da računalo ima više svrha nego igrača
konzola pa je njegova kupovina opravdanija od konzole koja služi samo za razonodu. Iz toga
sljedi da igrače konzole će većinom posjedovati učenici boljeg imovinskog statusa ali utjecaj
imovinskog statusa na uspjeh u školi nije analizirano ovim istraživanjem.

4,65

4,6

4,55
Prosjek ocjena tekuće godine

4,5

4,45

4,4

4,35

4,3

4,25

4,2

4,15

4,1
Svaki dan 4-5 puta tjedno 1-2 puta tjedno Nekoliko puta mjesečno

Slika 1 Prosjek ocjena tekuće godine s obzirom na učestalost igranja video igara

Slika 1 prikazuje prosjek ocjena tekuće godine s obzirom na učestalost igranja video igara s
ponuđenim odgovorima svaki dan, 4-5 puta tjedno, 1-2 puta tjedno i nekoliko puta mjesečno.
Analizom ovog pitanja vidimo da učenici koje igraju nekoliko puta mjesečno imaju najbolji prosjek
ocjena od 4,58, zatim učenici koji igraju 1-2 puta tjedno sa prosjekom ocjena 4,50, zatim učenici koji
igraju svaki dan sa prosjekom ocjena od 4,39 te na kraju učenici koji igraju 4-5 puta tjedno sa
prosjekom ocjena od 4,29. Iznenađujuće je to što prosjek ne pada sa povećanim brojem dan igranja
već staje na 1-2 dana tjedno, drugim riječima učenici koji igraju svaki dan nemaju najgori prosjek što
možda ukazuje na njihovu organiziranost.
 4,50

4,45
Prosjek ocjena tekuće godine

4,40

4,35

4,30

4,25

4,20

4,15
5> sati 3-5 sati 2-3 sata 1-2 sata <1 sat

Slika 2 Prosjek ocjena tekuće godine s obzirom na provedenost vremena igrajući video igre bez prestanka

Slika 2 prikazuje prosjek ocjena tekuće godine s obzirom na provedenost vremena igrajući video igre
bez prestanka s ponuđenim odgovorima više od 5 sati, 3-5 sati, 2-3 sata, 1-2 sata te manje od 1 sat.
Analizom drugog pitanja vidimo da učenici koji igraju 1- 2 sata imaju najbolji prosjek ocjena od 4,48,
zatim učenici koji igraju više od 5 sati sa prosjekom od 4,41, zatim učenici koji igraju manje od 1 sat sa
prosjekom ocjena od 4,4, zatim učenici koji igraju 2-3 sata sa prosjekom od 4,34 te na kraju učenici
koji igraju 3-5 sati sa prosjekom ocjena od 4,29. Iz ovog pitanja ništa ne možemo sa sigurnošću reći
jer broj sati proveden igrajući bez prestanka nema neku povezanost sa prosjekom ocjena zato jer
prosjeci osoba koji provedu više od pet sat i osoba koje provedu manje od jednog sata su gotovo
identični.

90%

80%

70%

60%
Postotak učenika

50%

40%

30%

20%

10%

0%
1 2 3 4 5

Slika 3 Likertova skala za tezu “ Vrijeme provedeno igranjem video igara utječe na moj opći uspjeh u školi“
 70%

60%

50%
Postotak učenika

40%

30%

20%

10%

0%
1 2 3 4 5

Slika 4 Likertova skala za tezu “ Zbog igranja video igara zanemarujem školske obaveze (učenje, pisanje zadaće...)"

50%

45%

40%

35%
Postotak učenika

30%

25%

20%

15%

10%

5%

0%
1 2 3 4 5

Slika 5 Likertova skala za tezu “ Želio bih smanjiti vrijeme provedeno igranjem video igara."

Za treće, četvrto i peto pitanje se koristila Likertova skala na teze “ Vrijeme provedeno igranjem
video igara utječe na moj opći uspjeh u školi“, “ Zbog igranja video igara zanemarujem školske
obaveze (učenje, pisanje zadaće...)“ i “ Želio bih smanjiti vrijeme provedeno igranjem video igara.“
Gdje 1 označuje “u potpunosti se ne slažem“, a 5 označuje “u potpunosti se slažem“

Iz analize tih pitanja vidimo da je većina učenika samosvjno svojih ocjena te zna da trošenjem
slobodnog vremena na video igre će narušit njihov prosjek. Kod nekih učenika se vidi zanemarivanje
učenja/ pisanje zadaća ali ništa učestalo. Kod zadnjeg pitanja je vidljivo da velik dio učenika (26%) želi
smanjiti provedeno vrijeme igrajući video igre.
ZAKLJUČAK
Prema podatcima iz ankete uočena je povezanost između broja provedenih sati igrajući
video igre. Prema rezultatima, učenici koji su manje vremena provodili igrajući video igre su
postigli bolji uspjeh od onih koji su provodili više vremena igrajući video igre. Ali učenici koji
nisu igrali video igre nisu imali bolji uspjeh od onih koji su igrali video igre. Štoviše njihovi
prosjeci su bili niži od onih najgorih koji su igrali video igre.
LITERATURA
Anketa:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScgRE4wlRzWHSdXcwWHRj3epjRenvpbodp7svv
A8Aty87GLaw/viewform?usp=sf_link
Ronny Khadra, Cody Hackshaw, Leslie Mccollum, Video Games and Academic Performance,
College of Coastal Georgia:

https://www.ccga.edu/uploaded/Business/files/VideoGamesAndAcademicPerformance.pdf
Predrag Haramija, Ðuro Njavro, Philip Vranešić, Videoigre i njihov utjecaj na uspjeh,
sposobnosti i svjetonazor studenata:
https://hrcak.srce.hr/file/345208
Andrej Malek, Uloga video igara u općem uspjehu učenika (2017), Sveučilište u Zagreb:
https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1075/datastream/PDF/view
Jancee Wright, The effects of video game play on academic performance (2011), University
of the Cumberlands:

https://scholar.utc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1197&context=mps