19 05 2021 Elaborat SE Dicmo

Elaborat zaštite okoliša
Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Izgradnja sunčane elektrane SE Dicmo snage 499 kW na

području Općine Dicmo, Splitsko-dalmatinska županija
travanj, 2021.
Izgradnja sunčane elektrane SE Dicmo snage 499 kW na području Općine Dicmo, Splitsko-dalmatinska županija
Naziv Izgradnja sunčane elektrane SE Dicmo snage 499 kW na području Općine Dicmo, Splitsko-
dalmatinska županija
Naručitelj BOREAS ENERGIJA d.o.o.
Jordanovac ul. 115, 10000 Zagreb, Hrvatska
Ovlaštenik Eko Invest d.o.o.
Draškovićeva 50, 10000 Zagreb, Hrvatska
Voditelj Dr.sc. Nenad Mikulić, Stanje vodnih tijela

dipl. ing. kem. teh. i dipl. ing. Hidrogeološke
građ. značajke
Analiza usklađenosti
zahvata s
dokumentima
Vesna Marčec Popović,
prostornog uređenja
prof. biol. i kem.
Ekološka mreža,
Zaštićena područja RH
Eko Invest
Staništa
d.o.o.
Podaci o zahvatu i opis
stručnjaci s Marina Stenek,
obilježja zahvata
ovlaštenjem dipl.ing.biol.,
Stanje buke
MINGOR univ.spec.tech.
Kvaliteta zraka
Georaznolikost
Klima i klimatske
Martina Cvitković,
promjene
mag.geog.
Prometnice i prometni
tokovi
Gospodarske
djelatnosti
Stanovništvo
Kvaliteta zraka
Danijela Đaković, dipl.ing.silv.
Klima i klimatske
Eko Invest promjene
d.o.o. ostali Prometnice i prometni
suradnici tokovi
Krajobrazne osobitosti
Kulturno-povijesna
Margareta Androić,
baština
mag.ing.prosp.arch.
Direktorica:
Bojana Nardi
SADRŽAJ
UVOD ................................................................................................................................................. 1
1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .......................................................................... 2
1.1. OPIS POSTOJEĆEG STANJA NA PODRUČJU ZAHVATA .................................................................2
1.2. OPIS OBILJEŽJA PLANIRANOG ZAHVATA .....................................................................................3
1.2.1. Tehnički opis planirane sunčane elektrane .......................................................................................... 4
1.3. VARIJANTNA RIJEŠENJA ...............................................................................................................9

1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ........................................9
1.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U
OKOLIŠ 10
2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA........................................................................... 11
2.1. OPIS LOKACIJE ...........................................................................................................................11
2.2. ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA ..................11
2.2.1. Prostorni plan Splitsko – dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko – dalmatinske županije“-,
broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i 147/15) ........................................................................................ 12
2.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Dicmo (Službeni glasnik Općine Dicmo, broj 2/06, 2/08, 2/16) ...... 15
3. OBILJEŽJA OKOLIŠA LOKACIJE I PODRUČJA UTJECAJA ZAHVATA ................................................. 19

3.1. Kvaliteta zraka ...........................................................................................................................19
3.2. Klima i klimatske promjene .......................................................................................................21
3.3. Georaznolikost ..........................................................................................................................26
3.4. Hidrološke značajke ..................................................................................................................31
3.5. Ekološka mreža..........................................................................................................................39
3.6. Zaštićena područja Republike Hrvatske ....................................................................................52
3.7. Bioraznolikost ............................................................................................................................52
3.8. Gospodarske djelatnosti ...........................................................................................................55
3.9. Krajobrazne osobitosti ..............................................................................................................59
3.10. Kulturno-povijesna baština .......................................................................................................60
3.11. Stanovništvo i naseljenost.........................................................................................................62
3.12. Prometnice i prometni tokovi ...................................................................................................62
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ..................................................... 64
4.1. Utjecaj na zrak ...........................................................................................................................66
4.2. Utjecaj na klimu i klimatske promjene te klimatskih promjena na zahvat ...............................66
4.3. Utjecaj na tlo .............................................................................................................................70
4.4. Utjecaj na vode i vodna tijela ....................................................................................................71
4.5. Utjecaj na ekološku mrežu ........................................................................................................71
4.6. Utjecaji na zaštićena područja ..................................................................................................71
4.7. Utjecaji na bioraznolikost ..........................................................................................................72
4.8. Utjecaji na gospodarstvo...........................................................................................................72
4.9. Utjecaj na krajobraz ..................................................................................................................73
4.10. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu ......................................................................................74
4.11. Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi......................................................................................74
2
4.12. Utjecaj na prometnice i prometne tokove ................................................................................75

4.13. Utjecaj na nastajanje otpada ....................................................................................................75
4.14. Utjecaj u slučaju nekontroliranih događaja ..............................................................................76
4.15. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA .......................................................76
4.16. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ............................................76
4.17. OBILJEŽJA UTJECAJA ..................................................................................................................78
4.18. MOGUĆI KUMULATIVNI UTJECAJI .............................................................................................79
4.19. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ........................................85
5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 86
6. PRIMJENJENI PROPISI I DOKUMENTACIJA.................................................................................. 86
6.1. PROPISI: .....................................................................................................................................86
6.2. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA: ................................................................................87
6.3. STRUČNI I ZNANSTVENI RADOVI: ..............................................................................................87
6.4. INTERNETSKI IZVORI: .................................................................................................................88
7. PRILOZI..................................................................................................................................... 89
3
POPIS SLIKA
Slika 1. Lokacija planirane sunčane elektrane s pristupnim putem na ortofoto podlozi ............................................ 2
Slika 2. Pregledna situacija SE Dicmo–Novo stanje na katastarskoj podlozi, M 1:1000 ............................................. 4
Slika 3. Principijelni prikaz fotonaponskog sustava s priključkom na NN mrežu ........................................................ 5
Slika 4. Montažni elementi specifični za montažu fotonaponskog modula ................................................................ 6
Slika 5. Primjer tipičnog detalja montažne konstrukcije ............................................................................................. 6
Slika 6. Način montaže izmjenjivača na potkonstrukciju ............................................................................................ 8
Slika 7. Lokacije zahvata na TK25 podlozi ................................................................................................................. 11
Slika 8. Isječak iz kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi, 2.2. Energetski sustavi, M=1:100 000 .............. 15
Slika 9. Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina; M1: 25 000........................................... 16
Slika 10. Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina; M1: 25 000......................................... 18
Slika 11. Isječak iz kartografskog prikaza 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora; M1: 25 000 ............. 19
Slika 12. Srednje mjesečne vrijednosti temperature, Split Marjan, 1948.-2019. ..................................................... 22
Slika 13. Srednje mjesečne vrijednosti oborina, Split Marjan, 1948.-2019. ............................................................. 22
Slika 14.Promjena srednje godišnje temperature zraka na 2 m iznad tla (C°) u odnosu na referentno razdoblje
1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. ............................................................... 25
Slika 15. Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. u
srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. ...................................................................................... 26
Slika 16. Geološki prikaz lokacije predmetnog zahvata ............................................................................................ 27
Slika 17. Okvirna lokacija predmeta zahvata na prikazu iz interaktivne karte potresnih područja .......................... 28
Slika 18. Geomorfološka lokacija zahvata ................................................................................................................. 29
Slika 19. Prikaz vrsta tala na lokaciji predmetnog zahvata ....................................................................................... 30
Slika 20. Struktura korištenja zemljišta na području predmetnog zahvata prema CORINE Land cover 2018. ......... 31
Slika 21. Tipovi protočnih režima rijeka u RH s ucrtanom lokacijom zahvata (Čanjevac, 2013.), preuredio: Eko
Invest d.o.o. ............................................................................................................................................................... 32
Slika 22. Ukupno stanje vodnih tijela najbližih predmetnim lokacijama .................................................................. 34
Slika 23. Konačno i ekološko stanje podzemnog vodnog tijela najbližeg predmetnoj lokaciji ................................ 35
Slika 24. Lokacija planirane sunčane elektrane Dicmo s obzirom na područja ugroženim poplavama .................... 37
Slika 25. Lokacija planirane sunčane elektrane Dicmo s obzirom na rizik od poplava.............................................. 38
Slika 26. Prikaz smještaja predmetne lokacije u odnosu na ekološku mrežu .......................................................... 39
Slika 27. Prikaz smještaja predmetne lokacije u odnosu na zaštićene dijelove prirode ........................................... 52
Slika 28. Prostorni raspored stanišnih tipova (NKS) na području planirane sunčane elektrane ............................... 54
Slika 29. Prikaz lokacija zahvata prema ARKOD sustavu .......................................................................................... 56
Slika 30. Šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i privatnih šumoposjednika s prikazom planirane
SE Dicmo .................................................................................................................................................................... 57
Slika 31. Kartografski prikaz županijskog lovišta XVII/117 Dicmo ............................................................................. 59
Slika 32. Krajobraz u užem području lokacije zahvata .............................................................................................. 60
Slika 33. Prikaz lokacije predmetnog zahvata u odnosu na zaštićenu kulturno-povijesnu baštinu .......................... 61
Slika 34. Lokacija planirane sunčane elektrane u odnosu na prometnu infrastrukturu na području Općine Dicmo 63
Slika 35. Lokacija planirane sunčane elektrane u odnosu na brojačko mjesto 5526 ................................................ 63
Slika 36. Kumulativni prikaz zahvata u krugu od 5 km i 10 km oko predmetnih lokacija ......................................... 83
Slika 37. Prikaz planiranog zahvata SE Dicmo u odnosu na planirane SE Dicmo 1 i SE Dicmo 2 ............................. 84
POPIS TABLICA
Tablica 1. Razine onečišćenosti zraka s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi ................................................................. 20
Tablica 2. Razine onečišćenosti zraka u odnosu na donje i gornje pragove procjene za zaštitu zdravlja ljudi ......... 20
Tablica 3. Kategorizacija kvalitete zraka na mjernim postjama predmetne zone u 2019. god. ................................ 21
4
Tablica 4. Predviđene klimatske promjene na području Hrvatske prema scenariju RCP4.5 u odnosu na referentno
razdoblje 1971.-2000. ............................................................................................................................................... 23
Tablica 5. Stanje površinskih vodnih u blizini lokacije zahvata ................................................................................. 33
Tablica 6. Stanje tijela podzemne vode JKGI_11 - Cetina ......................................................................................... 34
Tablica 7: Ciljne vrste ptica za područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000029 Cetina, ciljevi očuvanja i
osnovne mjere očuvanja za navedene vrste sukladno Pravilniku o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih
vrsta ptica u područjima ekološke mreže (NN 25/20 i 38/20) ................................................................................... 41
Tablica 8: Ciljne vrste ptica za područje očuvanja značajno za ptice HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora,
ciljevi očuvanja i osnovne mjere očuvanja za navedene vrste sukladno Pravilniku o ciljevima očuvanja i mjerama
očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže (NN 25/20 i 38/20)......................................................... 49
Tablica 9. Pregled površina GJ Visoka (843) .............................................................................................................. 57
Tablica 10. Stupnjevi opasnosti od šumskog požara ................................................................................................. 58
Tablica 11. Prosječni godišnji i prosječni ljetni dnevni promet s općim podacima o brojačkim mjestima u 2019.
godini – državne ceste ............................................................................................................................................... 62
Tablica 12. Osjetljivosti receptora ............................................................................................................................ 64
Tablica 13. Kategorije magnitude promjene ............................................................................................................. 65
Tablica 14. Promjene klimatskih varijabli u budućoj klimi ........................................................................................ 67
Tablica 15. Osjetljivost zahvata na ključne klimatske varijable i opasnosti vezane za klimatske uvjete .................. 68
Tablica 16. Analiza izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama ................................................................ 69
Tablica 17. Matrica kategorizacije ranjivosti zahvata ............................................................................................... 70
Tablica 18. Sažeta glavna obilježja prethodno analiziranih utjecaja na sastavnice okoliša ...................................... 78
Tablica 19. Postojeći i planirani zahvati unutar područja utjecaja od 10 km oko predmetnih zahvata.................... 79
POPIS PRILOGA
Prilog 1. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I 351-02/15-08/84, URBROJ: 517-03-1-2-20-
13) kojim se tvrtki EKO INVEST d.o.o. izdaje suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, od 8. svibnja
2020. godine .............................................................................................................................................................. 89
Prilog 2. Izvadak iz sudskog registra nositelja zahvata .............................................................................................. 93
5
UVOD
Predmet elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je izgradnja
sunčane elektrane SE Dicmo priključne snage 499 kW i instalirane snage do 655 kW. Sunčana je
elektrana planirana na dijelu katastarske čestice k.č. 1000 k.o. Kraj, na području Općine Dicmo u
Splitsko – dalmatinskoj županiji.
Ukupna površina planirane SE Dicmo iznosit će oko 8.600 m² (0,86 ha). Ukupna površina unutar
predviđenog obuhvata prekrivena fotonaponskim modulima bit će oko 0,3 ha.
Osnovna namjena predmetne sunčane elektrane bit će pretvorba energije Sunca, odnosno sunčevog
zračenja u električnu energiju koja će se potom predavati u elektroenergetski sustav. Predviđena
godišnja proizvodnja električne energije u pojedinoj sunčanoj elektrani procjenjuje se na oko 900
MWh.
Nositelj zahvata je tvrtka BOREAS ENERGIJA d.o.o., OIB: 80126474371, Jordanovac ul. 115, 10000
Zagreb (Prilog 2).
Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja predmetnog zahvata na okoliš provodi se na zahtjev
nositelja zahvata, temeljem Priloga II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17),
točke:
• 2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti
Na temelju navedenog nositelj zahvata podnosi Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata
na okoliš, čiji je sastavni dio i ovaj elaborat zaštite okoliša. Predmetni elaborat zaštite okoliša izradila
je tvrtka Eko Invest d.o.o., Draškovićeva 50, Zagreb, koja je sukladno Rješenju Ministarstva zaštite
okoliša i energetike (danas: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja) (KLASA: UP/I 351-
02/15-08/84, URBROJ: 517-03-1-2-20-13, od 8. svibnja 2020. godine) ovlaštena za obavljanje stručnih
poslova zaštite okoliša, pod točkom 2. Izrada studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i
dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te
dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš. Navedeno Rješenje Ministarstva
nalazi se u Prilogu 1 (Prilog 1.)
Za potrebe izrade elaborata korišteno je Idejno rješenje za izdavanje posebnih uvjeta –
ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT za zahvat SE Dicmo (BP: 26/2020-IR ZOP: 26/2020-SED) iz siječnja 2021.
godine izrađeno u projektantskom uredu BOREAS ENERGIJA d.o.o.
1
1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
1.1. OPIS POSTOJEĆEG STANJA NA PODRUČJU ZAHVATA

Lokacija planirane sunčane elektrane SE Dicmo nalazi se na području Općine Dicmo, Splitsko-
dalmatinska županija (Slika 1.) unutar područja predviđenog za proizvodnju električne energije
korištenjem energije sunca prema Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik
Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13, 147/15) i Prostornom planu
uređenja Općine Dicmo (Službeni glasnik Općine Dicmo, broj 2/06, 2/08, 2/16).
Sunčana elektrana SE Dicmo priključne snage 499 kW i instalirane do 655 kW planirana je na dijelu
katastarske čestice k.č. 1000 k.o. Kraj. Na lokaciji nema izgrađenih građevnih struktura.
Pristup do sunčane elektrane SE Dicmo omogućit će se s lokalne ceste L67034, postojećim
makadamskim putem.
Slika 1. Lokacija planirane sunčane elektrane s pristupnim putem na ortofoto podlozi

Izvor: Geoportal preglednik
2
1.2. OPIS OBILJEŽJA PLANIRANOG ZAHVATA
Planirani zahvat odnosi se na izgradnju sunčane elektrane Dicmo na dijelu k.č. 1000 u k.o. Kraj,
Općina Dicmo, Splitsko – dalmatinska županija.
Ukupna površina obuhvata zahvata izgradnje sunčane elektrane Dicmo iznosit će 0,86 ha, a ukupna
površina terena prekrivena fotonaponskim modulima odnosno tlocrtna projekcija fotonaponskih
modula na tlo iznosit će oko 0,3 ha.
Lokacija planirane sunčane elektrane izabrana je na temelju prostorno – planskih odrednica, povoljne
insolacije, orijentacije i nagiba terena, odsustva režima zaštite prirodne ili kulturne baštine te blizine
pristupnih puteva i postojeće elektroenergetske mreže. Za potrebe izgradnje sunčane elektrane ne
predviđaju se priključci na vodoopskrbni sustav. Također, ne predviđa se sanitarna ni oborinska
odvodnja.
Obuhvat zahvata bit će ograđen žičanom ogradom visine oko 2 m, s vratima, na prikladnim mjestima,
za jednostavan kolni i pješački ulaz. Ograda će na određenim mjestima biti podignuta iznad terena, u
visini potrebnoj za prolaz manjih životinja.
Pristupni put lokaciji SE Dicmo ostvarit će se s lokalne ceste L67034, postojećim makadamskim
putem. Prema potrebi, ulaz na lokaciju će se urediti sukladno prostorno planskim uvjetima i
posebnim uvjetima javnopravnih tijela.
Osnovni elementi sunčane elektrane čine fotonaponski moduli povezani u nizove (eng. string). Svaki
niz se sastoji od više modula. Broj modula u nizu ovisit će o izboru modula, izmjenjivaču i naponu
sustava.
Fotonaponski moduli će se polagati na metalnu potkonstrukciju koja se sastoji od tipskih, industrijski
proizvedenih elemenata s pripadajućim atestima.
Sunčana elektrana sastojat će se od 1.440 navedenih fotonaponskih modula. Predviđeno je korištenje
nizova od 20 serijski spojenih modula. Svaki modul ima vršnu snagu 455 Wp što daje ukupnu
instaliranu snagu modula od 655.200 Wp te omogućuje postizanje priključne snage od 499 kW.
Sunčana elektrana dimenzionirana je tako da se optimizira dnevna krivulja proizvodnje pri čemu
omjer instalirane i priključne snage (DC/AC omjer) može iznositi do 1,5. Takvim dimenzioniranjem
smanjuju se gubici te se postiže veća proizvodnja elektrane u trenutcima manjeg ozračenja (jutarnji i
popodnevni sati). U trenucima najvećeg ozračenja, proizvodnja elektrane bit će računalno ograničena
na AC strani invertera, te elektrana neće raditi iznad definirane priključne snage. Prema trenutnim
tehno – ekonomskim analizama, planirano je instalirati do 655 kWp, no konačna instalirana snaga
definirat će se u glavnom projektu.
3
Slika 2. Pregledna situacija SE Dicmo–Novo stanje na katastarskoj podlozi, M 1:1000

Izvor: IDEJNO RJEŠENJE za izdavanje posebnih uvjeta - ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT za SE Dicmo
1.2.1. Tehnički opis planirane sunčane elektrane

Oprema fotonaponske elektrane
Fotonaponski sustav
Fotonaponska elektrana sastojat će se od fotonaponskih modula koji će se postavljati na nosivu
potkonstrukciju, izmjenjivača, sabirnih ormara, sklopne opreme (zaštitni prekidači, sklopke,
prenaponska zaštita) i DC i AC kabela.
Fotonaponski modul je osnovna proizvodna jedinica sunčane elektrane. Uslijed fotonaponskog efekta
u modulu se stvara istosmjerna struja. Veći broj modula povezuje se serijski u nizove dok se ne
postigne željeni napon sustava. Paralelnim povezivanjem više ovakvih nizova povećava se struja
odnosno snaga sustava. Nizovi će se paralelno povezivati posredstvom DC sabirnih ormara ili izravno
u izmjenjivačima. Način grupiranja fotonaponskih modula ovisi o izboru modula i izmjenjivača.
Uloga izmjenjivača je pretvorba vrijednosti istosmjernog napona i struje u vrijednosti izmjeničnog
napona i struje mrežne frekvencije 50 Hz. Izlazi iz izmjenjivača objedinjavat će se u sabirnim
ormarima. Izlaz iz sabirnog ormara priključivat će se na susretno postrojenje HEP-ODS-a. Priključak
elektrane na mrežu izvodit će se na niskonaponsku distribucijsku mrežu prema uvjetima HEP-ODS-a.
Principijelni prikaz fotonaponskog sustava s priključkom na NN mrežu dan je na sljedećem nacrtu:
4
Slika 3. Principijelni prikaz fotonaponskog sustava s priključkom na NN mrežu

Izvor: IDEJNO RJEŠENJE – Fotonaponske elektrane SE Dicmo
Nosiva potkonstrukcija
Fotonaponski moduli će se polagati na metalnu potkonstrukciju koja će se sastojati od tipskih,
industrijski proizvedenih elemenata s pripadajućim atestima.
Potkonstrukcija se sastoji od:
• nosivih stupova koji su zabijeni izravno u zemlju,
• držača horizontalnih nosača,
• horizontalnih nosača,
• vertikalnih nosača,
• držača modula.
Sve elemente potkonstrukcije trebat će proračunati i zaštititi od korozije. Navedena potkonstrukcija
omogućava postavljanje modula pod željenim kutom do 35°. Fotonaponski moduli će se na montažnu
konstrukciju postavljati vertikalno (eng. portrait) ili vodoravno (eng. landscape). Idejnim rješenjem
predviđeno je postavljanje fotonaponskih modula u dva reda vertikalno, pod kutem od 25°.
Potkonstrukcija je u izvedbi „na dvije noge“, te će omogućavati prihvat 2 modula u stupcu i 20
modula u red, tako da na jednom stolu potkonstrukcije može biti montirano 40 modula. Za izgradnju
SE Dicmo moguće je koristiti i polovinke stola, tj. takvu potkonstrukciju koja omogućava montiranje 2
modula u stupcu i 10 u redu. Moduli će se postavljati tako da je donji rub modula na visini minimalno
0,4 m od zemlje. Duljina kosine dva reda modula iznosi oko 4,21 m što tlocrtno projicirano na zemlju
iznosi oko 3,81 m. Specijaliziranim programom PVsyst odabran je razmak od početka jednog stola do
početka drugog stola od oko 8,8 m, kako ne bi došlo do zasjenjivanja modula, a samim time i manje
proizvodnje električne energije.
Montaža fotonaponskih modula izvodit će se s tipskim i tvornički predgotovljenim konstrukcijskim
elementima od aluminijskog materijala (ili druge vrste metala zaštićenog od korozije) namijenjenim
za instalacije sunčanih elektrana na tlu. Konstrukcija za montažu modula će se postavljati na način da
se nosivi stupovi, posebnim strojem, zabijaju direktno u zemlju na potrebnu dubinu. Kod ovog načina
postavljanja konstrukcije nema betoniranja temelja za nosive stupove te se minimizira negativan
utjecaj na okoliš.
5
Slika 4. Montažni elementi specifični za montažu fotonaponskog modula

Slika 5. Primjer tipičnog detalja montažne konstrukcije

Fotonaponski moduli
Osnovni elementi sunčane elektrane su fotonaponski moduli povezani u nizove (eng. string). Svaki niz
se sastoji od više modula. Broj modula u nizu ovisi o izboru modula, izmjenjivaču i naponu sustava. Za
potrebe SE Dicmo koristit će se fotonaponski moduli u monokristalnoj silicijskoj tehnologiji visokog
stupnja iskoristivosti, povoljnih degradacijskih karakteristika izlazne snage kroz životni vijek modula,
te dobrih energetskih karakteristika s porastom temperature. Broj korištenih fotonaponskih modula
bit će takav da se, uzimajući u obzir zbroj snaga svih fotonaponskih modula, može postići potrebna
priključna snaga. Moduli će biti certificirani prema odgovarajućim propisima i normama. Idejnim
rješenjem predviđeno je korištenje fotonaponskog modula LR4-72HPH proizvođača LONGI Solar,
tipične snage oko 455 W, sljedećih karakteristika:
6
Sunčana elektrana sastojat će se od 1440 navedenih fotonaponskih modula. Predviđeno je korištenje

nizova od 20 serijski spojenih modula. Svaki modul ima vršnu snagu 455 Wp što daje ukupnu
instaliranu snagu modula od 655.200 Wp te omogućuje postizanje priključne snage od 499 kW.
Priključna snaga bit će elektronički ograničena na izmjenjivačima ili mjestu priključenja elektrane na
mrežu. Budući da proizvodnja električne energije ovisi o apsorpciji isključivo vidljivog dijela sunčevog
zračenja, unutrašnja struktura ćelije FN modula se izrađuje tako da omogući što veću apsorpciju
svjetlosno zračenja odnosno da u što većoj mjeri smanji refleksiju. Navedeno se postiže korištenjem
dvije metode - tzv. teksturizacijom koja podrazumijeva stvaranje "piramidalnih" (u presjeku
trokutastih) struktura na površini ćelije, te antirefleksijskim premazom (ARC = Anti Reflecting
Coating).
Izmjenjivači
Izmjenjivač ili inverter je uređaj učinske elektronike koji pretvara istosmjernu struju koja dolazi od FN
modula u izmjeničnu struju koja se isporučuje u električnu mrežu. Na tržištu postoje dva tipa
izmjenjivača:
• centralni izmjenjivači i
• distribuirani izmjenjivači odnosno izmjenjivači niza.
Za potrebe SE Dicmo koristit će se izmjenjivači niza. Izmjenjivači niza postavljat će se uz profilne
nosače montažne potkonstrukcije i tako neće zahtijevati dodatno prostorno zauzeće. Izmjenjivači će
se rasporediti tako da se optimiziraju troškovi kabliranja i gubici električne energije u kabelima. Nizovi
fotonaponskih modula spajaju se izravno na izmjenjivače niza. Budući da izmjenjivači u sebi imaju
ugrađenu DC nadstrujnu zaštitu za nizove, nije potrebno koristiti dodatne DC ormare ni prenaponsku
zaštitu na DC strani jer je i ona integrirana u izmjenjivač.
7
Slika 6. Način montaže izmjenjivača na potkonstrukciju

Idejnim rješenjem predviđeno je korištenje izmjenjivača niza SUN2000-60KTL-M0 proizvođača

Huawei, maksimalne izlazne snage 66 kW, sljedećih karakteristika:
Sabirni ormar
Za potrebe SE Dicmo planira se koristiti AC sabirni ormar čija uloga je prihvat i objedinjavanje izlaza iz
izmjenjivača. Idejnim rješenjem za izgradnju sunčane elektrane Dicmo predviđeno je korištenje 2
sabirna ormara s po 4 ulaza i jednim izlazom prema susretnom postrojenju. Sabirni ormari bit će
opremljeni odgovarajućim osiguračima, prenaponskom zaštitom i ostalom potrebnom opremom.
Sabirni ormari postavljaju se uz profilne nosače montažne potkonstrukcije i tako ne zahtijevaju
dodatno prostorno zauzeće.
Kabelski razvod
Za razvod kabela po fotonaponskim modulima koristit će se tvornički pripremljene spojne kutije s
postojećim izvodima i pripremljenim tipskim konektorima, koje se nalaze na svakom od modula.
8
Krajnji izvodi svakog niza položit će se po utoru nosivih profila i pričvrstiti vezicama ili sličnim spojnim
materijalom te dijelom postaviti u metalni kabelski kanal. Koristit će se kabel tipa PV1-F koji je
prilagođen vanjskoj montaži i otporan na atmosferske utjecaje. Kabeli svakog niza spajaju se izravno
na odgovarajući izmjenjivač. Izlazi izmjenjivača spajaju se na ulaze sabirnog ormara.
Izmjenjivači će se postaviti u blizini pripadajućih polja fotonaponskih modula s ciljem minimiziranja
duljine NN kabela, a samim time i električnih gubitaka u njima.
Kabeli sunčane elektrane će se polagati u nekoliko segmenata:

a) DC kabel između modula: vezivanjem za konstrukciju
b) DC kabel od krajnjih modula do izmjenjivača: vezivanjem za konstrukciju + prelazak između 2 linije
modula: podzemno u PEHD cijevi
c) AC kabel od izmjenjivača do sabirnog ormara: podzemno, direktnim polaganjem u zemlju
d) AC kabel od sabirnog ormara do susretnog postrojenja: podzemno, direktnim polaganjem u zemlju
Sva oprema štiti se od prenapona. Dimenzioniranje kabela dio je glavnog projekta. Kanalizacijski
profili i traka za upozorenje bit će postavljeni na odgovarajućoj dubini.
Uzemljenje, sustav zaštite od udara munje i sustav zaštite od požara
Svi metalni dijelova u okviru sunčane elektrane bit će galvanski vezani i uzemljeni.
Na postrojenju će biti projektiran cjeloviti sustav zaštite od udara munja i pojave požara, koji će
aktivnim i pasivnim mjerama osigurati da posljedice tih pojava budu što manje i što lakše savladive.
Opasnost širenja požara smanjit će se odabirom odgovarajućih materijala s potrebnim certifikatima,
u skladu s normama, pravilima i propisima.
Mjere zaštite od požara detaljnije će se obraditi i prikazati idejnim i glavnim projektom te elaboratom
zaštite od požara.
Priključak na mrežu
Sunčana elektrana SE Dicmo snage 499 kW planira se priključiti na 0,4 kV distribucijsku mrežu HEP-
ODS-a. Sunčana elektrana sastojat će se od 8 izmjenjivača niza snage oko 60 (66) kVA. Navedeni
izmjenjivači povezuju se međusobno korištenjem sabirnih ormara. Od sabirnih ormara do susretnog
postrojenja HEP-ODS-a planira se položiti priključni 0,4 kV kabel. Konkretne uvjete i način priključenja
propisuje HEP-ODS u Elektroenergetskoj suglasnosti (EES).
1.3. VARIJANTNA RIJEŠENJA

Lokacija planirane sunčane elektrana SE Dicmo je izabrana temeljem prostorno-planskih odrednica,
povoljne insolacije, orijentacije i nagiba terena, odsustva režima zaštite prirodne ili kulturne baštine,
te blizine pristupnih puteva i postojeće elektroenergetske mreže, te nisu razmatrana druga varijantna
rješenja osim onih vezanih za izbor tipa izmjenjivača.
1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

Predmetni zahvat odnosi se na izgradnju i korištenje sunčane elektrane.
Sunčana elektrana predstavlja postrojenje za proizvodnju električne energije iz sunčeva zračenja s
minimalnim utjecajem na okoliš.
9
Prilikom rada sunčane elektrane nema tvari koje je potrebno unositi u tehnološki proces niti tvari
koje bi ostajale nakon tehnološkog procesa, kao ni emisija u okoliš, stoga ovo poglavlje nije
primjenjivo.
1.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA
U OKOLIŠ
Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge, dodatne aktivnosti, osim onih koje su već
prethodno opisane.
10
2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
2.1. OPIS LOKACIJE

Prema administrativnom ustroju Republike Hrvatske lokacija planirane sunčane elektrane nalazi se u
administrativnom obuhvatu Općine Dicmo, naselja Dicmo Kraj, u Splitsko – dalmatinskoj županiji.
Slika 7. Lokacija zahvata na TK25 podlozi

Izvor: DGU server
Općina Dicmo smještena je u zapadnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije koja se nalazi u

Jadranskoj Hrvatskoj (NUTS II regija), a geografski pripada južnoj Dalmaciji. Dio je Dalmatinske
zagore, te je smještena u kopnenom dijelu Županije, 15 km od Splita. Općina Dicmo sa sjeverne
strane graniči s gradom Sinjem, istočno s gradom Triljem, južno s općinom Dugopolje i zapadno s
općinama Muć i Klis. Općinu Dicmo čini sedam naselja: Dicmo Ercegovci, Dicmo Kraj, Dicmo Krušvar,
Dicmo Osoje, Dicmo Prisoje, Dicmo Sičane, Dicmo Sušci.
Prostor na kojem se planira sunčana elektrana nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite voda.
2.2. ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

Način planiranja i uređenja prostora na kojem je planirana izgradnja određen je sljedećim
dokumentima prostornog uređenja na snazi:
• Prostorni plan Splitsko – dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko – dalmatinske
županije, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i 147/15)
11
• Prostornom planu uređenja Općine Dicmo (Službeni glasnik Općine Dicmo, broj 2/06, 2/08,
2/16).
2.2.1. Prostorni plan Splitsko – dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko – dalmatinske
županije“-, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i 147/15)
U poglavlju 1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE, potpoglavlju 1.2. Uvjeti određivanja prostora građevina
od važnosti za Državu i Županiju odnosno 1.2.1. Zahvati i građevine od važnosti za Državu, određuju
su građevine od važnosti za Državu koje se nalaze na području Splitsko – dalmatinske županije kao
Energetske građevine
[…]Sunčane elektrane i ostali oblici korištenja sunčane energije:
Predviđene lokacije za sunčeve elektrane. U svrhu očuvanja prostora obavezno je korištenje novih
tehnologija koje zahtijevaju manje prostorno zauzeće po jedinici instalirane snage. Osim proizvodnje
električne energije mogući su i ostali oblici korištenja sunčeve energije.
Alebića Kula (Hrvace), Bitelić, Blizna, Bogomolje (Otok Hvar), Dicmo, Dugobabe, Dugopolje, Gala,
Gdinj (Otok Hvar), Gornji Humac (Otok Brač), Hvar (Otok Hvar), Kaštelica, Konačnik, Kosore, Lećevica,
Ljubitovica, Peruča-Derven, Peruča-Ljut, Primorski Dolac, Proložac, Runjik, Šestanovac, Sinj –Bajagić,
Tijarica Vedrine, Vis (Griževa Glavica), Zadvarje.
[…]
U poglavlju 1.6.3 Energetska infrastruktura, potpoglavlju 1.6.3.1 Energetski sustav u Članku 158.
određeno je:
Sustav energetske infrastrukture određen je u grafičkom dijelu PPSDŽ -list br. 2.2. Energetski sustav
Osnovni energetski podsustavi su:
-Elektroenergetski sustav:
Unutar elektroenergetskog sustava proizvodni objekt –proizvodnja energije se prema izvoru
korištenja energije dijeli na: program korištenja hidroenergije, program korištenja vjetroenergije,
program korištenja energije sunca i program korištenja plina.
-Toplinski sustav: Proizvodnja, distribucija i opskrba toplinske energije/energije za hlađenje
-Plinoopskrba
[…]
U poglavlju 1.6.3 Energetska infrastruktura, potpoglavlju 1.6.3.1 Energetski sustav u Članku 159.
navodi se sljedeće:
Glavni pravci razvoja elektroenergetskog sustava su u izgradnji proizvodnih i prijenosnih objekata koji
koriste programe prirodnog plina i obnovljivih izvora energije (energiju sunca, energiju vjetra,
hidroenergiju, bioenergiju). Proizvodni objekti elektroenergetskog sustava koji koriste ove izvore
energije mogu se graditi u skladu s odredbama ovog Plana.
Uvjeti planiranja sunčevih elektrana određeni su Člankom 165.:
12
U svrhu korištenja sunčeve energije planira se izgradnja sunčanih elektrana i ostalih pogona za
korištenje energije sunca. S obzirom na ubrzan razvoj tehnologija za korištenje sunčeve energije,
ovim prostornim planom nije ograničen način korištenja energije Sunca unutar planom predviđenih
prostora označenih kao prostor za planiranje sunčanih elektrana, ukoliko su te nove tehnologije
potpuno ekološki prihvatljive za što je potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja
zahvata na okoliš, odnosno dokazati izradom studije o utjecaju na okoliš.
Planom predviđeni prostori za gradnju sunčanih elektrana i drugih oblika korištenja energije Sunca
su:
Alebića Kula (Hrvace), Bitelić, Blizna, Bogomolje (Otok Hvar), Dicmo, Dugobabe, Dugopolje, Gala,
Gdinj, (Otok Hvar), Gornji Humac (Otok Brač), Hvar (Otok Hvar), Kaštelica, Konačnik, Kosore, Lećevica,
Ljubitovica, Peruča – Derven, Peruča – Ljut, Primorski Dolac, Proložac, Runjik, Šestanovac, Sinj-
Bajagić, Tijarica, Vedrine, Vis, (Griževa glavica) Zadvarje.
[…]
Uvjeti i kriteriji za određivanje ovih površina određeni su kao:
- sunčane elektrane i ostali pogoni za korištenje sunčeve energije koji se planiraju na otocima i u
obalnom dijelu ne smiju biti vidljivi s obale i okolnog akvatorija
- prethodno provedeni istražni radovi,
- ovi objekti ne mogu se graditi na područjima izvorišta voda, zaštićenih dijelova prirode, krajobraznih
vrijednosti i zaštite kulturne baštine
- veličinu i smještaj površina odrediti sukladno analizi zona vizualnog utjecaja
- površine odrediti na način da ne stvaraju konflikte s telekomunikacijskim i elektroenergetskim
prijenosnim sustavima,
- interni rasplet elektroenergetske mreže u sunčanoj elektrani mora biti kabliran
- predmet zahvata u smislu građenja je izgradnja sunčanih elektrana, pristupnih puteva, kabliranja i
TS,
-nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te zemljište privesti prijašnjoj
namjeni,
- ovi objekti grade se izvan infrastrukturnih koridora,
- udaljenost sunčane elektrane od prometnica visoke razine uslužnosti (autocesta, cesta rezervirana
za promet motornih vozila) je minimalno 200 metara zračne linije,
- moguće je natkrivanje odmorišta uz autocestu postavljanjem sunčanih elektrana
- udaljenost sunčane elektrane od ostalih prometnica minimalno 100 metara zračne udaljenosti,
- udaljenost sunčane elektrane od granice naselja i turističkih zona minimalno 500 metara zračne
udaljenosti,
- udaljenost od zračne luke potrebno je odrediti u skladu s međunarodnim propisima, a minimalno
800 metara izvan uzletno-sletnog koridora.
- ovi objekti grade se u skladu sa ekološkim kriterijima i mjerama zaštite okoliša.
13
Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja sunčanih elektrana dozvoljava se izgradnja

prilaznih makadamskih puteva unutar prostora elektrane. Priključak na javnu cestu moguć je uz
suglasnost nadležnog društva za upravljanje, građenje i održavanje pripadne javne ceste i u skladu s
važećim propisima.
Prilikom formiranja područja za gradnju sunčanih elektrana (i drugih obnovljivih izvora energije)
potrebno je nadležnom konzervatorskom odjelu dostaviti planove postavljanja mjernih stanica, te
korištenja i probijanja pristupnih puteva s obzirom da su već u toj fazi moguće devastacije i štete na
kulturnoj baštini, u prvom redu arheološkim lokalitetima.
Sunčane elektrane nije dozvoljeno graditi na osobito vrijednom poljoprivrednom zemljištu (P1) i
vrijednom obradivom zemljištu (P2) i površinama pod višegodišnjim nasadima koji su dio tradicijskog
identiteta agrikulturnog krajolika.
U postupku konačnog određivanja površina za gradnju sunčanih elektrana osobito je potrebno
valorizirati površine šuma i šumskog zemljišta u svrhu očuvanja stabilnosti i bioraznolikosti šumskog
ekosustava, na način da se ne usitnjavaju šumski ekosustavi i ne umanjuju boniteti staništa divljih
životinja.
Unutar površina određenih kao makrolokacije za izgradnju sunčanih elektrana, površine šuma i
šumskih zemljišta tretiraju se kao površine u istraživanju.
Povezivanje, odnosno priključak sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od:
pripadajuće trafostanice smještene u granici obuhvata planirane sunčane elektrane i priključnog
dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu.
Način priključenja i trasu priključnog dalekovoda/kabela treba uskladiti sa ovlaštenim operatorom
prijenosnog ili distribucijskog sustava te ishoditi njegovo pozitivno mišljenje.
Izvod iz grafičkog dijela:
Na isječku iz kartografskog prikaza 2.2. Energetski sustavi (Slika 8) vidljivo je da se lokacije zahvata
nalaze na području označenom kao područje potencijalne lokacije za solarne elektrane.
14
POTENCIJALNA
LOKACIJA ZA SOLARNE
ELEKRANE UNUTAR
KOJE JE PLANIRANA
PREDMETNA SE
Slika 8. Isječak iz kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi, 2.2. Energetski sustavi, M=1:100
000
Izvor:(„Službeni glasnik Splitsko – dalmatinske županije“, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07 9/13 i 147/15)
2.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Dicmo (Službeni glasnik Općine Dicmo, broj 2/06, 2/08,
2/16)
Prostornim planom uređenja Općine Dicmo, područje namijenjeno za izgradnju sunčane elektrane SE
Dicmo nalazi se unutar prostora definiranog kao područja za gradnju stambenih i gospodarskih
građevina izvan građevinskog područja.(Slika 9)
15
Lokacija planirane
SE Dicmo
Slika 9. Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina; M1: 25 000

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Dicmo („Službeni glasnik Općine Dicmo, broj 2/06, 2/08, 2/16“)
U poglavlju 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA, potpoglavlju 2.3.Gradnja izvan granica

građevinskog područja, Članku 36. navodi se:
Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja su:
...
• infrastrukture
Kriteriji građenja izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih
građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom
građevnom česticom. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevina i zahvata u
prostoru su:
• građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska, stočarska,

eksploatacijskog polja …),
• građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih
voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili drugo),
• građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih
vrijednosti i autohtonog graditeljstva,
• zahvat u prostoru ima isti tretman kao građenje.
16
Budući se obuhvat prostornog plana nalazi unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta, Poglavljem 5.
UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA, Člankom 121. određeno je da za sve postojeće i planirane zahvale
(djelatnosti) koji su ograničeni ili zabranjeni temeljem važećeg Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje
zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13), moraju se primijeniti odredbe istog, odnosno
odredbe svih budućih zakonskih i padzakonskih akata te Odluka vezanih za vodozaštitne zone.
Potencijalne lokacije takvih zahvata prikazane u ovom Planu nisu konačne i dozvoljene ukoliko ne
udovoljavaju gore navedenom uvjetu.
U poglavlju 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO POVIJESNIH
CJELINA, Članku 136. područje obuhvata Prostornog plana definirano je kao Područje etnološke
baštine. Konzervatorskom podlogom zaštićena su i evidentirana etnološka područja i utvrđene
prostorne međe zaštite.
Člankom 137. , utvrđeni su opći uvjeti zaštite i očuvanja područja etnološke baštine određenim
konzervatorskom podlogom i Planom kao:
-područja etnološke baštine uređuju se revitaliziranjem tradicionalne mreže naselja u kojima se
planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije.
-očuvanje etnoloških vrijednosti neposredno je vezano uz očuvanje vitaliteta naselja, te je stoga
potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fundacija promovirati tradicionalne elemente u
kulturnom stvaralaštvu stanovnika etnoloških područja, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za
radne običaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljačkim domaćinstvima).
-unutar područja etnološke baštine mogu biti uključena naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili
funkcionalne osobine tradicionalnog uređenja ruralnog prostora. Unutar područja etnološke baštine
potrebno je uspostaviti posebne mehanizme nadzora građenja van građevinskih područja ili zona
izgradnje u agrarnim područjima, te usmjeravati izgradnju objekata unutar područja tradicionalne
izgradnje ruralnih naselja.
-unutar područja etnološke baštine, svi zahvati na postojećim objektima kao i nova izgradnja mogu se
izvoditi isključivo prema uvjetima za korištenje i uređenje prostora u važećim prostornom planskim
dokumentima u koja trebaju biti ugrađeni ovdje izneseni opći uvjeti zaštite, a što se utvrđuje
prethodnom suglasnošću na donošenje dokumenta prostornog uređenja.
-propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se
odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i građevine.
Preporuča se formiranje etnoparka na jednoj od očuvanijih lokacija unutar područja etnološke
baštine.
U Članku 142. navode se Mjere zaštite prirode izvan granica građevinskog područja naselja
Planom se utvrđuju mjere zaštite prirode za gradnju van građevinskog područja naselja:
• u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju
očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja,
• prirodne i kultivirane krajobraze treba štititi, a kao posebnu vrijednost treba očuvati šume,
prirodne vodotoke i područja uz njih,
• sa šumskog zemljišta i područja uz vodotoke smije se ukloniti nisko raslinje,
17
• stabla viša od 4,00m ne smiju se uklanjati, te se moraju poduzeti sve potrebne zaštitne mjere
kako prilikom izvođenja radova ne bi došlo do njihovog oštećenja,
• zabranjeno je ispuštanje i odlaganje svih vrsta otpada,
• zabranjeno je nasipavanje i odlaganje bilo kakvog materijala.

Na isječku iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina (Slika 10.) vidljivo je da se
lokacija zahvata dijelom nalazi na području zaštitnih šuma.
Slika 10. Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina; M1: 25 000

Na isječku iz kartografskog prikaza 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (Slika 11.)
vidljivo je da se lokacija planiranog zahvata nalazi na etnološkom području.
18
Slika 11. Isječak iz kartografskog prikaza 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora; M1: 25
000
3. OBILJEŽJA OKOLIŠA LOKACIJE I PODRUČJA UTJECAJA ZAHVATA
3.1. Kvaliteta zraka

Budući da ne postoje mjerne postaje zraka u neposrednoj blizini lokacije zahvata, za ocjenu kvalitete
zraka na lokaciji sagledani su podaci MINGOR, odnosno Izvješće o praćenju kvalitete zraka na
teritoriju RH u 2019. godini, te podaci iz ROO.
Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju RH (NN
1/14) određeno je pet zona i četiri aglomeracije za potrebe praćenja kvalitete zraka. Istom Uredbom
određene su i razine onečišćenosti zraka prema donjim i gornjim pragovima procjene.
Prema članku 5. Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na
teritoriju RH (NN 1/14), lokacija predmetnog zahvata nalazi se zoni HR 5 Dalmacija. Navedena zona
obuhvaća 4 županije na području Dalmacije: Zadarska županija, Šibensko – kninska županija, Splitsko-
dalmatinska županija (izuzimajući aglomeraciju HR ST) i Dubrovačko – neretvanska županija.
Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području RH za 2019. godinu sadrži ocjenu kvalitete zraka u
zonama i aglomeracijama s mjernih mjesta definiranih člankom 4. Uredbe o utvrđivanju popisa
mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih
postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16).
19
Razine onečišćenosti zraka, određene su prema donjim i gornjim pragovima procjene za onečišćujuće
tvari s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi te s obzirom na zaštitu vegetacije. Za lokaciju zahvata razine
onečišćenosti zraka u zoni HR 5 određene su u tablicama u nastavku.
U zoni Dalmacija (HR 5) u 2019. godini mjerenja razine onečišćenosti NO₂ nisu provođena te je ocjena
dana objektivnom/ekspertnom procjenom na osnovu rezultata mjerenja u zoni Istra (HR 4), kao zone
s najsličnijim meteorološkim uvjetima.
Tablica 1. Razine onečišćenosti zraka s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi
Oznaka Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi
zone SO₂ NO₂ PM₁₀ Benzen, benzo(a)piren Pb, As, Cd, Ni CO O₃
HR 5 <DPP <DPP <DPP <DPP <DPP <DPP >CV
Izvor: Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području RH za 2019. godinu, MINGOR
U zoni HR 5 tijekom 2019. godine zrak je bio I. kategorije s obzirom na ozon, dušikov oksid, lebdeće
čestice. Sumporov dioksid, dušikov dioksid, ugljikov monoksid, benzen, benzo(a)piren ocjenjeni su
objektivnom procjenom i njihove vrijednosti ne prelaze granične vrijednosti propisane Uredbom o
razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17, 77/20).
Tablica 2. Razine onečišćenosti zraka u odnosu na donje i gornje pragove procjene za zaštitu zdravlja
ljudi
Broj sati Broj dana Srednja godišnja vrijednost
prekor.u prekoračenja u kal.
kal. god. godini
NO₂ SO₂ CO PM₁₀ Oᶾ NO₂ PM₁₀ PM₂,₅ Pb u C₆H₆ Cd u As u Ni u Bap u
Zona
PM₁₀ PM₁₀ PM₁₀ PM₁₀ PM₁₀

<DPP <DPP <DPP <DPP >DC <DPP <DPP <DPP <DPP <DPP <DPP <DPP <DPP NA
HR 5
DPP – donji prag procjene

GPP – gornji prag procjene
DC – dugoročni cilj za prizemni ozon
NA - neocijenjeno
Fiksna mjerenja Indikativna mjerenja Objektivna procjena
Procjenjivanje razine onečišćenosti zraka se uz mjerenja na stalnim mjernim mjestima provodi i

metodom objektivne procjene.
Podaci Godišnjeg izvještaja nisu objektivni za ocjenu stanja kvalitete zraka u obuhvatu zahvata, ali bit
će relativni pokazatelji stanja zraka na širem području.
U 2019. godini na promatranim postajama Državne mreže (Polača, Vela straža, Hum) određena je I.
kategorija kvalitete zraka, osim onečišćenja ozonom što nije posljedica samo emisija unutar
promatrane zone već je to onečišćenje koje je karakteristično na razini cijele Hrvatske, zbog
geografskog položaja i klimatskih uvjeta. (Tablica 3)
20
Tablica 3. Kategorizacija kvalitete zraka na mjernim postajama predmetne zone u 2019. god.
Na širem području planiranog zahvata nisu evidentirani subjekti s emisijama u zrak prijavljeni u
Registar onečišćivača okoliša u 2019. godini. Uzimajući u obzir dostupne podatke, kvaliteta zraka se
na lokaciji zahvata može ocijeniti dobrom.
3.2. Klima i klimatske promjene

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime definiranoj prema srednjem godišnjem hodu temperature zraka
i količine oborine područje Općine Dicmo kao i lokacije zahvata pripada Csa tipu klime (klima
masline), u kojoj je suho razdoblje u toplom dijelu godine, najsuši mjesec ima manje od 40 mm
oborine i manje od trećine najkišovitijeg mjeseca u hladnom dijelu godine (oznaka s), a u većem
dijelu toga područja također se javljaju dva maksimuma oborine (x”).
Za potrebe ovog elaborata korišteni su dostupni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda sa
mjerne postaje Split Marjan.
Temperaturne karakteristike, kao i oborine analizirane postaje sukladne su klimatskim
karakteristikama lokacije zahvata s pretpostavkom malih odstupanja zbog nešto drukčijeg
oborinskom režima, oblačnosti, vjetrovitosti i insolacije na području Općine odnosno u zaobalnom
dijelu Dalmacije. Analizirana je srednja mjesečna temperatura zraka za razdoblje od 1948. do 2019.
godine te srednje mjesečne vrijednosti oborina.
Na predmetnom području najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 26°
C, a najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 0,2° C (Slika 12).
Prosječno trajanje osunčavanje je oko 350 sati u srpnju te oko 120-130 sati u prosincu i siječnju.
21
Srednji mjesečni maksimumom oborina je u studenom, dok je minimum u srpnju (Slika 13). Ovakva
raspodjela oborina (sa maksimumom padalina u zimskom periodu te minimumom u ljetnom periodu)
tipična je za sredozemnu klimu. Od oborina je najučestalija kiša, dok je snijeg rijetka pojava i u pravilu
se ne zadržava dugo. Prosječan broj dana sa snijegom iznosi 1 dan u siječnju i veljači. Uspoređujući
količinu oborina s višegodišnjim prosjekom, šire Splitsko područje je u 2017. godini, svrstano u
kategoriju ekstremno sušno, dok je u 2018. godini prema količini oborina, ovo područje bilo u
kategoriji normalno.
°C
Slika 12. Srednje mjesečne vrijednosti temperature, Split Marjan, 1948.-2019.

Izvor: DHMZ
mm
Slika 13. Srednje mjesečne vrijednosti oborina, Split Marjan, 1948.-2019.

Izvor: DHMZ
Dominantni vjetrovi u zaobalju su sjeverni vjetrovi koji u godišnjoj raspodjeli zauzimaju oko 29 %
učestalosti, dok na južne vjetrove otpada oko 20 % učestalosti. Maksimalne brzine sjevernih vjetrova
prelaze 40 km/h a južnim 30 km/h.
22
Klimatske promjene
Za potrebe Strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH do 2040. godine s pogledom na 2070.
godinu provedeno je opsežno klimatsko modeliranje promjene klime do 2040. godine i pogledom na
2070. godinu prema IPCC definiranom scenariju, koristeći regionalni klimatski model „RegCM''. U
spomenutom modeliranju korišteni su rezultati projekcija klimatskih modela za dva razdoblja
uzimajući u obzir dva scenarija razvoja koncentracije stakleničkih plinova u budućnosti: RCP4.5 i
RCP8.5, kako je to određeno Međuvladinim panelom za klimatske promjene (IPCC). Scenarij RCP4.5
smatra se umjerenijim scenarijem dok je RCP8.5 tretiran kao ekstremniji.
Projekcije klimatskih promjena na području Republike Hrvatske dobivene su numeričkim
integracijama četiri globalna klimatska modela za projekcije buduće klime koje se zasnivaju na gore
spomenutim IPCC scenarijima.
Ukupni prikaz značajki promjene klimatskih parametara za RH prema scenariju RCP4.5 navedeni su u
tablici u nastavku.
Tablica 4. Predviđene klimatske promjene na području Hrvatske prema scenariju RCP4.5 u odnosu na
referentno razdoblje 1971.-2000.
Očekivane klimatske promjene
Varijabla Razdoblje P1 (2011.-2040.) Razdoblje P2 (2041.-2070.)

Temperatura zraka Porast u svim sezonama za 1.1.-1.4°C Porast od 1.5.-2.2°C
Trend malog smanjenja (manje od 5%) Nastavak trenda smanjenja srednje
srednje godišnje količine oborine za većinu godišnje količine oborine na
RH (izuzev SZ Hrvatsku). području RH, izuzev SZ dijelove.
U zimi i proljeće se za veći dio Hrvatske
očekuje manji porast količine oborine (5-
Smanjenje u svim sezonama, osim
Oborine 10%), dok se u ljeto i u jesen očekuje će
zimi (najveće smanjenje biti će u
smanjenje količine oborine u čitavoj zemlji
proljeće u južnoj Dalmaciji te u
(najveće ljetno smanjenje očekuje se u
ljeto u gorskim predjelima i
sjevernoj Dalmaciji i u južnoj Lici, dok je
sjevernoj Dalmaciji).
najveće jesensko smanjenje u Gorskom
Kotaru i sjevernom dijelu Like.
Smanjenje, najveće na području Gorskog Trend daljnjeg smanjenja
Snježni pokrov
Kotara (do 50%). (poglavito u planinskim krajevima).
Porast srednje brzine vjetra na 10 m u Nastavak trenda jačanja vjetra u
Vjetar
ljetnom i jesenskom razdoblju na Jadranu. ljeto i jesen na području Jadrana.
Nastavak povećanja u proljeće za
Povećanje u proljeće i ljeto, jače povećanje
veći dio RH, jače povećanje
Evapotranspiracija očekivano na otocima i zapadnom dijelu
očekivano na vanjskim otocima,
Istre.
obali te zaleđu.
Malo smanjenje vlažnosti tla u svim Nastavak smanjenja vlažnosti tla u
Vlažnost tla sezonama (poglavito u jesen). Najizraženije čitavoj Hrvatskoj, najveće
u sjevernoj Hrvatskoj. smanjenje u ljeto i jesen.
23
Smanjenje broja hladnih dana (kada je

minimalna temperatura manja ili jednaka - Daljnje smanjenje broja hladnih
Ekstremni vremenski
10°C) i povećanje broja vrućih dana (kada je dana i povećanje broja vrućih
uvjeti
maksimalna temperatura veća ili jednaka dana.
30°C).
Porast u cijeloj RH u ljeto i jesen, porast u
Porast u svim sezonama osim zimi
sjevernoj Hrvatskoj u proljeće i smanjenje u
Sunčevo zračenje (najveći porast na području gorske
zapadnoj Hrvatskoj. Zimi smanjenje u cijeloj
i središnje Hrvatske).
RH.
Trend ubrzanog porasta srednje razine Jadranskog mora u novije vrijeme, pri
1
Porast razine mora čemu se, nastave li se ovakvi trendovi, porast razine mora na području srednjeg i
južnog Jadrana porast razine očekuje između 40 cm i 65 cm do 2100. godine.
Izvor: Sedmo nacionalno izvješće i treće dvogodišnje izvješće Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji
Ujedinjenih naroda o promjeni klime (2018.)
Projekcije klimatskih promjena na lokaciji zahvata analizirane su na temelju dokumenta ''Dodatak

rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na
prostornoj rezoluciji od 12,5 km''. Namjera dodatka je bila prikazati osnovne rezultate klimatskog
modeliranja na sustavu HPC Velebit koji za razliku od početnog dokumenta u kojem su detaljno
prikazani rezultati modeliranja modelom RegCM na prostornoj rezoluciji 50 km, prikazuje osnovni
rezultat modeliranja istim modelom ali na prostornoj rezoluciji 12,5 km. Polja visine orografije u
simulacijama izvršenim modelom RegCM na rezoluciji 12,5 km sadrži više detalja u odnosu na
osnovne simulacije od 50 km.
Projekcije promjene temperature zraka na lokaciji zahvata
U analiziranim RegCM simulacijama na 12,5 km, na području cijele Hrvatske, temperatura zraka na 2
m iznad tla se povećava u svim sezonama i za oba scenarija.
Na slici niže (Slika 14) prikazana je promjena srednje godišnje temperature zraka na 2 m iznad tla, na
području lokacije zahvata te u razdoblju od 2011. do 2040. i 2041. do 2070. godine, u oba scenarija.
Scenarij RCP4.5. prikazan je na lijevim slikama, dok je scenarij RCP8.5 prikazan na desnim slikama.
RegCM simulacija za razdoblje od 2011. do 2040. godine i u oba scenarija prikazuje mogućnost
zagrijavanja od 1,2 do 1,4° C. Za razdoblje od 2041. do 2070. godine, za scenarij RCP4.5 očekivano
zagrijavanje na lokaciji zahvata je od 1,9 do 2° C, dok se prema scenariju RCP8.5 očekuje zagrijavanje
oko 2,5° C.
1
Ovisno o primijenjenim modelima, dobiveni su različiti rezultati vezani uz procjenu porasta razine mora
24
Slika 14.Promjena srednje godišnje temperature zraka na 2 m iznad tla (C°) u odnosu na referentno
razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom.
Izvor: Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na
prostornoj rezoluciji od 12,5 km
Projekcije ukupne količine oborina na lokaciji zahvata

Za razliku od temperaturnih veličina , klimatske projekcije srednje ukupne količine oborine sadrže
izraženije razlike u iznosu i predznaku promjena u prostoru te pokazuju veću ovisnost o sezoni.
Na slici niže (Slika 15) prikazana je promjena srednje godišnje ukupne količine oborine u odnosu na
referentno razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom, za
razdoblje od 2011. do 2040. i od 2041. do 2070. godine, u oba scenarija. Scenarij RCP4.5. prikazan je
na lijevim slikama, dok je scenarij RCP8.5 prikazan na desnim slikama. Na lokaciji zahvata, u razdoblju
od 2011. do 2040. godine za oba scenarija moguća je promjena u ukupnoj količine oborine u rasponu
od -5 do 5%, dok je u razdoblju od 2041. do 2070. godine za oba scenarija, na lokaciji zahvata moguća
promjena u ukupnoj količine oborine u rasponu od 5 do 10%.
25
Slika 15. Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) u odnosu na referentno razdoblje
1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom.
Izvor: Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na
prostornoj rezoluciji od 12,5 km
3.3. Georaznolikost
Georaznolikost je sveukupna raznolikost krajolika, oblika i procesa na površini Zemlje i u njenoj
unutrašnjosti koja uključuje njihove značajke, odnose i sustave. Čine ju geološka, geomorfološka i
pedološka raznolikost. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) definirana je
kao raznolikost tla, stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnih objekata i struktura te
prirodnih procesa koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja.
Najveća prijetnja georaznolikosti je antropogeni pritisak, posebice prekomjerna eksploatacija
mineralnih sirovina, onečišćenje voda, zahvati na vodotocima, ilegalna odlagališta otpada, ilegalna
gradnja te izgradnja prometnica.
Svaki zahvat i prostor utjecaja zahvata potrebno je sagledati s regionalnog aspekta. Primjerice krš,
kao morfogenetski tip reljefa ima u startu veću vrijednost zbog svoje osjetljivosti i dinamičnosti
procesa. Ovisno o tipu zahvata te regionalnog aspekta lokacije zahvata obrađena su obilježja
georaznolikosti u nastavku.
26
Geološka obilježja i seizmologija

Na temelju morfostrukturnih, morfogenetskih, orografskih i litoloških karakteristika napravljena je
regionalizacija reljefa Hrvatske. U obzir je uzeta i hidrografska mreža, a svaka geomorfološka cjelina
izdvojena je po homogenosti područja. Tako se reljef Hrvatske dijeli na tri megamakrogeomorfološke
regije: Panonski bazen, Dinarski gorski sustav i Podmorje jadranskog bazena (Bognar, 2001.). Prema
navedenoj geomorfološkoj regionalizaciji, područje zahvata dio je megamakrogeomorfološke regije
Dinarski gorski sustav, makrogeomorfološke regije SZ Dalmacija s arhipelagom, mezogeomorfološke
regije Gorsko-brdsko-udolinski nizovi SZ Dalmacije te subgeomorfološke regije Gorski hrbat Moseća s
Lećevičkim pobrđem.
Okvirna lokacija
planirane SE
Dicmo
Slabo uslojeni bioakumulirani vapnenci -senon
Slika 16. Geološki prikaz lokacije predmetnog zahvata

Izvor: Osnovna geološka karta, List L33 – 22 Omiš, Institut za Geološka istraživanja Zagreb
Seizmičke karakteristike područja lokacije zahvata prikazani su iz Karata potresnih područja Republike
Hrvatske. Kartama su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (agR)
površine temeljnog tla A tipa s vjerojatnosti premašaja 10 % u 10 godina, za poredbeno povratno
razdoblje potresa 95 godina, odnosno 10 % u 50 godina za poredbeno povratno razdoblje potresa
475 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja g (1g=9,81 m/s²).
Na slici niže (Slika 17) dan je prikaz iz interaktivne karte potresnih područja za povratni period 95 i
475 godina. Područje predmetnog zahvata nalazi se na području 0,13 g prema karti potresnih
područja za povratni period 95 godina, dok je prema karti potresnih područja za povratni period od
475 godina lokacija zahvata smještena na području ubrzanja seizmičkih valova od 0,25 g. Ako se
navedena ubrzanja seizmičkih valova usporede s MCS ljestvicom, onda ubrzanje od 0,13 g odgovara
jačini potresa magnitude 7°, dok 0,25 g odgovara jačini potresa magnitude 8°. Navedene magnitude
odgovaraju jakom ili vrlo jakom potresu.
27
Slika 17. Okvirna lokacija predmeta zahvata na prikazu iz interaktivne karte potresnih područja
Izvor: Karte potresnih područja Republike Hrvatske (gfz.hr)
Geomorfološka obilježja
Na temelju morfostrukturnih, morfogenetskih, orografskih i litoloških karakteristika napravljena je
regionalizacija reljefa Hrvatske. Kao dodatni čimbenik u obzir je uzeta i hidrografska mreža, a svaka
geomorfološka cjelina izdvojena je po homogenosti područja. Prema geomorfološkoj regionalizaciji
Republike Hrvatske lokacija planirane sunčane elektrane kao što je vidljivo na slici niže (Slika 18)
pripada makrogeomorfološkoj regiji Dinarskog gorskog sustava. Mezogeomorfološkoj regiji 2.3. SZ
Dalmacija s arhipelagom, subgeomorfološkoj regiji 2.3.5. Gorsko-brdsko-udolinski nizovi SZ Dalmacije
i mikorgeomorfološkoj regiji 2.3.5.2. Šibensko-Primoštensko pobrđe.
28
Lokacija
planirane SE
Dicmo
Slika 18. Geomorfološka lokacija zahvata

Izvor: Geomorfološka regionalizacija Hrvatske (Bognar A., 2001.)
Tlo, zemljišni pokrov i način korištenja zemljišta

S obzirom na geološku podlogu, klimatsko-vegetacijska obilježja i antropogeni utjecaj, nekoliko je
vrsta tla rašireno na području Općine Dicmo. Na širem području planiranog zahvata najzastupljenije
je smeđe tlo na vapnencu ili kalkokambisol. Smeđe tlo na vapnencu nastaje isključivo na tvrdim i
čistim vapnencima ili dolomitima koji imaju manje od 1% nerastvorenog ostatka. Uz smeđe tlo na
vapnencu, nalaze se crvenica tipična i lesivirana te crnica vapnenačko dolomitna.
Sukladno Osnovnoj pedološkoj karti (OPK) Republike Hrvatske na području lokacija planirane sunčane
elektrane prisutna je sljedeća kombinacija tala:
• Smeđe na vapnencu, lesivirano na vapnencu, crnica vapnenačka dolomitna, rendzina
29
SE Dicmo
M 1:10 000
Legenda:
Smeđe na vapnencu, Crvenica tipična i lesivirana, Crnica vapnenačko dolomitna

Antropogena na kršu, Smeđa tla na vapnencu i dolomitu, Crvenice, Crnica vapnenačko
dolomitna , Koluvij
Slika 19. Prikaz vrsta tala na lokaciji predmetnog zahvata
Izvor: http://envi.azo.hr
Smeđe tlo (Kalkokambisol) ima humusni ili antropogeni horizont koji leži iznad glinenog kambičnog
horizonta, stvorenog na vapnencima i dolomitima. Dubina ovih tala je ujedno i najvarijabilnije
svojstvo, a u svezi je sa specifičnom prirodom podzemnog reljefa karstificiranih vapnenaca i
dolomita. Smeđa tla su pretežno plitka stoga, kao i zbog visoke stjenovitosti, niskog su proizvodnog
potencijala.
Crvenica (Terra rossa) je tipično tlo mediteranskog područja s humusnim ili antropogeniziranim
horizontom koji leži iznad kambičnog horizonta crvene do crvenkasto smeđe boje obrazovano na
čistim vapnencima i dolomitima. Proizvodno ekološki potencijal ovih tala ovisi o dubini zemljišnog
profila, sadržaju skeleta, obliku podzemnog reljefa i stjenovitosti površine koju pokrivaju. Duboke
koluvijalne antropogenizirane crvenice predstavljaju izrazito povoljna tla za uzgoj svih poljoprivrednih
kultura.
Crnica (Kalkomelanosol) je pretežno plitko tlo s humusnim horizontom koji leži neposredno na
tvrdom vapnencu ili dolomitu. Iako su povoljnih kemijskih svojstava, zbog male dubine , time i niskog
vodnog retencijskog kapaciteta ova tla su suha i stoga nisko produktivna.
Stanje pokrova zemljišta i korištenja prostora, prikazano je sukladno bazi podataka CORINE Land
Cover (CLC) Hrvatska (Slika 20).
Prema CLC-ovoj klasifikaciji tipova zemljišta, sunčane elektrane planirane su dijelom na površinama
koje su razvrstane kao Prijelazno područje šuma – zarastanje, grmičasta šuma, a dijelom na
površinama bjelogoričnih šuma.
30
Legenda:
Slika 20. Struktura korištenja zemljišta na području predmetnog zahvata prema CORINE Land cover
2018.
Izvor:Envi atlas okoliša –CORINE pokrov zemljišta RH envi.azo.hr.
3.4. Hidrološke značajke

Prema tipologiji protočnih režima rijeka Hrvatske (Čanjevac, 2013.) rijeke na području Splitsko-
dalmatinske županije pripadaju sredozemno kišno-snježnom režimu (Slika 21). Taj tip karakterističan
je na tekućicama koje pripadaju slivu Jadranskog mora. Njihova porječja uglavnom su pod
maritimnim utjecajem a prihranjuju se većim ili manjim dijelom iz gorskog i visokogorskog prostora sa
snježno-šumskom klimom. Većinom su to krške rijeke s umjerenom do velikom varijabilnošću
protoka tijekom godine. Primarni maksimum javlja se zimi dok je sekundarni u proljeće. Primarni
minimum protoka je ljeti.
31
Slika 21. Tipovi protočnih režima rijeka u RH s ucrtanom lokacijom zahvata (Čanjevac, 2013.),
preuredio: Eko Invest d.o.o.
Stanje vodnih tijela

Na području obuhvata planirane sunčane elektrane nema površinskih vodnih tijela. Od površinskih
vodnih tijela lokaciji sunčanih elektrana najbliže je vodno tijelo JKRN0154_001 na udaljenosti od oko
2 km sjeverozapadno i vodno tijelo JKRNO293_001 Sutina koje se nalazi 3,5 km sjeverozapadno.
Standard kakvoće voda sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16,
80/18 i 66/19), određuje se za površinske (rijeke, jezera, prijelazne vode, priobalne vode i
teritorijalno (otvoreno) more) te podzemne vode. Stanje voda ovisi o nizu prirodno i antropogeno
uvjetovanih čimbenika.
Ukupno stanje površinskih voda određuje se na temelju ekološkog i kemijskog stanja tijela ili skupine
tijela površinskih voda.
32
Ekološko stanje vodnog tijela površinske vode izražava kakvoću strukture i funkcioniranja vodnih
ekosustava i ocjenjuje se na temelju relevantnih bioloških, hidromorfoloških, fizikalno-kemijskih i
kemijskih elemenata koji prate biološke elemente kakvoće, uključujući i specifične onečišćujuće tvari,
na temelju kojih se određuju standardi kakvoće vodnog okoliša za vodu, sediment ili biotu. Prema
ukupnoj ocjeni ekoloških elemenata kakvoće, vodna tijela se klasificiraju u pet klasa ekološkog stanja:
vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Zbog prirodne biološke raznolikosti uvedena je tipizacija
površinskih voda i ocjenjivanje stanja voda s obzirom na relativno odstupanje od tzv. tip-specifičnih
referentnih uvjeta:
Vrlo dobro stanje ili Bez odstupanja ili vrlo malo

referentni uvjeti (RU) odstupanje od RU
Dobro stanje Blago odstupanje od RU
Umjereno stanje Umjereno odstupanje od RU
Loše stanje
Vrlo loše stanje
Kemijsko stanje površinskih voda ocjenjuje se u odnosu na određene pokazatelje kemijskog stanja, te
se prema koncentraciji pojedinih onečišćujućih tvari klasificira u dvije klase: dobro stanje i nije
dostignuto dobro stanje.
Stanje podzemnih vodnih tijela voda temelji se na određivanju količinskog i kemijskog stanja
podzemnih voda. Za potrebe praćenja, ocjenjivanja i upravljanja podzemnim vodama pristupa se
grupiranju vodonosnika u grupirana tijela podzemne vode. Tijelo podzemne vode razvrstava se na
temelju rezultata ocjene elemenata kakvoće u kategorije dobrog i lošeg stanja.
U nastavku je prikazano konačno stanje površinskih i podzemnih vodnih tijela najbližih području
zahvata (Slika 22.), prema podacima dobivenima iz izvatka Registra vodnih tijela, sukladno Planu
upravljanja vodnim područjima 2016.-2021.
Mala vodna tijela:
Tablica 5. Stanje površinskih vodnih u blizini lokacije zahvata

Stanje
Vrlo dobro
lateralni
JKRN0114_001;
JKRN0123_001;
JKRN0293_001;
JKRNO313_001
JKRN0303_001
JKRN0154_001
Dobro
Umjereno dobro
Vojskova
Sutina
Loše
Desni
kanal
Vrlo loše/nije dobro

Kemijsko stanje
Ekološko stanje
Ukupno stanje (kemijsko, ekološko)
Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. - Izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode
33
Slika 22. Ukupno stanje vodnih tijela najbližih predmetnim lokacijama

Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. - Izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode,
prilagodba Ekoinvest d.o.o.
Lokacija planirane sunčane elektrane nalazi se na području tijela podzemne vode JKGI_11 Cetina.
Sukladno Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13)
navedeno podzemno vodno tijelo pripada Jadranskom vodnom području. Kemijsko, količinsko i
ukupno stanje vodnog tijela podzemne vode JKGI_11 Cetina, ocijenjeno je kao dobro.
Tablica 6. Stanje tijela podzemne vode JKGI_11 - Cetina
Stanje Procjena stanja
Kemijsko stanje dobro
Količinsko stanje dobro
Ukupno stanje dobro

Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. - Izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode
34
JKGI_11-CETINA
Slika 23. Konačno i ekološko stanje podzemnog vodnog tijela najbližeg predmetnoj lokaciji
Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. - Izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode,
prilagodba Ekoinvest d.o.o.
Područja posebne zaštite voda

Na širem području zahvata nalaze se sljedeća područja posebne zaštite voda kod kojih je potrebno
provesti dodatne mjere zaštite radi zaštite voda i vodnoga okoliša:
ŠIFRA RZP NAZIV PODRUČJA KATEGORIJA

A. Područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju
14000236 Jadro i Žrnovnica Područja podzemnih voda
12417830 Jadro i Žrnovnica III zona sanitarne zaštite
izvorišta
71005000 Jadranski sliv kopneni dio područja namijenjena zahvaćanju vode
za
ljudsku potrošnju
Opasnost i rizik od poplava

Sukladno Preglednoj karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja i Preglednoj karti rizika
od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.,
35
koja predstavlja matematički model temeljen na topografskim kartama i digitalnom modelu terena,
lokacija predmetnog zahvata ne nalazi se u području vjerojatnosti pojavljivanja poplava (Slika 24).
Također kao podloga za Plan upravljanja vodnim područjima 2022..-2027. su određena područja
značajnih rizika od poplava koja se određuju dokumentom Prethodna procjena rizika od poplava, koji
se donosi u redovitim 6-godišnjim ciklusima. Kao što je vidljivo iz slike niže ( Slika 25 ) lokacija zahvata
se ne nalazi na području potencijalno značajnih rizika od poplava.
36
Okvirna lokacija zahvata
Slika 24. Lokacija planirane sunčane elektrane Dicmo s obzirom na područja ugroženim poplavama
Izvor: Hrvatske vode
37
Slika 25. Lokacija planirane sunčane elektrane Dicmo s obzirom na rizik od poplava
Izvor: Hrvatske vode
38
3.5. Ekološka mreža

Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima
ekološke mreže (NN 80/19), lokacija planirane sunčane elektrane ne nalaze se unutar područja
ekološke mreže (Slika 26)
SE Dicmo planirana je na sljedećim udaljenostima od područja ekološke mreže:
• Oko 7,5 km sjeveroistočno od POP područja HR1000029 Cetina

• Oko 8 km sjeveroistočno od POVS područja HR2001313 Srednji tok Cetine s Hrvatačkim i
Sinjskim poljem
• Oko 9 km južno od POP područja HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora
• Oko 8 km južno od POVS područja HR2001352 Mosor
• Oko 14 km sjeveroistočno od POVS područja HR5000028 Dinara
HR5000029 Dinara
HR1000029 Cetina
HR2001313 Srednji
HR 1000027 tok Cetine s
Mosor, Kozjak i Hrvatačkim i
Trogirska zagora Sinjskim poljem
HR2001352
Mosor
Slika 26. Prikaz smještaja predmetne lokacije u odnosu na ekološku mrežu

Izvor: Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“.
Dostupno na: http://www.bioportal.hr/gis/.
39
POP HR1000029 Cetina
Ovo područje očuvanja značajno za ptice obuhvaća rijeku Cetinu od svog izvora do ušća, kao i
nekoliko krških polja uz rijeku: Paško, Suho, Sinjsko i Hrvatačko polje. Paško polje je uglavnom
prekriveno velikim vlažnim pašnjacima, uz nekoliko manjih močvara, poplavnih livada i šljunčanih
nanosa uz rijeku. Područje u blizini podnožja Dinare (Suho Polje) prekriveno je suhim travnjacima.
Sinjsko polje je meliorirano i uglavnom pokriveno obradivim površinama. Hrvatačko polje prekriveno
je velikim travnjacima (vlažnim i suhim) i vlažnim staništima bogatim emerznom vegetacijom.
Područje uključuje nekoliko područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode: geološko-geografski

spomenik prirode Vrela Cetine, značajne krajobraze Rumin, Ruda i Grab te dio značajnog krajobraza
Kanjon rijeke Cetine.
Jedno je od tri gnjezdilišta crnoprugastog trstenjaka (Acrocephalus melanopogon) (na području je

prisutno 67% nacionalne gnijezdeće populacije). Na području gnijezdi i eja livadarka (Circus pygargus)
(13% nacionalne gnijezdeće populacije) te kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla) (25%
nacionalne gnijezdeće populacije). Na području je prisutna jedina gnijezdeća populacija crvenonoge
prutke (Tringa totanus) (gnijezdeća populacija na Paškom polju) i velikog ronca (Mergus merganser)
(gnijezdeća populacija na okomitim stjenovitim obalama akumulacije Peruča).
Mogući uzroci ugroženosti ciljnih vrsta ptica na ovom području su: intenziviranje poljodjelstva,
neintenzivno gospodarenje travnjacima, napuštanje stočarstva/ nedostatak ispaše, korištenje
biocida, hormona i kemikalija, navodnjavanje, prometna infrastruktura, promjene hidrografskih
uvjeta, zahvaćanje iz površinskih voda i sukcesija.
40
Tablica 7: Ciljne vrste ptica za područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000029 Cetina, ciljevi očuvanja i osnovne mjere očuvanja za navedene vrste
sukladno Pravilniku o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže (NN 25/20 i 38/20)
Identifikacijski Kategorija
broj i naziv za ciljnu Naziv vrste Status Cilj očuvanja Osnovne mjere
područja vrstu
Očuvana populacija i pogodna staništa očuvati preostale prirodne dijelove vodotoka; održavati
(tršćaka i rogozika) za održanje povoljni hidrološki režim na područjima velikih tršćaka i
gnijezdeće populacije od 10-12 p. rogozika; ne kositi močvarnu vegetaciju uz kanale i vodotoke,
crnoprugasti trstenjak osim ako je nužno za održavanje protočnosti vodotoka u svrhu
1 (Acrocephalus G zaštite od poplava; košnju močvarne vegetacije uz kanale i
melanopogon) vodotoke ne provoditi u razdoblju gniježđenja od 1. travnja do
31. srpnja te ne provoditi istodobno na obje strane obale, već
naizmjenično u razmaku od najmanje jedne, po mogućnosti i
dvije godine;
crnoprugasti trstenjak Očuvana populacija i pogodna staništa održavati povoljni hidrološki režim na područjima tršćaka i
1 (Acrocephalus Z (tršćaka i rogozika) za održanje rogozika; očuvati povoljan omjer tršćaka i rogozika i otvorene
melanopogon) značajne zimujuće populacije vodene površine;
HR1000029
Očuvana populacija i pogodna staništa održavati povoljni hidrološki režim za očuvanje staništa za
Cetina
mala prutka (Actitis (riječni sprudovi, otoci i obale) za gniježđenje; očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju obale
2 G
hypoleucos) održanje značajne gnijezdeće vodotoka te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju;
populacije
Očuvana populacija i staništa (riječne na vodotocima očuvati strme i okomite dijelove obale bez
obale, područja uz spore tekućice i vegetacije, pogodne za izradu rupa za gniježđenje; na
stajaće vode) za održanje gnijezdeće područjima na kojima je zabilježena prisutnost vodomara
populacije od 2-3 p. zadržati što više vegetacije u koritu i na obalama vodotoka, a
1 vodomar (Alcedo atthis) G radove uklanjanja drveća i šiblja provoditi samo ukoliko je
protočnost vodotoka narušena na način da predstavlja
opasnost za zdravlje i imovinu ljudi i to u razdoblju od 1. rujna
do 31. siječnja te ne provoditi istodobno na obje strane obale,
već naizmjenično;
41
1 jarebica kamenjarka G Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
(Alectoris graeca) (otvoreni kamenjarski travnjaci) za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; ne
održanje gnijezdeće populacije od 50- ispuštati druge vrste roda Alectoris u prirodu; po potrebi
100 p. provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
prezaraslih travnjačkih površina; redovito održavati lokve u
kršu;
1 primorska trepteljka G Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
(Anthus campestris) (otvoreni suhi travnjaci) za održanje korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
gnijezdeće populacije od 100-150 p. potrebi provesti kontrolirano paljenje i/ili krčenje (čišćenje)
prezaraslih travnjačkih površina;
1 ušara (Bubo bubo) G Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
(stjenovita područja, kamenjarski korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
travnjaci) za održanje gnijezdeće potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
populacije od 7-10 p. prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske i
rekreacijske aktivnosti od 1. veljače do 15. lipnja u krugu od
150 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu
planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije
ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije
ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama
postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se
utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije
provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
1 ćukavica (Burhinus G Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
oedicnemus) (kamenjarski travnjaci) za održanje korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
gnijezdeće populacije od 2-5 p. potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
1 kratkoprsta ševa G Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
(Calandrella (kamenjarski travnjaci) za održanje korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
brachydactyla) gnijezdeće populacije od 50-100 p. potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
1 leganj (Caprimulgus G Očuvana populacija i staništa (garizi, osigurati povoljan udio gariga; očuvati povoljne stanišne uvjete
42
europaeus) mozaična staništa s ekstenzivnom kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane
poljoprivredom) za održanje sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano
gnijezdeće populacije od 70-150 p. paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina;
1 zmijar (Circaetus G Očuvana populacija i pogodna staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
gallicus) (stjenovita područja, kamenjarski korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
travnjaci ispresijecani šumama, potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
šumarcima, makijom ili garigom) za prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske
održanje gnijezdeće populacije od 2-3 aktivnosti te građevinske radove od 15. travnja do 15. kolovoza
p. u krugu od 200-600 m oko poznatih gnijezda;
elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN)
dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na
stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili
stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke
mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
Očuvana populacija i staništa očuvati povoljni hidrološki režim i stanišne uvjete; očuvati
(močvare s tršćacima, vlažni travnjaci) povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike
za održanje gnijezdeće populacije od zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
najmanje 1 p. elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
eja močvarica (Circus na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
1 G
aeruginosus) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN)
Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
(otvoreni travnjaci, otvorena korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
eja močvarica (Circus
1 Z mozaična staništa) za održanje elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
aeruginosus)
značajne zimujuće populacije na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
43

1 eja strnjarica (Circus Z Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
cyaneus) (otvoreni travnjaci, otvorena korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
mozaična staništa) za održanje potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
značajne zimujuće populacije prezaraslih travnjačkih površina; elektroenergetsku
infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se
spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i
elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima;
na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima
na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili
elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih
stradavanja ptica;
Očuvana staništa (otvoreni travnjaci, očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
otvorena mozaična staništa) za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
održanje gnijezdeće populacije od 8- elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
10 p. na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
eja livadarka (Circus
1 G dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN)
pygargus)
Očuvana populacija i pogodna staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
(vlažni travnjaci, prvenstveno korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
1 kosac (Crex crex) G košanice) za održanje gnijezdeće košnju inundacija i obala kanala (u ingerenciji Hrvatskih voda)
populacije od 10-15 pjevajućih obavljati u razdoblju od 15. kolovoza do 15. ožujka;
mužjaka
mali sokol (Falco Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
1 Z
columbarius) (mozaična staništa s ekstenzivnom korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
44
poljoprivredom) za održanje značajne elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi

zimujuće populacije na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
Očuvana populacija i staništa za ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti od 15. veljače do
gniježđenje (visoke stijene, strme 15. lipnja u krugu od 750 m oko poznatih gnijezda;
litice) za održanje gnijezdeće elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
populacije od 3-4 p. na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
sivi sokol (Falco
1 G dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN)
peregrinus)
(travnjaci, otvorena mozaična korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
staništa) za održanje značajne elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
preletničke populacije na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
crvenonoga vjetruša
1 P dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN)
(Falco vespertinus)
Očuvana populacija i pogodna staništa očuvati povoljni hidrološki režim i stanišne uvjete; očuvati
(vlažni travnjaci, oranice) za održanje povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike
značajne preletničke populacije zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
1 ždral (Grus grus) P
elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
45

Očuvana populacija i staništa očuvati povoljni hidrološki režim i stanišne uvjete močvarnih
čapljica voljak
1 G (močvare s tršćacima) za održanje staništa;
(Ixobrychus minutus)
gnijezdeće populacije od 20-25 p.
rusi svračak (Lanius (otvorena mozaična staništa) za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
1 G
collurio) održanje gnijezdeće populacije od potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
2000-3000 p. prezaraslih travnjačkih površina;
sivi svračak (Lanius (otvorena mozaična poljoprivredna korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
1 G
minor) staništa) za održanje gnijezdeće potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
populacije od 100-200 p. prezaraslih travnjačkih površina;
G Očuvana populacija i otvorena očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
ševa krunica (Lullula mozaična staništa za održanje korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
1
arborea) gnijezdeće populacije od 10-20 p. potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
G Očuvana populacija i staništa (okomite očuvati povoljni hidrološki režim i stanišne uvjete;
veliki ronac (Mergus stjenovite obale akumulacije Peruča)
2
merganser) za održanje značajne gnijezdeće
populacije
G Očuvana populacija i pogodna očuvati staništa; elektroenergetsku infrastrukturu planirati,
struktura šuma za održanje gnijezdeće obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na
populacije od 1-2 p. visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na
škanjac osaš (Pernis
1 srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama
apivorus)
postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se
utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije
provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
46
G Očuvana populacija i otvorena očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
pjegava grmuša (Sylvia
1 mozaična staništa za održanje korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
nisoria)
gnijezdeće populacije od 50-100 p.
G Očuvana populacija i staništa očuvati povoljni hidrološki režim i stanišne uvjete; ujesen
crvenonoga prutka (poplavni dio Paškog polja uz izvorišni uklanjati drvenastu vegetaciju (vrbe) s gnjezdilišta;
2
(Tringa totanus) dio Cetine) za održanje gnijezdeće
populacije od 3-5 p.
2 značajne negnijezdeće (selidbene) Očuvana populacija i pogodna staništa očuvati povoljne stanišne uvjete vodenih i močvarnih staništa;
populacije ptica (divlja patka (Anas za ptice močvarice tijekom preleta i
plathyrhynchos), glavata patka zimovanja (vodena staništa s
(Aythya ferina), patka batoglavica dostatnom vodenom i močvarnom
(Bucephala clangula), vivak vegetacijom, plićine) za održanje
(Vanellus vanellus) značajne brojnosti preletničkih i/ili
zimujućih populacije i to ukupne
brojnosti jedinki ptica močvarica kao i
brojnosti onih vrsta koje na području
redovito obitavaju s >1% nacionalne
populacije ili >2000 jedinki
Legenda: Status: G= gnjezdarica; P = preletnica; Z = zimovalica
Kategorija za ciljnu vrstu: 1=međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 3. i članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; 2=redovite
migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/E
47
POP HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora

POP HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora nalazi se u području između Rogoznice (zapad),
Dugopolja (sjever) i rijeke Cetine (istok). Ovo submediteransko područje karakteriziraju suha
kamenjarska i stjenovita područja s liticama pogodnim za gniježđenje grabljivica. Prostrana staništa i
mozaici kultiviranih površina jedno su od dva najvažnija gnjezdilišta voljića maslinara (Hippolais
olivetorum) u Hrvatskoj (8% nacionalne gnijezdeće populacije). Od šumskih staništa najrasprostiranije
su mlade submediteranske šume i šikare. Planinske predjele te područja suhih sredozemnih pašnjaka
i šikara naseljava suri orao (Aquila chrysaetos) te je na području prisutno 8% nacionalne gnijezdeće
populacije. Također na ovom području prisutno je 7,5% nacionalne gnijezdeće populacije sivog sokola
(Falco peregirnus) i 3,7% nacionalne gnijezdeće populacije zmijara (Circaetus gallicus). Krški sokol
(Falco biarmicus) zabilježen je ali gniježđenje nije potvrđeno. Mogući razlozi ugroženosti ciljnih vrsta i
stanišnih tipova na ovom području su: napuštanje stočarstva/ nedostatak ispaše, korištenje energije
vjetra za proizvodnju električne energije, intenziviranje poljodjelstva, napuštanje košnje (prestanak
redovitog održavanja travnjaka i livada), iskorištavanje šuma bez pošumljavanja ili prirodnog
obnavljanja, električni vodovi, lov i krivolov, planinarenje i penjačke sportske aktivnosti te različiti
oblici antropogenog uznemiravanja.
48
Tablica 8: Ciljne vrste ptica za područje očuvanja značajno za ptice HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora, ciljevi očuvanja i osnovne mjere očuvanja za
navedene vrste sukladno Pravilniku o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže (NN 25/20 i 38/20)
Kategorija Naziv vrste Status Cilj očuvanja Osnovne mjere
Očuvana populacija i staništa (otvoreni očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta
jarebica
kamenjarski travnjaci) za održanje sufinancirane sredstvima Europske unije; ne ispuštati druge vrste roda Alectoris u
1 kamenjarka G
gnijezdeće populacije od 300-400 p. prirodu; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih
(Alectoris graeca)
travnjačkih površina; redovito održavati lokve u kršu
1 primorska Očuvana populacija i staništa (otvoreni suhi očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta
trepteljka travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili
G
(Anthus od 200-300 p. krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina
campestris)
1 suri orao (Aquila G Očuvana populacija i pogodna staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta
chrysaetos) (stjenovita područja, planinski i kamenjarski sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili
travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske i rekreacijske
od najmanje 2 p. aktivnosti te građevinske radove od 1. siječnja do 31. srpnja u krugu od 750 m oko
poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način
da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica
na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na
stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili
elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica
1 Očuvana populacija i staništa (stjenovita očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta
područja, kamenjarski travnjaci) za sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili
održanje gnijezdeće populacije od 30-50 p. krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske i rekreacijske
ušara (Bubo aktivnosti od 1. veljače do 15. lipnja. u krugu od 150 m oko poznatih gnijezda;
G
bubo) elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe
kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na
srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na
49

1 Očuvana populacija i staništa (garizi, osigurati povoljan udio gariga; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere
leganj
mozaična staništa s ekstenzivnom za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti
(Caprimulgus G
poljoprivredom) za održanje gnijezdeće kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina
europaeus)
populacije od 200-300 p.
Očuvana populacija i pogodna staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta
(stjenovita područja, kamenjarski travnjaci sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili
1 ispresijecani šumama, šumarcima, makijom krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske aktivnosti te
ili garigom) za održanje gnijezdeće građevinske radove od 15. travnja do 15. kolovoza u krugu od 200-600 m oko poznatih
zmijar (Circaetus
G populacije od 4-6 p. gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se
gallicus)
spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na
srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na
1 Očuvana populacija i staništa (otvoreni očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta
travnjaci, otvorena mozaična staništa) za sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili
održanje značajne zimujuće populacije krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; elektroenergetsku infrastrukturu
eja strnjarica planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim
Z
(Circus cyaneus) (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na
dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani
rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja
daljnjih stradavanja ptica
1 vrtna strnadica Očuvana populacija i staništa (kamenjarski očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta
(Emberiza G travnjaci) za održanje značajne gnijezdeće sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili
hortulana) populacije krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina
1 Očuvana populacija i staništa za gniježđenje ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti od 15. veljače do 15. lipnja u krugu od 750
(visoke stijene, strme litice) za održanje m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
sivi sokol (Falco gnijezdeće populacije od 6-7 p. na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i
G
peregrinus) elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih
dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od
kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica
50
1 Omogućen nesmetan prelet tijekom selidbe elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe
kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na
ždral (Grus grus) P srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na
1 Očuvana populacija i staništa (otvorene očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta
voljić maslinar
niske listopadne šume/šumarci; stari sufinancirane sredstvima Europske unije
(Hippolais G
maslinici) za održanje gnijezdeće populacije
olivetorum)
od 20-50 p.
Očuvana populacija i staništa (otvorena očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta
rusi svračak
1 G mozaična staništa) za održanje gnijezdeće sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i/ili
(Lanius collurio)
populacije od 5000-7000 p. krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina
1 Očuvana populacija i staništa (otvorena očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta
sivi svračak
G mozaična poljoprivredna staništa) za sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili
(Lanius minor)
održanje gnijezdeće populacije od 50-100 p. krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina
1 Očuvana populacija i otvorena mozaična očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta
ševa krunica
G staništa za održanje gnijezdeće populacije sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili
(Lullula arborea)
od 200-400 p. krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina
1 Omogućen nesmetan prelet tijekom selidbe cilj se ostvaruje kroz provedbu mjera za druge vrste na području; elektroenergetsku
infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na
škanjac
visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN)
osaš (Pernis P
dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se
apivorus)
utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere
sprečavanja daljnjih stradavanja ptica
Legenda: Status: G= gnjezdarica; P = preletnica; Z = zimovalica; Kategorija za ciljnu vrstu: 1=međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 3. i članka 4. stavka 1.
Direktive 2009/147/EZ; 2=redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/E
51
3.6. Zaštićena područja Republike Hrvatske

Lokacija planirane sunčane elektrane ne nalazi se unutar područja zaštićenom Zakonom o zaštiti
prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19 I 127/19).
Zaštićena područja najbliža lokaciji sunčane elektrane su prikazana na slici ispod (Slika 27):
- cca. 15 km sjeveroistočno od planirane sunčane elektrane nalazi se Park prirode Dinara
- cca. 5 km sjeverno od planirane sunčane elektrane nalazi se Lokalitet Sutina- Značajni
krajobraz
- cca. 18 km istočno od planirane sunčane elektrane nalazi se Lokalitet Ruda – Značajni
krajobraz
- cca. 16 km od planirane sunčane elektrane nalazi se Lokalitet Grab – Značajni krajobraz
- cca. 18 km od planirane sunčane elektrane nalazi se Kanjon rijeke Cetine – Značajni krajobraz
- cca. 12 km od planirane sunčane elektrane nalazi se Vranjača – Spomenik prirode
- cca. 18 km od planirane sunčane elektrane nalazi se Stablo močvarnog čempresa (Taxodium
distichum) u Solinu
Lokacije planirane sunčane elektrane nalaze se unutar područja III. zone sanitarne zaštite.
Slika 27. Prikaz smještaja predmetne lokacije u odnosu na zaštićene dijelove prirode
Izvor: Bioportal, 2020.
3.7. Bioraznolikost
52
Staništa
Prema Karti kopnenih nešumskih staništa iz 2016. godine staništa i kombinacije istih koja se
pojavljuju na lokacijama predmetnih sunčanih elektrana su:
• D.3.4.2.3./C.3.5.1./E. Sastojine oštroigličaste borovice/Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci
submediteranske zone/Šume
• D.3.4.2.3./C.3.5.1. Sastojine oštroigličaste borovice/Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci
submediteranske zone
Prema prilogu II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima (NN 88/14), navedeni stanišni tipovi nalaze se na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.
Vegetacija na području planirane sunčane elektrane razvijena je u obliku niskog grmlja i šikara i
lokalno kamenjarskih pašnjaka.
D. Šikare; tip staništa NKS kod D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice (Juniperus oxycedrus) koje
pripadaju sastojinama bušika, zauzimaju veće površine, a nastale su u procesu vegetacijske sukcesije
na podlozi eumediteranskih i submediteranskih travnjaka, nakon napuštanja ispaše.
C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni; tip staništa NKS kod C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski
pašnjaci submediteranske zone sveze Chrysopogoni-Koelerion splendentis (točnije Chrysopogono
grylli-Koelerion splendentis) pripadaju Submediteranskim i epimediteranskim suhim travnjacima reda
Scorzoneretalia villosae i razreda Festuco Brometalia.
E. Šume; nisu obuhvaćene novom Kartom staništa, no prema starijoj Karti iz 2004., radi se o tipu
staništa NKS kod E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca (Sveza Ostryo-Carpinion
orientalis reda Quercetalia pubescentis i razreda Querco-Fagetea) koje okupljaju raznovrsne šumsko-
šikarske zajednice koje se raspoznaju prema kombinacijama hrastova i grabova, koje pak uvelike
ovise o nadmorskoj visini te zaklonjenosti ili otvorenosti terena.
53
Legenda:
Kopnena nešumska staništa, 2016.:
Slika 28. Prostorni raspored stanišnih tipova (NKS) na području planirane sunčane elektrane
Izvor: Karta kopnenih nešumskih staništa 2016., Bioportal
D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice (Juniperus oxycedrus) – Sastojine oštroigličaste borovice

zauzimaju često veće površine, a nastale su u procesu vegetacijske sukcesije na podlozi
eumediteranskih i submediteranskih travnjaka, nakon napuštanja ispaše.
C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogono grylli
Koelerion splendentis Horvatić 1973) – Zajednici pripadaju istočnojadranski kamenjarski pašnjaci
nižeg dijela submediteranske zone.
E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bijelograba (As. Querco-Carpinetum orientalis Horvatić 1939 (=
Carpinetum orientalis croaticum Horvatić 1939) – Najznačajnija šumska zajednica submediteranske
vegetacijske zone sjevernog Hrvatskog primorja, rasprostranjena od Istre na sjeveru do Zrmanje na
jugu. Razvija se od morske razine do nekih 250(-300) m/nmv. Mjestimično je dobro sačuvana pojedini
dijelovi Istre i otoka Krka), a najčešće je razvijena u obliku više ili niže šikare. Od drvenastih vrsta
ističu
54
se Quercus pubescens, Quercus cerris, Acer monspessulanum, Carpinus orientalis, Fraxinus ornus dok
su u sloju grmlja česti Juniperus oxycedrus, Coronilla emeroides, Lonicera etrusca, Cotinus coggygria,
Paliurus spina-christi, Clematis flammula i u dalmatinsko-hercegovačkom dijelu areala Petteria
ramentacea. U sloju nižega grmlja i prizemnoga raslinja najčešće su vrste Asparagus acutifolius,
Ruscus aculeatus, Sesleria autumnalis, Trifolium rubens, Bromus erectus, Satureja montana,
Helleborus multifidus, Dictamnus albus, Teucryum chamaedrys, Brachypodium pinnatum i dr.
Fauna
Sukladno Tutiš i sur. (2013.) lokacije se nalaze unutar područja gniježđenja vrsta: mala prutka (Actitis
hypoleucos), suri orao (Aquila chrysaetos), voljic maslinar (Hippolais olivetorum), eja livadarka (Circus
pygargus), sivi sokol (Falco peregrinus), zmijar (Circaetus gallicus). Također, navodi se kao vjerojatno
područje gniježđenja afričke kukavice (Clamator glandarius).
Lokacije se nalaze unutar podrucje redovitog zimovanja malog sokola (Falco columbarius).
Sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16) sve navedene vrste nalaze se na
popisu strogo zaštićenih vrsta.
Prema Antolović i sur. (2006) šire područje zahvata je nalazište strogo zaštićene vrste vuka (Canis
lupus). Sukladno Izvješću o stanju populacije vuka u Hrvatskoj iz 2017. godine na području obitava
čopor Svilaja (procijenjeno 4-6 jedinke). Moguća je pojavnost sisavaca poput vrtnog puha (Eliomys
quercinus), europskog zeca (Lepus europeus), sivog puha (Glis glis).
Sukladno Jelić i sur. (2013) od faune gmazova na području je moguće naći vrste: kopnena kornjača
(Testudo hermanni), šilac (Platyceps najadum), crvenkrpica (Zamenis situla), primorska gušterica
(Podarcis siculus), krška gušterica (Podarcis melisellensis), barska kornjača (Emys orbicularis).
Sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16) sve navedene vrste nalaze se na
popisu strogo zaštićenih vrsta.
Sukladno Šašić i sur. (2015) od faune danjih leptira na širem području je moguće naći vrste:
zelenokrili plavac (Glaucopsyche alexis), močvarna riđa (Euphydryas aurinia), dalmatinski okaš
(Proterebia afra dalmata), kupusov bijelac (Pieris brassicae), lastin rep (Papilio machaon), grahorkin
plavac (Polyommatus thersites), istočni plavac (Pseudophilotes vicrama), žednjakov plavac
(Scolitantides orion), Rottemburgov debeloglavac (Thymelicus acteon), uskršnji leptir (Zerynthia
polyxena) i crni apolon (Parnassius mnemosyne).
U Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16) na popisu strogo zaštićenih vrsta od
navedenih vrsta nalaze se vrste: močvarna riđa (Euphydryas aurinia), dalmatinski okaš (Proterebia
afra dalmata), lastin rep (Papilio machaon), uskršnji leptir (Zerynthia polyxena) i crni apolon
(Parnassius mnemosyne).
3.8. Gospodarske djelatnosti

Poljoprivreda
Na području planiranog zahvata prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi nema
poljoprivrednih zemljišta, niti se prema prostornom planu na lokaciji nalazi obradivo tlo. Prema
ARKOD-u planirana sunčana elektrana udaljena je 100 m jugozapadno od krškog pašnjaka, a onda se
južno nastavlja nekoliko krških pašnjaka, voćnjaka i oranica. (Slika 29)
55
Slika 29. Prikaz lokacija zahvata prema ARKOD sustavu

Izvor: ENVI ATLAS OKOLIŠA – ARKOD
Općina Dicmo je uz Općine Dugopolje, Lećevica, Muć i Klis udružena u Lokalnu akcijsku grupu Zagora
(LAG) s ciljem povećanja poljoprivrednih proizvodnih kapaciteta. Nositelji poljoprivrede na području
Općine, a i LAG-a, uglavnom su OPG-ovi s malim brojem članova, visoke starosti i slabog obrazovanja.
Zbog velikog gastronomskog potencijala cjelokupne dalmatinske Zagore, LAG je posvećen upravo
prehrambenim proizvodima i prerađevinama lokalnih proizvođača.
Šumarstvo
Planirana sunčana elektrana nalazi se na području gospodarske jedinice Visoka (843) kojom
upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Split, Šumarija Sinj. Sukladno javnim
podacima od strane Hrvatskih šuma d.o.o. područje na kojem je planirana SE Dicmo nalazi se u
odjelu/odsjeku 53b. (Slika 30)
56
Slika 30. Šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i privatnih šumoposjednika s
prikazom planirane SE Dicmo
Izvor: WMS servis geoportala šumarstva RH
Prema Programu gospodarenja za G.J. Visoka (843) (valjan je za razdoblje 01.01.2011. – 31.12.2020.)
šume ove gospodarske jedinice svrstane su u gospodarske šume. Na području Općine Dicmo nema
privatnih šumoposjednika.
Prema fitogeografskoj razdiobi sredozemne šume na lokaciji zahvata pripadaju mediteransko-
litoralnom pojasu i submediteranskoj vegetacijskoj zoni. Submediteranska vegetacijska zona uzdiže
se do 300 m.n.v. u sjevernom dijelu, a na jugu do 400 (600) m.n.v. Klima je vlažnija i hladnija (srednja
godišnja količina oborina je iznad 1200 mm, a minimum najhladnijeg mjeseca je ispod 2°C). Glavna
vrsta drveća na lokaciji zahvata je hrast medunac koji izgrađuje šumske sastojine s bijelim grabom
(as. Querco pubescenti-Carpinetum orientalis Horvatić, 1939.) Kao degradacijski stadij i javljaju se
šikara, šibljak i kamenjara.
Prema ENVI atlas okoliša planirane sunčana elektrana nalazi se na području bjelogorične šume, a
dijelom na zemljištu u zarastanju (sukcesija šume).
Tablica 9. Pregled površina GJ Visoka (843)
neobraslo
obraslo neplodno ukupno
Stanje proizvodno neproizvodno
površina 2011. ha
3870,21 41,44 25,12 29,19 3965,96
Izvor: Javni podaci Hrvatske šume d.o.o.
57
Prema Prostornom planu uređenja Općine Dicmo („Službeni glasnik Općine Dicmo, broj 2/06, 2/08,
2/16“) planirani zahvat djelomično zadire u područje zaštitnih šuma što je vidljivo na kartografskom
prikazu u poglavlju 2.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Dicmo (Slika 10). Zaštitne šume imaju
funkciju zaštite zemljišta, voda, naselja, objekata na tom području.
Stupanj opasnosti od šumskog požara određuje se sukladno Pravilniku o zaštiti šuma od požara (NN
33/2014) te se šume mogu svrstati u četiri stupnja opasnosti od šumskog požara, od kojih su na
području SE DICMO šume svrstane u II stupanj opasnosti od požara, koji karakterizira veliku opasnost
od požara.
Tablica 10. Stupnjevi opasnosti od šumskog požara
Stupanj opasnosti Broj bodova
I. Vrlo velika >480
II. Velika 381-480
III. Umjerena 281-380
IV. Mala >280
Izvor:Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/2014)
Lovstvo
Na području Splitsko-dalmatinske županije ukupno su ustanovljena 83 lovišta koja su administrativno
podijeljena na 20 vlastitih, državnih lovišta i 63 zajednička lovišta, ustanovljena na zemljištima raznih
vlasnika. Ukupna površina lovišta na području Splitsko-dalmatinske županije iznosi 449.490 ha, od
čega 151.603 ha (≈34 %) čine državna lovišta, a 297.887 ha (≈66 %) zajednička lovišta.
Prema podjeli Splitsko-dalmatinske županije u tri prirodno-geografske cjeline, lovišta su raspoređena

na sljedeći način:
Zaobalje: 56 lovišta 271.700 ha (60,45 %)

Priobalje: 18 lovišta 86.401 ha (19,22 %)
Otoci: 9 lovišta 91.389 ha (20,33 %)
Prema reljefnim obilježjima Županije (konfiguraciji terena), lovišta su razvrstana u sljedeće tipove:
nizinska lovišta (do 200 m n/v): 2 lovišta 3.852 ha

brdska lovišta (200 – 800 m n/v): 56 lovišta 254.185 ha
gorska (< 800 m n/v): 3 lovišta 34.370 ha
mediteranska lovišta (primorsko-
22 lovišta 157.083 ha
krška):
Planirana sunčana elektrana nalazi se na području lovišta XVII/117 Dicmo. Lovište XVII/117 Dicmo
površine 4.630 ha je županijsko (zajedničko) lovište otvorenog tipa. Lovištem gospodari Lovačka
udruga DICMO. Lovište je brdskog karaktera, obuhvaća Općinu Dicmo, a manjim dijelom Općinu
Dugopolje.
Glavne vrste divljači su: divlja svinja (lat. Sus scrofa), kuna (lat. Mustelidae), fazan obični (lat.
Phasianus colchicus), zec obični (lat. Lepus europaeus), lisica (lat. Vulpes vulpes), kamenjarka grivna
58
(lat. Alectoris graeca), jazavac (lat. Meles meles), šljuke: bena (lat. Scolopax rusticola) i kokošica (lat.
Gallinago gallinago) i trčka skvržulja (lat Perdix perdix).
Slika 31. Kartografski prikaz županijskog lovišta XVII/117 Dicmo

Izvor: https://sle.mps.hr
3.9. Krajobrazne osobitosti

Prema podjeli Republike Hrvatske na osnovne krajobrazne jedince sukladno Sadržajnoj i metodskoj
podlozi Krajobrazne osnove Hrvatske, Općina Dicmo pripada krajobraznoj jedinici Dalmatinska
zagora.
Osnovnu fizionomiju krajobrazne jedinice Dalmatinska zagora karakterizira reljefno i pejzažno
heterogen prostor kojem samo donekle glavna obilježja daju tri reljefna elementa: krške depresije
(polja, uvale, dolci, ponikve), vapnenačke zaravni oko polja i planinski vijenci. Među planinama ističu
se Dinara, Svilaja, Biokovo i Mosor a od ostalih elemenata identiteta i vrijednosti značajna je dolina
Cetine s kanjonom i poljima te hidrografsko-morfološki fenomen Imotska jezera. Krajolik ove
krajobrazne jedinice oskudijeva kvalitetnom šumom, a gradnja kuća u naseljima je stihijska i bez
dovoljno elemenata tradicijske arhitekture.
Područje Općine Dicmo sa aspekta vodnogospodarskog sustava, smješteno je na sjevernom području
Mosora. Nema vodenih tokova izuzev povremenog toka (bujice) koji se javlja u polju ispod općinskog
središta – Dicma i teče prema ponoru Lastovnjak. Korito ove bujice samo je djelomično formirano.
Krajobraz na lokaciji zahvata te u užem području karakterizira tipični krški krajolik s grmolikom
vegetacijom (Slika 32).
59
Slika 32. Krajobraz u užem području lokacije zahvata

Izvor: Google street view
3.10. Kulturno-povijesna baština

Sukladno kartografskom prikazu Uvjeti korištenja i zaštite prostora iz Prostornog plana uređenja
Općine Dicmo (izvod iz PPSDŽ), na lokaciji predmetne sunčane elektrane nema evidentiranih
preventivno zaštićenih kulturnih dobara ili arheološkog područja (Slika 33.).
Najbliže evidentirano naselje (graditeljska baština) - Zebići udaljeno je oko 900 m sjeverno od lokacije
zahvata i naselje Stare kuće udaljeno oko 1200 m od lokacije zahvata dok je najbliži pojedinačni
arheološki lokalitet, pretpovijesna gomila – lokalitet Ledenice evidentiran oko 900 m sjeverozapadno
i pretpovijesna gomila – lokalitet Iznad Starih kuća evidentiran oko 1500 m jugozapadno.
60
SE DICMO
Slika 33. Prikaz lokacije predmetnog zahvata u odnosu na zaštićenu kulturno-povijesnu baštinu
61
3.11. Stanovništvo i naseljenost

U sastavu Općine Dicmo su naselja: Dicmo Ercegovci, Dicmo Kraj, Dicmo Krušvar, Dicmo Osoje, Dicmo
Prisoje, Dicmo Sičane i Dicmo Sušci. Općina Dicmo obuhvaća prostor od 68,44 km², što čini 1,5 %
površine Splitsko-dalmatinske županije.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Općini Dicmo živi 2802 stanovnika dok je popisom 2001.
godine evidentirano 2657 stanovnika. U naselju Dicmo Kraj prema Popisu stanovništva iz 2011.
godine u naselju Dicmo Kraj živi 514 stanovnik, a popisom iz 2001. godine evidentirana su 442
stanovnika. S gustoćom naseljenosti od 40,94 st/km2, Općina spada u slabo naseljena područja
Republike Hrvatske.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine najviše zaposlenih bilo je u kategoriji zanimanja u obrtu i
pojedinačnoj proizvodnji (215 zaposlenih). U kategoriji uslužna i trgovačka zanimanja zaposleno je
154 osobe. U kategoriji rukovoditelji postrojenima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači
proizvoda zaposleno je 78 osoba.
3.12. Prometnice i prometni tokovi

Pristupni put lokaciji SE Dicmo ostvarit će se postojećim putem sa lokalne ceste L67035. (Slika 34).
Planirana sunčana elektrana nalazi se na području s dobrom infrastrukturnom prometnom mrežom
koja se sastoji od lokalnih i državnih cesta. Udaljena je od državne ceste D1 oko 3 km. Do planirane
sunčane elektrane vodi cesta Blizna Donja (L67034) - Sičane (Ž6119) - Kraj (L67035).
Sukladno dokumentu Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2019. - prosječni ljetni
dnevni promet, najbliže zahvatu nalazi se brojačko mjesto oznake 5526 naziva Dicmo. Na navedenom
brojačkom mjestu prosječni ljetni dnevni promet (PLDP) iznosi 14.104 vozila, a prosječni godišnji
dnevni promet (PGDP) iznosi 12.385 vozila.
Tablica 11. Prosječni godišnji i prosječni ljetni dnevni promet s općim podacima o brojačkim mjestima
u 2019. godini – državne ceste
Brojačko mjesto Promet Brojački odsječak
Oznaka Način
ceste brojenja Duljina
Oznaka Ime PGDP PLDP Početak Kraj
(km)
1 5526 Dicmo 12.385 14.104 NAB Ž6116 Ž6120 2,7
Izvor: Hrvatske ceste
62
SE DICMO
Ž6119
L67034
L67035
D1
Slika 34. Lokacija planirane sunčane elektrane u odnosu na prometnu infrastrukturu na području
Općine Dicmo
Izvor:https://geoportal.hrvatske-ceste.hr/
LOKACIJA
PREDMETNOG
ZAHVATA
Slika 35. Lokacija planirane sunčane elektrane u odnosu na brojačko mjesto 5526
Izvor: Brojenje prometa na cestama republike hrvatske godine 2019.
63
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
Značaj utjecaja je istaknut i primjetan utjecaj ili posljedica predmetnog zahvata na okoliš, koji se
promatra u odnosu na odgovarajuće ciljeve zaštite okoliša relevantne za predmetni zahvat i
predmetnu lokaciju.
Svaki utjecaj ne mora biti značajan, te se razina značajnosti utjecaja određuje kvantitativnim i
kvalitativnim metodama. Procjena značaja utjecaja na okoliš temelji se na procjeni magnitude
promjene koja utječe na receptor i osjetljivosti receptora (okolišne sastavnice) na te promjene.
Osjetljivost okolišne sastavnice određuje se kroz analizu:
1. Postojećih propisa i smjernica zaštite,
2. Društvene i prirodne vrijednosti lokacije zahvata,
3. Ranjivost na promjenu
Odnosno ona obuhvaća podatke o lokaciji i opis lokacije zahvata te se procjenjuje u trenutnom stanju
prije bilo kakve promjene koja se podrazumijeva izgradnjom i korištenjem predmetnog zahvata.
Ukupna osjetljivost receptora određuje se na način da se sagledaju najviše vrijednosti zaštite te
društvene i prirodne vrijednosti.
U donjoj tablici opisane su kategorije osjetljivosti receptora korištene u procjeni.
Tablica 12. Osjetljivosti receptora
Receptor je strogo zaštićen zakonodavstvom, bez obzira na vrijednost za društvo.
Velika
Receptor je bez obzira na zaštitu vrlo vrijedan za društvo, te čak i manja vanjska promjena
osjetljivost
može utjecati na promjenu stanja receptora.
Receptor je zaštićen je preporukama ili referentnim vrijednostima ili je u nekom programu
Umjerena očuvanja, te ima malu vrijednost za društvo.
osjetljivost Receptor je bez obzira na zaštitu vrlo vrijedan za društvo, ali je potrebna veća vanjska promjena
kako bi se promijenilo stanje receptora.
Mala Za receptor nema postojećih propisa i smjernica za zaštitu ima malu društvenu vrijednosti. Čak
osjetljivost ni veće vanjske promjene stanja ne može imati vidljive promjene na stanje receptora.
Magnituda promjene opisuje karakteristike promjena u okolišu koje će planirani zahvat vjerojatno
prouzročiti. Smjer promjene može biti pozitivan (zeleno) ili negativan (crveno). Magnituda promjene
je kombinacija:
1. Intenziteta (iskazan mjernom jedinicom i uspoređen s referentnom vrijednošću) i smjera,
2. Prostornog obuhvata (gdje je primjenjivo) i
3. Trajanja utjecaja, uključujući njegovu reverzibilnost.
Magnituda promjene procjenjuje se neovisno o osjetljivosti receptora na predložene promjene.
Osnovna vrijednost za ukupnu procjenu magnitude utjecaja je intenzitet promjene, a prilagođava se
na temelju prostornog obuhvata i trajanja.
64
Trajanje utjecaja predmetnog zahvata na okoliš može biti kratkotrajno ili dugotrajno, dok djelovanje
utjecaja može biti direktno i indirektno.
INTENZITET I SMJER UTJECAJA Oznaka DJELOVANJE UTJECAJA Oznaka

Veliki pozitivan  Direktno D
Mali pozitivan  Indirektno I
Nema/zanemariv
Mali negativan 
Veliki negativan 
PROSTORNI OBUHVAT Oznaka TRAJANJE UTJECAJA Oznaka

Mali u odnosu na ukupnu površinu ① Kratkotrajno KT
cjeline iste namjene
Dugotrajno DT
Veliki u odnosu na ukupnu površinu ②
cjeline iste namjene
U donjoj tablici opisane su kategorije magnitude promjene korištene u procjeni.

Tablica 13. Kategorije magnitude promjene
Zahvat ima pozitivne učinke na okoliš ili svakodnevni život ljudi visokog intenziteta, obuhvat
Velika
je velik, a trajanje utjecaja je dugo.
Zahvat ima pozitivne učinke na okoliš ili svakodnevni život ljudi visokog intenziteta, obuhvat
može biti mali ili veliki, ali je kratkotrajan.
Zahvat ima pozitivne učinke na okoliš visokog intenziteta, obuhvat je mali, dok trajanje
Mala
utjecaja može biti dugo ili kratko.
Zahvat ima pozitivne učinke na okoliš malog intenziteta, obuhvat i trajanje mogu biti mali ili
veliki
Nema
Promjena nije vidljiva u praksi. Svaka korist ili šteta je zanemariva.
utjecaja
Zahvat ima negativne učinke na okoliš ili svakodnevni život ljudi manjeg intenziteta, te su
obuhvat i trajanje učinaka mali.
Zahvat ima veliki ili mali negativni intenzitet, obuhvat je malen, trajanje može biti kratko ili
Mala
dugo, ali je utjecaj reverzibilan.
Zahvat ima negativne učinke na okoliš ili svakodnevni život ljudi manjeg intenziteta, obuhvat
je velik, a trajanje utjecaja može biti dugo ili kratko.
Zahvat ima negativne učinke na okoliš ili svakodnevni život ljudi visokog intenziteta, obuhvat
može biti velik ili mali, a trajanje utjecaja dugo.
Velika
Predmetni zahvat ima negativne učinke visokog intenziteta, obuhvat može biti veliki ili mali,
trajanje utjecaja je kratko, ali je sam utjecaj nepovratan.
65
U procjeni ukupnog značaja utjecaja, korištena je donja tablica, gdje su pozitivni utjecaji označeni
zelenom, a negativni crvenom bojom. Budući da su najrelevantnije dimenzije za karakterizaciju
utjecaja ovisne o vrsti utjecaja, procjena uvelike ovisi o slobodnoj procjeni stručnjaka, zbog čega su
sve odluke popraćene dodatnim pojašnjenjima.
Magnituda promjene
Značaj utjecaja
Velika Mala Nema Mala Velika
Mala Mali Mali Nepostojeći Mali Mali
Osjetljivost
Umjerena Značajan Mali Nepostojeći Mali Značajan
receptora
Visoka Značajan Značajan Nepostojeći Značajan Značajan
4.1. Utjecaj na zrak

Uzimajući u obzir dobru kvalitetu zraka na širem području te udaljenost od značajnijih onečišćivača
receptor se ocjenjuje malom osjetljivošću.
Tijekom izvođenja radova
Tijekom izgradnje nastajat će prašina uzrokovana građevinskim radovima i ispušni plinovi tijekom
kretanja strojeva i transportnih sredstava, što će utjecati na smanjenje kvalitete zraka u području
izvođenja radova. Ipak, budući da se radi o kratkotrajnim i prostorno ograničenim utjecajima,
ocjenjuju se zanemarivim.
Tijekom korištenja zahvata
Tijekom rada sunčane elektrane neće nastajati emisije onečišćujućih tvari u zrak, stoga neće biti
negativnog utjecaja na kvalitetu zraka.
4.2. Utjecaj na klimu i klimatske promjene te klimatskih promjena na zahvat

Utjecaj zahvata na klimu i klimatske promjene
Tijekom izvođenja radova i korištenja zahvata
Tijekom gradnje, indirektni i direktni izvori stakleničkih plinova na lokacijama bit će povezani s
prisustvom teške mehanizacije i prometa transportnih vozila, prilikom čega će dolaziti do emisije CO₂
uslijed sagorijevanja fosilnih goriva. U kontekstu predmetnog zahvata takve emisije neće imati
značajan utjecaj na klimatske promjene.
Tijekom rada sunčane elektrane neće biti emisija stakleničkih plinova u zrak pa se tako ne očekuju ni
utjecaji zahvata na klimu i klimatske promjene.
Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Za procjenu mogućih utjecaja klimatskih promjena na zahvat korišteni su podaci klimatskog
modeliranja prema dokumentu ''Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC
VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km''. Namjera dodatka je bila
prikazati osnovne rezultate klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit koji za razliku od
početnog dokumenta u kojem su detaljno prikazani rezultati modeliranja modelom RegCM na
prostornoj rezoluciji 50 km, prikazuje osnovni rezultat modeliranja istim modelom ali na prostornoj
rezoluciji 12,5 km. Analiza se temelji na primjeni scenarija RCP4.5 te na referentnom klimatskom
66
razdoblju od 1971. do 2000. godine (P0). Promjena klimatskih varijabli u budućoj klimi u odnosu na
referentnu klimu prikazana je kroz dva buduća razdoblja, od 2011. do 2040. (P1) i od 2041. do 2070.
godine (P2). Prema spomenutom modelu mogu se očekivati sljedeće promjene u klimatskim
varijablama (Tablica 14).
Tablica 14. Promjene klimatskih varijabli u budućoj klimi
Klimatske varijable / Buduće klimatsko razdoblje P1 (2011.-2040.) P2 (2041.-2070.)

Srednja godišnja temperatura zraka (°C) 1,2 – 1,4°C 1,9-2°C
Srednja godišnja ukupna količina oborine (%) -5 – 5 % 5 – 10 %
Analiza utjecaja klime i klimatskih promjena rađena je prema smjernicama koje su dane u dokumentu
namijenjenom voditeljima projekata Neformalni dokument Smjernice za voditelje projekata: Kako
povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene koji je izdala Glavna uprava za klimatske
promjene Europske Komisije. Procjena ranjivosti projekta u odnosu na klimatske promjene važan je
korak u procesu utvrđivanja odgovarajućih mjera prilagodbe.
U postupak analize ranjivosti uključena je analiza osjetljivosti i procjena sadašnje i buduće izloženosti
kao i njihova kombinacija u analizi ranjivosti, te se promatra utvrđivanje osjetljivosti projekta na
klimatske promjene kroz klimatske varijable i opasnosti vezane za klimatske promjene.
Utvrđivanje osjetljivosti projekata na klimatske promjene
Osjetljivost različitih projektnih opcija na ključne klimatske varijable i opasnosti procjenjuje se s
gledišta četiri ključne teme: imovina i procesi na lokaciji, ulazi ili inputi (sunčeva energija), izlazi ili
outputi (električna energija) te prometna povezanost.
Određivanje osjetljivosti vrši se raščlambom na razine osjetljivosti:

Visoka osjetljivost 2
Srednja osjetljivost 1
Zanemariva osjetljivost 0
67
Tablica 15. Osjetljivost zahvata na ključne klimatske varijable i opasnosti vezane za klimatske uvjete
Izgradnja i korištenje sunčanih elektrana
Ključne klimatske varijable i opasnosti vezane za klimatske uvjete
Imovina i procesi
Izlazne „tvari“
Ulazne „tvari“
Transportne
poveznice
in situ
- Primarni klimatski faktori
1. Prosječna godišnja / sezonska / mjesečna temperatura (zraka)
2. Ekstremne temperature (zraka) (učestalost i intenzitet)
3. Prosječna godišnja / sezonska / mjesečna količina padalina
4. Ekstremna količina padalina (učestalost i intenzitet)
5. Prosječna brzina vjetra
6. Maksimalna brzina vjetra
7. Vlaga
8. Sunčevo zračenje
- Sekundarni efekti / opasnosti
1. Porast razine mora (uz lokalne pomake tla)
2. Dostupnost vode
3. Oluje (trase i intenzitet) uključujući olujne uspore
4. Poplava
5. Erozija tla
6. Salinitet tla
7. Šumski požari
8. Kvaliteta zraka
Procjena izloženosti zahvata u odnosu na osnovicu/promatrane klimatske uvjete te buduće

klimatske uvjete
Ocjene izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama:
Visoka izloženost 2
Umjerena izloženost 1
Lokacije zahvata nisu izložene 0
68
Tablica 16. Analiza izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama
Izloženost (postojeće stanje) Ocjena Izloženost (buduće stanje) Ocjena

(Modul 2a) (Modul 2b)
Ekstremne Godišnji hod temperature zraka Lokacija zahvata nalazi se na
temperature karakterizira maksimum u području gdje se očekuje povećanje
(zraka) srpnju i minimum u siječnju. ekstremnih temperatura i broja
(učestalost i Temperature najhladnijeg vrućih dana. U oba projicirana
intenzitet) mjeseca nisu niže od - 3 °C te razdoblja (P1 i P2) očekuje se
najmanje jedan mjesec ima porast temperature u svim
srednju temperaturu višu od 10 sezonama za 1.2-1.4, odnosno 1.9.-
°C. 2.°C.
Ekstremne U zimi i proljeće se za veći dio Smanjenje u svim sezonama, osim
oborine Hrvatske očekuje manji porast zimi (najveće smanjenje biti će u
količine oborine (5-10%), dok se proljeće u južnoj Dalmaciji te u
u ljeto i u jesen očekuje će ljeto u gorskim predjelima i
smanjenje količine oborine u sjevernoj Dalmaciji).
čitavoj zemlji (najveće ljetno
smanjenje očekuje se u
sjevernoj Dalmaciji i u južnoj
Lici, dok je najveće jesensko
smanjenje u Gorskom Kotaru i
sjevernom dijelu Like.
Oluje (trase i Olujno nevrijeme se javlja Klimatske projekcije evidentiraju
intenzitet) povremeno iako se ne radi o nastavak trenda jačanja vjetra u
uključujući olujne olujama razornih razmjera. ljeto i jesen te porast srednje
uspore brzine vjetra na 10 m. Kao i
povećanje broja vrućih dana.
Veće promjene u temperaturnim
skokovima i razlikama mogu
dovesti do pojava povećane
učestalosti olujnog nevremena.
Šumski požari Postoji mogućnost šumskih Očekuje se povećana učestalost
požara tijekom sušnih mjeseci, požara uslijed češćih i/ili dužih
no širenje će biti osigurana sušnih razdoblja združenih s
mogućnost intervencije povišenim temperaturama zraka
primjenom svih važećih propisa (posebno ljeti).
za zaštitu od požara.
Analiza ranjivosti zahvata

Ranjivost projekta ocjenjuje se prema sljedećem izrazu:
V=SxE
pri čemu je V ranjivost, S stupanj osjetljivosti imovine, a E izloženost osnovnim klimatskim
uvjetima/sekundarnim efektima. Procjena se temelji na pretpostavci da je sposobnost prilagodbe
projekta konstantna i jednaka u svim zemljopisnim područjima.
Iz navedenih podataka može se izvesti procjena ranjivosti postrojenja s obzirom na klimatske
promjene, kroz matricu kategorizacije ranjivosti za sve klimatske varijable ili opasnosti koje mogu
utjecati na zahvat.
69
Tablica 17. Matrica kategorizacije ranjivosti zahvata

IZLOŽENOST
ne postoji srednja visoka
OSJETLJIVOST
ne postoji
srednja 1,2,3,4
visoka
1- Ekstremne temperature (zraka) (učestalost i intenzitet)
2- Ekstremne oborine
3- Oluje (trase i intenzitet) uključujući olujne uspore
4- Šumski požari
Zaključak
Kako je vidljivo iz tablice iznad (Tablica 17) osjetljivost zahvata utvrđena je za četiri klimatske
varijable te je umjerena ranjivost zahvata utvrđena također za sve četiri klimatske varijable
(ekstremne temperature zraka, ekstremne oborine, oluje, šumski požari).
Mogući utjecaji na zahvat vezani su uz mogućnost kratkotrajnih olujnih nevremena, a povezano uz
ubrzani trend porasta srednje brzine vjetra i temperaturnih skokova što može utjecati na učestaliju
pojavu oluja. Također, moguća je pojava šumskih požara te je projicirana povećana učestalost požara
uslijed češćih i/ili dužih sušnih razdoblja združenih s povišenim temperaturama zraka.
Budući da se sukladno smjernicama procjena rizika provodi za projekt u odnosu na one klimatske
varijable ili opasnosti za koje je ranjivost ocijenjena „visokom“, a koja za predmetni zahvat nije
utvrđena, nije je potrebno provoditi.
S obzirom na navedeno procijenjeno je da nije potrebno provoditi dodatne mjere smanjenja utjecaja
tj. prilagodbe budućeg predmetnog zahvata na klimatske promjene.
4.3. Utjecaj na tlo

Uzimajući u obzir široku rasprostranjenost tipa tla (smeđe tlo na vapnencu, crvenica tipična i
lesivirana te crnica vapnenačko dolomitna) i zemljanog pokrova osjetljivost receptora procjenjuje se
malom.
Tijekom izvođenja radova moguć je negativni utjecaj na tlo prilikom uklanjanja vegetacije i
građevinskih radova (zabijanje nosivih stupova konstrukcije za montažu modula u tlo, polaganje
kabelskih razvoda, polaganje podzemnih kabela). Radi se o gubitku tla koji će trajati do razgradnje
samog razvoda, no uzimajući u obzir da se takav gubitak ne odnosi na cjelokupnu površinu zahvata,
isti se može smatrati malim.
Također postoji mogućnost izlijevanja goriva/maziva za strojeve i vozila te njihov prodor u tlo u
slučaju nekontroliranog događaja. Također postoji mogućnost nastanka prašine uzrokovane
građevinskim radovima. Radi se o kratkotrajnim i prostorno ograničenim utjecajima koji se mogu
spriječiti pravilnom organizacijom gradilišta te uz pridržavanje važećih propisa iz područja zaštite
okoliša.
70

Osim dugotrajnog zauzeća, odnosno prenamjene površina, tijekom korištenja zahvata do utjecaja na
tlo može doći uslijed izlijevanja goriva ili ulja tijekom radova na održavanju postrojenja. Procjenjuje se
da utjecaj neće biti značajan.
4.4. Utjecaj na vode i vodna tijela

S obzirom na to da se na području obuhvata planirane sunčane elektrane nema površinskih vodnih
tijela te da je kemijsko i ekološko stanje podzemnog vodnog tijela JKGI_11 Cetina dobro, osjetljivost
receptora ocjenjuje se malom. Prostor se također nalazi unutar III. zone sanitarne zaštite voda te
izvan područja vjerojatnosti pojavljivanja poplava i potencijalnih rizika od poplava.
Utjecaj na kakvoću vodnih tijela u obuhvatu zahvata može nastati uslijed nepostojanja odgovarajućeg
rješenja za sanitarne otpadne vode za potrebe gradilišta te u slučajevima nepravilnog korištenja
mehanizacije ili akcidenta, prilikom čega bi moglo doći do izlijevanja goriva i/ili maziva za strojeve i
vozila i njihovog curenja u tlo i podzemlje.
Radi se o zanemarivim utjecajima koji se mogu spriječiti pravilnom organizacijom gradilišta.
Za potrebe izgradnje sunčane elektrane ne predviđaju se priključci na vodoopskrbni sustav. Također,
ne predviđa se sanitarna ni oborinska odvodnja.
S obzirom na navedeno, utjecaj na stanje vodnog tijela podzemne vode JKGI_11 – CETINA bit će
zanemariv.
4.5. Utjecaj na ekološku mrežu

Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima
ekološke mreže (NN 80/19) lokacija planirane sunčane elektrana ne nalazi se unutar područja
ekološke mreže.
Zahvat izgradnje i korištenja predmetne sunčane elektrane neće imati negativne utjecaje na ciljeve
očuvanja i cjelovitost ekološke mreže.
4.6. Utjecaji na zaštićena područja

Utjecaji tijekom izvođenja radova i korištenja zahvata
Lokacija planiranog zahvata predmetne sunčane elektrane ne nalazi se unutar niti u blizini područja
zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19.)
Zahvat izgradnje i korištenja sunčanih elektrana neće imati negativne utjecaje na zaštićena područja
prirode.
71
4.7. Utjecaji na bioraznolikost

Na području planirane sunčane elektrane prisutne su kombinacije stanišnih tipova:

Prema prilogu II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima (NN 88/14), navedeni stanišni tipovi nalaze se na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.
S obzirom na navedeno receptor se procjenjuje kao umjereno osjetljiv.
Posljedica izgradnje sunčanih elektrana prvenstveno je gubitak dijela staništa tj. površina pod
postojećom vegetacijom.
Vegetacija na području planiranog zahvata razvijena je pretežito u obliku eumediteranskih i
stenomediteranskih kamenjarskih pašnjaka raščice i dračika.
Obuhvat planirane sunčane elektrane biti će 0,86 ha, a što će uključivati ukupno oko 0,3 ha
projekcije fotonaponskih modula na horizontalnu plohu, kontejnere za smještaj transformatorskih
stanica i ostale opreme.
S obzirom na činjenicu da su prisutni stanišni tipovi široko rasprostranjeni na širem području u okolici
zahvata, ne očekuje se značajan utjecaj gubitka ugroženih i rijetkih stanišnih tipova. Tijekom izgradnje
na predmetnoj lokaciji bit će povećana prisutnost radne mehanizacije uslijed čega će se javljati
utjecaj povećane buke na faunu prisutnu na lokaciji. Utjecaji na prisutne životinjske vrste zbog
uznemiravanja te uklanjanja raslinja bit će privremen i ograničen na vrijeme trajanja pripreme i
izgradnje zahvata te se smatraju zanemarivim.
Tijekom korištenja zahvata bit će osigurana povezanost ograđenog prostora i staništa za male
životinje budući da će ograda na određenim mjestima biti izdignuta iznad terena u visini potrebnoj za
prolaz manjih životinja.
4.8. Utjecaji na gospodarstvo

Utjecaji na poljoprivredu tijekom izgradnje i korištenja zahvata
Budući da na prostoru na kojem se planira izgradnja sunčane elektrane, nema poljoprivrednog
zemljišta, niti obradivog poljoprivrednog tla, zahvat izgradnje i korištenja predmetne sunčane
elektrane neće imati negativne utjecaje na poljoprivredu.
Utjecaji na šumarstvo
Planirana sunčana elektrana dijelom se nalazi na području zaštitnih šuma, zbog čega se receptor
ocjenjuje umjereno osjetljivim.
72
Tijekom izgradnje i korištenja zahvata

Prilikom izvođenja radova uklanjanje vegetacije ograničit će se samo na područje zahvata, no radi se
o trajnom gubitku površina pod šumskom vegetacijom. Od ukupnog obuhvata planirane sunčane
elektrane (8.600m²), 4.616 m² prostire se na zaštitnim šumama. Uzimajući u obzir malu površinu koju
će zauzeti planirana sunčana elektrana, utjecaj gubitka šumskog zemljišta smatra se prihvatljivim
(0,86 ha u odnosu na obraslu površinu na području G.J. Visoka od 3.870,21 ha).
Utjecaji na lovstvo
S obzirom na površinu planirane sunčane elektrane (ukupno 0,86 ha) te površinu predmetnog lovišta
(4.630 ha), osjetljivost receptora ocjenjuje se malom.
Tijekom izgradnje i korištenja zahvata
Tijekom izvođenja radova prilikom izgradnje sunčane elektrane bit će povećana prisutnost radne
mehanizacije uslijed čega će se javljati povećana buka. Divljač će potražiti mirnija staništa, no
navedeni utjecaj će biti privremen i ograničen na vrijeme trajanja pripreme i izgradnje zahvata.
Prilikom izgradnje predmetne sunčane elektrane, lokacije zahvata ogradit će se zaštitnom žičanom
ogradom visine oko 2 m te će stoga površina koju će zauzimati sunčana elektrana biti nedostupna za
krupnu divljač. Tijekom korištenja zahvata bit će osigurana povezanost ograđenog prostora i staništa
za male životinje budući da će ograda biti izdignuta iznad terena u visini potrebnoj za prolaz manjih
životinja te će sitna divljač i dalje moći koristiti prostor.
S obzirom na veličinu lovišta procjenjuje se da će izuzimanje površine od 0,86 ha imati zanemariv
utjecaj na lovstvo.
4.9. Utjecaj na krajobraz

Krajobraz na lokaciji zahvata te u užem području karakterizira tipični krški krajolik s oskudnom
grmolikom vegetacijom iz kojeg se razloga ocjenjuje niskom osjetljivošću.
Utjecaji tijekom izgradnje
Najveći utjecaji na krajobraz koji se mogu očekivati su strukturne promjene područja obuhvata
uzrokovane ravnanjem terena i uklanjanjem postojeće vegetacije, odnosno površinskog pokrova.
Obzirom na to da ukupna površina pod fotonaponskim panelima planiranog zahvata iznosi cca 0,3 ha,
očekuje se mala promjena u strukturi navedene površine. Također, obuhvat će biti ograđen žičanom
ogradom visine 2 m.
Krčenjem terena, uklanjanjem površinskog pokrova i postavom fotonaponskih panela na teren doći
će do gubitka krajobraznih karakteristika područja, promjena u morfologiji i vizualno-doživljajnoj
cjelini područja u kojoj se nalaze planirani zahvati. Navedene strukturne promjene su dugotrajne, ali
obzirom da je zahvat površinom manji, utjecaj se smatra malim. Preporuča se da se, gdje je to
moguće, prilagodi boja materijala zahvata kako bi se uklopila u postojeći krajobraz.
Također su mogući negativni utjecaji na vizualnu percepciju krajobraza za vrijeme trajanja pripreme i
izgradnje zahvata uslijed privremene prisutnosti strojeva, opreme i građevinskog materijala na
području zahvata. Radi se o kratkotrajnom i prostorno ograničenom utjecaju prilikom izvedbe radova,
stoga se utjecaj smatra zanemarivim.
73
Utjecaji tijekom korištenja

Prema Prostornom planu uređenja Općine Dicmo (Službeni glasnik Općine Dicmo, broj 2/06, 2/08,
2/16) prema prilogu 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora: 3.2. Područja posebnih
ograničenja u korištenju, područje planiranog zahvata ne nalazi se u zoni osobito vrijednog predjela
prirodnog krajobraza. Postavljanjem fotonaponskih modula na površini predviđenoj za sunčane
elektrane dodat će se u prostor pravilna tamna površina koja će predstavljati kontrast prema
okolnom krajobrazu. Fotonaponski moduli se neće značajnije vertikalno isticati, no doći će do
promjene vizualnih značajki krajobraza zbog uklanjanja postojeće vegetacije te uvođenja novih,
antropogenih elemenata. Površine koje će biti pokrivene fotonaponskim panelima vizualno će
odskakati od inače homogenog prirodnog krajobraza. Navedene strukturalno-vizualne promjene
mogu utjecati na karakteristike krajobraznih i prostornih uzoraka područja. S obzirom na to da se
obuhvat planiranog zahvata nalazi neposredno uz nekoliko aktivnih poljoprivrednih površina, vizualni
kontrast će biti izraženiji. Također, s obzirom na to da su planirani zahvati manjeg obuhvata kao i
površina pokrivena fotonaponskim panelima, navedeni mogući utjecaji smatraju se malim i lokalnim.
Također, zahvati su udaljeni od obližnjih manjih naselja, stoga se smatra da će vizualna izloženost biti
mala, te se može dodatno ublažiti vegetacijom te se procjenjuje da će izuzimanje površine SE Dicmo
(0,86 ha) imati zanemariv utjecaj na krajobraz.
4.10. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu

Na lokaciji planirane sunčane elektrane nema evidentiranih kulturnih dobara ili arheoloških područja
i lokaliteta, stoga se osjetljivost receptora ocjenjuje malom.
Utjecaji tijekom izgradnje i korištenja
S obzirom na gore navedeno, procjenjuje se da izgradnja kao i korištenje sunčane elektrane neće
imati negativnih utjecaja na kulturno-povijesnu baštinu.
4.11. Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi

Tijekom izgradnje sunčane elektrane izvodit će se građevinski radovi prilikom čega će se javljati buka
kao posljedica rada građevinskih strojeva i uređaja te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta,
vibracije i privremeno onečišćenje zraka prašinom i ispušnim plinovima od transportnih sredstava i
građevinskih strojeva. Uslijed izvođenja radova može doći i do povećane učestalosti dolaska vozila na
predmetnu lokaciju i uključivanja u promet, kako vozila za dovoz građevinskog materijala tako i vozila
za prijevoz radnika.
Usprkos tome, mogući utjecaji bit će lokalnog, privremenog i kratkoročnog karaktera te se ne očekuje
značajan negativan utjecaj buke na obližnja naselja, a prva naselja udaljena su: 900 m sjeverno
naselje Zebići i 1200 m zapadno naselje Stare kuće.
Za vrijeme rada sunčane elektrane nema emisije štetnih tvari u zrak, utjecaja na kvalitetu zraka ili
vode niti zagađenja bukom stoga se ne očekuje negativan utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi.
74
4.12. Utjecaj na prometnice i prometne tokove

Tijekom izvođenja radova na izgradnji sunčane elektrane SE Dicmo nastajat će privremeni i
povremeni utjecaji uslijed povećane učestalosti dolaska vozila na predmetnu lokaciju i uključivanja u
promet, kako vozila za dovoz građevinskog materijala tako i vozila za prijevoz radnika. Aktivnosti pri
izgradnji će se izvoditi tako da ne ugroze sigurnost i normalno odvijanje prometa okolnim cestama.
Procjenjuje se da promet vezan uz izgradnju na predmetnoj lokaciji neće uzrokovati značajniji utjecaj
na postojeći promet koji se odvija okolnim cestama u smjeru Blizna Donja (L67034) - Sičane (Ž6119) -
Kraj (L67035).
Tijekom rada sunčane elektrane vozila će dolaziti na lokaciju samo tijekom radova na održavanju.
Radi se o povremenom, kratkotrajnom utjecaju slabog intenziteta te se ne očekuje da će uzrokovati
značajniji utjecaj na postojeći promet na prometnicama kojima će se pristupati lokaciji.
4.13. Utjecaj na nastajanje otpada

Do onečišćenja/opterećenja okoliša uslijed neprimjerenog postupanja s otpadom prilikom gradnje
može doći zbog neodgovarajućeg gospodarenja građevinskim, neopasnim proizvodnim i/ili opasnim
otpadom, odnosno ukoliko se isti nepropisno odlaže i privremeno skladišti na okolne površine.
Tijekom radova na izgradnji nastajat će različite vrste opasnog i neopasnog otpada, koje se prema
Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) mogu svrstati unutar slijedećih podgrupa otpada:
• 13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja,
• 13 07 otpad od tekućih goriva
• 13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način
• 15 01 ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz komunalnog otpada)
• 17 01 beton, cigle, crijep/pločice i keramika,
• 17 02 drvo, staklo i plastika
• 17 04 metali (uključujući njihove legure),
• 17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od
jaružanja,
• 20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01)
• 20 03 ostali komunalni otpad.
Da bi se spriječili negativni utjecaji na okoliš otpada koji nastaje pri izgradnji, ali i negativni utjecaji
povezani s gospodarenjem otpadom, sve vrste otpada odvojeno će se prikupljati i predavati
ovlaštenoj pravnoj osobi sukladno propisima za područje gospodarenja otpadom.
75

Tijekom korištenja SE Dicmo eventualne, manje količine otpada mogu nastajati uslijed održavanja.
Održavanje tehničkih dijelova provodit će se u skladu s uputama proizvođača opreme, a eventualni
otpad odvojeno će se prikupljati i predavati ovlaštenoj pravnoj osobi sukladno propisima za područje
gospodarenja otpadom.
U smislu zbrinjavanja FN modula iste je potrebno pravilno odlagati na kraju njihovog životnog vijeka
iz razloga što njihovo neodgovarajuće zbrinjavanje može uzrokovati onečišćenja teškim metalima
(olovo i kadmij), gubitka konvencionalnih resursa (aluminij, staklo i silicij) i do gubitka rijetkih i
dragocjenih metala (srebra, indija, galija i germanija). U slučaju uklanjanja zahvata s lokacije FN
module moguće je zbrinuti, bez obzira na uporabljenu tehnologiju. Većina dijelova modula može se
reciklirati, uključujući staklo, poluvodičke materijale, obojene i obojene metale.
4.14. Utjecaj u slučaju nekontroliranih događaja

Do nekontroliranih događaja može doći u slučaju izlijevanja goriva ili motornih ulja prilikom tehničkih
pogrešaka uslijed manipulacije građevnim vozilima i strojevima. Područje utjecaja je kod takvih
situacija lokalnog karaktera i moguće je uobičajenim mjerama zaštite spriječiti onečišćenje okoliša. Za
slučaj akcidenata većih razmjera zbog pojave požara, projektom će biti osigurana mogućnost
intervencije primjenom svih važećih propisa za zaštitu od požara.
U cilju sprečavanja nastanka i širenja požara na SE Dicmo, projektnom dokumentacijom predviđena
su odgovarajuća tehnička rješenja cjelovitog sustava zaštite od udara munja i pojave požara, koja će
Svi metalni dijelovi u okviru sunčane elektrane bit će galvanski vezani i uzemljeni.
Na postrojenju će biti projektiran cjeloviti sustav zaštite od udara munja i pojave požara, koji će
Opasnost širenja požara smanjit će se odabirom odgovarajućih materijala s potrebnim certifikatima,
u skladu s normama, pravilima i propisima.
4.15. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

S obzirom na karakteristike, obuhvat, te prostorni smještaj planirane sunčane elektrane, nisu mogući
prekogranični utjecaji.
4.16. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA

Životni vijek proizvodnih komponenti sunčane elektrane, koje predstavljaju zamjenjivu opremu, ovisi
o konačnom odabiru fotonaponskih modula, odnosno, o godišnjoj stopi degradacije solarnog panela.
Prosječna degradacija tržišno dostupnih panela se procjenjuje na 8% tijekom razdoblja od 30 godina.
Da bi se tijekom radnog vijeka objekta osigurala sigurnost i funkcionalnost vršit će se opća kontrola
stanja montažne konstrukcije i fotonaponskih modula u obliku pregleda u vremenskim razmacima
koji ovise o vrsti konstrukcije. Pregledi mogu biti redovni, glavni, izvanredni ili dopunski. Redovni
76
pregledi, najmanje jednom godišnje, organiziraju se radi utvrđivanja stanja konstrukcije u cjelini i
otklanjanja nedostataka.
Mjere održavanja buduća dva postrojenja obavljat će se u skladu s uputama proizvođača opreme.
Mjere održavanja su redovno servisiranje svih tehničkih dijelova pogona.
U slučaju obustave rada konstrukcijski elementi i proizvodne komponente sunčane elektrane uklonit
će se, a svaku pojedinu vrstu otpada nastalu prilikom uklanjanja odvojeno će se sakupiti i skladištiti te
predati osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada uz propisanu prateću dokumentaciju.
Nakon uklanjanja građevina izvršit će se sanacija i obnova terena.
Po prestanku korištenja sunčane elektrane ne očekuju se negativni utjecaji na prethodno obrađene
sastavnice okoliša.
77
4.17. OBILJEŽJA UTJECAJA

Glavna obilježja prethodno analiziranih utjecaja sažeta su u donjoj tablici.
Tablica 18. Sažeta glavna obilježja prethodno analiziranih utjecaja na sastavnice okoliša
SASTAVNICE OKOLIŠA I Osjetljivost Magnituda promjene Značaj utjecaja
OKOLIŠNE TEME receptora Izgradnja Korištenje Izgradnja Korištenje
Kvaliteta zraka  ① D KT
Utjecaj zahvata na klimu  ① D KT ② I DT
Tlo  ① D KT  ① D DT
Vode i stanje vodnih tijela  ② D KT
Zaštićena područja
Bioraznolikost  ① D KT  ① D KT
Krajobraz  ① D KT  ① D KT
Kulturno-povijesna
baština
Stanovništvo i zdravlje
 ① D KT
ljudi
Poljoprivreda
Šumarstvo i lovstvo  ① D KT  ① D DT
Promet  ① D KT
Buka  ① D KT
Otpad  ① D KT
78
4.18. MOGUĆI KUMULATIVNI UTJECAJI

Za potrebe analize kumulativnih utjecaja predmetnog zahvata s drugim postojećim i planiranim
zahvatima izrađena je pregledna kumulativna karta (Slika 36) te je analizirano područje oko predmetnih
zahvata, odnosno određena su promatrana buffer područja od 5 i 10 km oko sunčane elektrane SE Dicmo
koja je planirana unutar makrolokacije za sunčane elektrane Dicmo 1.
Za izradu karte i analizu utjecaja korišteni su podaci iz Prostornog plana uređenja Općine Dicmo (Službeni
glasnik Općine Dicmo, broj 2/06, 2/08, 2/16) te podaci iz Prostornog plana Splitsko – dalmatinske
županije (''Službeni glasnik Splitsko – dalmatinske županije“, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i
147/15') te dostupna dokumentacija i izvori o provedenim postupcima procjene utjecaja zahvata na
okoliš te ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. U nastavku su opisani kumulativni utjecaji
za sastavnice za koje je ustanovljen mogući kumulativni utjecaj.
Planirani i postojeći elektroenergetski zahvati unutar šireg promatranog područja (5 i 10 km oko lokacija
zahvata) navedeni su u tablici u nastavku.
Tablica 19. Postojeći i planirani zahvati unutar područja utjecaja od 10 km oko predmetnih zahvata
Planirani zahvati unutar 5 km oko predmetnih zahvata
Naziv Lokacija Površina Status zahvata unutar makrolokacije

makrolokacija prema
za važećem
vjetroelektrane PP SDŽ
/sunčane (ha)
elektrane
VE Visoka- Muć/Sinj/Dicmo 1227 Unutar područja izgrađena je VE ST3-1/2

Zelovo
Rješenje da za zahvat izmjene vjetroelektrane ST3-1/2 nije
potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš uz
primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja
okoliša kao niti glavnu ocjenu (KLASA: UP/I351-03/19-09/262,
URBROJ: 517-03-1-1-20-14. od 4.5.2020.)
VE Čemernica Trilj/Dicmo/Sinj 505 Unutar područja odobren je zahvat izgradnje VE Čemernica.
SE Dicmo1 Dicmo Unutar područja odobren je zahvat izgradnje SE Dicmo1.
Rješenje da za zahvat izmjene sunčanu elektranu Dicmo 1 i

Dicmo 2 nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na
okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša (KLASA: UP/I-351-
03/20-09/135, URBROJ: 517-03-1-1-20-14)
SE Dicmo2 Dicmo 18 Unutar područja odobren je zahvat izgradnje Dicmo 2.
Rješenje da za zahvat izmjene sunčanu elektranu Dicmo 1 i

Dicmo 2 nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na
okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša (KLASA: UP/I-351-
03/20-09/135, URBROJ: 517-03-1-1-20-14)
Unutar područja odobren je zahvat izgradnje SE Kraj.
Rješenje da za zahvat izgradnje SE Kraj, Općina Dicmo,

Splitsko-dalmatinska županija nije potrebno provesti
postupak procjene utjecaja na okoliš uz primjenu mjera
zaštite okoliša
(KLASA: UP/I-351-03/20-09/35; URBR: 517-03-1-2-20-17)
Planirani zahvati unutar 10 km oko predmetnih zahvata
VE Plane Muć 350 Unutar područja izgrađena je vjetroelektrana Plane
VE Gornje Grad - Unutar područja izgrađena je VE Ogorje

Ogorje Sinj/Općina
Hrvace
79
VE Kočinje- Klis/Dugopolje 230 Planirana

brdo
VE Pometeno 1107 Unutar područja izgrađena je vjetroelektrana Pometeno Brdo

brdo
SE Dugopolje Dugopolje 29 Unutar područja odobren je zahvat izgradnje SE Dugopolje,

ishođeno je Rješenje , lokacijska i građevinska dozvola.
Rješenje da za zahvat – projekt sunčane elektrane Dugopolje

(SE Dugopolje) nije potrebno provesti postupak procjene
utjecaja na okoliš uz primjenu propisanih mjera zaštite
okoliša.
(KLASA: UP/I-351-03/18-09/71; URBR:517-04-2-18-8)
Sunčane elektrane na području makrolokacija SE Dicmo 1 i SE Dicmo 2 planiraju se na udaljenosti od oko

1 km jugoistočno od predmetne sunčane elektrane. Makrolokacija za vjetroelektrane VE Visoka Zelovo
nalazi se 3,5 km sjeverno od planirane elektrane SE Dicmo. Makrolokacija za vjetroelektrane VE
Čemernica nalazi se 3 km jugoistočno od planirane SE Dicmo.
Makrolokacija za vjetroelektrane VE Plane nalazi se 9 km sjeverno od planirane SE Dicmo. VE Ogorje
instalirane snage 42 MW u pogonu je od 2015. godine i nalazi se 9,5 km sjeverno od planirane SE Dicmo
unutar makrolokacije za vjetroelektrane Ogorje. Makrolokacija za vjetroelektrane VE Kočinje brdo nalazi
se oko 7 km južno od planirane SE Dicmo. Makrolokacija za vjetroelektrane VE Pometeno brdo nalazi se
na udaljenosti od oko 8,5 km jugoistočno od planirane SE Dicmo s ukupno 16 vjetroagregata, 17,5 MW
instalirane snage. VE Pometno Brdo u pogonu je od 2008. godine. Makrolokacija za sunčane elektrane SE
Dugopolje nalazi se oko 7 km južno od planirane sunčane elektrane.
Unutar promatranog područja od 10 km oko predmetne sunčane elektrane evidentirana su tri
eksploatacijska polja i jedno lokalno odlagalište otpada.
Za predmetni zahvat ustanovljeni su mogući utjecaji na tlo, bioraznolikost, šumarstvo, lovstvo i krajobraz
te se u nastavku opisuje mogućnost kumulativnog utjecaja na navedene sastavnice s prethodno
navedenim izgrađenim i odobrenim zahvatima.
Tlo
Izgradnjom planirane sunčane elektrane Dicmo doći će do zauzeća i prenamjene tla. Budući da se radi o
površinom maloj sunčanoj elektrani, te da samom izvedbom niti korištenjem elektrane neće doći do
degradacije tla, ocjenjuje se da sunčana elektrana neće imati velik doprinos kumulativnim utjecajima s
ostalim postojećim i odobrenim zahvatima na širem području.
Bioraznolikost
Izgradnjom planirane SE Dicmo ukupne površine 0,86 ha fotonaponskim modulima se prekriti 0,3 ha.
Staništa prisutna na predmetnoj lokaciji, a koja su široko rasprostranjena su:

Najznačajniji kumulativni utjecaj u smislu zauzeća i gubitka staništa predmetna sunčana elektrana će
imati sa sunčanim elektranama Dicmo 1 i Dicmo 2/Kraj koje su planirane u neposrednoj blizini. SE Dicmo
1 (24 ha) planirana je na stanišnim tipovima :
• C.3.5.1./D.3.4.2.3./E./Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci i submediteranske zone/Sastojine

oštroigličaste borovice/Šume
• C.3.5.1./D.3.4.2.3./ Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci i submediteranske zone/ Sastojine
oštroigličaste borovice
• D.3.4.2.3./C.3.5.1./ Sastojine oštroigličaste borovice/Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci i
• E./D.3.4.2.3./Šume/ Sastojine oštroigličaste borovice
80
SE Dicmo 2 (18ha) planirana je na stanišnim tipovima:

• E./D.3.4.2.3./C.3.5.1./Šume/ Sastojine oštroigličaste borovice/Istočnojadranski kamenjarski
pašnjaci i submediteranske zone
• C.3.5.1./D.3.4.2.3/E./ Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci i submediteranske zone/Sastojine
oštroigličaste borovice/Šume
SE Kraj (18 ha) planirana je na stanišnim tipovima:
• E./ D.3.4.2.3/ C.3.5.1./Šume/ Sastojine oštroigličaste borovice/ Istočnojadranski kamenjarski
pašnjaci submediteranske zone
• C.3.5.1./ D.3.4.2.3./ E. /Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone /Sastojine
oštroigličaste borovice /Šume
Navedeni stanišni tipovi široko su rasprostranjeni na području. Budući da se u slučaju SE Dicmo radi o
izgradnji površinom male sunčane elektrane, ne očekuje se značajan kumulativni doprinos utjecajima na
ugrožene i rijetke stanišne tipove gledano s ostalim planiranim zahvatima na širem području. Budući da
će za vrijeme korištenja sunčane elektrane bit će omogućen prolaz za manje životinje kroz ogradu, zahvat
neće značajno doprinijeti fragmentaciji staništa.
Kao mogući utjecaj važno je spomenuti i pojavu „efekta jezera“ na ptice koje bi prilikom prelijetanja ovog
područja u migraciji zbog polarizacije svjetlosti na površini solarnih panela površinu mogle percipirati kao
vodenu površinu. Za planiranu sunčanu elektranu predviđeno je korištenje fotonaponskih panela s
antirefleksijskim slojem. Također koristit će se odgovarajući razmaci između solarnih panela što dodatno
umanjuje takav utjecaj.
Na temelju svega procjenjuje se da kumulativni utjecaj planiranog zahvata sa postojećim i planiranim
zahvatima neće biti značajan.
Šumarstvo
Prema fitogeografskoj razdiobi sredozemne šume na lokaciji zahvata te 10 km od zahvata i šire pripadaju
mediteransko-litoralnom pojasu i submediteranskoj vegetacijskoj zoni. Šume prisutne na području
planiranog zahvata su E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bijelograba (As. Querco-Carpinetum orientalis
Horvatić 1939 (=Carpinetum orientalis croaticum Horvatić 1939).
Obrasla površina na području G.J. Visoka iznosi 3.870,21 h, a površina planirane sunčane elektrane SE
Dicmo je 0,86 ha, površina koju će zauzeti planirana SE Dicmo 1 je 24 ha te površina koju će zauzeti SE
Dicmo 2/Kraj je 18 ha. Prema podacima Hrvatskih šuma na području na kojem se planiraju navedene
sunčane elektrane nalaze se uređajni razredi šikara, šibljaka te kultura crnog bora. Uzimajući u obzir
površinu koju će zauzeti planirana sunčana elektrana, kao i da se radi o degradacijskim stadijima (šikara i
šibljaci) koji imaju malu gospodarsku vrijednost utjecaj na gubitak šumskog zemljišta je manjeg značaja.
Kumulativni utjecaj planiranog zahvata zajedno s postojećim i planiranim zahvatima može se očitovati i
kroz povećanu opasnost od šumskih požara. Opasnost od šumskih požara izraženija je tijekom izgradnje
sunčane elektrane nego njenim radom, no takav je utjecaj kratkotrajan i može se spriječiti odgovarajućim
mjerama.
Lovstvo
Planirana sunčana elektrana Dicmo zauzet će površinu od 0,86 ha. Izgradnjom sunčane elektrane doći će
do smanjivanja lovnoproduktivne površine lovišta XVII/117 Dicmo površine 4.630 ha. Planirane SE Dicmo
1 (24ha), SE Dicmo 2 i SE Kraj (18 ha) također su planirane unutar istog lovišta. Površina koja će biti pod
zauzećem sunčane elektrane onemogućit će obitavanje krupne divljači, dok će za sitnu divljač biti
omogućen prolaz ispod ograde jer će ograda biti izdignuta iznad terena. Planirane SE Dicmo 1, SE Dicmo
2 i SE Kraj također će biti ograđene ogradom visine oko 2 m te će ograda biti izdignuta kako bi se
omogućio prolaz manjim životinjama. Budući da će zauzimanje površine izgradnjom sunčane elektrane
Dicmo te ostalih planiranih zahvata imati zanemariv utjecaj na površinu lovišta procjenjuje se da
kumulativni utjecaj nije značajan.
Krajobraz
81
Površine fotonaponskih panela su plohe koje funkcionalno i vizualno mogu narušiti i prekinuti
krajobraznu matricu unutar homogenog krškog i ruralnog krajobraza. Najveći kumulativni utjecaj koji se
može očekivati odnosi se prvenstveno na prenamjenu zemljišta i mogući gubitak krajobraznih
karakteristika područja.
Bitno je spomenuti kumulativni utjecaj planiranih sunčanih elektrana koje se planiraju unutar
makrolokacije za sunčane elektrane Dicmo 1 i makrolokacije Dicmo 2, a što će dovesti do stvaranja
nekoliko površina energetskih zahvata unutar užeg područja oko planirane SE Dicmo. Planirana sunčana
elektrana Dicmo udaljena je od planirane SE Dicmo 1 oko 100 m zapadno, od planirane sunčane
elektrane Dicmo 2/Kraj udaljena je jugozapadno oko 1 km,. Planirane SE Dicmo 1 i SE Dicmo 2
međusobno su udaljene oko 270 m. Planirana SE Dicmo i planirane SE Dicmo 1 i SE Dicmo 2/Kraj nalaze
se unutar kotline Dicmo i okružene su manjim neplanski građenim naseljima. Lokaciju planirane SE
Dicmo karakterizira tipični krški krajolik s grmolikom vegetacijom. Lokaciju planirane SE Dicmo 1
karakterizira mozaik krških travnjaka i šikara, a na lokaciji planirane SE Dicmo 2/Kraj nalaze se opožarene
površine mozaika krških travnjaka i šikara.
Planirana SE Dicmo nalazi se sa zapadne strane lokalne ceste L67034 s koje će se pristupati lokaciji
zahvata. Planirane SE Dicmo 1 i SE Dicmo 2/Kraj nalaze se zapadno od lokalne ceste L67034, s koje će
također biti omogućen pristup sunčanim elektranama.
S obzirom na to da je sunčana elektrana zahvat niže visine i horizontalne razgranatosti od
vjetroelektrana, njena vizualna izloženost je manja, što također ovisi i o konfiguraciji terena obuhvata i
okolnog terena te o prisutnoj ili planiranoj vegetaciji područja.
U nastavku slijedi kartografski prikaz planiranih i postojećih zahvata u svrhu procjene kumulativnih
utjecaja (Slika 36) i (Slika 37).
82
VE OGORJE
VE PLANE
VE VISOKA - ZELOVO
SE DICMO 1
SE DICMO 2 VE ČEMERNICA
VE POMETENO BRDO
SE DUGOPOLJE
VE KOČINJE BRDO
Slika 36. Kumulativni prikaz zahvata u krugu od 5 km i 10 km oko predmetnih lokacija
83
i Kraj
Slika 37. Prikaz planiranog zahvata SE Dicmo u odnosu na planirane SE Dicmo 1, SE Dicmo 2 i SE Kraj
84
4.19. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Analiza utjecaja i opterećenja na sastavnice okoliša koji će nastati izgradnjom i korištenjem sunčane
elektrane na predmetnoj lokaciji pokazala je kako će negativni utjecaji uz pridržavanje zakonskih
obveza nositelja zahvata biti minimalni ili zanemarivi.
Tijekom korištenja sunčane elektrane SE Dicmo obvezno je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno
zakonskim propisima iz područja zaštite okoliša (sastavnica i opterećenja okoliša), zaštite od požara i
zaštite na radu, zaštite zdravlja i sigurnosti sukladno prethodno dobivenim rješenjima, suglasnostima
i dozvolama, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji u skladu s prostorno-planskom
dokumentacijom te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse.
Predlažu se mjere zaštite bioraznolikosti, šuma i šumarstva te lovstva:
• Prije početka radova uspostaviti suradnju sa nadležnom Šumarijom i lovoovlaštenikom.
• Provoditi uklanjanje suvišne vegetacije mehaničkim metodama, te ne koristiti herbicide.
• Radove uklanjanja prirodnog vegetacijskog pokrova izvoditi u razdoblju od 1. listopada do 1.
ožujka, kako bi se umanjio ili izbjegao negativan utjecaji na ptice u vrijeme gniježđenja.
• Tijekom pripreme i građenja ne sjeći postojeću drvenastu vegetaciju koja se nalazi izvan
lokacija za smještaj osnovnih elemenata sunčane elektrane ili internih prolaza koji će se koristiti za
potrebe izgradnje, održavanja i servisiranja opreme sunčane elektrane.
• Tijekom pripreme i građenja u suradnji s lovoovlaštenicima odrediti lovno-gospodarske i
lovno-tehničke objekte koje će trebati izmjestiti i utvrditi način očuvanja mira u lovištu.
• Nakon prosijecanja zaposjednute površine izvesti posječenu drvnu masu te uspostaviti i
provoditi šumski red, zaštitu od požara i zaštitu od šumskih štetnika.
• Nakon izgradnje provesti sanaciju terena šumskotehničkim mjerama i koristeći autohtone
vrste šumskog drveća.
• Pri održavanju površina elektrane potrebno je uklanjati invazivne biljne vrste ukoliko se iste
zamijete na području elektrane.
85
5. ZAKLJUČAK
Predmet elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je izgradnja
sunčane elektrane SE Dicmo ukupne snage 499 kW i instalirane snage do 655 kW planirane na dijelu
katastarske čestice k.č. 1000 k.o. Kraj u Općini Dicmo, Splitsko – dalmatinska županija.
U predmetnom Elaboratu analizirano je stanje okoliša i sagledani su mogući utjecaji koje bi izgradnja i
korištenje sunčane elektrane Dicmo mogla imati na sastavnice okoliša. Sunčana elektrana predstavlja
postrojenje za proizvodnju električne energije s minimalnim utjecajem na okoliš. Nema procesa
izgaranja, emisije štetnih tvari, utjecaja na kvalitetu zraka ili vode, degradacije tla, zagađenja bukom,
a nakon završetka životnog vijeka i demontaže postrojenja ne ostaje otpad kojeg treba trajno
pohraniti i koji dugoročno štetno opterećuje okoliš.
Također analizirani su mogući kumulativni utjecaji izvedenih i planiranih zahvata na širem području te
je ustanovljeno da ti utjecaji neće biti značajni.
Analiza utjecaja i opterećenja na sastavnice okoliša izgradnje sunčanih elektrana pokazala je kako će
negativni utjecaji uz pridržavanje zakonskih obveza te prijedloga mjera biti minimalni ili zanemarivi.
6. PRIMJENJENI PROPISI I DOKUMENTACIJA
6.1. PROPISI:
Općenito
• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13,78/15, 12/18 i 118/18)
• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17)
Uređenje prostora
• Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19)
• Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19)
Vode
• Zakon o vodama (NN 66/19)
• Uredba o standardu kakvoće voda (NN 96/19)
• Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16)
Buka
• Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16 i 114/18, 14/21)
• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
14/21)
Biološka i krajobrazna raznolikost
• Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19)
• Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima
ekološke mreže (NN 80/19)
• Pravilnik o popisu stanišnih tipova i karti staništa (27/21)
Kulturno-povijesna baština
• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11,
25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18 32/20 i 62/20)
• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske
(NN 89/11, 130/13)
Otpad
86
• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 81/20)
Zrak
• Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19)
• Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u
Republici Hrvatskoj (NN 5/17)
• Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN
87/17)
• Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 77/20)
• Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12,
97/13)
• Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 72/20)
Gospodarske djelatnosti
• Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19 i 32/20)
• Zakon o šumama (NN 68/19, 115/18, 98/19, 32/20 i 145/20)
Klima
• Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19)

• Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040.
godine s pogledom na 2070. godinu (NN 46/20)
• Sedmo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda
o promjeni klime
6.2. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA:

• Prostorni plan Splitsko – dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko – dalmatinske
županije, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i 147/15)
• Prostorni plan uređenja Grada Vrlike Službeni glasnik Grada Vrlike, broj 16/06, 5/14, 6/15
(ispravak greške), 3/16)
6.3. STRUČNI I ZNANSTVENI RADOVI:

• Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
• Bognar A. (2001.) Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geograpohica Croatica,
Vol. 34
• Čanjevac I. (2013): Tipologija protočnih režima rijeka u Hrvatskoj, Hrvatski geografski
glasnik 75/1, 23-42
• DHMZ (2019) Izvješće o praćenju kvalitete zraka na postajama Državne mreže za trajno
praćenje kvalitete zraka u 2019. godini.
• Studija – Krajolik – sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske.
• Seizmologija: Mineral – stručni časopis za područje rudarstva i graditeljstva br. 3/2014.
• Topić J.; Vukelić J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj, Državni
zavod za zaštitu prirode, Zagreb
• Nikolić T. i Topić J. (2005) Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture,
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 693 pp.
• Nikolić, T., Topić, J., Vuković, N. (2010): Botanički važna područja Hrvatske. Školska knjiga
d.d. & Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
87
• Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica
Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
• Šašić, M.; Mihoci, I. & Kučinić, (2015), Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske, Ministarstvo
zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatski prirodoslovni muzej,
Zagreb, Hrvatska.
• Bardi, A.; Papini, P.; Quaglino, E.; Biondi, E.; Topić, J.; Milović, M; Pandža, M.; Kaligarič,
M.; Oriolo, G.; Roland, V.; Batina, A.; Kirin, T. (2016): Karta prirodnih i poluprirodnih ne-
šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske. AGRISTUDIO s.r.l., TEMI
S.r.l., TIMESIS S.r.l., HAOP
• Europska komisija (2011.). Neformalni dokument, Smjernice za voditelje projekata: Kako
povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene.
• Sedmo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih
naroda o promjeni klime, 2018.
• Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta
Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom
na 2070. i Akcijskog plana (SAFU, 2017.)
6.4. INTERNETSKI IZVORI:

• Agencija za zaštitu okoliša – baze podataka (http://www.azo.hr/Baze)
• Državni zavod za zaštitu prirode – informacijski sustav zaštite prirode
(http://www.bioportal.hr/gis/)
• Državna geodetska uprava Republike Hrvatske (http://www.dgu.hr)
• Državni zavod za statistiku (https://www.dzs.hr/)
• Državni hidrometeorološki zavod (http://meteo.hr/)
• Hrvatske autoceste: https://www.hac.hr/hr/promet-i-sigurnost/promet/brojanje-prometa
• Interaktivna pedološka karta RH (http://pedologija.com.hr/)
• http://zastita-prirode-smz.hr/2-donja-posavina-hr1000004/
• https://www.priroda-psz.hr/zasticena-podrucja.html
• Seizmološka karta: Karta potresnih područja RH: http://seizkarta.gfz.hr/
• WMS servis geoportala šumarstva RH
• Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
• (http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212)
• Hrvatske vode (http://voda.giscloud.com)
• Hrvatske ceste (https://geoportal.hrvatske-ceste.hr/)
• ENVI atlas okoliša (https://envi.azo.hr/)
• Registar onečišćavanja okoliša (http://roo.azo.hr/)
88
7. PRILOZI
Prilog 1. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I 351-02/15-08/84, URBROJ:
517-03-1-2-20-13) kojim se tvrtki EKO INVEST d.o.o. izdaje suglasnost za obavljanje stručnih poslova
zaštite okoliša, od 8. svibnja 2020. godine
89
90
91
92
Prilog 2. Izvadak iz sudskog registra nositelja zahvata
93
94

19 05 2021 Elaborat SE Dicmo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

19 05 2021 Elaborat SE Dicmo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elaborat zaštite okoliša

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Izgradnja sunčane elektrane SE Dicmo snage 499 kW na

Voditelj Dr.sc. Nenad Mikulić, Stanje vodnih tijela

1.3. VARIJANTNA RIJEŠENJA ...............................................................................................................9

3. OBILJEŽJA OKOLIŠA LOKACIJE I PODRUČJA UTJECAJA ZAHVATA ................................................. 19

4.12. Utjecaj na prometnice i prometne tokove ................................................................................75

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. OPIS POSTOJEĆEG STANJA NA PODRUČJU ZAHVATA

Slika 1. Lokacija planirane sunčane elektrane s pristupnim putem na ortofoto podlozi

1.2. OPIS OBILJEŽJA PLANIRANOG ZAHVATA

Slika 2. Pregledna situacija SE Dicmo–Novo stanje na katastarskoj podlozi, M 1:1000

1.2.1. Tehnički opis planirane sunčane elektrane

Principijelni prikaz fotonaponskog sustava s priključkom na NN mrežu dan je na sljedećem nacrtu:

Slika 3. Principijelni prikaz fotonaponskog sustava s priključkom na NN mrežu

Slika 4. Montažni elementi specifični za montažu fotonaponskog modula

Slika 5. Primjer tipičnog detalja montažne konstrukcije

Sunčana elektrana sastojat će se od 1440 navedenih fotonaponskih modula. Predviđeno je korištenje

Slika 6. Način montaže izmjenjivača na potkonstrukciju

Idejnim rješenjem predviđeno je korištenje izmjenjivača niza SUN2000-60KTL-M0 proizvođača

Kabeli sunčane elektrane će se polagati u nekoliko segmenata:

Uzemljenje, sustav zaštite od udara munje i sustav zaštite od požara

1.3. VARIJANTNA RIJEŠENJA

1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. OPIS LOKACIJE

Slika 7. Lokacija zahvata na TK25 podlozi

Općina Dicmo smještena je u zapadnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije koja se nalazi u

2.2. ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja sunčanih elektrana dozvoljava se izgradnja

Slika 9. Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina; M1: 25 000

U poglavlju 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA, potpoglavlju 2.3.Gradnja izvan granica

• građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska, stočarska,

Izvod iz grafičkog dijela:

Izvod iz grafičkog dijela:

3. OBILJEŽJA OKOLIŠA LOKACIJE I PODRUČJA UTJECAJA ZAHVATA

3.1. Kvaliteta zraka

Izvor: Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području RH za 2019. godinu, MINGOR

PM₁₀ PM₁₀ PM₁₀ PM₁₀ PM₁₀

Izvor: Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području RH za 2019. godinu, MINGOR

DPP – donji prag procjene

Procjenjivanje razine onečišćenosti zraka se uz mjerenja na stalnim mjernim mjestima provodi i

Izvor: Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području RH za 2019. godinu, MINGOR

3.2. Klima i klimatske promjene

Slika 12. Srednje mjesečne vrijednosti temperature, Split Marjan, 1948.-2019.

Slika 13. Srednje mjesečne vrijednosti oborina, Split Marjan, 1948.-2019.

Očekivane klimatske promjene

Varijabla Razdoblje P1 (2011.-2040.) Razdoblje P2 (2041.-2070.)

Smanjenje broja hladnih dana (kada je

Projekcije klimatskih promjena na lokaciji zahvata analizirane su na temelju dokumenta ''Dodatak

Projekcije ukupne količine oborina na lokaciji zahvata

Geološka obilježja i seizmologija

Slabo uslojeni bioakumulirani vapnenci -senon

Slika 16. Geološki prikaz lokacije predmetnog zahvata

Slika 18. Geomorfološka lokacija zahvata

Tlo, zemljišni pokrov i način korištenja zemljišta

Smeđe na vapnencu, Crvenica tipična i lesivirana, Crnica vapnenačko dolomitna

3.4. Hidrološke značajke

Stanje vodnih tijela

Vrlo dobro stanje ili Bez odstupanja ili vrlo malo

Umjereno stanje Umjereno odstupanje od RU

Vrlo loše stanje

Tablica 5. Stanje površinskih vodnih u blizini lokacije zahvata