Atomski spektri

Prof. Anisa Šehić

– Spektar bijele svjetlosti sastoji se od svih boja, pa se
naziva kontinuiran ili neprekidan. Kontinuirani spektar
emituju usijana čvrsta tijela i tečnosti i oni ne zavise od
vrste tijela koje ih emituje.
– Usijani gasovi emituju svjetlost čiji su spektri linijski.
Linijski spektri su karakteristični za svaku vrstu atoma.
Zato se još zovu i karakteristični spektri.
izvor zagrijano čvrsto tijelo-kontinuirani spektar

razrijeđeni plin vodika-linijski spektar

Spektri atoma vodika

Rutherferdov model atoma nije mogao objasniti ni

linijske spektre atoma vodika.

Balmer je 1885 otkrio da se talasne dužine linijskog

spektra atoma vodika opažane u vidljivom dijelu spekta,
mogu predstaviti jednostavnom formulom.

1  1 1 
 R 2  2 , n  3, 4, 5,
 2 n  R  1,097 10 7 m 1 Rydbergova konstanta
Klasična fizika nije mogla objasniti Balmerovu
formulu koja se dobila eksperimentalnim putem.

Razvojem tehnike otkrivene su i druge

spektralne serije u nevidljivom dijelu spektra
koje se mogu predstaviti opštom formulom.

1  1 1 
 R 2  2 , n  m  1, m  2, m  3,
 m n 

Za m=1 dobije se Lymanova serija (1916), za

m=2 dobije se Balmerova serija (1885) za m=3
dobije se Pashenova serija (1908)
Rekli smo već da razlikujemo dvije osnovne vrste spektra:
kontinuirani i diskretni (linijski). Pokazalo se da ne samo Sunce
već i užarena čvrsta tijela, tečnosti i gasovi pri visokom pritisku i
temperaturi emituju svjetlost s kontinuiranim talasnim
dužinama. Posmatramo li takvu svjetlost spektroskopom, vidjet
ćemo da pojedine boje svjetlosti nisu razdvojene, već prelaze
jedna u drugu.

a) kontinuirani spektar, b) linijski emisijski spektar, c) linijski apsorpcijski spektar

Spektar atoma svakog hemijskog elementa (odnosno molekule)
odraz je građe atoma (molekule) te se sastoji od spektralnih linija
karakterističnih za hemijski element (molekulu). Zato se
posmatrajući spektar nepoznatog izvora svjetlosti može zaključiti
koji se hemijski elementi u njemu nalaze. To je osnova spektralne
analize – postupka kojim se ustanovljava hemijski sastav tvari koja
proizvodi svjetlost te fizikalni uslovi području njezina nastanka.
Spektroskopija je jedna od najvažnijih metoda kojom se istražuju
fizička i hemijska svojstva zvijezda. Temperatura u jezgrama zvijezda
viša je od 106 K, a jezgra je izvor kontinuiranog zračenja. Temperatura
atmosfere zvijezde niža je od one u njezinoj jezgri pa u njoj nastaju
apsorpcijske spektralne linije atoma i iona. Atmosfere hladnih
zvijezda, temperatura nižih od 3000 K, sadrže molekule koje
apsorpcijom kontinuiranog zračenja stvaraju apsorpcijski trakasti
spektar.
Emisijske spektralne linije nastaju u području gasa visokih
temperatura, a ne naročito velikih gustoća. Spektralna linija
predočena je svjetlošću u uskom pojasu talasnih dužina.
Raspored jačine spektralne linije po njezinim talasnim dužinama
nazivamo profil spektralne linije.
Jedan od pionira zvjezdane spektroskopije bio je J. Fraunhofer po
kojem se linijski apsorpcijski spektar Sunca naziva
Fraunhoferovim spektrom. Neke od najintenzivnijih
Fraunhoferovih linija nazvane su posebnim imenima: kao npr.
linije neutralnog natrija D1 i D2, linije jednostruko ioniziranog
kalcija K i H itd.
 Oko 45 godina kasnije, Kirchhoff i Bunsen su primijetili da se
neke Fraunhoferove linije podudaraju sa svojstvenim
emisijskim linijama nekih elemenata. Zaključili su da tamne
linije u Sunčevom spektru nastaju apsorpcijom ili upijanjem
hemijskih elemenata u Sunčevoj atmosferi. Neke linije
nastaju, kao na primjer linije kisikovih molekula, u Zemljinoj
atmosferi. Glavne Fraunhoferove linije i hemijski elementi su
 prikazani u slijedećoj tablici:
OZNAKA ELEMENT TALASNA DUŽINA (nm) OZNAKA ELEMENT TALASNA DUŽINA (nm)

y O2 898,765 c Fe 495,761

Z O2 822,696 F   486,134

A O2 759,370 d Fe 466,814

B O2 686,719 e Fe 438,355
 
C   656,281 G'   434,047

a O2 627,661 G Fe 430,790

D1 Na 589,592 G Ca 430,774

D2 Na 588,995 h   410,175

D3 ili d He 587,5618 H Ca+ 396,847

e Hg 546,073 K Ca+ 393,368

E2 Fe 527,039 L Fe 382,044

b1 Mg 518,362 N Fe 358,121

b2 Mg 517,270 P Ti+ 336,112

b3 Fe 516,891 T Fe 302,108

b4 Fe 516,891 t Ni 299,444

b4 Mg 516,733