1.

Uvod

Savremena industrijska proizvodnja zahtijeva neprekidno inoviranje i nadograđivanje

proizvodnih procesa, sistema, tehnologija i kvalitete rada. Osnovne podloge za razvoj
savremene industrijske proizvodnje su nove proizvodne tehnologije i tehnike, brži razvoj
proizvoda, informacijske tehnologije, fleksibilnost i savremeni proizvodni sistemi s ciljem
postizanja konkurentne prednosti te smanjenja troškova proizvodnje. Stoga računala danas
predstavljaju osnovu svih inženjerskih projekata. Računalom numerički upravljani alatni
stroj, odnosno engl. Computer Numerical Control (CNC), nadogradnja je na stariju verziju
numerički upravljanog alatnog stroja (engl. Numerical Control, NC). CNC strojevi
predstavljaju automatizirane alatne strojeve čije upravljanje proizlazi iz niza kodiranih
naredbi koje se sastoje od brojeva, određenih slova abecede te simbola koje jedinica za
kontrolu strojeva može razumjeti. Te se naredbe pišu logičkim redoslijedom u unaprijed
standardiziranom obliku. Skup svih naredbi potrebnih da bi se provela određena obrada na
izratku naziva se CNC program. U savremenom CNC sistemu, tzv. „end-to-end“
konstrukcija obratka visoko je automatizirana ujedinjujući funkcije konstrukcije i
proizvodnje. Koristeći CAD/CAM (engl. Computer Aided Design/Computer Aided
Manufacture) programe, u kojima se već prilikom konstruiranja analizira i proizvodnja,
odmah se izrađuje i program obrade na CNC stroju. Računalno povezivanje svih funkcija
proizvodnje (engl. Computer Integrated Manufacturing, CIM) omogućuje razvoj
automatizirane tvornice.

1.1. Historija CNC alatnih strojeva

Osnove numeričkog upravljanja postavio je 1947. godine John T. Parsons. Upotrebom
bušene trake upravljao je pozicijom alata pri izradi lopatica helikopterskog propelera.
Prepoznavši kvalitete Parsonsovog rada i mogućnosti velikog unapređenja sklopljen je
trostrani sporazumni ugovor između MIT (Massachussets Institut Of Technology)
znanstvenika, Parsonsa i Ratnog zrakoplovstva SAD-a s početkom rada u junu 1949. Tako
je početkom pedesetih godina napravljen prvi numerički upravljani alatni stroj [Slika 1]
koji je predstavljao veliki napredak u industriji. U tom je trenutku čovjeka, koji je do tada
radio na stroju, zamijenila upravljačka jedinica u koju se program unosio preko bušene
trake.

Slika 1: Prvi numerički alatni upravljani stroj

 Tadašnja upravljačka jedinica bila je veća od samog stroja. Od samog početka,
upravljačke jedinice bile su bez računala i nosile su naziv NC upravljačke jedinice zbog
programa koji se sastojao od brojki i slova. Nastavak razvoja NC strojeva dakako znatno
ovisi i o razvoju elektronike i računala. 1960. godine pojavljuje se direktno numeričko
upravljanje gdje je omogućeno izravno slanje programa u upravljačku jedinicu stroja.
Ovakav napredak skratio je proizvodni proces (od stvaranja naredbi do obrade izratka) s
otprilike 8 sati na 15 minuta. Sedamdesetih godina pojavljuju se prvi CNC strojevi, a
nedugo nakon njih i prvi CAD/CAM sistemii koji su u vrlo kratkom roku zamijenili
papirnate crteže i tehničke crteže. Razvojem miniračunala te kasnije mikroprocesora,
CNC strojevi postaju znatno jeftiniji i snažniji, a time i pristupačniji za manja tržišta.
Također, nakon pojave upravljačkih jedinica baziranih na operativnom sustavu Windows
umjesto Linux, možemo reći da započinje masovno korištenje CNC strojeva čija cijena s
ovim razvojem dodatno pada. U novije vrijeme javljaju se tzv. obradni centri koji su u
mogućnosti vršiti obradu predmeta vrlo složene geometrije s velikom preciznošću i
visokim stupnjem točnosti. Karakterizira ih to što su u mogućnosti vršiti kompletnu izradu
i obradu proizvoda. Koriste razne obradne alate, automatski vrše njihovu izmjenu,
automatsku promjenu pomaka i broja okretaja, automatski mijenjaju radni predmet itd.
Povezivanje više CNC strojeva čini fleksibilni obradni centar te su u kombinaciji s
robotima, koji služe kao transportna veza, stvorene potpuno automatizirane tvornice bez
ljudi, ali sa velikom produktivnosti.

Slika 2: Moderni obradni centar

Za razumijevanje rada CNC stroja potrebno je znati i neke njegove glavne dijelove i
karakteristike. U sljedećem dijelu teksta prikazan je cijeli stroj s njegovim osnovnim
dijelovima. Stroj je prikazan na slici 10. Radi se o CNC obradnom centru TECH 80 s
pripadnim dijelovima.
 Slika 3: TECH 80- Obradni centar
Struktura CNC obradnog centra sa slike 3 se sastoji od sljedećih pozicija:
1 – Radni stol sastavljen od aluminijskih greda koje su postavljene na bazu stroja
pomoću kugličnih ležaja s pneumatskim sustavom blokiranja (stol je orijentiran po X − osi)
2 – Usisne papuče postavljene na radni stol koje služe za učvršćivanje obradka pomoću
vakuuma (pozicioniraju se pomicanjem po radnom stolu po Y − osi)
3 – Monoblok koji se pomiče po X − osi
4 – Nosači glavnog vretena koji ga pomiču po Y − osi i po Z − osi (svi pomaci su izvedeni na
prizmatičnim vodilicama pomoću kugličnih navojnih vretena)
5 – Radna grupa koja je izvedena od glave za bušenje na koju se mogu postavljati razne druge
operacijske grupe glodanja
6 – Osnovno postolje
Sa strane stroja se obično nalazi skladište raznih alata. Kod nekih strojeva pokretna ruka
ponekad zvana alatna poluga premješta alat sa stroja u skladište, odabire drugi alat i stavlja ga
natrag u radnu glavu stroja. Vrijeme ciklusa potrebnog za taj postupak je od 2 do 8 sekundi.
Ovakav način izmjene alata u današnje je vrijeme rijedak. Češći je način da radna glava sama
dolazi do spremnika te uzima odgovarajući alat. Neki strojevi mogu sadržavati i do 400 alata
u velikim skladištima (spremnicima). Na tržištu čak postoje primjeri CNC strojeva s više
obradnih glava koje imaju mogućnost simultanog gibanja po osima. Takve obradne glave
mogu čak biti pogonjene s različitim programima i obrađivati različite obradke postavljene na
zajednički stol, a na istom upravljačkom računalu. Jedan takav stroj prikazan je na slici 4.
 Slika 4: CNC stroj sa dvije obradne glave

2. TEHNOLOGIJA U STOLARSKOJ PROIZVODNJI PLOČASTOG

NAMJEŠTAJA CNC MAŠINAMA

Tehnološki proces proizvodnje pločastog namještaja u osnovi sastoji se od obrade krojenja,

oblaganja rubova, bušenja i lijepljenja odnosno sastavljanja korpusa. Kod obrade krojenja
pločastog materijala postoje u osnovi dva načina na koja se ona obavlja. Ta dva načina
proizlaze iz korištenja određenog tipa ili vrste tehnologije. Za obradu krojenja koriste se
najčešće horizontalne pile odnosno raskrajači. Primjer horizontalne pile proizvođača
Homaggroup dat je na slici 5. Za istu obradu promatrane tvrtke koje koriste strojeve
proizvođača Biesse uglavnom kroje nesting sustavom odnosno nesting CNC obradnim
centrima. Na slici 6. prikazan je nesting CNC obradni centar proizvođača Biesse. Osnovna
razlika između ova dva načina obavljanja obrade krojenja nalazi se u alatu kojim se obrada
krojenja obavlja i načinu učvršćivanja obradka. Kod horizontalne pile obrada se vrši kružnom
pilom, a prihvat obradaka ostvaruje se pritisnom gredom. Transport materijala na stroj često je
ručni, a moguće je koristiti transport pomoću prilagođenih podiznih stolova kao i pomoću
robotske ruke. Napredniji načini transporta materijala koriste se u većim drvnim centrima koji
imaju veće kapacitete od stolarskih proizvodnji. Na nesting CNC obradnom centru obrada se
vrši pomoću glodala. Ploča je na stolu učvršćena vakuumski cijelom površinom. U jednom
prolazu moguće je obraditi krojenje svih elemenata na cijeloj ploči materijala odnosno panelu.
Dodatna prednost nestinga je kompletna pripremna obrada veznih elemenata odnosno sva
bušenja i glodanja vertikalno i pod kutom u odnosu na panel.
 Slika 5.

Slika 6.
Nakon obrade krojenja slijedi obrada oblaganja rubova. Oblaganje rubova obavlja se na
sličnim strojevima u gotovo svim posjećenim tvrtkama. Na slici 7. nalazi se stroj za oblaganje
rubova proizvođača Biesse. Ovaj stroj radi na način da transportna traka kroz stroj transportira
obradne elemente kojima se oblažu rubovi. Dobava materijala kao i podešavanja stroja, odabir
trake i slično kod većine promatranih proizvođača obavlja se ručno. Kod tehnološki
naprednijih strojeva postoji mogućnost korištenja softverske podrške prema tim strojevima.
Dodatna prednost kod ovih strojeva najčešće je mogućnost dodavanja obrade piljenja ili
glodanja poluutora i utora na površinama blizu ruba koji je stroj nanio na element.
 Slika 7. Stroj za oblaganje rubova

Slijedeća faza u tehnološkom procesu proizvodnje pločastog namještaja je priprema za

postavljanje veznih elemenata i okova. Pri tome se bušenje na plošnim dijelovima odvija
samo kod tehnologije koja krojenje izvodi kružnim pilama. Bušenje je kod nesting tehnologije
već obrađeno prije krojenja, barem vertikalni dio potrebnog bušenja. Horizontalna se bušenja
prema tome izvode na elementima za obje tehnologije. Izuzeti možemo slučaj kada se koristi
tzv. nesting okov, kojem nisu potrebne horizontalne rupe. U tvrtkama koje konstruktivno
koriste horizontalne rupe u osnovi postoje dvije vrste strojeva koji vrše bušenja. Prvi način je
da elementi kojima su obrađeni rubovi dolaze do CNC obradnog centra gdje se obavlja
bušenje. U tvrtkama gdje je provođeno istraživanje često je to vertikalni CNC obradni centar.
Primjer takvog stroja prikazan je na slici 4. Ovdje se vrši obrada plošnog bušenja, bočnog
bušenja i izrada utora odnosno poluutora za leđa elementa. Kod drugog načina, bušenja se
izvode na viševretenim bušilicama različitih izvedbi od tzv. tiplerica koje osim bušenja odmah
na potrebna mjesta, a u izbušene rupe uljepljuju moždanike do protočnih CNC bušilica koje se
koriste za velikoserijske proizvodnje.

U završnoj fazi tehnološkog procesa kod firmi postoje određene razlike. Do njih dolazi zbog
toga što jedan dio firmi proizvodi pločasti namještaj, ali vrši i uslugu montaže. Kod tih
proizvođača namještaj se najčešće sastavlja u proizvodnji i sastavljen odlazi na montažu.
Drugi dio proizvođača samo proizvodi namještaj, a montažu vrše ili kupci ili druge firmee.
Kod tih proizvođača elementi namještaja pakiraju se u kutije i tako odlaze do naručitelja. U
slučaju kad se proizvode standardni elementi, gotovo nije potrebno kontrolirati proizvod, već
se on samo pakira.
2.1. SOFTVERSKA PODRŠKA U STOLARSKOJ PROIZVODNJI PLOČASTOG
NAMJEŠTAJA
U skladu sa opisanom tehnologijom koja se najčešće koristi u proizvodnji pločastog
namještaja nameće se pitanje da li je potrebno uključiti softvere u proizvodnju. Kao što je
vidljivo gotovo svi tehnološki procesi koji se obavljaju prilikom izrade pločastog
namještaja, u osnovi se obavljaju na računalom upravljanoj tehnologiji. Svaki od
spomenutih strojeva naravno sadrži softver koji služi za njegovo upravljanje. Nelogično je
da se dio proizvodnje koji se obavlja u proizvodnom pogonu vodi putem računala dok se
priprema proizvodnje vodi ručno, odnosno bez uporabe softvera. To navodi do činjenice
kako je danas iznimno važno, a zbog konkurentnosti neizbježno uključiti softvere u cijeli
proces proizvodnje. Njihovom primjenom otvaraju se razne mogućnosti unapređenja
procesa proizvodnje pločastog namještaja. Oni omogućuju kompletnu povezanost između
pripreme proizvodnje i proizvodnje koja se vrši u pogonu. Strojevi se uparuju sa
računalima putem servera pomoću čega se ubrzava tok informacija. Stoga u današnjem
načinu savremenog vođenja proizvodnje pločastog namještaja softveri zauzimaju vrlo
važno mjesto