27 10 2020 Elaborat SE Katuni PDF

Izgradnja sunčane elektrane SE KATUNI snage 35 MW na području Općine Šestanovac, Splitsko-dalmatinska
županija
Elaborat zaštite okoliša

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Izgradnja sunčane elektrane SE KATUNI snage 35 MW

na području Općine
Šestanovac, Splitsko-dalmatinska županija
listopad 2020.
1
županija
Elaborat zaštite okoliša - Izgradnja sunčane elektrane SE KATUNI snage 35 MW na

Naziv području Općine Šestanovac, Splitsko-dalmatinska županija, ver. 2
MACERIA ENERGIA d.o.o., Dr. Franje Tuđmana 75, 21250 Šestanovac, OIB:
Naručitelj 95796307430
Eko Invest d.o.o.

Ovlaštenik
Draškovićeva 50, 10000 Zagreb, Hrvatska
Vesna Marčec
Voditelj Popović,
prof.biol. i kem.
Dr.sc.Nenad Mikulić, Stanje vodnih tijela

dipl.ing.kem.teh i Geološke i
dipl.ing.građ. hidrogeološke značajke
Podaci o zahvatu i opis
obilježja zahvata
Stanje buke
Vesna Marčec
Kvaliteta zraka
Popović,
Ekološka mreža,
prof.biol. i kem.
Zaštićena područja RH
Staništa
Kulturno-povijesna
baština
Eko Invest
Analiza usklađenosti
d.o.o.
Marina Stenek, zahvata s dokumentima
dipl.ing.biol., prostornog uređenja
univ.spec.tech Gospodarske djelatnosti
Gospodarenje otpadom
Tlo, zemljišni pokrov i
način korištenja
prostora
Krajobrazne osobitosti
Martina Cvitković,
Klima i klimatske
mag. geog.
promjene
Prometnice i prometni
tokovi
Stanovništvo
Direktorica
Bojana Nardi
1
županija
SADRŽAJ:
1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ..................................................................................... 6
1.1. OPIS POSTOJEĆEG STANJA ........................................................................................................................ 6
1.2. OPIS OBILJEŽJA PLANIRANOG ZAHVATA ................................................................................................... 8
1.3. VARIJANTNA RJEŠENJA ............................................................................................................................ 18
1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES, POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI
KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ .................................................. 18
1.5. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ............................ 18
2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA...................................................................................... 19
2.1. OPIS LOKACIJE ZAHVATA ......................................................................................................................... 19
2.2. ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA ............................. 20
2.3. OBILJEŽJA OKOLIŠA LOKACIJE I PODRUČJA UTJECAJA ZAHVATA .......................................................... 30
2.3.1. Klimatske značajke ............................................................................................................................. 30
2.3.2. Geološke i hidrogeološke značajke .................................................................................................... 33
2.3.3. Tlo, zemljišni pokrov i način korištenja prostora ............................................................................... 36
2.3.4. Stanje vodnih tijela ............................................................................................................................ 39
2.3.5. Ekološka mreža .................................................................................................................................. 51
2.3.6. Zaštićena područja Republike Hrvatske ............................................................................................. 60
2.3.7. Bioraznolikost..................................................................................................................................... 62
2.3.8. Gospodarske djelatnosti .................................................................................................................... 68
2.3.9. Krajobrazne osobitosti ....................................................................................................................... 73
2.3.10. Kulturno-povijesna baština ................................................................................................................ 73
2.3.11. Stanovništvo ....................................................................................................................................... 78
3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................................................................ 79
3.1. Utjecaj na zrak ......................................................................................................................................... 79
3.2. Utjecaj na vode i vodna tijela .................................................................................................................. 81
3.3. Utjecaj na tlo ........................................................................................................................................... 82
3.4. Utjecaj na razinu buke ............................................................................................................................ 82
3.5. Utjecaj na ekološku mrežu ...................................................................................................................... 83
3.6. Utjecaj na zaštićena područja prirode .................................................................................................... 84
3.7. Utjecaj na bioraznolikost......................................................................................................................... 84
3.8. Utjecaj na gospodarske djelatnosti ......................................................................................................... 85
3.9. Utjecaj na krajobraz ................................................................................................................................ 86
3.10. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu .................................................................................................... 86
3.11. Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi .................................................................................................... 86
3.12. Utjecaj na prometnice i prometne tokove .............................................................................................. 87
3.13. Utjecaj na nastajanje otpada .................................................................................................................. 87
3.14. Utjecaj na klimu i klimatske promjene te klimatskih promjena na zahvat ............................................. 88
3.15. UTJECAJ U SLUČAJU NEKONTROLIRANIH DOGAĐAJA ............................................................................. 92
3.16. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ..................................................................... 92
3.17. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA .......................................................... 92
3.18. OBILJEŽJA UTJECAJA ................................................................................................................................ 93
3.19. MOGUĆI KUMULATIVNI UTJECAJI ........................................................................................................... 94
4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...................................................... 98
5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................ 99
6. PRIMJENJENI PROPISI I DOKUMENTACIJA ........................................................................................... 100
6.1. PROPISI .................................................................................................................................................. 100
6.2. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA ............................................................................................. 101
6.3. STRUČNI I ZNANSTVENI RADOVI ........................................................................................................... 101
6.4. INTERNETSKI IZVORI .............................................................................................................................. 102
7. PRILOZI ............................................................................................................................................... 103
2
županija
POPIS SLIKA
Slika 1. Situacija – postojeće stanje

Slika 2. Principijelni prikaz sunčane elektrane
Slika 3. Montažni elementi specifični za montažu fotonaponskih modula
Slika 4. Tipični detalj montažne konstrukcije
Slika 5. Način montaže izmjenjivača na potkonstrukciju
Slika 6. Presjek srednjenaponske transformatorske stanice
Slika 7. Situacija – novo stanje, M 1:15 000
Slika 8. Situacija – novo stanje na katastarskoj podlozi, M 1:5 000
Slika 9. Lokacija planiranog zahvata s obzirom na administrativne jedinice
Slika 10. Isječak iz kartografskog prikaza 2.2. Energetski sustavi Prostornog plana Splitsko-dalmatinske
županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije", broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage
odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u),
13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka))
Slika 11. Isječak iz kartografskog prikaza 3.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju Prostornog plana
Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije", broj 1/03, 8/04
(stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s
Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka))
Slika 12. Promjena srednje godišnje temperature zraka na 2 m iznad tla (C°) u odnosu na referentno razdoblje
1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom.
Slika 13. Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000.
u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom.
Slika 14. Geološki prikaz lokacije predmetnog zahvata
Slika 15. Prikaz vrsta tala na lokaciji predmetnog zahvata
Slika 16. Struktura korištenja zemljišta na području predmetnog zahvata prema CORINE Land cover 2018.
Izvor: CLC analitički preglednik – pokrov zemljišta RH, 2018.
Slika 17. Ekološko stanje vodnih tijela najbližih području zahvata
Slika 18. Kemijsko stanje vodnih tijela najbližih području zahvata
Slika 19. Položaj tijela podzemne vode na području zahvata
Slika 20. Pregledna karta opasnosti od poplava
Slika 21. Pregledna karta rizika od poplava
Slika 22. Područja potencijalno značajnih rizika od poplava
Slika 23. Područja posebne zaštite voda
Slika 24. Područja posebne zaštite voda s ucrtanom lokacijom zahvata
Slika 25. Prikaz smještaja predmetne lokacije u odnosu na područja ekološke mreže
Slika 26. Prikaz smještaja predmetne lokacije u odnosu na zaštićene dijelove prirode
Slika 27. Prostorni raspored stanišnih tipova (NKS) na području predmetnog zahvata (Karta kopnenih
nešumskih staništa 2016.)
Slika 28. Prostorni raspored stanišnih tipova (NKS) na području predmetnog zahvata (Karta kopnenih
nešumskih staništa 2016.) – lokacija SE izbliza
Slika 29. Uporaba zemljišta u obuhvatu i užem području oko predmetne lokacije
Slika 30. Šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te privatnih šumoposjednika na predmetnoj
lokaciji
Slika 31. Kartografski prikaz županijskog lovišta XVII/124 - Kreševnica
Slika 32. Prikaz lokacije predmetnog zahvata u odnosu na zaštićenu kulturno-povijesnu baštinu
Slika 33. Karta lokaliteta kulturne baštine na području Vjetroelektrane „Katuni“
Slika 34. Pretpostavljeno pružanje rimskog puta na DOF podlozi u odnosu na vjetroegregate VE Katuni
Slika 35. Prikaz postojećih i planiranih vjetroelektrana i sunčanih elektrana u svrhu procjene kumulativnih
utjecaja
Slika 36. Prikaz postojećih i planiranih vjetroelektrana i sunčanih elektrana u odnosu na područja ekološke
mreže
3
županija
POPIS TABLICA
Tablica 1. Predviđene klimatske promjene na području Hrvatske prema scenariju RCP4.5 u odnosu na
referentno razdoblje 1971.-2000.
Tablica 2. Stanje malih vodnih tijela
Tablica 3. Stanje tijela podzemne vode na širem području zahvata
Tablica 4: Ciljne vrste ptica za područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000029 Cetina, ciljevi očuvanja i
osnovne mjere očuvanja za navedene vrste sukladno Pravilniku o ciljevima očuvanja i mjerama
očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže (NN 25/20 i 38/20)
Tablica 5: Ciljne vrste i stanišni tipovi značajni za područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS)
HR2000929 Rijeka Cetina – kanjonski dio
Tablica 6. Najzastupljenije vrste drveća u gospodarskoj jedinici Blato na Cetini i Žeževica
Tablica 7. Kulturna dobra na području Općine Šestanovac evidentirana u registru kulturnih dobara
Tablica 8. Broj stanovnika u naseljima Katuni i Šestanovac te okolnim naseljima, sukladno popisu iz 2011.
Tablica 9. Osjetljivosti receptora
Tablica 10. Kategorije magnitude promjene
Tablica 11. Promjene klimatskih varijabli u budućoj klimi
Tablica 12. Osjetljivost zahvata na ključne klimatske varijable i opasnosti vezane za klimatske uvjete
Tablica 13. Analiza izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama
Tablica 14. Matrica kategorizacije ranjivosti zahvata
Tablica 15. Sažeta glavna obilježja prethodno analiziranih utjecaja na sastavnice okoliša
POPIS PRILOGA
Prilog 1. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I 351-02/15-08/84, URBROJ: 517-03-1-
2-20-13) kojim se tvrtki EKO INVEST d.o.o. izdaje suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite
okoliša, od 8. svibnja 2020. godine
Prilog 2. Izvadak iz sudskog registra nositelja zahvata
Prilog 3. Rješenje (KLASA: UP/I 351-03/10-02/6, UR:BROJ: 531-14-1-07-10-13, od 21. listopada 2010.) da je
zahvat – vjetroelektrana Katuni prihvatljiv za okoliš uz primjenu Rješenjem propisanih mjera zaštite
okoliša te uz program praćenja stanja okoliša
4
županija
UVOD
Predmet elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je
izgradnja sunčane elektrane (SE) Katuni, snage do 35 MW na dijelu katastarskih čestica k.č. 7429,
k.č. 7405 i k.č. 7312/1 sve k.o. Katuni, na području Općine Šestanovac, u Splitsko-dalmatinskoj
županiji.
Nositelj zahvata je tvrtka MACERIA ENERGIA d.o.o., OIB: 95796307430, adresa: Dr. Franje Tuđmana
75, 21250 Šestanovac, Hrvatska (Prilog 2).
Namjena SE Katuni je proizvodnja električne energije iz fotonaponskog sustava i predaja iste u
hrvatski elektroenergetski sustav. Od lokacije sunčane elektrane do mjesta predaje proizvedene
energije u mrežu položiti će se priključni srednjenaponski kabel duljine oko 4,5 km.
Prostor za izgradnju SE Katuni, površine oko 58 ha, nalazi se unutar područja predviđenog za
iskorištavanje energije vjetra, unutar obuhvata postojeće vjetroelektrane VE Katuni. Ukupna
površina unutar predviđenog obuhvata prekrivena fotonaponskim modulima bit će do 22ha (do
38% ukupnog obuhvata).
Unutar obuhvata planirane sunčane elektrane nalazi se dio vjetroagregata postojeće

vjetroelektrane VE Katuni, interna kabelska mreža vjetroelektrane te pristupni putevi za pristup
agregatima. Isti pristupni putevi planiraju se koristiti za pristup SE Katuni. Priključak SE Katuni na
elektroenergetsku mrežu planira se ostvariti preko postojeće trafostanice TS 110/30 kV Katuni.
Predmetna trafostanica nalazi se oko 3,5 km južno od lokacije sunčane elektrane.
Tijekom 2010. godine za vjetroelektranu Katuni proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš
temeljem Studije o utjecaju na okoliš, koju je izradio ovlaštenik APO d.o.o. iz Zagreba, te je
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo Rješenje (KLASA: UP/I 351-
03/10-02/6, UR:BROJ: 531-14-1-07-10-13, od 21. listopada 2010.) da je zahvat – vjetroelektrana
Katuni prihvatljiv za okoliš uz primjenu Rješenjem propisanih mjera zaštite okoliša te uz program
praćenja stanja okoliša (Prilog 3.).
Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja predmetnog zahvata na okoliš provodi se na zahtjev
nositelja zahvata, temeljem Priloga II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i
3/17), točke:
 2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti
Na temelju navedenog nositelj zahvata podnosi Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja
zahvata na okoliš, čiji je sastavni dio i ovaj elaborat zaštite okoliša. Predmetni elaborat zaštite
okoliša izradila je tvrtka Eko Invest d.o.o., Draškovićeva 50, Zagreb, koja je sukladno Rješenju
Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I 351-02/15-08/84, URBROJ: 517-03-1-2-20-13,
od 8. svibnja 2020. godine) ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, pod točkom 2.
Izrada studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka
ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja
studije o utjecaju na okoliš. Navedeno Rješenje Ministarstva nalazi se u Prilog 1.
Za potrebe izrade elaborata korišteno je Idejno rješenje za fotonaponsku elektranu SE KATUNI,
zajedničke oznake projekta 08/2020-SEK iz kolovoza 2020. godine, izrađeno od tvrtke BOREAS
ENERGIJA d.o.o., Zagreb.
5
županija
1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
1.1. OPIS POSTOJEĆEG STANJA

Unutar predmetnog obuhvata nalaze se vjetroagregati postojeće vjetroelektrane VE Katuni, interna
kabelska mreža vjetroelektrane te pristupni putevi za pristup agregatima. Isti pristupni putevi
planiraju se koristiti za pristup SE Katuni.
Priključak SE Katuni na elektroenergetsku mrežu planira se ostvariti preko postojeće trafostanice TS
110/30 kV Katuni koja se nalazi oko 3,5 km južno od lokacije planirane sunčane elektrane
Vjetroelektrana (VE) KATUNI puštena je u pogon 2017. godine. Temeljem provedenog postupka
procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo
Rješenje da je namjeravani zahvat - vjetroelektrana Katuni prihvatljiv za okoliš uz primjenu Rješenjem
propisanih mjera zaštite okoliša te uz program praćenja stanja okoliša (KLASA: UP/I 351-03/10-02/6,
URBROJ: 531-14-1-07-10-13, od 21. listopada 2010. godine).
Vjetroelektrana KATUNI sastoji se od 12 vjetroagregata, od kojih je na samoj lokaciji predmetnog
zahvata u pogonu četiri vjetroagregata, dok se jedan nalazi uz samu južnu granicu planirane SE
Katuni.
U nastavku se nalazi situacija postojećeg stanja na ortofoto podlozi na kojoj je vidljiv obuhvat
planirane sunčane elektrane Katuni snage 35MW u odnosu na vjetroagregate postojeće VE Katuni
(Slika 1).
6
županija
Slika 1. Situacija – postojeće stanje

Izvor: Idejno rješenje za fotonaponsku elektranu SE KATUNI, zajedničke oznake projekta 08/2020-SEK iz kolovoza
2020. godine, izrađeno od tvrtke BOREAS ENERGIJA d.o.o., Zagreb.
7
županija
1.2. OPIS OBILJEŽJA PLANIRANOG ZAHVATA
Planirani zahvat odnosi se na izgradnju sunčane elektrane (SE) Katuni, snage do 35 MW na dijelu
katastarskih čestica k.č. 7429, k.č. 7405 i k.č. 7312/1 sve k.o. Katuni, na području Općine Šestanovac,
u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Ukupna površina obuhvata zahvata izgradnje sunčane elektrane iznosi oko 580.000,00 m2 (58 ha).
Unutar predmetnog obuhvata planiraju se postaviti fotonaponski moduli s nosivom
potkonstrukcijom, izmjenjivači, kabelski razvod, transformatorske stanice sunčane elektrane, te
ostala potrebna oprema. Iz obuhvata će se isključiti privatne katastarske čestice na kojima se neće
graditi, te do kojih će se omogućiti nesmetan pristup. Isto tako, omogućit će se pristup postojećim
vjetroagregatima VE Katuni.
Ukupna površina unutar predviđenog obuhvata prekrivena fotonaponskim modulima bit će do 22ha
(do 38% ukupnog obuhvata), ovisno o tehnologiji dostupnoj u vrijeme nabave opreme za izgradnju
fotonaponske elektrane. Također, napretkom tehnologije i optimizacijom projekta te detaljnom
tehno-ekonomskom analizom u kasnijim fazama projekta za očekivati je smanjenje površine
prekrivenosti unutar obuhvata u odnosu na situaciju iz idejnog rješenja.
Od lokacije sunčane elektrane do susretnog postrojenja u trafostanici TS 110/30 kV Katuni planira se

postaviti odgovarajući srednjenaponski kabel, duljine oko 4,5 km. Priključna snaga SE Katuni iznosit
će 35 MW, a godišnja proizvodnja se procjenjuje na oko 68 GWh.
Pristupni put lokaciji SE Katuni ostvarit će se ulazom s prometnice D39 Cista Provo – Šestanovac,
korištenjem postojećih puteva izrađenih za potrebe vjetroelektrane VE Katuni, i ulazima sa postojećih
nerazvrstanih puteva. Na lokaciji zahvata zaštitnom žičanom ogradom ogradit će se više područja na
kojima će biti postavljeni solarni paneli tako da se izostave ceste, privatne parcele i koridori pristupa
prema privatnim parcelama (Slika 8).
8
županija
1.2.1. Oprema sunčane elektrane
Fotonaponski sustav
Fotonaponska elektrana sastoji se od fotonaponskih modula koji se postavljaju na nosivu

potkonstrukciju, izmjenjivača, sklopne opreme (zaštitni prekidači, sklopke, prenaponska zaštita), DC i
AC kabela, te transformatorskih stanica.
Fotonaponski modul je osnovna proizvodna jedinica sunčane elektrane. Uslijed fotonaponskog efekta
u modulu se stvara istosmjerna struja. Veći broj modula povezuje se serijski u nizove dok se ne
postigne željeni napon sustava. Paralelnim povezivanjem više ovakvih nizova povećava se struja
odnosno snaga sustava. Nizovi se paralelno povezuju posredstvom DC sabirnih ormara ili izravno u
izmjenjivačima. Način grupiranja fotonaponskih modula ovisi o izboru modula i izmjenjivača.
Uloga izmjenjivača je pretvorba vrijednosti istosmjernog napona i struje u vrijednosti izmjeničnog
napona i struje mrežne frekvencije 50 Hz. Izlazi iz izmjenjivača dovode se na NN postrojenja
transformatorskih stanica u kojima se napon podiže na srednjenaponsku razinu. Izlazi iz SN
postrojenja transformatorskih stanica priključuju se, izravno ili posredstvom rasklopišta, na susretno
postrojenje odnosno elektroenergetsku mrežu. Priključak elektrane na mrežu izvodi se prema
uvjetima nadležnog operatora sustava.
Principijelni prikaz fotonaponskog sustava dan je na sljedećem nacrtu:
Slika 2. Principijelni prikaz sunčane elektrane
Na prethodnom nacrtu sadržane su sljedeće stavke:

1 - Polje fotonaponskih modula
2 - DC razvodni ormar
3 - Izmjenjivač
4 - Trafostanica / Rasklopno postrojenje
5 – Susretno postrojenje / Priključak na elektroenergetsku mrežu
6 - Sustav za nadzor i praćenje rada elektrane
9
županija
Nosiva potkonstrukcija
Fotonaponski moduli se polažu na metalnu potkonstrukciju koja se sastoji od tipskih, industrijski

proizvedenih elemenata s pripadajućim atestima.
Potkonstrukcija se sastoji od:
• nosivih stupova koji su zabijeni izravno u zemlju,
• držača horizontalnih nosača,
• horizontalnih nosača,
• vertikalnih nosača,
• držača modula.
Sve elemente potkonstrukcije treba proračunati i zaštiti od korozije.
Navedena potkonstrukcija omogućava postavljanje modula pod željenim kutom do 35°. Fotonaponski
moduli se na montažnu konstrukciju postavljaju vertikalno (eng. portrait) ili vodoravno (eng.
landscape).
Predviđeno je postavljanje fotonaponskih modula u dva reda vertikalno, pod kutom od 25°.
Potkonstrukcija će biti u izvedbi „na dvije noge“ te omogućavati prihvat 2 modula u stupcu i 28
modula u red, tako da na jednom stolu potkonstrukcije može biti montirano 56 modula.
Za izgradnju SE Katuni koristiti će se i polovinke stola, tj. potkonstrukcija koja omogućava montiranje
2 modula u stupcu te 14 u redu. Moduli se postavljaju tako da je donji rub modula na visini
minimalno 0,4 m od zemlje. Duljina kosine dva reda modula iznosi oko 4,21 m što tlocrtno projicirano
na zemlju iznosi oko 3,81 m.
Specijaliziranim programom PVsyst odabran je razmak od početka jednog stola do početka drugog
stola od oko 8,8 m, kako ne bi došlo do zasjenjivanja modula, a samim time i manje proizvodnje
električne energije.
Montaža fotonaponskih modula izvodi se s tipskim i tvornički predgotovljenim konstrukcijskim
elementima od aluminijskog materijala (ili druge vrste metala zaštićenog od korozije) namijenjenim
za instalacije sunčanih elektrana na tlu.
Konstrukcija za montažu modula se postavlja na način da se nosivi stupovi, posebnim strojem,
zabijaju direktno u zemlju na potrebnu dubinu. Kod ovog načina postavljanja konstrukcije nema
betoniranja temelja za nosive stupove te se minimizira negativan utjecaj na okoliš.
Konačan izbor potkonstrukcije, načina temeljenja, razmaka između stolova, kao i smještaji modula na
montažnoj konstrukciji definirat će se glavnim i izvedbenim projektom. Konačan izbor
potpkonstrukcije uvelike će ovisiti o izboru ostale opreme sunčane elektrane. Način temeljenja bit će
u skladu s geotehničkim karakteristikama tla. U nastavku se daje pregled montažnih elemenata
specifičnih za montažu FN modula, a čiji konačni izgled može varirati u određenoj mjeri od
proizvođača do proizvođača.
Slika 3. Montažni elementi specifični za montažu fotonaponskih modula
10
županija
Slika 4. Tipični detalj montažne konstrukcije
Fotonaponski moduli
Osnovni elementi sunčane elektrane su fotonaponski moduli povezani u nizove (eng. string). Svaki niz
se sastoji od više modula. Broj modula u nizu ovisi o izboru modula, izmjenjivaču i naponu sustava.
Za potrebe SE Katuni koristit će se fotonaponski moduli u monokristalnoj silicijskoj tehnologiji visokog
stupnja iskoristivosti, povoljnih degradacijskih karakteristika izlazne snage kroz životni vijek modula,
te dobrih energetskih karakteristika s porastom temperature. Broj korištenih fotonaponskih modula
bit će takav da se, uzimajući u obzir zbroj snaga svih fotonaponskih modula, može postići potrebna
priključna snaga. Moduli će biti certificirani prema odgovarajućim propisima i normama.
Idejnim rješenjem predviđeno je korištenje fotonaponskog modula LR4-72HPH proizvođača LONGI
Solar, tipične snage oko 455 W, sljedećih karakteristika:
Tehničke karakteristike LONGI LR4-72HPH, 455 W

Maksimalna snaga modula – PMAX 455 W
Tolerancija izlazne snage 0 +5 W
Napon pri maksimalnoj snazi –
41,7 V
VMPPP
Struja pri maksimalnoj snazi – IMPP 10,92 A
Napon otvorenog kruga – VOC 49,5 V
Struja kratkog spoja – ISC 11,66 A
Maksimalni napon sustava 1500 V
Efikasnost modula 20,9 %
Broj solarnih ćelija 144 (6x24)
Okvir anodizirana aluminijska legura
Dimenzije 2094 x 1038 x 35 mm
Masa 23,5 kg
Radna temperatura -40 –+85 C
Zaštita IP 68
Temperaturni koeficijent (ISC) +0,048 %/C
Temperaturni koeficijent (VOC) - 0,270 %/C
Temperaturni koeficijent (Pmax) - 0,350 %/C
11
županija
Predviđeno je da se sunčana elektrana sastoji od 86.352 navedena fotonaponska modula u nizovima

od 28 serijski spojenih modula. Svaki modul ima vršnu snagu 455 Wp što daje ukupnu instaliranu
snagu modula od 39.290.160,00 Wp te omogućuje postizanje priključne snage od 35 MW. Priključna
snaga bit će elektronički ograničena na izmjenjivačima ili mjestu priključenja elektrane na mrežu.
Budući da proizvodnja električne energije ovisi o apsorpciji isključivo vidljivog dijela sunčevog
zračenja, unutrašnja struktura ćelije FN modula se izrađuje tako da omogući što veću apsorpciju
svjetlosno zračenja odnosno da u što većoj mjeri smanji refleksiju. Navedeno se postiže korištenjem
dvije metode - tzv. teksturizacijom koja podrazumijeva stvaranje "piramidalnih" (u presjeku
trokutastih) struktura na površini ćelije, te antirefleksijskim premazom (ARC = Anti Reflecting
Coating).
U ovoj fazi projekta daju se smjernice za odabir fotonaponskih modula. Konačan odabir vrste i broj
modula te omjer instalirane i priključne snage odredit će se glavnim i izvedbenim projektom,
odnosno prilikom nabave opreme za izgradnju elektrane. Dodatno, optimizacijom i detaljnom tehno-
ekonomskom analizom u kasnijim fazama projekta moguće je smanjenje priključne snage elektrane.
Izmjenjivači
Izmjenjivač ili inverter je uređaj učinske elektronike koji pretvara istosmjernu struju koja dolazi od FN
modula u izmjeničnu struju koja se isporučuje u električnu mrežu. Na tržištu postoje dva tipa
izmjenjivača: centralni izmjenjivači i distribuirani izmjenjivači odnosno izmjenjivači niza.
Za potrebe SE Katuni koristit će se izmjenjivači niza. Izmjenjivači niza postavljaju se uz profilne nosače
montažne potkonstrukcije i tako ne zahtijevaju dodatno prostorno zauzeće. Izmjenjivači će se
rasporediti tako da se optimiziraju troškovi kabliranja i gubici električne energije u kabelima. Nizovi
fotonaponskih modula spajaju se izravno na izmjenjivače niza. Budući da izmjenjivači u sebi imaju
ugrađenu DC nadstrujnu zaštitu za nizove, nije potrebno koristiti dodatne DC ormare ni prenaponsku
zaštitu na DC strani jer je i ona integrirana u izmjenjivač.
Slika 5. Način montaže izmjenjivača na potkonstrukciju
12
županija
Idejnim rješenjem predviđeno je korištenje izmjenjivača niza SUN2000-185KTL-H1 proizvođača
Huawei, maksimalne izlazne snage 185 kW, sljedećih karakteristika:
Tehničke karakteristike SUN2000-185KTL-H1
Ulazne vrijednosti (DC)
Najveći ulazni napon 1500 V
Napon potreban za pokretanje 550 V
Nazivni ulazni napon 1080 V
Najveća ulazna struja/ MPPT 26 A
Najveća struja kratkog spoja/
40 A
MPPT
Broj DC ulaza 18
Broj MPPT-a 9
Izlazne vrijednosti (AC)
Nazivna radna snaga pri 40C 185.000 W
Najveća prividna snaga pri 25C 185.000 VA
Najveća radna snaga pri 25C
175.000 W
(cosφ = 1)
Nazivni napon 800 V
Nazivna frekvencija 50 Hz
Nazivna izlazna struja pri 25C 134,9 A
Nazivna izlazna struja pri 40C 126,3 A
Najveća izlazna struja 134,9 A
Raspon faktora snage 0,8 cap – 0,8 ind
Broj faza 3
Korisnost 98,7 %
Efikasnost
Maksimalna efikasnost 99.03 %
Europska efikasnost 98,69 %
Opći podaci
Dimenzije (Š / V / D) 1035 x 700 x 365 mm
Masa 84 kg
Temperaturni raspon - 25 - +60 C
Stupanj zaštite IP 66
Izmjenjivači HUAWEI SUN2000-185KTL-M1 imaju po devet MPPT ulaza, a na svaki ulaz se može spojiti
dva niza modula. Na svaki izmjenjivač moguće je spojiti maksimalno osamnaest nizova modula.
Sunčana elektrana sastoji se od 192 predmetna izmjenjivača. Na svaki od izmjenjivača su raspoređeni
moduli čija je snaga unutar dopuštenih granica u pogledu ulazne snage, struje i napona.
Konačan izbor tipa i broj izmjenjivača odredit će se glavnim i izvedbenim projektom, odnosno
prilikom nabave opreme za izgradnju elektrane.
Transformatorske stanice sunčane elektrane
Za potrebe SE Katuni planiraju se koristiti kontejnerske srednjenaponske transformatorske stanice

ukupne snage dovoljne za postizanje snage od 35 MW na mjestu priključenja sunčane elektrane.
Dijelovi tipične srednjenaponske stanice su:
 Slobodan prostor za smještaj dodatne opreme (A)
 Srednjenaponski odjeljak (B) – Ovaj odjeljak sadrži srednjenaponski prekidač za
povezivanje s rasklopištem/susretnim postrojenjem elektrane
13
županija
 Srednjenaponski transformator (C) – Srednjenaponski transformator podiže izlazni napon
izmjenjivača na srednjenaponsku razinu mreže.
 Niskonaponski odjeljak (D) – Niskonaponski kabeli s izmjeničnim naponom spajaju se na
niskonaponski odjeljak
Slika 6. Presjek srednjenaponske transformatorske stanice
Ovim idejnim rješenjem predviđeno je korištenje šest transformatorskih stanica sa suhim

transformatorima snaga oko 6 MVA, sljedećih tehničkih karakteristika:
Nazivna snaga 5920 kVA
Prijenosni omjer 30(35)/0,8 kV
Grupa spoja Dyn11
Broj NN ulaza za Invertere 32
Konfigurancija SN postrojenja CV ili CCV
Dimenzije 5700 x 2150 x 2500 mm
Izlazni kabeli iz izmjenjivača vežu se na osiguračke pruge u NN postrojenju trafostanice. NN

postrojenje izabrane trafostanice sadrži 32 ulaza za prihvat izmjenjivača, čime se postiže nazivna
snaga transformatora od 5920 kVA.
SN postrojenje svake trafostanice sastoji se od jednog ili dva vodna polja i jednog trafo polja, prema
potrebi. Više srednjenaponskih stanica sunčane elektrane može se međusobno spojiti u niz ili
formirati prsten po principu ulaz – izlaz. Predviđeno je povezivanje stanica u niz polaganjem interne
podzemne SN kabelske mreže. Od zadnje stanice u nizu planira se polaganje priključnog kabela do
susretnog postrojenja. Povezivanje trafostanica moguće je izvesti i korištenjem internog SN
rasklopišta sunčane elektrane.
S obzirom na specifične potrebe, srednjenaponska stanica može se opremiti uređajima za kontrolu ili
nadzor rada izmjenjivača, pomoćnim naponom te ostalom potrebnom opremom.
Trafostanice će biti locirane u središtu fotonaponskih polja, kako bi se optimizirali gubici električne
energije i troškovi kabliranja. Za pristup trafostanicama koristit će se prostor između redova
fotonaponskih modula i postojeći putevi. Površinu za smještaj trafostanice potrebno je urediti na
način da se iskrči i izravna tlo (ako je to potrebno).
Tijekom izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta moguća je optimizacija broja i snage
transformatorskih stanica.
Kabelski razvod
Za razvod kabela po fotonaponskim modulima koristit će se tvornički pripremljene spojne kutije s
postojećim izvodima i pripremljenim tipskim konektorima, koje će se nalaziti na svakom od modula.
Krajnji izvodi svakog niza polagat će se po utoru nosivih profila i pričvrstiti vezicama ili sličnim spojnim
materijalom te dijelom postavljati u metalni kabelski kanal. Koristit će se kabel tipa PV1-F koji je
14
županija
prilagođen vanjskoj montaži i otporan na atmosferske utjecaje. Kabeli svakog niza spajaju se izravno
na odgovarajući izmjenjivač. Izlazi izmjenjivača spajaju se na osiguračke pruge u NN postrojenju
pripadajuće transformatorske stanice. Transformatorske stanice povezuju se internom SN kabelskom
mrežom po principu ulaz-izlaz ili korištenjem internog SN rasklopišta.
Izmjenjivači i transformatorske stanice postavit će se u blizini pripadajućih polja fotonaponskih
modula s ciljem minimiziranja duljine NN kabela, a samim time i električnih gubitaka u njima.
Kabeli sunčane elektrane polagat će se u nekoliko segmenata:
a) DC kabel između modula: vezivanjem za konstrukciju
b) DC kabel od krajnjih modula do izmjenjivača: vezivanjem za konstrukciju + prelazak
između 2 linije modula: podzemno u PEHD cijevi
c) AC kabel od izmjenjivača do transformatorske stanice: podzemno, direktnim
polaganjem u zemlju
d) AC kabel od trafostanice do trafostanice te od zadnje trafostanice/rasklopišta do
susretnog postrojenja: podzemno, direktnim polaganjem u zemlju
Sva oprema štitit će se od prenapona.
Dimenzioniranje kabela biti će dio glavnog projekta. Kanalizacijski profili i traka za upozorenje bit će
postavljeni na odgovarajućoj dubini.
Uzemljenje, sustav zaštite od udara munje i sustav zaštite od požara

Svi metalni dijelovi u okviru sunčane elektrane bit će galvanski vezani i uzemljeni.
Na postrojenju će biti projektiran cjeloviti sustav zaštite od udara munja i pojave požara, koji će
aktivnim i pasivnim mjerama osigurati da posljedice tih pojava budu što manje i što lakše savladive.
Opasnost širenja požara smanjit će se odabirom odgovarajućih materijala s potrebnim certifikatima,
u skladu s normama, pravilima i propisima.
Mjere zaštite od požara detaljnije će se obraditi i prikazati idejnim i glavnim projektom te elaboratom
zaštite od požara.
Priključak na mrežu
Sunčana elektrana SE Katuni snage 35 MW planira se priključiti na 110 kV prijenosnu mrežu HOPS-a.
Priključni SN kabel
Sunčana elektrana sastojat će se od šest transformatorskih stanica TS 30(35)/0,8 kV snage oko 6
MVA. Navedene trafostanice se povezuju međusobno i sa susretnim postrojenjem, na jedan od
sljedećih načina:
 Spajanjem svih šest trafostanica u niz polaganjem SN kabela te polaganjem SN kabela od
zadnje stanice u nizu do SN susretnog postrojenja u TS 110/30 kV Katuni
 Spajanjem po tri trafostanice u niz polaganjem SN kabela te polaganjem SN kabela od dvaju
zadnjih stanica u nizu do SN susretnog postrojenja u TS 110/30 kV Katuni
 Objedinjavanjem trafostanica (nizova trafostanica) u SN rasklopištu sunčane elektrane te
polaganjem SN kabela od rasklopišta do SN susretnog postrojenja u TS 110/30 kV Katuni
Priključni SN kabel od SE Katuni do lokacije TS 110/30 kV Katuni planira se položiti paralelno s trasom
postojećeg priključnog kabela VE Katuni.
Susretno postrojenje
Susretno postrojenje je postojeća trafostanica TS 110/30 kV Katuni. Predviđa se proširenje TS Katuni
izgradnjom novog 30 (35) kV postrojenja, ugradnjom 110/30(35) kV transformatora snage oko 40
MVA i proširenjem postojećeg 110 kV postrojenja. Dogradnja trafostanice bit će predmet zasebnog
projekta.
Uvjeti i način priključenja SE Katuni na prijenosnu mrežu odredit će se Elaboratom optimalnog
tehničkog rješenja priključenja (EOTRP-om), te Elektroenergetskom suglasnošću (EES) i Ugovorom o
priključenju (UOP) s HOPS-om.
15
Izgradnja sunčane elektrane SE KATUNI snage 35 MW na području Općine Šestanovac, Splitsko-dalmatinska županija
Slika 7. Situacija – novo stanje, M 1:15 000

Izvor: Idejno rješenje za fotonaponsku elektranu SE KATUNI, zajedničke oznake projekta 08/2020-SEK iz kolovoza 2020. godine, izrađeno od tvrtke BOREAS ENERGIJA d.o.o.,
Zagreb.
16
Slika 8. Situacija – novo stanje na katastarskoj podlozi, M 1:5 000

Izvor: Idejno rješenje za fotonaponsku elektranu SE KATUNI, zajedničke oznake projekta 08/2020-SEK iz kolovoza 2020. godine, izrađeno od tvrtke BOREAS ENERGIJA d.o.o., Zagreb.
17
županija
1.3. VARIJANTNA RJEŠENJA

Lokacija na kojoj je planirana izgradnja sunčane elektrane Katuni definirana je prostorno planskom
dokumentacijom, stoga za planirani zahvat nisu razmatrana varijantna rješenja.
1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES, POPIS VRSTA I KOLIČINA
TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ
Predmetni zahvat odnosi se na izgradnju i korištenje sunčane elektrane.
Sunčane elektrane predstavljaju postrojenja za proizvodnju električne energije iz sunčeva zračenja.
Prilikom rada sunčane elektrane nema tvari koje je potrebno unositi u tehnološki proces niti tvari
koje bi ostajale nakon tehnološkog procesa, kao ni emisija u okoliš, stoga ovo poglavlje nije
primjenjivo.
1.5. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA
Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge, dodatne aktivnosti, osim onih koje su već
prethodno opisane.
18
županija
2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
2.1. OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Prema administrativnom ustroju Republike Hrvatske lokacija zahvata nalazi se u obuhvatu Općine
Šestanovac, naseljima Šestanovac i Katuni, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Općina Cista Provo

±
Općina Lovreć
LOKACIJA
PREDMETNOG
ZAHVATA
Grad Omiš
OPĆINA ŠESTANOVAC
Općina
Zadvarje
Općina Zagvozd
Slika 9. Lokacija planiranog zahvata s obzirom na administrativne jedinice
Lokacija zahvata se nalazi u neposrednoj blizini općinskog središta Šestanovac, sjeverozapadno od

naseljenog područja. Najbliži zaseoci su D. Rubići, D. Balići, Mandušići, D. Bilići i Šamanovići
razmješteni duž pridnenog dijela južne padine, na sjeverozapadnoj strani planirane lokacije zaseoci
Vilići, Urličići i G. Rubići, te na sjeveroistočnoj strani od lokacije zaseoci Rubići i Kekezi.
Područje zahvata nalazi se na hrptu brda Grguša, između brda Katuni brdo sjeverno od lokacije, brda
Kreševo zapadno od lokacije, Katuni polja južno od lokacije i vrha Grašnik (435 m) istočno od
planirane lokacije.
19
županija
2.2. ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

Način planiranja i uređenja prostora na kojem je planirana izgradnja sunčane elektrane određen je
sljedećim dokumentima prostornog uređenja na snazi:
 Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske
županije", broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o
ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o
ispravcima grešaka))
 Prostorni plan uređenja Općine Šestanovac ("Službeni glasnik Općine Šestanovac", broj 1/08,
3/12 (ispravak greške), 6/13, 2/15, 2/16 (usklađenje sa ZPU))
2.2.1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske

županije", broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u),
5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima
grešaka))
Izvod iz tekstualnog dijela:
U poglavlju 1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE, potpoglavlju 1.2. Uvjeti određivanja prostora građevina
od važnosti za Državu i Županiju, 1.2.1. Zahvati i građevine od važnosti za Državu, Članku 52. navodi
se da se prema Uredbi o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, Planom određuju
sljedeće građevine od važnosti za Državu koje se nalaze na području Splitsko-dalmatinske županije:
Vjetroelektrane:
Uvjeti i kriteriji za planiranje su sadržani u članku 164. Odluke.
Predviđene lokacije za vjetroelektrane snage veće od 20MW. S obzirom da se elektrane mogu graditi
i etapno odnosi se na konačnu instaliranu snagu.
[...]
Katuni
[...]
Sunčane elektrane i ostali oblici korištenja sunčane energije:
Uvjeti i kriteriji za planiranje sadržani su u članku 165. Odluke.
Predviđene lokacije za sunčeve elektrane. U svrhu očuvanja prostora obavezno je korištenje novih
tehnologija koje zahtijevaju manje prostorno zauzeće po jedinici instalirane snage. Osim proizvodnje
električne energije mogući su i ostali oblici korištenja sunčeve energije.
[...]
U potpoglavlju 1.6. Uvjeti uređivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru, 1.6.3.
Energetske infrastruktura, 1.6.3.1. Energetski sustav, Članku 164. navodi se da se vjetroelektrane
grade izvan granica građevinskog područja. Površine za izgradnju vjetroelektrana određuju se unutar
utvrđenih makrolokacija u grafičkom dijelu PPSDŽ. Stručnim podlogama temeljem kojih se utvrđuje
lokacijska dozvola rješavaju se i uvjeti i kriteriji za izgradnju transformatorske stanice i rasklopnih
postrojenja, prijenosnih sustava i prometnog rješenja.
Uvjeti i kriteriji za određivanje ovih površina su:
- provedeni istražni radovi,
- ovi objekti ne mogu se graditi na područjima izvorišta voda, zaštićenih dijelova prirode i
krajobraznih vrijednosti,
20
županija
- veličinu i smještaj površina odrediti sukladno analizi zona vizualnog utjecaja,

- vjetroelektrane i ostali pogoni za korištenje energije vjetra koji se planiraju u obalnom dijelu
ne smiju biti vidljivi s obale i okolnog akvatorija površine odrediti na način da ne stvaraju
konflikte s telekomunikacijskim i elektroenergetskim prijenosnim sustavima,
- vjetroelektrane se sastoje od više vjetroagregata i prostor između vjetroagregata je slobodan
i koristi se u skladu s namjenom prostora,
- površine vjetroelektrana ne mogu se ograđivati,
- interni rasplet elektroenergetske mreže u vjetroelektrani mora biti kabliran,
- predmet zahvata u smislu građenja je izgradnja vjetroagregata pristupnih putova, kabliranja i
TS,
- nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te zemljište privesti
prijašnjoj namjeni,
- udaljenost vjetroagregata od prometnica visoke razine uslužnosti (autocesta, cesta
rezervirana za promet motornih vozila) je minimalno 500 metara zračne linije,
- udaljenost od ostalih prometnica minimalno 200 metara zračne udaljenosti,
- udaljenost vjetroagregata od granice naselja i turističkih zona minimalno 500 metara zračne
udaljenosti i
- ovi objekti grade se u skladu sa ekološkim kriterijima i mjerama zaštite okoliša.
Prilikom formiranja područja za gradnju vjetroelektrana (i drugih obnovljivih izvora energije)
potrebno je nadležnom konzervatorskom odjelu dostaviti planove postavljanja mjernih stupova te
korištenja i probijanja pristupnih puteva s obzirom da su već u toj fazi moguće devastacije i štete na
kulturnoj baštini, u prvom redu arheološkim lokalitetima.
Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja vjetroelektrana dozvoljava se izgradnja prilaznih
makadamskih puteva unutar prostora vjetroparkova. Priključak na javnu cestu moguć je uz
suglasnost nadležnog društva za upravljanje, građenje i održavanje pripadne javne ceste i u skladu s
važećim propisima.
Povezivanje, odnosno priključak vjetroelektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od:
pripadajuće trafostanice smještene u granici obuhvata planirane vjetroelektrane i priključnog
dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu.
Način priključenja i trasu priključnog dalekovoda/kabela treba uskladiti sa ovlaštenim operatorom
prijenosnog ili distribucijskog sustava te ishoditi njegovo pozitivno mišljenje.
Vjetroelektrane nije dozvoljeno graditi na osobito vrijednom poljoprivrednom zemljištu (P1) i
vrijednom obradivom zemljištu (P2) i površinama pod višegodišnjim nasadima koji su dio tradicijskog
identiteta agrikulturnog krajolika.
U postupku konačnog određivanja površina za gradnju vjetroelektrana osobito je potrebno
valorizirati površine šuma i šumskog zemljišta u svrhu očuvanja stabilnosti i bioraznolikosti šumskog
ekosustava, na način da se ne usitnjavaju šumski ekosustavi i ne umanjuju boniteti staništa divljih
životinja.
Unutar površina određenih kao makrolokacije za izgradnju vjetroelektrana, površine šuma i šumskih
zemljišta tretiraju se kao površine u istraživanju.
Sukladno mogućnostima konfiguracije terena i koncepcije vjetroelektrane, dozvoljava se u okviru
vjetroparka planiranje sunčanih elektrana i ostalih pogona za korištenje sunčeve energije opisanih
u čl. 165.
U Članku 165. navodi se da se u svrhu korištenja sunčeve energije planira izgradnja sunčanih
elektrana i ostalih pogona za korištenje energije sunca. S obzirom na ubrzan razvoj tehnologija za
korištenje sunčeve energije, prostornim planom nije ograničen način korištenja energije Sunca unutar
planom predviđenih prostora označenih kao prostor za planiranje sunčanih elektrana, ukoliko su te
21
županija
nove tehnologije potpuno ekološki prihvatljive za što je potrebno provesti postupak ocjene o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno dokazati izradom studije o utjecaju na okoliš.
Planom predviđeni prostori za gradnju sunčanih elektrana i drugih oblika korištenja energije Sunca
su: Alebića Kula (Hrvace), Bitelić, Blizna, Bogomolje (Otok Hvar), Dicmo, Dugobabe, Dugopolje, Gala,
Gdinj (Otok Hvar), GornjiHumac (Otok Brač), Hvar (Otok Hvar), Kaštelica, Konačnik, Kosore, Lećevica,
Ljubitovica, Peruča-Derven, PeručaLjut, Primorski Dolac, Proložac, Runjik, Šestanovac, Sinj – Bajagić,
Tijarica, Vedrine, Vis (Griževa glavica), Zadvarje.
Moguće je planiranje sunčane elektrane u prostoru obuhvata postojeće TS Konjsko.
- sunčane elektrane i ostali pogoni za korištenje sunčeve energije koji se planiraju na otocima i
u obalnom dijelu ne smiju biti vidljivi s obale i okolnog akvatorija
- prethodno provedeni istražni radovi,
- ovi objekti ne mogu se graditi na područjima izvorišta voda, zaštićenih dijelova prirode,
krajobraznih vrijednosti i zaštite kulturne baštine
- površine odrediti na način da ne stvaraju konflikte s telekomunikacijskim i
elektroenergetskim prenosnim sustavima,
- interni rasplet elektroenergetske mreže u sunčanoj elektrani - mora biti kabliran,
- predmet zahvata u smislu građenja je izgradnja sunčanih elektrana, pristupnih puteva,
kabliranja i TS, nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te
zemljište privesti prijašnjoj namjeni,
- ovi objekti grade se izvan infrastrukturnih koridora,
- udaljenost sunčane elektrane od prometnica visoke razine uslužnosti (autocesta, cesta
rezervirana za promet motornih vozila) je minimalno 200 metara zračne linije,
- moguće je natkrivanje odmorišta uz autocestu postavljanjem sunčanih elektrana
- udaljenost sunčane elektrane od ostalih prometnica minimalno 100 metara zračne
udaljenosti,
- udaljenost sunčane elektrane od granice naselja i turističkih zona minimalno 500 metara
zračne udaljenosti,
- udaljenost od zračne luke potrebno je odrediti u skladu s međunarodnim propisima, a
minimalno 800 metara izvan uzletno-sletnog koridora
Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja sunčanih elektrana dozvoljava se izgradnja

prilaznih makadamskih puteva unutar prostora elektrane. Priključak na javnu cestu moguć je uz
Prilikom formiranja područja za gradnju sunčanih elektrana (i drugih obnovljivih izvora energije)
potrebno je nadležnom konzervatorskom odjelu dostaviti planove postavljanja mjernih stanica, te
korištenja i probijanja pristupnih puteva s obzirom da su već u toj fazi moguće devastacije i štete na
kulturnoj baštini, u prvom redu arheološkim lokalitetima.
Sunčane elektrane nije dozvoljeno graditi na osobito vrijednom poljoprivrednom zemljištu (P1) i
vrijednom obradivom zemljištu (P2) i površinama pod višegodišnjim nasadima koji su dio tradicijskog
identiteta agrikulturnog krajolika.
U postupku konačnog određivanja površina za gradnju sunčanih elektrana osobito je potrebno
životinja.
22
županija
Unutar površina određenih kao makrolokacije za izgradnju sunčanih elektrana, površine šuma i
šumskih zemljišta tretiraju se kao površine u istraživanju.
Povezivanje, odnosno priključak sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od:
pripadajuće trafostanice smještene u granici obuhvata planirane sunčane elektrane i priključnog
dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu.
U potpoglavlju 1.10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 1.10.1. Zaštita voda, Članku
225. navodi se da se na kraškom području, koje obuhvaća pretežiti dio Županije, slivno područje
izvorišta vode za piće utvrđuje prema tipu vodonosnika:
1. Izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode iz vode vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-
kavernoznom poroznosti
2. Izvorišta sa zahvaćanjem površinskih voda iz akumulacija i jezera
3. Izvorišta sa zahvaćanjem površinskih voda iz otvorenih vodotoka
Za svako izvorište i njegovo slivno područje utvrđuju se zone sanitarne zaštite
Prema potrebi, na krškom području, izdvajaju se i vodoopskrbni rezervati koji obuhvaćaju brdsko-
planinska područja, odnosno glavne zone prikupljanja i zadržavanja vode u slivovima, te se provode
mjere kao u II. zoni.
Zbog specifičnosti krških vodonosnika, odnosno velike brzine podzemnih tokova i relativno slabe
mogućnosti zadržavanja vode u podzemlju, određivanje zona i mjera zaštite obavlja se selektivnim
pristupom zaštite koja se uklapa u planove održivog razvitka u funkciji smanjivanja rizika od
onečišćenja krških vodonosnika. Pri tome se obvezno uzima u obzir: vrijeme mogućeg transporta,
brzina podzemnih tokova i količina napajanja izvorišta.
Zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-
kavernoznom poroznosti su:
– zona ograničenja – IV. zona,
– zona ograničenja i nadzora – III. zona,
– zona strogog ograničenja i nadzora – II. zona i
– zona strogog režima zaštite i nadzora– I. zona.
Zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-
kavernoznom poroznosti određuju se radi smanjenja rizika od onečišćenja vodonosnika s
pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti.
[...]
Zabrane u III. zoni
U III. sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-
kavernoznom poroznosti primjenjuju se zabrane propisane Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje
zona sanitarne zaštite izvorišta., a dodatno se zabranjuje i:
– svako privremeno i trajno odlaganje otpada,
– građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda bez propisane
zaštite voda,
– izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko
detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),
- podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i mineralnih
voda.
23
županija
Izvod iz grafičkog dijela:

Na kartografskom prikazu 2.2. Energetski sustavi, vidljivo je da se lokacija predmetnog zahvata nalazi
na području označenom kao potencijalna lokacija za vjetroelektrane.
Na kartografskom prikazu 3.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju vidljivo je da se predmetna
lokacija nalazi unutar vodozaštitnog područja – III. zone sanitarne zaštite.
24
Slika 10. Isječak iz kartografskog prikaza 2.2. Energetski sustavi Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske
županije", broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13,
147/15 (rješenja o ispravcima grešaka))
25
Slika 11. Isječak iz kartografskog prikaza 3.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik
Splitsko-dalmatinske županije", broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o
ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka))
26
županija
2.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Šestanovac ("Službeni glasnik Općine Šestanovac", broj 1/08,
Izvod iz tekstualnog dijela:
U poglavlju 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA, 2.1. OSIGURANJE PROSTORA ZA GRAĐEVINE OD
VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU, Članku 8. navode se građevine od važnosti za Državu na području
Općine Šestanovac:
[...]
Vjetroelektrane
- Katuni
- Brdo umovi
[...]
U potpoglavlju 4. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA, Energetski sustav (opskrba električnom energijom), Članku 67.
navodi se:
[...]
Na području općine Šestanovac određene su dvije makrolokacije za smještaj vjetroelektrana: Katuni i
Brdo umovi. Površine za smještaj vjetroagregata i pratećih sadržaja određuje se unutar utvrđenih
makrolokacija prikazanih u grafičkom dijelu Plana.
Stručnim podlogama temeljem kojih se utvrđuje lokacijska dozvola rješavaju se i uvjeti i kriteriji za
izgradnju transformatorske stanice i rasklopnih postrojenja, prijenosnih sustava i prometnog rješenja.
- vjetroelektrane se ne mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase,
- provedeni istražni radovi,
- ovi objekti ne mogu se graditi na područjima izvorišta voda, zaštićenih dijelova prirode i
krajobraznih vrijednosti,
- površine odrediti na način da ne stvaraju konflikte s telekomunikacijskim i elektroenergetskim
prijenosnim sustavima,
- vjetroelektrane se sastoje od više vjetroagregata i prostor između vjetroagregata je slobodan i
koristi se u skladu s namjenom prostora,
- površine vjetroelektrana ne mogu se ograđivati,
- interni rasplet elektroenergetske mreže u vjetroelektrani mora biti kabliran,
- predmet zahvata u smislu građenja je izgradnja vjetroagregata pristupnih putova, kabliranja i TS,
- nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te zemljište privesti
prijašnjoj namjeni,
- udaljenost vjetroagregata od prometnica visoke razine uslužnosti (autocesta, cesta rezervirana
za promet motornih vozila) je minimalno 500 metara zračne linije,
- udaljenost od ostalih prometnica minimalno 200 metara zračne udaljenosti,
- udaljenost vjetroagregata od granice naselja i turističkih zona minimalno 500 metara zračne
udaljenosti i
Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja vjetroelektrana dozvoljava se izgradnja prilaznih
makadamskih puteva unutar prostora vjetroparkova. Priključak na javnu cestu moguće je izvesti uz
27
županija

U postupku konačnog određivanja površina za gradnju vjetroelektrana osobito je potrebno
životinja.
Unutar površina određenih kao makrolokacije za izgradnju vjetroelektrana, površine šuma i šumskih
zemljišta tretiraju se kao površine u istraživanju.
Sukladno mogućnostima konfiguracije terena i koncepcije vjetroelektrane, dozvoljava se u okviru
vjetroparka planiranje sunčanih elektrana i ostalih pogona za korištenje sunčeve energije.
U poglavlju 6. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ I ZBRINJAVANJE
OTPADA, Očuvanje i poboljšanje kvalitete voda, Članak 84. navodi se:
[...]
SANITARNA ZAŠTITA VODA
Područje Općine Šestanovac nalazi se u slivnom području izvorišta Studenci, koje graniči na istoku sa
slivom vrulje u zaljevu kod Dubaca, na sjeveru sa slivom izvora uz istočni rub Sinjskog polja ( Grab,
Velika i Mala Ruda, Ovrlja), te na zapadu sa slivom Ţrnovnice i Jadra.
Zaštita podzemnih voda od onečišćenja u kraškom području, kao što je i slivno područje izvorišta
Studenci, ima poseban značaj zbog velikih prirodnih brzina podzemnog toka u pojedinim dijelovima
sliva, vrlo teške identifikacije tokova i slabog samopročišćavnja podzemlja.
U krškim područjima za vodoopskrbna izvorišta se određuju 4 zone sanitarne zaštite. Područje Općine
Šestanovac jednim svojim dijelom ( zapadni dio) nalazi se u području III zone sanitarne zaštite
izvorišta Studenci, odnosno Jurjevića izvora.
Prema Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13)
određeno je:
U IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-
kavernoznom poroznosti zabranjuje se:
- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
- građenje postrojenja za proizvodnju opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš,
- građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,
- uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih i onečišćujućih tvari, izuzev
uskladištenja
- količina lož ulja dovoljnih za potrebe domaćinstva, pogonskog goriva i maziva za poljoprivredne
strojeve,
- ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i
uporabu,
- građenje benzinskih postaja bez zaštitnih građevina za spremnike naftnih derivata (tankvana),
- izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih
spremišta,
- skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno graditi
prema odredbama Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta,
- građenje prometnica, parkirališta i aerodroma bez građevina odvodnje, uređaja za prikupljanje
ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda i
- upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega.
28
županija
U III. sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-

kavernoznom poroznosti primjenjuju se prethodno navedene zabrane iz IV zone sanitarne zaštite, a
dodatno se zabranjuje i:
- skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg u cilju
njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada te
postrojenja za obradu,
- oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada,
- građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda bez propisane
zaštite voda,
- izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko
detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),
- podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i mineralnih
voda.
U poljoprivrednoj proizvodnji uključujući i stočarsku proizvodnju, poljoprivredna gospodarstva dužna
su provoditi mjere propisane odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog
nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridržavati se načela dobre poljoprivredne prakse.
Za sve postojeće i planirane zahvate (djelatnosti) unutar zona sanitarne zaštite izvorišta koji su
ograničeni ili zabranjeni temeljem važećeg Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite
izvorišta (NN 66/11 i 47/13), moraju se promijeniti odredbe istog odnosno svih budućih zakonskih i
podzakonskih akata te Odluka vezanih za vodozaštitne zone. Potencijalne lokacije takvih zahvata
prikazane u ovom Planu nisu konačne i dozvoljene ukoliko ne udovoljavaju navedenom uvjetu.
Izvod iz grafičkog dijela:

Površine za smještaj vjetroagregata i pratećih sadržaja određene su unutar utvrđenih makrolokacija
prikazanih u grafičkom dijelu Plana (na kartografskom prikazu 2.2. Energetski sustavi (izvod iz
PPSDŽ)).
III. sanitarna zaštita izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-
kavernoznom poroznosti prikazana je na kartografskom prikazu 3.2. Područja posebnih ograničenja
u korištenju (izvod iz PPSDŽ).
29
županija
2.3. OBILJEŽJA OKOLIŠA LOKACIJE I PODRUČJA UTJECAJA ZAHVATA
2.3.1. Klimatske značajke

Za potrebe ovog elaborata korišteni su dostupni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda sa
mjerne postaje Split Marjan, kao najbliže mjerne postaje lokaciji zahvata.
Prema Köppenovoj klasifikaciji klime definiranoj prema srednjem godišnjem hodu temperature zraka
i količine oborine područje Općine Šestanovac pripada Csa tipu klime (klima masline), u kojoj je suho
razdoblje u toplom dijelu godine, najsuši mjesec ima manje od 40 mm oborine i manje od trećine
najkišovitijeg mjeseca u hladnom dijelu godine (oznaka s), a u većem dijelu toga područja također se
javljaju dva maksimuma oborine (x”).
To je tip tople klime sa suhim ljetom (sredozemna klima) gdje temperature najhladnijeg mjeseca nisu
niže od - 3 °C te najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od 10 °C. Karakteristika ove
klime su suha, vruća ljeta sa prosječnim temperaturama iznad 22°C te minimum padalina u ljetnim
mjesecima, pri čemu najsuši mjesec ima manje od 40 mm padalina i manje od trećine najkišovitijeg
mjeseca u hladnom dijelu godine. Ovaj tip klime je specijalno označen kao klima masline, a dijelom je
modificirana utjecajima zaleđa.
S obzirom na samu lokaciju Općine Šestanovac, najbliža mjerna postaja Državnog
hidrometeorološkog zavoda je Split - Marjan, gdje je zabilježena prosječna godišnja količina padalina
od 738,0 mm (2010. godina) do 883,0 mm u 2017. godini. Prema posljednjim DHMZ podacima iz
2019. godine srednji mjesečni maksimumom oborina je u studenom (220,1 mm), dok je minimum u
lipnju (8,5 mm). Ovakva raspodjela oborina (sa maksimumom padalina u zimskom periodu te
minimumom u ljetnom periodu) tipična je za sredozemnu klimu. Od oborina je najučestalija kiša, dok
je snijeg rijetka pojava i u pravilu se ne zadržava dugo. Na meteorološkoj postaji Split-Marjan
zabilježena je maksimalna visina snježnog pokrivača od 25 cm (5.2.2012.).
Gledajući kumulativno trajanje sijanja sunca, u 2019. godini je na mjernoj postaji Split – Marjan
primjetno kako je u razdoblju od ožujka do prosinca zabilježen veći broj sati trajanja sijanja sunca u
odnosu na srednje kumulativno trajanje sijanja sunca u razdoblju od 1961-1990. Općina Šestanovac
ima prosječno oko 2700 sunčanih sati godišnje, od čega je najviše sunčanih sati u ljetnom periodu
(prosječno oko 11,3 sunčanih sati dnevno ljeti), dok je najveći broj dana sa naoblakom u zimskom
periodu (prosječno oko 4,2 sunčana sata dnevno zimi).
Od vjetrova na području Općine najizraženiji su jugo (jugoistočnjak) i bura (sjeveroistočnjak) koji su
prisutni tokom cijele godine. Bura i jugo imaju najizrazitije djelovanjem zimi, čija je učestalost od 35
do 55 % godišnje. Dok je u ljeto i proljeće najučestaliji maestral koji puše sa smjera sjeverozapada i
ima termoregulacijsku aktivnost jer kao morski vjetar donosi svježinu. Nasuprot 'maestralu puše
levanat – svježi istočni vjetar.
Mikroklima lokacije zahvata ovisi o fizičko – geografskoj poziciji, odnosno blizini kanjona i rijeke
Cetine, kao i okolnih planina, što sigurno pridonosi većem priljevu hladnijeg zraka obalnog zaleđa.
Zbog toga je za pretpostaviti kako uža lokacija zahvata ima nekoliko stupnjeva hladniju temperaturu
od okolnih obalnih mjesta, odnosno od analizirane mjerne postaje Split – Marjan.
Klimatske promjene
Za potrebe Strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH do 2040. godine s pogledom na 2070.
godinu provedeno je opsežno klimatsko modeliranje promjene klime do 2040. godine i pogledom na
2070. godinu prema IPCC definiranom scenariju, koristeći regionalni klimatski model „RegCM''. U
spomenutom modeliranju korišteni su rezultati projekcija klimatskih modela za dva razdoblja
uzimajući u obzir dva scenarija razvoja koncentracije stakleničkih plinova u budućnosti: RCP4.5 i
RCP8.5, kako je to određeno Međuvladinim panelom za klimatske promjene (IPCC). Scenarij RCP4.5
smatra se umjerenijim scenarijem dok je RCP8.5 tretiran kao ekstremniji.
30
županija
Projekcije klimatskih promjena na području Republike Hrvatske dobivene su numeričkim

integracijama četiri globalna klimatska modela za projekcije buduće klime koje se zasnivaju na gore
spomenutim IPCC scenarijima.
Ukupni prikaz značajki promjene klimatskih parametara za RH prema scenariju RCP4.5 navedeni su u
tablici u nastavku.
Tablica 1. Predviđene klimatske promjene na području Hrvatske prema scenariju RCP4.5 u odnosu na
referentno razdoblje 1971.-2000.
Očekivane klimatske promjene
Varijabla Razdoblje P1 (2011.-2040.) Razdoblje P2 (2041.-2070.)

Temperatura zraka Porast u svim sezonama za 1.1.-1.4°C Porast od 1.5.-2.2°C
Trend malog smanjenja (manje od 5%) Nastavak trenda smanjenja srednje
srednje godišnje količine oborine za većinu godišnje količine oborine na
RH (izuzev SZ Hrvatsku). području RH, izuzev SZ dijelove.
U zimi i proljeće se za veći dio Hrvatske
očekuje manji porast količine oborine (5-
Smanjenje u svim sezonama, osim
Oborine 10%), dok se u ljeto i u jesen očekuje će
zimi (najveće smanjenje biti će u
smanjenje količine oborine u čitavoj zemlji
proljeće u južnoj Dalmaciji te u
(najveće ljetno smanjenje očekuje se u
ljeto u gorskim predjelima i
sjevernoj Dalmaciji i u južnoj Lici, dok je
sjevernoj Dalmaciji).
najveće jesensko smanjenje u Gorskom
Kotaru i sjevernom dijelu Like.
Smanjenje, najveće na području Gorskog Trend daljnjeg smanjenja
Snježni pokrov
Kotara (do 50%). (poglavito u planinskim krajevima).
Porast srednje brzine vjetra na 10 m u Nastavak trenda jačanja vjetra u
Vjetar
ljetnom i jesenskom razdoblju na Jadranu. ljeto i jesen na području Jadrana.
Nastavak povećanja u proljeće za
Povećanje u proljeće i ljeto, jače povećanje
veći dio RH, jače povećanje
Evapotranspiracija očekivano na otocima i zapadnom dijelu
očekivano na vanjskim otocima,
Istre.
obali te zaleđu.
Malo smanjenje vlažnosti tla u svim Nastavak smanjenja vlažnosti tla u
Vlažnost tla sezonama (poglavito u jesen). Najizraženije čitavoj Hrvatskoj, najveće
u sjevernoj Hrvatskoj. smanjenje u ljeto i jesen.
Smanjenje broja hladnih dana (kada je
minimalna temperatura manja ili jednaka - Daljnje smanjenje broja hladnih
Ekstremni vremenski
10°C) i povećanje broja vrućih dana (kada je dana i povećanje broja vrućih
uvjeti
maksimalna temperatura veća ili jednaka dana.
30°C).
Porast u cijeloj RH u ljeto i jesen, porast u
Porast u svim sezonama osim zimi
sjevernoj Hrvatskoj u proljeće i smanjenje u
Sunčevo zračenje (najveći porast na području gorske
zapadnoj Hrvatskoj. Zimi smanjenje u cijeloj
i središnje Hrvatske).
RH.
Trend ubrzanog porasta srednje razine Jadranskog mora u novije vrijeme, pri
Porast razine mora1 čemu se, nastave li se ovakvi trendovi, porast razine mora na području srednjeg i
južnog Jadrana porast razine očekuje između 40 cm i 65 cm do 2100. godine.
Izvor: Sedmo nacionalno izvješće i treće dvogodišnje izvješće Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji
Ujedinjenih naroda o promjeni klime (2018.)
1
Ovisno o primijenjenim modelima, dobiveni su različiti rezultati vezani uz procjenu porasta razine mora
31
županija
Projekcije klimatskih promjena na lokaciji zahvata analizirane su na temelju dokumenta ''Dodatak

rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na
prostornoj rezoluciji od 12,5 km''. Namjera dodatka je bila prikazati osnovne rezultate klimatskog
modeliranja na sustavu HPC Velebit koji za razliku od početnog dokumenta u kojem su detaljno
prikazani rezultati modeliranja modelom RegCM na prostornoj rezoluciji 50 km, prikazuje osnovni
rezultat modeliranja istim modelom ali na prostornoj rezoluciji 12,5 km. Polja visine orografije u
simulacijama izvršenim modelom RegCM na rezoluciji 12,5 km sadrži više detalja u odnosu na
osnovne simulacije od 50 km.
Projekcije promjene temperature zraka na lokaciji zahvata
U analiziranim RegCM simulacijama na 12,5 km, na području cijele Hrvatske, temperatura zraka na 2
m iznad tla se povećava u svim sezonama i za oba scenarija.
Na Slika 12 prikazana je promjena srednje godišnje temperature zraka na 2 m iznad tla, na području
lokacije zahvata te u razdoblju od 2011. do 2040. i 2041. do 2070. godine, u oba scenarija. Scenarij
RCP4.5. prikazan je na lijevim slikama, dok je scenarij RCP8.5 prikazan na desnim slikama. RegCM
simulacija za razdoblje od 2011. do 2040. godine i u oba scenarija prikazuje mogućnost zagrijavanja
od 1,2 do 1,4° C. Za razdoblje od 2041. do 2070. godine, za scenarij RCP4.5 očekivano zagrijavanje na
lokaciji zahvata je od 1,9 do 2° C, dok se prema scenariju RCP8.5 očekuje zagrijavanje oko 2,6° C.
Slika 12. Promjena srednje godišnje temperature zraka na 2 m iznad tla (C°) u odnosu na referentno
razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom.
Izvor: Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na
prostornoj rezoluciji od 12,5 km
Projekcije ukupne količine oborine na lokaciji zahvata

Za razliku od temperaturnih veličina, klimatske projekcije srednje ukupne količine oborine sadrže
izraženije razlike u iznosu i predznaku promjena u prostoru te pokazuju veću ovisnost o sezoni.
32
županija
Na Slika 13 prikazana je promjena srednje godišnje ukupne količine oborine u odnosu na referentno
razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom, za razdoblje od
2011. do 2040. i od 2041. do 2070. godine, u oba scenarija. Scenarij RCP4.5. prikazan je na lijevim
slikama, dok je scenarij RCP8.5 prikazan na desnim slikama. Na lokaciji zahvata, u razdoblju od 2011.
do 2040. godine za oba scenarija moguća je promjena u ukupnoj količine oborine u rasponu od -5 do
5%, dok je u razdoblju od 2041. do 2070. godine za oba scenarija, na lokaciji zahvata moguća
promjena u ukupnoj količine oborine u rasponu od 5 do 10%.
Slika 13. Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) u odnosu na referentno razdoblje
1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom.
Izvor: Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na
prostornoj rezoluciji od 12,5 km
2.3.2. Geološke i hidrogeološke značajke

Područje Općine Šestanovac nalazi se u slivnom području izvorišta Studenci koje graniči na istoku sa
slivom vrulje u zaljevu kod Dubaca, na sjeveru sa slivom izvora uz istočni rub Sinjskog polja (Grab,
Velika i Mala Ruda, Ovrlja), te na zapadu sa slivom Žrnovnice i Jadra. U najvećem dijelu središnjeg
područja sliva izražene su dvije karbonatne zaravni u koje se duboko usjeklo korito Cetine.
Sliv rijeke Cetine ima centralno mjesto u širem području zahvata. U prvom redu pokriva slivno
područje rijeke Cetine, ali i važne izvore Splitskog područja: Jadro i Žrnovnicu. Ovoj cjelini priključeno
je i priobalno područje podbiokovskog kraja od uvale Dubac do Gradca. Slivovi rijeka Cetine, Jadra i
Žrnovnice, jednako kao i sliv rijeke Krke, gotovo okomito presijecaju strukturne forme Dinarida.
Veliki dio sliva prostire se na području Bosne i Hercegovine. Izvor rijeke je u podnožju planine Dinara,
a sliv se naročito širi na lijevoj obali rijeke prema Buškom Blatu, te Livanjskom, Duvanjskom, Šuičkom
i Kupreškom polju. Uz lijevu obalu rijeke nizvodno od akumulacije Peruča brojne su pojave jakih
krških izvora, koji dreniraju više razine sliva. Rijeka u gornjem dijelu toka teče kroz prostrana
33
županija
povezana krška polja, a nizvodno od Trilja hidrogeološka situacija se bitno mijenja. Na dionici rijeke
Cetine, od Trilja do ušća u more u Omišu, a koja prolazi zapadno i jugozapadno od lokacije zahvata,
korito je pretežito kanjonskog tipa i nema značajnih pritoka. Veći dio sliva grade stijene koje su
prema hidrogeološkim karakteristikama svrstane u propusne naslage. Najzastupljeniji u čitavom slivu
su vapnenci koji se osim po starosti razlikuju po sastavu i strukturi, a svrstavaju se u sekundarno
propusne stijene s pojavom velikog broja pukotina, vrtača, jama i spilja. Ovi fenomeni uglavnom su
posljedica tektonskih procesa i mehaničkog rada podzemnih voda. Obzirom da vode koje padnu na
vapnenačka tla poniru i dalje teku pukotinama, na područjima gdje su zastupljeni gotovo da i nema
površinskih tokova, a ako ih i ima, tada su kratkotrajnog toka. Međutim, iako su vapnenci propusna
sredina postoje velike razlike u propusnosti kako u horizontalnom tako i u vertikalnom smislu.
Oborine se, obzirom na litološki sastav, ili brzo infiltriraju u okršeno podzemlje ili se dreniraju prema
regionalnom recipijentu, rijeci Cetini. Sa stajališta vodnog gospodarstva, na prostoru općine
Šestanovac postoji više kratkih bujičnih vodotoka čija je osnovna karakteristika da su im korita
uglavnom suha, a povremene intenzivne oborine na pojedinim vodotocima stvaraju vodni val koji
ugrožava površine uz korita. Ovi bujični vodotoci uglavnom završavaju u depresijama i ponorskim
zonama gdje sva voda ponire u podzemlje. Osim bujičnih vodotoka, na širem području Općine postoji
i više lokvi koje zajedno s bujicama predstavljaju čestice javnog vodnog dobra.
34
LOKACIJA
PREDMETNOG
ZAHVATA
Slika 14. Geološki prikaz lokacije predmetnog zahvata

Izvor: Osnovna geološka karta, List Omiš, Institut za Geološka istraživanja Zagreb
35
županija
2.3.3. Tlo, zemljišni pokrov i način korištenja prostora

Osnovne konture u reljefu Splitsko - dalmatinske županije nastale su u tercijaru kada se formirao
Dinarski planinski sustav. Korozijom atmosferske vode u vapnencima nastale su brojne kraške forme
rasprostranjene čitavim područjem. U geomorfološkom smislu, Splitsko-dalmatinska županija
pripada megageomorfološkoj regiji Dinarskog gorskog sustava, a u okviru kojega je dio prostora
morfološke makroregije Centralne Dalmacije s arhipelagom i, djelomično, makroregiji Gorske
Hrvatske (Gorski hrbat Dinare s masivom Kamešnice, niz zavala gornje Cetine sa zavalom Sinjskog
polja i gorski hrbat Svilaje s hrptom Kozjaka). Šire područje omeđeno je brdom Vitrenik na sjeveru,
brdom Sidača na istoku, planinom Biokovo na jugoistoku, kanjonom rijeke Cetine na jugu i brdom
Kreševnica na sjeverozapadu. Reljef područja karakterizira pojas plodnih polja (krške udoline) na
lijevoj obali rijeke Cetine i usporednog krševitog grebena i zaravni. Upravo taj krševiti greben koji se
proteže iznad plodne udoline štiti ovaj kraj od sjevernih hladnih utjecaja, a kanjon Cetine dopušta
blagi morski utjecaj s juga.
Područje zahvata je vapnenački kraški prostor, nadmorske visine između 390 m i 450 m, na kojem su
zastupljeni svi elementi karakteristični za kraški reljef po čemu se bitno ne razlikuje od okolnih
prostora šireg područja. Na velikom dijelu područja dominiraju tereni s umjereno strmim i strmim
padinama, uglavnom s nagibom od 10% do 30%, dok je stjenovitost vrlo izražena i varira od 2% do
90%.
Na širem području zahvata zastupljeno je više tipova automorfnih tala koje ne dolaze zasebno već se
javljaju kao složene zemljišne kombinacije. Glavni tip tla je smeđe tlo na vapnencima i dolomitima
(kalcikambisol) koji se pojavljuje u dva varijeteta: plitko (80%) i srednje duboko (20%), a čija
maksimalna dubina ne prelazi 30 do 40 cm. Kamenitost kod ovih tala smanjuje ekološku dubinu tla,
te su ova tla, bez obzira na ukupnu dubinu, većim dijelom plitke fiziološki aktivne dubine.
Na zaravnima i nagnutim terenima gdje erozija tla dovodi do ogoljivanja vapnenih stijena, koji imaju
više od 98% CaCO3 dolazi vapneno dolomitna crnica (kalcimelanosol). Na području zahvata
zastupljena je zajedno sa smeđim tlom na vapnencu i dolomitu, najčešće kao organomineralni i
posmeđeni podtip. Vapneno dolomitna crnica je primarni razvojni stadij na vapnencu koja se javlja u
različitim klimatskim uvjetima, najčešće u strmim gorskim i predplaninskim predjelima. Struktura tla
je sitno mrvičasta, niskog kapaciteta zadržavanja vode i jako promjenjive propusnosti.
Na lako raspadajućim stijenama (dolomiti, lapor) razvijen je sirozem (regosol) siromašan humusom,
čija suhoća uvjetuje pošumljavanje kserotermnim vrstama. Kao daljnji razvojni stadij regosola
razvijena je rendzina, formirana na matičnom supstratu koji sadrži više od 10% CaCO3. Na dolomitu
rendzina je dubine 10 do 40 cm, zrnaste i stabilne strukture, visoke poroznosti s malim kapacitetom
zadržavanja vode i izraženom vodopropusnošću.
Na mjestima gdje je proces mehaničkog raspadanja stijena velik razvijen je litosol. Klimatski uvjeti,
uključujući smrzavanje i zagrijavanje stijena, dominantan su faktor nastanka kamenjara koji se
odlikuje ekstremnom propustljivošću za vodu i gotovo potpunom nesposobnošću zadržavanja vode.
Prema pogodnosti, ovo su najnepovoljnija tla jer imaju vrlo slaba pedofizikalna i pedokemijska
svojstva. To su vrlo suha tla s vrlo niskim kapacitetom tla za vodu i razinom hranjiva. Na najvećem
dijelu lokacije zahvata, ova tla dolaze u mozaiku sa smeđim tlom (kalcikambisolom) i vapneno
dolomitnom crnicom (kalcimelanosolom).
Promjenljivost dubine, te izražena stjenovitost i kamenitost ovog terena ograničava mogućnost
njegovog intenzivnijeg korištenja a što je utjecalo na razvoj tipičnih staništa i vegetacije.
Sukladno Osnovnoj pedološkoj karti (OPK) Republike Hrvatske na području lokacije predmetnog
zahvata prisutne su sljedeće kombinacija tala:
 Smeđe na vapnencu, , Crnica vapnenačko dolomitna, Renzina, Lesivirano na vapnencu
 Crvenica plitka i srednje duboka, Smeđe tlo na vapnencu, Vapneno dolomitna crnica
 Antropogena flišnih i krških sinklinalai koluvija, Rendzina na flišu (laporu)
36
županija
±
LOKACIJA
PREDMETNOG
ZAHVATA
0 0,25 0,5 1 km
Smeđe na vapnencu, , Crnica vapnenačko dolomitna, Renzina, Lesivirano na vapnencu
Crvenica plitka i srednje duboka, Smeđe tlo na vapnencu, Vapneno dolomitna crnica
Antropogena flišnih i krških sinklinalai koluvija, Rendzina na flišu (laporu)
Slika 15. Prikaz vrsta tala na lokaciji predmetnog zahvata

Izvor: OPK, M 1:25.000
37
županija
Stanje pokrova zemljišta i korištenja prostora, prikazano je sukladno bazi podataka CORINE Land
Cover (CLC) Hrvatska.
Prema CLC-ovoj klasifikaciji tipova zemljišta SE KATUNI je planirana na površinama koje su razvrstane
kao Prirodni travnjaci oznake 321 dok planirani srednjenaponski kabel, duljine oko 4,5 km prolazi
još kroz tipove zemljišta: Sukcesija šume (zemljišta u zarastanju) oznake 324 i Pretežno
poljoprivredno zemljište, s značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova oznake 243.
No, u stvarnosti radi se o površinama na kojima je već prisutan značajan antropogeni utjecaj. Na
lokaciji na kojoj je planirana izgradnja sunčane elektrane smještena je vjetroelektrana KATUNI koja je
puštena u pogon 2017. godine a koju čine 12 vjetroagregata (od kojih se tri nalaze na lokaciji te
jedan južno uz lokaciju planirane SE) s pristupnim putovima i manipulativnim površinama, te je
srednjenaponski kabel za potrebe sunčane elektrane planiran uz već postojeći priključni kabel
vjetroelektrane.
LOKACIJA
PREDMETNOG
ZAHVATA
321 - Prirodni travnjaci

243 - Pretežno poljoprivredno zemljište, s značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova
222 - Voćnjaci
242 - Mozaik poljoprivrednih površina
223 - Maslinici
112 - Nepovezana gradska područja
122 - Cestovna i željeznička mreža i pripadajuće zemljište
333 - Područja sa oskudnom vegetacijom
334 - Opožarena područja
242 - Mozaik poljoprivrednih površina
324 - Sukcesija šume (zemljišta u zarastanju)
Slika 16. Struktura korištenja zemljišta na području predmetnog zahvata prema CORINE Land cover
2018. Izvor: CLC analitički preglednik – pokrov zemljišta RH, 2018.
38
županija
2.3.4. Stanje vodnih tijela

Podaci o stanju vodnih tijela na širem području lokacije zahvata dobiveni su od Hrvatskih voda.
Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje
zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:
 Tekućicama s površinom sliva većom od 10 km²,
 Stajaćicama površine veće od 0.5 km² i
 Prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.
Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodana odnosno
Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite
kako slijedi:
 Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja
vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće
vodno tijelo.
 Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu
sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica,
stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotopa iz pripadajuće ekoregije.
Na području obuhvata planiranog zahvata nema površinskih voda. Od površinskih vodotoka lokaciji
planiranog zahvata najbliža je rijeka Cetina na udaljenosti od cca 1,3 km zapadno.
Na području zahvata nalazi se podzemno vodno tijelo JKGI_11-Cetina (Slika 19).
Standard kakvoće voda sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16,
80/18 i 96/19), određuje se za površinske (rijeke, jezera, prijelazne vode, priobalne vode i
teritorijalno (otvoreno) more) te podzemne vode. Stanje voda ovisi o nizu prirodno i antropogeno
uvjetovanih čimbenika.
Ukupno stanje površinskih voda određuje se na temelju ekološkog i kemijskog stanja tijela ili skupine
tijela površinskih voda.
Ekološko stanje vodnog tijela površinske vode izražava kakvoću strukture i funkcioniranja vodnih
ekosustava i ocjenjuje se na temelju relevantnih bioloških, hidromorfoloških, fizikalno-kemijskih i
kemijskih elemente koji prate biološke elemente kakvoće, uključujući i specifične onečišćujuće tvari,
na temelju kojih se određuju standardi kakvoće vodnog okoliša za vodu, sediment ili biotu. Prema
ukupnoj ocjeni ekoloških elemenata kakvoće, vodna tijela se klasificiraju u pet klasa ekološkog
stanja: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Zbog prirodne biološke raznolikosti uvedena je
tipizacija površinskih voda i ocjenjivanje stanja voda s obzirom na relativno odstupanje od tzv. tip-
specifičnih referentnih uvjeta:
Vrlo dobro stanje ili Bez odstupanja ili vrlo malo
referentni uvjeti (RU) odstupanje od RU
Dobro stanje Blago odstupanje od RU
Umjereno stanje Umjereno odstupanje od RU
Loše stanje
Vrlo loše stanje
Kemijsko stanje površinskih voda ocjenjuje se u odnosu na određene pokazatelje kemijskog stanja, te
se prema koncentraciji pojedinih onečišćujućih tvari klasificira u dvije klase: dobro stanje i nije
dostignuto dobro stanje.
39
županija
Stanje podzemnih vodnih tijela voda temelji se na određivanju količinskog i kemijskog stanja
podzemnih voda. Za potrebe praćenja, ocjenjivanja i upravljanja podzemnim vodama pristupa se
grupiranju vodonosnika u grupirana tijela podzemne vode. Tijelo podzemne vode razvrstava se na
temelju rezultata ocjene elemenata kakvoće u kategorije dobrog i lošeg stanja.
U nastavku je prikazano ekološko stanje te kemijsko stanje vodnih tijela najbližih području zahvata
(Slika 17 i Slika 18) kao i položaj grupiranih tijela podzemne vode na području zahvata (Slika 19).
Također, u Tablica 1. Predviđene klimatske promjene na području Hrvatske prema scenariju RCP4.5 u
odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. prikazani su podaci o stanju vodnih tijela na
predmetnom području dobiveni iz izvatka Registra vodnih tijela, sukladno Planu upravljanja vodnim
područjima 2016.-2021. temeljem Zahtjeva za pristup informacijama Hrvatskim vodama.
Na širem području zahvata nalazi se četiri malih vodnih tijela. To su: JKRN0002_002, Cetina (cca. 2
km zapadno), JKRN0002_001, Cetina (cca. 1,3 km zapadno), JKRN0054_001, Odvodni kanal HE
Kraljevac (cca. 3 km južno) i JKRN0237_001, Čikeševac (cca. 4,5 km južno).
Površinsko vodno tijelo JKRN002_002, Cetina pokazuje vrlo loše konačno stanje jer je ekološko stanje
vrlo loše dok je kemijsko stanje dobro. Ekološko stanje vodnog tijela je loše zbog vrlo loših
hidromorfoloških elemenata. Od hidromorfoloških elemenata, hidrološki režim, kontinuitet toka i
morfološki uvjeti ocijenjeni su kao loši, dok je indeks korištenja ocijenjen kao vrlo loš.
Lokacija planiranog zahvata nalazi se na području tijela podzemne vode JKGI_11-CETINA.
Kemijsko, količinsko i ukupno stanje vodnog tijela podzemne vode JKGI_11-CETINA je ocijenjeno kao
dobro (Tablica 3).
Sukladno Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13)
navedena vodna tijela pripadaju Dinaridskoj ekoregiji i Jadranskom vodnom području.
40
Slika 17. Ekološko stanje vodnih tijela najbližih području zahvata

Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. – izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode, prilagodio Eko Invest d.o.o.
41
Slika 18. Kemijsko stanje vodnih tijela najbližih području zahvata

42
Slika 19. Položaj tijela podzemne vode na području zahvata

43
županija
Mala vodna tijela

Tablica 2. Stanje malih vodnih tijela
Stanje Malo vodno tijelo

Vrlo dobro
Odvodni kanal
JKRN0002_002,
JKRN0002_001,
JKRN0054_001,
JKRN0237_001,
Dobro
HE Kraljevac
Čikeševac
Umjereno dobro
Cetina
Cetina
Loše
Vrlo loše/nije dobro
Kemijsko stanje
Hidromorfološki elementi
Specifične onečišćujuće tvari
Fizikalno kemijski pokazatelji
Biološki elementi kakvoće
Ekološko stanje
Konačno stanje (kemijsko, ekološko)
Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. – izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode,
prilagodio Eko Invest d.o.o.
Podzemne vode
Tablica 3. Stanje tijela podzemne vode na širem području zahvata
Stanje Tijelo podzemne vode

Dobro
Vjerojatno dobro
Vjerojatno loše
JKGI_11-CETINA
Loše
Kemijsko stanje
Količinsko stanje
Ukupno stanje
44
županija
Opasnost i rizik od poplava

Sukladno Preglednoj karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja i Preglednoj karti rizika
od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja (Slika 20 i Slika 21) iz Plana upravljanja vodnim
područjima 2016. - 2021., koja predstavlja matematički model temeljen na topografskim kartama i
digitalnom modelu terena, lokacija predmetnog zahvata ne nalazi se u području vjerojatnosti
pojavljivanja poplava. Prema preglednoj karti područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava
(Slika 22), lokacija zahvata nalazi se izvan područja potencijalno značajnih rizika od poplava,
sukladno prethodnoj procjeni rizika od poplava.
45
Slika 20. Pregledna karta opasnosti od poplava

46
Slika 21. Pregledna karta rizika od poplava

47
Slika 22. Područja potencijalno značajnih rizika od poplava

48
županija
Područja posebne zaštite voda

Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda su ona područja gdje je radi zaštite voda i
vodnog okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite, određuju se na temelju Zakona o vodama i
posebnih propisa.
Na području Općine Šestanovac nalaze se sljedeća područja posebne zaštite voda:
Slika 23. Područja posebne zaštite voda

Lokacija planiranog zahvata nalazi se u III zoni sanitarne zaštite izvorišta (Slika 24) te na području
podzemnih voda koja su namijenjena ljudskoj potrošnji.
49
županija
Slika 24. Područja posebne zaštite voda s ucrtanom lokacijom zahvata

50
županija
2.3.5. Ekološka mreža

Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima
ekološke mreže (NN 80/19), lokacija planiranog zahvata ne nalazi se na području ekološke mreže
(Slika 25).
Lokacija se nalazi na slijedećim udaljenostima od područja ekološke mreže:

• cca 1,3 km sjeveroistočno od POP HR1000029 Cetina
• cca 1,3 km sjeveroistočno od POVS HR2000929 Rijeka Cetina - kanjonski dio
• cca 3,4 km istočno od POP HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora
• cca 3,4 km sjeverno od POVS HR2001352 Mosor
• cca 3 km sjeverno od POP HR1000030 Biokovo i Rilić
• cca 3 km sjeverno od POVS HR5000030 Biokovo.
POP HR1000029 Cetina

Ovo područje očuvanja značajno za ptice obuhvaća rijeku Cetinu od svog izvora do ušća, kao i
nekoliko krških polja uz rijeku: Paško, Suho, Sinjsko i Hrvatačko polje. Paško polje je uglavnom
prekriveno velikim vlažnim pašnjacima, uz nekoliko manjih močvara, poplavnih livada i šljunčanih
nanosa uz rijeku. Područje u blizini podnožja Dinare (Suho Polje) prekriveno je suhim travnjacima.
Sinjsko polje je meliorirano i uglavnom pokriveno obradivim površinama. Hrvatačko polje prekriveno
je velikim travnjacima (vlažnim i suhim) i vlažnim staništima bogatim emerznom vegetacijom.
Područje uključuje nekoliko područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode: geološko-geografski
spomenik prirode Vrela Cetine, značajne krajobraze Rumin, Ruda i Grab te dio značajnog krajobraza
Kanjon rijeke Cetine.
Jedno je od tri gnjezdilišta crnoprugastog trstenjaka (Acrocephalus melanopogon) (na području je

prisutno 67% nacionalne gnijezdeće populacije). Na području gnijezdi i eja livadarka (Circus pygargus)
(13% nacionalne gnijezdeće populacije) te kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla) (25%
nacionalne gnijezdeće populacije). Na području je prisutna jedina gnijezdeća populacija crvenonoge
prutke (Tringa totanus) (gnijezdeća populacija na Paškom polju) i velikog ronca (Mergus merganser)
(gnijezdeća populacija na okomitim stjenovitim obalama akumulacije Peruča).
Mogući uzroci ugroženosti ciljnih vrsta ptica na ovom području su: intenziviranje poljodjelstva,
neintenzivno gospodarenje travnjacima, napuštanje stočarstva/ nedostatak ispaše, korištenje
biocida, hormona i kemikalija, navodnjavanje, prometna infrastruktura, promjene hidrografskih
uvjeta, zahvaćanje iz površinskih voda i sukcesija.
51
Tablica 4: Ciljne vrste ptica za područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000029 Cetina, ciljevi očuvanja i osnovne mjere očuvanja za navedene vrste
sukladno Pravilniku o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže (NN 25/20 i 38/20)
Identifikacijski Kategorija
broj i naziv za ciljnu Naziv vrste Status Cilj očuvanja Osnovne mjere
područja vrstu
Očuvana populacija i pogodna staništa očuvati preostale prirodne dijelove vodotoka; održavati
(tršćaka i rogozika) za održanje povoljni hidrološki režim na područjima velikih tršćaka i
gnijezdeće populacije od 10-12 p. rogozika; ne kositi močvarnu vegetaciju uz kanale i vodotoke,
crnoprugasti trstenjak osim ako je nužno za održavanje protočnosti vodotoka u svrhu
1 (Acrocephalus G zaštite od poplava; košnju močvarne vegetacije uz kanale i
melanopogon) vodotoke ne provoditi u razdoblju gniježđenja od 1. travnja do
31. srpnja te ne provoditi istodobno na obje strane obale, već
naizmjenično u razmaku od najmanje jedne, po mogućnosti i
dvije godine;
crnoprugasti trstenjak Očuvana populacija i pogodna staništa održavati povoljni hidrološki režim na područjima tršćaka i
1 (Acrocephalus Z (tršćaka i rogozika) za održanje rogozika; očuvati povoljan omjer tršćaka i rogozika i otvorene
melanopogon) značajne zimujuće populacije vodene površine;
Očuvana populacija i pogodna staništa održavati povoljni hidrološki režim za očuvanje staništa za
mala prutka (Actitis (riječni sprudovi, otoci i obale) za gniježđenje; očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju obale
2 G
hypoleucos) održanje značajne gnijezdeće vodotoka te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju;
HR1000029
populacije
Cetina
Očuvana populacija i staništa (riječne na vodotocima očuvati strme i okomite dijelove obale bez
obale, područja uz spore tekućice i vegetacije, pogodne za izradu rupa za gniježđenje; na
stajaće vode) za održanje gnijezdeće područjima na kojima je zabilježena prisutnost vodomara
populacije od 2-3 p. zadržati što više vegetacije u koritu i na obalama vodotoka, a
1 vodomar (Alcedo atthis) G radove uklanjanja drveća i šiblja provoditi samo ukoliko je
protočnost vodotoka narušena na način da predstavlja
opasnost za zdravlje i imovinu ljudi i to u razdoblju od 1. rujna
do 31. siječnja te ne provoditi istodobno na obje strane obale,
već naizmjenično;
1 jarebica kamenjarka G Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
(Alectoris graeca) (otvoreni kamenjarski travnjaci) za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; ne
održanje gnijezdeće populacije od 50- ispuštati druge vrste roda Alectoris u prirodu; po potrebi
100 p. provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
prezaraslih travnjačkih površina; redovito održavati lokve u
kršu;
52
1 primorska trepteljka G Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
(Anthus campestris) (otvoreni suhi travnjaci) za održanje korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
gnijezdeće populacije od 100-150 p. potrebi provesti kontrolirano paljenje i/ili krčenje (čišćenje)
prezaraslih travnjačkih površina;
1 ušara (Bubo bubo) G Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
(stjenovita područja, kamenjarski korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
travnjaci) za održanje gnijezdeće potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
populacije od 7-10 p. prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske i
rekreacijske aktivnosti od 1. veljače do 15. lipnja u krugu od
150 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu
planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije
ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije
ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama
postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se
utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije
provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
1 ćukavica (Burhinus G Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
oedicnemus) (kamenjarski travnjaci) za održanje korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
gnijezdeće populacije od 2-5 p. potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
1 kratkoprsta ševa G Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
(Calandrella (kamenjarski travnjaci) za održanje korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
brachydactyla) gnijezdeće populacije od 50-100 p. potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
1 leganj (Caprimulgus G Očuvana populacija i staništa (garizi, osigurati povoljan udio gariga; očuvati povoljne stanišne uvjete
europaeus) mozaična staništa s ekstenzivnom kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane
poljoprivredom) za održanje sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano
gnijezdeće populacije od 70-150 p. paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina;
1 zmijar (Circaetus G Očuvana populacija i pogodna staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
gallicus) (stjenovita područja, kamenjarski korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
travnjaci ispresijecani šumama, potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
šumarcima, makijom ili garigom) za prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske
održanje gnijezdeće populacije od 2-3 aktivnosti te građevinske radove od 15. travnja do 15. kolovoza
p. u krugu od 200-600 m oko poznatih gnijezda;
elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
53
dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN)

dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na
stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili
stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke
mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
Očuvana populacija i staništa očuvati povoljni hidrološki režim i stanišne uvjete; očuvati
(močvare s tršćacima, vlažni travnjaci) povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike
za održanje gnijezdeće populacije od zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
najmanje 1 p. elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
eja močvarica (Circus na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
1 G
aeruginosus) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN)
Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
(otvoreni travnjaci, otvorena korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
mozaična staništa) za održanje elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
značajne zimujuće populacije na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
eja močvarica (Circus
1 Z dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN)
aeruginosus)
1 eja strnjarica (Circus Z Očuvana populacija i staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
cyaneus) (otvoreni travnjaci, otvorena korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
mozaična staništa) za održanje potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
značajne zimujuće populacije prezaraslih travnjačkih površina; elektroenergetsku
infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se
spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i
elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima;
na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima
na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili
elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih
stradavanja ptica;
1 eja livadarka (Circus G Očuvana staništa (otvoreni travnjaci, očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
54
pygargus) otvorena mozaična staništa) za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
održanje gnijezdeće populacije od 8- elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
10 p. na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
Očuvana populacija i pogodna staništa očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
(vlažni travnjaci, prvenstveno korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
1 kosac (Crex crex) G košanice) za održanje gnijezdeće košnju inundacija i obala kanala (u ingerenciji Hrvatskih voda)
populacije od 10-15 pjevajućih obavljati u razdoblju od 15. kolovoza do 15. ožujka;
mužjaka
(mozaična staništa s ekstenzivnom korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
poljoprivredom) za održanje značajne elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
zimujuće populacije na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
mali sokol (Falco
1 Z dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN)
columbarius)
Očuvana populacija i staništa za ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti od 15. veljače do
gniježđenje (visoke stijene, strme 15. lipnja u krugu od 750 m oko poznatih gnijezda;
litice) za održanje gnijezdeće elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
populacije od 3-4 p. na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
sivi sokol (Falco
1 G dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN)
peregrinus)
(travnjaci, otvorena mozaična korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
crvenonoga vjetruša
1 P staništa) za održanje značajne elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
(Falco vespertinus)
preletničke populacije na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
55

Očuvana populacija i pogodna staništa očuvati povoljni hidrološki režim i stanišne uvjete; očuvati
(vlažni travnjaci, oranice) za održanje povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike
značajne preletničke populacije zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi
na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN)
1 ždral (Grus grus) P
Očuvana populacija i staništa očuvati povoljni hidrološki režim i stanišne uvjete močvarnih
čapljica voljak
1 G (močvare s tršćacima) za održanje staništa;
(Ixobrychus minutus)
gnijezdeće populacije od 20-25 p.
rusi svračak (Lanius (otvorena mozaična staništa) za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
1 G
collurio) održanje gnijezdeće populacije od potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
2000-3000 p. prezaraslih travnjačkih površina;
sivi svračak (Lanius (otvorena mozaična poljoprivredna korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
1 G
minor) staništa) za održanje gnijezdeće potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
populacije od 100-200 p. prezaraslih travnjačkih površina;
G Očuvana populacija i otvorena očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
ševa krunica (Lullula mozaična staništa za održanje korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po
1
arborea) gnijezdeće populacije od 10-20 p. potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje)
G Očuvana populacija i staništa (okomite očuvati povoljni hidrološki režim i stanišne uvjete;
veliki ronac (Mergus stjenovite obale akumulacije Peruča)
2
merganser) za održanje značajne gnijezdeće
populacije
G Očuvana populacija i pogodna očuvati staništa; elektroenergetsku infrastrukturu planirati,
škanjac osaš (Pernis
1 struktura šuma za održanje gnijezdeće obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na
apivorus)
populacije od 1-2 p. visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na
56
srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama

postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se
utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije
provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;
G Očuvana populacija i otvorena očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za
pjegava grmuša (Sylvia
1 mozaična staništa za održanje korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;
nisoria)
gnijezdeće populacije od 50-100 p.
G Očuvana populacija i staništa očuvati povoljni hidrološki režim i stanišne uvjete; ujesen
crvenonoga prutka (poplavni dio Paškog polja uz izvorišni uklanjati drvenastu vegetaciju (vrbe) s gnjezdilišta;
2
(Tringa totanus) dio Cetine) za održanje gnijezdeće
populacije od 3-5 p.
2 značajne negnijezdeće (selidbene) Očuvana populacija i pogodna staništa očuvati povoljne stanišne uvjete vodenih i močvarnih staništa;
populacije ptica (divlja patka (Anas za ptice močvarice tijekom preleta i
plathyrhynchos), glavata patka zimovanja (vodena staništa s
(Aythya ferina), patka batoglavica dostatnom vodenom i močvarnom
(Bucephala clangula), vivak vegetacijom, plićine) za održanje
(Vanellus vanellus) značajne brojnosti preletničkih i/ili
zimujućih populacije i to ukupne
brojnosti jedinki ptica močvarica kao i
brojnosti onih vrsta koje na području
redovito obitavaju s >1% nacionalne
populacije ili >2000 jedinki
Legenda: Status: G= gnjezdarica; P = preletnica; Z = zimovalica
Kategorija za ciljnu vrstu: 1=međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 3. i članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; 2=redovite
migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/E
57
županija
POVS HR2000929 Rijeka Cetina – kanjonski dio

Područje uključuje kanjon rijeke Cetine. Područje karakterizira šumoviti kanjon, makija i garizi, suhi i
vlažni travnjaci, izvori, rijeke i litice sa prisutnim endemskim vrstama.
Područje uključuje dio značajnog krajobraza Cetina-donji tok - zaštićeno područje na nacionalnoj
razini.
Mogući razlozi ugroženosti ciljnih vrsta i stanišnih tipova na ovom području su: modifikacija prakse
kultivacije, napuštanje košnje (prestanak redovitog održavanja travnjaka i livada), korištenje biocida,
hormona i kemikalija, napuštanje stočarstva/ nedostatak ispaše, prometna infrastruktura, sportske i
rekreacijske aktivnosti , otpad, promjene hidrografskih uvjeta, zahvaćanje iz površinskih voda.
Tablica 5: Ciljne vrste i stanišni tipovi značajni za područje očuvanja značajno za vrste i stanišne
tipove (POVS) HR2000929 Rijeka Cetina – kanjonski dio
Identifikacijski Kategorija za Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv Znanstveni naziv vrste/Šifra
broj područja i ciljnu vrstu/ staništa stanišnog tipa
naziv područja stanišni tip
HR2000929 1 morska paklara Petromyzon marinus
Rijeka Cetina 1 cetinski vijun Cobitis dalmatina
– kanjonski 1 glavočić crnotrus Pomatoschistus canestrini
dio 1 glavočić vodenjak Knipowitschia panizzae
1 žuti mukač Bombina variegata
1 crvenkrpica Zamenis situla
1 oštrulja Aulopyge huegelii
Karbonatne stijene s hazmofitskom
1 8210
vegetacijom
Istočno submediteranski suhi travnjaci
1 62A0
(Scorzoneretalia villosae)
Legenda: Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1=međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su
područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ
58
LOKACIJA
PREDMETNOG
ZAHVATA
POP HR1000027
Mosor, Kozjak i
Trogirska zagora
POVS HR2001352
Mosor
POP HR1000030
Biokovo i Rilić
POVS HR5000030
Biokovo
POP HR1000029 Cetina
POVS HR2000929 Rijeka Cetina - kanjonski dio
LEGENDA:
granica predmetnog zahvata
Ekološka mreža (NATURA 2000):
POP
POVS
Slika 25. Prikaz smještaja predmetne lokacije u odnosu na područja ekološke mreže
Izvor: Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“. Dostupno na: http://www.bioportal.hr/gis/. Pristupljeno: 21.09.2020.
59
županija
2.3.6. Zaštićena područja Republike Hrvatske

Lokacija planiranog zahvata ne nalazi se na području zaštićenom Zakonom o zaštiti prirode (NN
80/13, 15/18, 14/19 i 127/19).
Zaštićena područja najbliža lokaciji su:
 KANJON RIJEKE CETINE- značajni krajobraz, na udaljenosti od cca 960 m južno od lokacije
planirane SE, na najmanjoj udaljenosti od 530 m zapadno od planiranog priključnog
srednjenaponskog kabela
 BIOKOVO - park prirode, na udaljenosti od cca 3 km jugoistočno od planiranog priključnog
srednjenaponskog kabela
LEGENDA:
granica predmetne lokacije
kanjon rijeke Cetine
Biokovo
960 m
530 m
3 km
Slika 26. Prikaz smještaja predmetne lokacije u odnosu na zaštićene dijelove prirode
Izvor: Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“. Dostupno na:
http://www.bioportal.hr/gis/. Pristupljeno: 29.09.2020.
Značajni krajobraz Kanjon rijeke Cetine površine je 6.492,99 ha. Na svom putu do mora Cetina je
stvorila niz karakterističnih geomorfoloških fenomena, među kojima je jedan od najljepših i
najinteresantnijih, kanjon u donjem toku. Tu se Cetina duboko usjekla između Omiške Dinare i
ogranaka Mosora s kanjonskim stranama do 300 m visine, a koje svršavaju poznatom Omiškom
probojnicom. Čitav tok Cetine, a ovaj dio posebno je od velike naučne vrijednosti kao primjer stalne
egzistencije površinskog toka u Kršu i kao školski primjer djelovanja diferencirane erozije (otoci
pitomine u flišnom faciesu, okruženi sa svih strana okomitim klisurama krednih vapnenaca). Sam tok
je posebno interesantan. Bliže ušću je kombinacija fluvijalno-maritimnih utjecaja (boćata voda itd.)
stvorila specifičnu biocenozu, a već u neposrednoj blizini (poznato izletište Radmanove mlinice) nalazi
se bujni fluvijalni ambijent. Ovom bogatstvu prirodnih fenomena treba dodati još i kulturno-
historijsku važnost ovog kraja. Tako zaštićena zona obuhvaća i mjesto biranja poljičkih knezova (Sv.
60
županija
Jure), ruševine starog grada Viseć, te tvrđave Starigrad i Peovicu (Mirabella) u Omišu. Novi kvalitet u
predjelu Zakućca unijela je i naša najveća hidrocentrala "Split".
Park prirode Biokovo površine je 19.330,54 ha. U Biokovu je primorski niz Dinarida u Hrvatskoj
dostigao svoju najvišu točku (Sv. Jure 1762 m). Biokovo se izdiže u neposrednoj blizini mora u istom
pravcu kao i ostale dinarske planine, iz vrlo uske i blago nagnute zone fliša kao visoki i gotovo trideset
i šest kilometara dugi planinski zid. Njegova se primorska padina, sastavljena pretežno od vapnenaca
kredne starosti, strmo obrušava prema moru, dok je s kopnene strane nagib blag i postupan. Najveća
mu je širina oko deset kilometara. Primorski greben u srednjem dijelu masiva udaljen je od mora
jedva tri kilometra. Orogeneza, reljef i geomorfologija tipična za priobalno polje kulminira u ovom
impozantnom planinskom masivu, koji je smješten u području nekad veoma naglašene tektonske
aktivnosti između izdignutog donjeg toka Cetine i spuštenog ušća Neretve. U dugotrajnom procesu
postanka masiva prevladali su procesi intenzivnog okršavanja ili karstifikacije koju obilježava
nestanak površinskih vodenih tokova. Uslijed grube poroznosti vapnenačkog planinskog masiva,
oborinska voda gravitacijom prodire vertikalno u unutrašnjost gdje se formiraju podzemni vodeni
tokovi koji u obliku vrulja završavaju u moru. Samo mali dio akumulirane vode u podzemlju izbija na
kontaktu u formi slabijih periodičkih izvora koji povremeno ili stalno opskrbljuju obalna mjesta
pitkom vodom. Područje Biokova je klimatski neujednačeno: obalno područje ima jače ljetne žege i
razdoblje ljetne suše dok zimi bura dostiže i orkansku snagu od 5-9 stupnjeva po Beaufortu. Obilne
oborine padaju u hladnijem godišnjem razdoblju, a kulminiraju u prosincu. S nadmorskom visinom
pada prosječna godišnja temperatura, a raste količina oborina. U gornjoj regiji prevladava planinska
klima sa snijegom koji se na pojedinim lokalitetima može zadržati i sve do ljeta. Raspored i formiranje
biljnog svijeta Biokova, njegova razvojna dinamika u prostoru i vremenu uvjetovana je prirodnim
karakteristikama ovog masiva, njegovim skoro osamljenim položajem jer poput visoke barijere strši iz
mora, kraškim obilježjima njegove vapnenačke podloge koja se brzo zagrijava, ali i suši, reljefom i
konfiguracijama, mješavinom klime u kojoj s visinom raste količina oborina, a opada temperatura,
vjetrovima od kojih se ističe bura i ostalim prirodnim značajkama. Na sastav i izgled današnjeg biljnog
pokrova uvelike je utjecala prošlost i historijski razvoj biljnog svijeta tokom raznih geoloških
razdoblja. Šumski pokrov Biokova, osim obalnog pojasa, veoma je oskudan i u velikoj mjeri
degradiran kroz dugotrajni antropozoogeni utjecaj. Degradaciju je pospješila i prirodna predispozicija,
tj. reljefne, klimatske i ostale fiziografske osobine masiva Biokova. U posljednje vrijeme, kao
posljedica općeg rasterećenja prirodnih prostora Dinarida evidentni su i na Biokovu procesi prirodne
obnove vegetacije. I životinjski svijet se morao prilagoditi klimi koja zbog surovosti i znatno
izmijenjenih, nekad povoljnijih uvjeta, nije više podesna za održavanje mnogih vrsta. Nestanak šuma
morao je nepovoljno djelovati na predstavnike visoke divljači. Jelena uopće više nema, iako postoje
nalazi recentnih primjeraka, dok su srne vrlo rijetke i prolazne. Do nedavno nije bilo ni divokoza, no
danas je planina puna ove divljači. S Prenja je preneseno oko 50 komada divokoza, a današnja
populacija ocjenjuje se na gotovo 1000 komada. Uspjela je i introdukcija muflona na padine Biokova.
Nestankom ovčarstva u širem arealu i vuk je postao rijedak gost Biokova, pa se i tome može zahvaliti
rekordni rast populacije divokoza. Na Biokovu još uvijek ima dosta nižih kralježnjaka, naročito
glodavaca, a i vrlo mnogo zmija, od kojih se ističe poznata otrovnica - pepeljasti poskok. Od
neotrovnih zmija česta je pjegava crvenkrpica, šara poljarica, obična bjelica ili smukulja, modraš ili
zora, te ljuta crnokrapica čiji otrov djeluje samo na guštere i manje ptice. Od guštera za Biokovo su
utvrđeni mosorska, oštroglava i primorska gušterica. Čest je i obični zelembać, zidni macaklin ili
tarantula te smeđi blavor, majur ili bahor. Po biokovskim stijenama i jamama gnijezdi galeb pećinar.
Oko stijena često kruže jata čabica, crnih ptica žuta kljuna i crvenih nogu. Po vrhovima gnijezde i
orlovi i to suri orao, orao zmijar i sup bjeloglavi. U guštarama i šumarcima i biokovskim kamenjarima
ima ponešto i jarebica kamenjarka.
61
županija
2.3.7. Bioraznolikost
Staništa
Zahvat je po biljnogeografskom položaju smješten u tipičnoj mediteranskoj zoni submediteranske

regije.
Prema Karti kopnenih nešumskih staništa iz 2016. godine stanišni tipovi i kombinacije istih koja se
pojavljuju na lokaciji planirane sunčane elektrane su:
 D.3.4.2.3./C.3.5.1./E. Sastojine oštroigličaste borovice/Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci
submediteranske zone/Šume
 C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone
 E./C.3.5.1./D.3.4.2.3. Šume/Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske
zone/Sastojine oštroigličaste borovice
 E./D.3.4.2.3./C.3.5.1. Šume/Sastojine oštroigličaste borovice/Istočnojadranski kamenjarski
pašnjaci submediteranske zone
Planirani priključni srednjenaponski kabel koji će se izgraditi uz već postojeći priključni kabel
vjetroelektrane prolazi kroz stanišne tipove i kombinacije istih:
 C.3.5.1./D.3.4.2.3./E. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone/Sastojine
oštroigličaste borovice/Šume
 C.3.5.1./D.3.4.2.3. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone/Sastojine
oštroigličaste borovice
 D.3.4.2.3./C.3.5.1./E. Sastojine oštroigličaste borovice/Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci
submediteranske zone/Šume
 E./D.3.4.2.3./C.3.5.1. Šume/Sastojine oštroigličaste borovice/Istočnojadranski kamenjarski
pašnjaci submediteranske zone
 E. Šume
 I.5.1. Voćnjaci
 C.3.5.1./E. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone/Šume
 C.3.5.1./I.2.1./E. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone/Mozaici
kultiviranih površina/Šume
 J. Izgrađena i industrijska staništa
Na području planirane sunčane elektrane gotovo u potpunosti je rasprostranjen kombinirani

stanišni tip D.3.4.2.3./C.3.5.1./E. Sastojine oštroigličaste borovice/Istočnojadranski kamenjarski
pašnjaci submediteranske zone/Šume, uz manje površine čistog stanišnog tipa C.3.5.1.
Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone te kombinacija istih stanišnih tipova u
kojima prevladava šumski stanišni tip.
C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogono
grylliKoelerion splendentis Horvatić 1973) – Zajednici pripadaju istočnojadranski kamenjarski
pašnjaci nižeg dijela submediteranske zone.
D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice (Juniperus oxycedrus) – Sastojine oštroigličaste borovice
zauzimaju često veće površine, a nastale su u procesu vegetacijske sukcesije na podlozi
eumediteranskih i submediteranskih travnjaka, nakon napuštanja ispaše.
E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bijelograba (As. Querco-Carpinetum orientalis Horvatić 1939 (=
Carpinetum orientalis croaticum Horvatić 1939) – Najznačajnija šumska zajednica submediteranske
vegetacijske zone sjevernog Hrvatskog primorja, rasprostranjena od Istre na sjeveru do Zrmanje na
jugu. Razvija se od morske razine do nekih 250(-300) m/nmv. Mjestimično je dobro sačuvana pojedini
62
županija
dijelovi Istre i otoka Krka), a najčešće je razvijena u obliku više ili niže šikare. Od drvenastih vrsta stiču
se Quercus pubescens, Quercus cerris, Acer monspessulanum, Carpinus orientalis, Fraxinus ornus dok
su u sloju grmlja česti Juniperus oxycedrus, Coronilla emeroides, Lonicera etrusca, Cotinus coggygria,
Paliurus spina-christi, Clematis flammula i u dalmatinsko-hercegovačkom dijelu areala Petteria
ramentacea. U sloju nižega grmlja i prizemnoga raslinja najčešće su vrste Asparagus acutifolius,
Ruscus aculeatus, Sesleria autumnalis, Trifolium rubens, Bromus erectus, Satureja montana,
Helleborus multifidus, Dictamnus albus, Teucryum chamaedrys, Brachypodium pinnatum i dr.
Prema prilogu II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima (NN 88/14), navedeni stanišni tipovi nalaze se na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.
Na području zahvata, vrste drveća predstavljene su u zajednici hrasta medunca i bijelog graba
Querco-Carpinetum orientalis koja je karakteristična za niže položaje zone krša koji su pod direktnim
utjecajem sredozemne klime. Ova zajednica razvijena je na plitkim skeletnim tlima i na terenima s
razvijenom orografijom (reljefom), a po sastavu vrsta odražava životne prilike staništa. Pojedinačno i
vrlo rijetko pojavljuju se grmoliki oblici hrasta medunca (Quercus pubescens), bjelograbića (Carpinus.
orientalis), šmrike (Juniperus oxycedrus), maklena (Acer monspessulanum) i ostalih submediteranskih
vrsta. Najrašireniji degradacijski stadij bijelog graba i hrasta medunca je dračik ili trnjak drače
(Paliurus spina-christi) koji se razvija na degradiranom tlu koje je plitko i siromašno i prekriveno
raznim vrstama trava i sitnim grmićima između kojih mjestimično izbijaju kamene gromade.
Do degradacije staništa na području došlo je prilikom izgradnje vjetroelektrane KATUNI prilikom čega
je, u određenoj mjeri, promijenjeno prvobitno stanje te se gradnja odrazila se na izgled autohtone
flore i vegetacije. Zahvat izgradnje vjetroelektrane i pristupnih putova odrazio se na floru i vegetaciju
u smislu smanjivanja autohtonih staništa vegetacije suhih travnjaka te smanjivanja areala
rasprostranjenosti nekih vrsta.
63
LEGENDA:
C.3.5.1.
C.3.5.1./E.
C.3.5.1./D.3.4.2.3./E.
C.3.5.1./D.3.4.2.3.
C.3.5.1./I.2.1./E.
D.3.4.2.3./C.3.5.1./E.
E./C.3.5.1./D.3.4.2.3.
E.
E./D.3.4.2.3./C.3.5.1.
I.5.1. Voćnjaci
J.
Slika 27. Prostorni raspored stanišnih tipova (NKS) na području predmetnog zahvata (Karta kopnenih nešumskih staništa 2016.)
64
LEGENDA:
C.3.5.1.
C.3.5.1./E.
C.3.5.1./D.3.4.2.3./E.
C.3.5.1./D.3.4.2.3.
C.3.5.1./I.2.1./E.
D.3.4.2.3./C.3.5.1./E.
E./C.3.5.1./D.3.4.2.3.
E.
E./D.3.4.2.3./C.3.5.1.
I.5.1. Voćnjaci
J.
Slika 28. Prostorni raspored stanišnih tipova (NKS) na području predmetnog zahvata (Karta kopnenih nešumskih staništa 2016.) – lokacija SE izbliza
65
županija
Fauna
Za potrebe procjene utjecaja na okoliš na lokaciji zahvata vjetroelektrane «Katuni», od strane dr.sc.
Gordan Lukač, obavljena su istraživanja ornitofaune u razdoblju od ožujka 2009. do ožujka 2010.
godine. Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (KLASA: UP/I 351-
03/10-02/6, UR:BROJ: 531-14-1-07-10-13, od 21. listopada 2010.) o prihvatljivosti zahvata –
vjetroelektrane Katuni za okoliš propisan je program praćenja ornitofaune najmanje dvije godine
nakon puštanja zahvata u rad.
Nakon puštanja u rad na području vjetroelektrane «Katuni» provedeno je praćenje utjecaja rada
zahvata na ornitofaunu. Monitoring je provela Udruga Sokolarski centar u periodu od 15.05.2017. do
15.06.2019.
Tijekom terenskih istraživanja na istraživanoj plohi za potrebe ornitološke studije SUO zabilježeno je
92 vrste ptica (30 porodica) od kojih 40 vrsta gnjezdarica. Posebno je zanimljivo gniježđenje bilo je
jednog para orla zmijara unutar plohe, dok su od ostalih ptica najčešće zabilježene na gniježđenju
ptice pjevice koje se gnijezde na tlu kao ševa krunica (Lullula arborea), primorska trepteljka (Anthus
campestris) i velika strnadica (Emberiza calandra), ili vrste koje se gnijezde u grmlju kao crnogrla
strnadica (Emberiza cirlus), juričica (Acanthis cannabina), crnoglava strnadica (Emberiza
melanocephala), velika grmuša (Sylvia hortensis) i dr.
Vrsta selica zabilježeno je 30 za vrijeme proljetne i 17 za vrijeme jesenske selidbe.
Od vrsta u proljetnoj seobi promatrane su: crnoglava muharica (Ficedula hypoleuca), šumski zviždak
(Phylloscopus sibilatrix), muharica (Muscicapa striata), zlatoglavi kraljić (Regulus regulus), češljugar
(Carduelis carduelis), zelendur (Carduelis chloris), žutarica (Serinus serinus), juričica (Acanthis
cannabina), drozd cikelj (Turdus philomelos), drozd imelaš (Turdus visicvorus), lastavica (Hirundo
rustica), piljak (Delichon urbica) i čvorak (Sturnus vulgaris). Vrste poljska ševa (Alauda arvensis),
livadna trepteljka (Anthus pratensis), prugasta trepteljka (Anthus trivialis), primorska trepteljka
(Anthus campestris), ševa krunica (Lullula arborea), velika sjenica (Parus major) i sivkasta bjeloguza
(Oenathe oenanthe) prelijetale bi preko kamenjara u zoni zahvata u manjim jatima. Eja močvarica
(Circus aeruginosus) zabilježena je na proljetnom i jesenskom preletu uz istočne dijelove plohe, na
rubu zahvata, u manjem broju. Prvi predstavnici zabilježeni na jesenskom preletu bile su crnokrile
prutke (Tringa ochropus) čija su se tri primjerka zadržavala uz lokvu izvan zahvata već sredinom
mjeseca srpnja. Slabiji prelet pjevica zabilježen je u kolovozu i rujnu s vrstama: smeđoglavi batić
(Saxicola rubetra), sivkasta bjeloguza (Oenanthe oenanthe), prugasta trepteljka (Anthus trivialis),
poljska ševa (Alauda arvensis), ševa krunica (Lullula arborea).
Jesenski preleti od početka kolovoza ukazuju da se najvećim dijelom selice spuštaju u šumarke hrasta
medunca i livade okružene grmljem. Ptice dalje prelijeću prema rijeci Cetini. U drugoj polovini rujna
na lokalitetu je zabilježen slabiji jesenski prelet vrsta: žuta pastirica (Motacilla flava), zviždak
(Phylloscopus collybita), šumski zviždak (Phylloscopus sibilatrix) i bjeloguza (Oenanthe oenanthe).
Od zimovalica zabilježeno je 37 vrsta. Gavran (Corvus corax) redovito je bilježen na preletu. Palčić
(Troglodytes troglodytes), sivi popić (Prunella modularis) i zviždak (Phylloscopus collybita) zabilježeni
su u zoni hrasta medunca. U manjem broju na kamenjarskim livadama bilježene su: poljska ševa
(Alauda arvensis), livadna trepteljka (Anthus pratensis) i juričica (Acanthis cannabina). Od ptica
grabljivica u potrazi za hranom zabilježene su vrste: vjetruša (Falco tinnunculus) i škanjac (Buteo
buteo). Od najbrojnijih zimovalica, zabilježena je vrsta drozd bravenjak (Turdus pilaris).
Od ostalih vrsta zimovalica, zabilježeni su veliki svračak (Lanisu excubitor), čižak (Carduelis spinus),
sjeverna zeba (Fringilla montifringilla), zelendur (Carduelis chloris) i zeba (Fringilla coelebs).
Od ptica grabljivica zabilježeno je 6 vrsta. Zabilježeno je gniježđenje jednog para zmijara (Circaetus
gallicus), jednog para vjetruša (Falco tinnunculus) i, rubno, jednog para škanjca (Buteo buteo).
Zabilježen je odrasli primjerak sokola lastavičara (Falco subbuteo) - vjerojatno gniježđenje jednog
para izvan zone zahvata.
Sukladno rezultatima monitoringa nakon izgradnje, utjecaj vjetroelektrane Katuni na ornitofaunu
vidljiv je u direktnom gubitku staništa za 16 vrsta čije je prisustvo na plohi od zabilježenih 40 vrsta u
ornitološkoj studiji SUO. Za 30 vrsta preletnica i zimovalica od 50 zabilježenih u SUO došlo je do
66
županija
indirektnog gubitka staništa. Za posebno ranjivu vrstu zmijara došlo je do dislokacije gnjezdišta, koje
se premjestilo 4,5 km jugoistočno od granice područja. Navedeno je da je utjecaj VE Katuni na
ornitofaunu više posljedica obimnih infrastrukturnih radova na izgradnji VE, a manje od smetnji koje
VE proizvodi dok je u eksploataciji. Mrežasti postav stupova vjetroagregata doprinio je fragmentaciji
staništa što je smanjilo mogućnost skrivanja i gniježđenja za vrste koje se gnijezde na tlu. Sječa
stabala i krčenje makije za potrebe izgradnje VE dodatno je smanjila mogućnost sigurnog gniježđenja
i skrivanja što je posljedično dovelo do blagog rasta brojnosti nekih vrsta grabljivica (Accipiter nisus).
Na osnovu podataka izvedenih iz zabilježenih podataka o visini leta može se zaključiti da opasnost
kolizije sa lopaticama vjetroagregata postoji za mali broj vrsta, od kojih se najveća vjerojatnost odnosi
na vrstu zmijar (Circaetus gallicus). Za sve ostale vrste glavni rizici su direktni ili indirektni gubitak
staništa, a rizik od kolizije je razmjerno manji. Dodatna okolnost koja je posredno dovela do
smanjenja brojnosti vrsta je i kumulativni utjecaj vjetroelektrane Lukovac na sjeveru visoravni koja je
udaljena samo 5.1 km od VE Katuni.
Na lokaciji je Rješenjem o prihvatljivosti zahvata iz 2010. propisan program praćenja šišmiša, te je

sukladno tome proveden monitoring šišmiša od 2017. do 2019. godine.
Zbog zabilježene značajne smrtnosti šišmiša 2019. godine implementirana je mjera ublažavanja
negativnog utjecaja na šišmiše. Mjera je implementirana u 2019. godini. Provođena je u srpnju,
kolovozu i rujnu 2019. godine na sedam vjetroagregata, VA 4, VA 8, VA 9, VA 10, VA 12, VA 13 i VA
14, na način da su se navedeni vjetroagregati pokretali na brzini vjetra od 5.0 m/s (umjesto
dosadašnjih 4.0 m/s), dok su na brzinama ispod te brzine lopatice trebale biti postavljene u položaj
pera. U razdoblju od 1. srpnja do 31. kolovoza 2019. godine na ovih 7 vjetroagregata mjera je
provođena tijekom cijele noći, odnosno od pola sata prije zalaska do pola sata nakon izlaska Sunca. U
razdoblju od 1. do 30. rujna 2019. godine na ovih 7 vjetroagregata mjera je provođena od pola sata
prije zalaska Sunca do 23.00 sata. Iako je u 2019. godini, uz mjeru ublažavanja negativnog utjecaja,
smrtnost smanjena i dalje je zabilježena značajna smrtnost šišmiša. Stoga je završnim izvještajem dan
prijedlog izmjene mjere ublažavanja kako bi se nastavilo smanjivanje negativnog utjecaja na šišmiše
na vjetroelektrani Katuni te je dan i prijedlog daljnjeg monitoringa u 2020. godini.
Najviše stradalih šišmiša zabilježenih u razdoblju od lipnja 2017. do studenog 2019. godine, pripada
vrsti savijev šišmiš (Hypsugo savii). Slijede vrste šumski šišmiš (Pipistrellus nathusii), Nyctalus noctula i
bjelorubi šišmiš (Pipistrellus kuhlii). Slijede vrste patuljasti šišmiš (Pipistrellus pipistrellus), dvobojni
šišmiš (Vespertilio murinus), mali večernjak (Nyctalus leisleri), sredozemni slobodnorepac (Tadarida
teniotis), kasni noćnjak (Eptesicus serotinus) i veliki večernjak (Nyctalus lasiopterus). Za šest stradalih
šišmiša određen je samo rod, dok 8 pronađenih šišmiša (6%) nije determinirano zbog stanja trupla.
Gledajući samo stradale šišmiše koji su određeni do vrste, u razdoblju od lipnja 2017. do studenog
2019. godine zabilježeno je 10 vrsta.
Prema Antolović i sur. (2006) šire područje zahvata je nalazište strogo zaštićene vrste vuka (Canis
lupus), a moguća je pojavnost i smeđeg medvjeda (Ursus arctos).
Sukladno kartografskim prilozima (GIS podloge) objavljenim u sklopu Stručnog priručnika za procjenu
utjecaja zahvata na velike zvijeri pojedinačno te u sklopu planskih dokumenata (HAOP, 2016.)2
planirani zahvat nalazi se unutar staništa neprikladnih za životne potrebe velikih zvijeri.
2
Karta pogodnosti staništa koju je izradio Zavod za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu je GIS sloj koji
putem matematičkog modela objedinjava informacije o opažanjima velikih zvijeri prikupljene temeljem više od
tri desetljeća njihova praćenja, sa informacijama o osobinama staništa na kojima su ta opažanja prikupljena.
Karta pogodnosti staništa predstavlja osnovni alat za ocjenu utjecaja, ali i druga razmatranja vezano uz
ekologiju velikih zvijeri i upravljanje ovim vrstama.
67
županija
Također moguća je i pojavnost drugih sisavaca poput europskog zeca (Lepus europeus), sivog puha
(Glis glis), vrtnog puha (Eliomys quercinus).
Sukladno Jelić i sur. (2013) od faune gmazova na području je moguće naći vrste: šilca (Platyceps
najadum), crvenkrpicu (Zamenis situla), crnokrpicu (Telescopus fallax), primorsku guštericu (Podarcis
sicula), kršku guštericu (Podarcis melisellensis), Mosorsku guštericu (Dinarolacerta
mosorensis), četveroprugog kravosasa (Elaphe quatuorlineata), poskoka (Vipera ammodytes),
kopnenu kornjaču (Testudo hermanni). Sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i
73/16) sve navedene vrste osim primorske gušterice (Podarcis sicula) su strogo zaštićene svojte.
Od vodozemaca na širem području zahvata moguće naći vrstu žuti mukač (Bombina variegata).
Sukladno Šašić i sur. (2015) od faune danjih leptira na širem području je moguće naći vrste:
zelenokrili plavac (Glaucopsyche alexis), dalmatinski okaš (Proterebia afra dalmata), kupuskov bijelac
(Pieris brassicae), lastin rep (Papilio machaon), grahorkin plavac (Polyommatus thersites), istočni
plavac (Pseudophilotes vicrama), žednjakov plavac (Scolitantides orion), Rottemburgov debeloglavac
(Thymelicus acteon), crni apolon (Parnassius mnemosyne) i uskršnji leptir (Zerynthia polyxena).
Sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16) na popisu strogo zaštićenih
vrsta od navedenih vrsta nalaze se vrste: dalmatinski okaš (Proterebia afra dalmata), lastin rep
(Papilio machaon), crni apolon (Parnassius mnemosyne) i uskršnji leptir (Zerynthia polyxena).
2.3.8. Gospodarske djelatnosti

Poljoprivreda
Područje Općine Šestanovac obiluje prirodnim resursima koji mogu biti osnova za razvijanje
stočarstva, ratarstva u funkciji stočarstva i pčelarstva. Ukupna raspoloživa površina iznosi 206,70
hektara što je 0,96% poljoprivrednog zemljišta Splitsko-dalmatinske županije. Najveću površinu
zauzima ostalo zemljište s 101,57 hektara, odnosno 49,14% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta,
dok 62,84 hektara odnosno 30,40% ukupne poljoprivredne površine otpada na zemljište na kojem se
uzgajaju voćne vrste. Uz voćnjake u Općini su najviše zastupljeni krški pašnjaci, vinogradi, maslinici te
miješani trajni nasadi.
Sukladno podacima iz ARKOD baze podataka istočno od lokacije planiranog zahvata, dijelom na
području vjetroelektrane, nalaze se površine pod voćnjacima. Tijekom pripreme projekta
vjetroelektrane Katuni, na predjelu Katuni Prpuša počelo je uređenje terena za ekološki voćnjak
najvećim dijelom autohtone višnje maraske, masline, trešnje i smokve na površini od 106 hektara.
Krajem 2009. godine započelo se sa sadnjom nekoliko tisuća stabala, a ostatak je uslijedio tijekom
2010. i 2011. godine. Pokretač projekta je Denis Rubić, direktor tvrtke Dalmaconsult iz Omiša, koji je
od Hrvatskih šuma dobio pravo služnosti prostorom na 50 godina. Uvažavajući prirodne uvjete
lokacije, razvoj dvaju projekata na lokaciji Prpuša, s gledišta ekonomskog razvoja Općine uključujući i
zaštitu okoliša, realiziran je na istom području uz suradnju Investitora.
Sukladno podacima iz ARKOD baze podataka na samoj lokaciji na kojoj je planirana izgradnja sunčane
elektrane Katuni nema poljoprivrednih površina.
68
županija
Slika 29. Uporaba zemljišta u obuhvatu i užem području oko predmetne lokacije
Izvor: www.arkod.hr
Šumarstvo
Najveći dio Općine Šestanovac pripada gospodarskoj jedinici Blato na Cetini i gospodarskoj jedinici
Žeževica za koje je nadležna Šumarija Split kao dio Uprave Šuma podružnice Split. Ukupna površina
gospodarske jedinice Blato na Cetini iznosi 9.502,72 ha, od čega je 82% površine označeno kao
obrasla površina. Najveću drvnu zalihu ima crni bor (17.380 m3), a nakon njega slijedi medunac (650
m3). Ukupna drvna zaliha u ove dvije gospodarske jedinice iznosi 18.750 m3, a godišnji prirast je 428
m3.
Tablica 6. Najzastupljenije vrste drveća u gospodarskoj jedinici Blato na Cetini i Žeževica
Vrsta drveća GJ Blatno na Cetini i GJ Žeževica

Crni bor zaliha (m3) 17,380
prirast (m3) 395
Alepski bor zaliha (m3) 186
prirast (m3) 5
Crni grab zaliha (m3) 534
prirast (m3) 9
Medunac zaliha (m3) 650
prirast (m3) 19
Ukupno zaliha (m3) 18,750
prirast (m3) 428
69
županija
Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske obuhvaća sve šume i šumska zemljišta na području
Republike Hrvatske kao funkcionalnu cjelinu koja se utvrđuje radi osiguranja jedinstvenog, trajnog i
održivoga gospodarenja šumama i šumskim zemljištima te planiranja i usmjeravanja njihova razvoja.
Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice, a gospodarska jedinica se dijeli na
odjele i odsjeke, s tim da se gospodarske jedinice formiraju posebno za šume i šumska zemljišta u
vlasništvu Republike Hrvatske, a posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu privatnih
šumoposjednika, te su njihove granice i područje obuhvata prilagođeni organizacijskim potrebama
gospodarenja šumama i prometnicama, uz obuhvat jednog ili više šumskih kompleksa.
Šumskogospodarski planovi su temeljni dokumenti za gospodarenje i korištenje šuma i šumskih
zemljišta na području Republike Hrvatske, koji utvrđuju uvjete za održivo gospodarenje šumama i
šumskim zemljištem i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogući stupanj
iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom.
Područje unutar kojeg je planirana sunčana elektrana Katuni pripada gospodarskoj jedinici BLATO NA
CETINI kojom upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Split, Šumarija Split.
Predmetnim područjem se gospodari sukladno Programu gospodarenja za gospodarsku jedinicu
„Blato na Cetini".
Sukladno podacima od strane Hrvatskih šuma d.o.o. područje na kojem je planiran zahvat izgradnje
SE Katuni nalazi se djelomično u odsjecima 7a, 8a, i 8b.
Rješavanje imovinsko pravnih odnosa definirano je odredbama Zakona o šumama (NN 68/19,
115/18, 98/19) te podzakonskim aktima iz upravnog područja šumarstva.
Sukladno Pravilniku o zaštiti šuma od požara (NN 33/14) svake godine izrađuje se operativni plan
zaštite šuma od požara na temelju kojeg se na terenu organizira motrenje i dojava požara u vrijeme
pojačane opasnosti. Klimatske, vegetacijske, pedološke i ostale prirodne karakteristike
submediterana čine ovo područje osobito podložno pojavi požara koji su ovdje česti, naročito ljeti.
70
LEGENDA:
šume i šumska zemljišta u

vlasništvu Republike Hrvatske
šume i šumska zemljišta u

8a
vlasništvu privatnih
7a šumoposjednika
8b
Slika 30. Šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te privatnih šumoposjednika na predmetnoj lokaciji
Izvor: WMS servis geoportala šumarstva RH
71
županija
Lovstvo
Na području Općine Šestanovac nalaze se tri lovna ureda te su navedeni uredi ovlaštenici prava lova
na lovištima; Kreševnica, Žeževica-Grabovac i Žeževica-Grabovac Donji.
Područje unutar kojeg je planirana sunčana elektrana Katuni nalazi se unutar lovišta XVII/124 –
Kreševnica površine 7.191 ha.
Lovoovlaštenik u ovom lovištu je Lovačko društvo Kreševnica iz Šestanovca.
Prema odredbama lovnogospodarske osnove na području se od glavnih i ekonomski značajnih vrsta
lovne divljači uzgaja slijedeće glavne i ekonomski značajne vrste divljači: zec obični (Lepus
europaeus), divlja svinja (Sus scrofa) i jarebica kamenjarka (Alectoris graeca). U lovištu se također
gospodari i muflonom (Ovis aries).
LOKACIJA
PREDMETNOG
ZAHVATA
Slika 31. Kartografski prikaz županijskog lovišta XVII/124 - Kreševnica

Izvor: https://sle.mps.hr
72
županija
2.3.9. Krajobrazne osobitosti

Prema podjeli Republike Hrvatske na osnovne krajobrazne jedince sukladno Strategiji i akcijskom
planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) Općina Šestanovac
većim dijelom spada u Dalmatinsku zagoru, a osnovnu fizionomiju ovog područja čine reljefno i
krajobrazno raznoliko područje krških depresija, zaravni i planinskih vijenaca (Biokovo, Mosor), a od
ostalih elemenata identiteta i vrijednosti ističe se dolina Cetine s poljima i kanjonom.
Manjim dijelom Općina se nalazi na Obalnom području Srednje i Južne Dalmacije; osnovnu
fizionomiju ovog područja čini priobalni planinski lanac i niz velikih otoka. Identitet ovog područja
čine visoke litice Biokova. Područje je ugroženo čestim šumskim požarima, neplanskom gradnjom i
narušavanjem fizionomije starih naselja.
Krajobraz užeg područja obuhvata okarakteriziran je jednoličnim površinskim pokrovom oskudne
vegetacije koji sačinjavaju grmolike vrste (Juniperus oxycedrus, Carpinus orientalis, Quercus
pubescens) te dominiraju plošni elementi kompleksa travnjačkih površina i samo ponegdje elementi
šuma.
Područje zahvata već je izgubilo je prirodni karakter zbog izgrađenih horizontalnih i vertikalnih
elemenata u krajobrazu (vjetroagregata VE KATUNI s pristupnim putovima i manipulativnim
površinama, energetskim objektima).
2.3.10. Kulturno-povijesna baština

Sukladno kartografskom prikazu 3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja – prirodna i graditeljska
baština (izvod iz PPSDŽ) iz Prostornog plana uređenja Općine Šestanovac, lokacija planirane SE Katuni
nalazi se dijelom unutar preventivno zaštićenog kulturnog dobra - arheološke zone te planirani
priključni srednjenaponski kabel dijelom prolazi kroz istu.
U nastavku se nalazi prikaz lokacije predmetnog zahvata u odnosu na zaštićenu kulturno-povijesnu
baštinu sukladno PPSDŽ (Slika 32).
73
LOKACIJA
PREDMETNOG
ZAHVATA
Slika 32. Prikaz lokacije predmetnog zahvata u odnosu na zaštićenu kulturno-povijesnu baštinu
Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Šestanovac – Kartografski prikaz 3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja – prirodna i graditeljska baština (izvod iz PPSDŽ) 1:100 000
("Službeni glasnik Općine Šestanovac", broj 1/08, 3/12 (ispravak greške), 6/13, 2/15, 2/16 (usklađenje sa ZPU))
74
županija
Sukladno Registru kulturnih dobara RH3 na području Općine Šestanovac evidentirano je 10 zaštićenih
i registriranih kulturnih dobara.
Tablica 7. Kulturna dobra na području Općine Šestanovac evidentirana u registru kulturnih dobara
RH
Rb Registarski
Naziv kulturnog dobra Adresa Vrsta Pravni status
r. broj
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Nepokretna Zaštićeno
1 Z-4460 Katuni
Marije pojedinačna kulturno dobro
Nepokretna Zaštićeno
2 Z-5979 Sklop Bolčić Žeževica, BOLČIĆI 8
pojedinačna kulturno dobro
3 Z-5933 Župna crkva sv. Jurja Mučenika Žeževica
Zaštićeno
4 Z-5999 Arheološko nalazište Velika Peć Grabovac Arheologija
kulturno dobro
Crkva Porođenja Blažene Djevice Nepokretna Zaštićeno
5 Z-6692 Grabovac
Marije (Male Gospe) s grobljem pojedinačna kulturno dobro
Katuni, MANDUŠIĆA Nepokretna Zaštićeno
6 Z-6772 Mandušića kula
ULICA pojedinačna kulturno dobro
Grabovac,
7 Z-6760 Kapela sv. Ivana Krstitelja GRABOVAC CENTAR
15
Zaštićeno
8 Z-6944 Arheološka zona Trbotor Žeževica Arheologija
kulturno dobro
Zaštićeno
9 Z-7037 Srednjovjekovno groblje Mrki kamen Grabovac Arheologija
kulturno dobro
Zaštićeno
10 Z-7064 Arheološka zona Vlake Katuni Arheologija
kulturno dobro
Planirana SE Katuni zadire na područje Arheološke zone Vlake.

Za potrebe procjene utjecaja na okoliš za zahvat izgradnje VE Katuni obavljena su, u srpnju 2009.
godine, terenska istraživanja od strane stručne osobe arheologa, na temelju kojih je izrađen Elaborat
o stanju i zaštititi kulturnih dobara koji predstavlja pregled spomenika kulturne baštine koji se nalaze
u pojasu predviđenom za gradnju vjetroelektrane «Katuni». Elaboratom su identificirane i valorizirane
sve sačuvane kulturno - povijesne vrednote na području lokacije planirane vjetroelektrane te
određene mjere zaštite istih u odnosu na planiranu gradnju. Mjere su propisane Rješenjem
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (KLASA: UP/I 351-03/10-02/6,
UR:BROJ: 531-14-1-07-10-13, od 21. listopada 2010.) da je zahvat – vjetroelektrana Katuni prihvatljiv
za okoliš uz primjenu Rješenjem propisanih mjera zaštite okoliša te uz program praćenja stanja
okoliša.
3
https://min-kulture.gov.hr/
75
županija
Slika 33. Karta lokaliteta kulturne baštine na području Vjetroelektrane „Katuni“

Izvor: Elaborat o stanju i zaštiti kulturnih dobara, Solin, kolovoz 2009., Prilog 1.
Prilikom izgradnje svih pripadajućih elemenata vjetroelektrane „Katuni" (obavljanja pripremnih i
zemljanih radova nasipavanja i iskopavanja, gradnje operativnih platoa s vjetroagregatima, gradnje
pristupnih puteva, iskopavanja kanala za polaganje kabelskog razvoda i priključivanja na postojeću
elektroenergetsku mrežu) u zoni izravnog i neizravnog utjecaja proveden je stručni arheološki nadzor.
Nadzor je proveden ponajviše zbog uvijek prisutne mogućnosti pronalaska do sada nepoznatih
arheoloških lokaliteta, odnosno nailaska na nepoznate kulturne slojeve koje je nemoguće uočiti
prethodnim površinskim pregledom terena.
Na području Katuna nalaze se dva pravca rimskih vicinalnih cesta (sporedne ceste), koji presijecaju
jedan drugog na položaju visoravni zvanoj Katuni-Brdo, odnosno Katuni-Prpuša, na položaju
koordinata: E 531668.015, N 4814965.004 na koti od 402.85 m n.m. Podno ove visoke zaravni se
prostire Katunska i Kostanjska Ljut, odnosna krška zaravan na otprilike 250 m n.m. kojom se pruža
kanjon rijeke Cetine prema prijevoju Dupci kod Zadvarja na jugoistoku, odnosno Trnbusima i Blatu na
Cetini na sjeverozapadu. Na samom rubu ove visoravni zvanoj Katuni-Brdo nalazi se nekoliko
prapovijesnih gradina i gomila (poput onih sjeveroistočno i sjeverozapadno od zaselka Mandušići te
sjeverno poviše zaselka Donji Rubići) koje svjedoče o vrlo ranom naseljavanju ovih prostora i
kontinuitetu življenja od prapovijesnih razdoblja. Pored ovakvih prapovijesnih utvrđenih naselja
prolazili su i važni komunikacijski pravci koji su u antičko doba obnavljani i korišteni tijekom rimske
prevlasti na ovom području. Antička faza korištenja ovih puteva ostavila je trag u tzv. spurilama koje
76
županija
su zapravo kolotrazi, odnosno tračna udubljenja u kamenoj litici nastala dugotrajnim korištenjem
ovih puteva. Isti putevi su u upotrebi do novog vijeka. Trakovi spurila su međusobno udaljeni otprilike
1.3 m koliko je iznosio i razmak među kotačima tadašnjih zaprežnih kola.
Sjeverni krak ovog raskrižja se pruža sjeveroistočno preko položaja Vlake, jugoistočno od zaselka
Gornji Rubići i istaknutog položaja Golo brdo prema položaju Dražica, odnosno izvoru Pišćet, a
vjerojatno i dalje. Spurile su dokumentirane i pozicionirane do otprilike 740 metara od samog
raskrižja. Južni krak se od raskrižja pruža oko 150 m jugozapadno pored položaja Moči, da bi kod
položaja Podimber skrenuo prema jugu, odnosno jugoistoku. Nakon šezdesetak metara spuštanja
između Podimbera i Bašićeve Drage, put skreće prema jugozapadu te ga je moguće pratiti još
četrdesetak metara do položaja ispod Podimbera kojim slijedi izohipsu na 376 m n. m. prema
jugozapadu, odnosno zapadu. Ovdje nedostaju spurile jer je put na ovom dijelu bio građen sa
podzidom i nasipan zemljom i kamenjem. Danas su podzidi krivudavo prema istoku, odnosno istok-
sjeveroistoku. Na otprilike 360 m udaljenosti od raskrižja, trasa rimskog puta vjerojatno je poslužila
kao podloga za gradnju srednjovjekovnog kaldrmanog puta čiji ostaci su na ovom mjestu još uvijek
vidljivi. Malo dalje prema istoku, rimski put presijeca današnja asfaltirana lokalna prometnica koja
povezuje zaselke Gornji Balići i Balići. Šezdesetak metara istočno od asfaltne ceste je uočeno još
nekoliko spurila. Pretpostavlja se da se ovaj krak pruža dalje prema istoku, dakle prema mreži puteva
Vjetroelektrane Katuni, ali terenskim pregledom nisu uočene spurile niti ikakvi drugi tragovi rimskog
puta. Na ovom dijelu visoke zaravni, na otprilike 414 m n.m. konfiguracija terena i struktura kamene
litice vjerojatno nisu omogućili stvaranje spurila, odnosno njihova gradnja i trasiranje nisu bili
potrebni. Zapadni krak rimskog puta se pruža od raskrižja prema zapadu te ga je moguće pratiti u
duljini od otprilike 280 m zapadno od raskrižja gdje ga presijeca lokalni kaldrmani put. Nakon toga,
rimski put blago skreće prema sjeverozapadu uzbrdo prema lokaciji gdje je uočeno još nekoliko
spurila, a onda vjerojatno skreće prema zapadu. Zapadnije od ovog položaja nisu uočene spurile.
Otprilike 150 m južno od ovog položaja, sjeveroistočno poviše zaselka Mandušići, nalazi se
prapovijesna gradina sa sačuvanim obrambenim bedemom impozantnih dimenzija. Dalje prema jugu,
odnosno prema jugozapadu, na otprilike 1,8 km udaljenosti, na samom kanjonu rijeke Cetine, nalazi
se druga prapovijesna gradina Gola glava. Još dalje prema jugozapadu, otprilike 4,3 km jugozapadnije
od zapadnog kraka rimskog puta, nalazi se istaknuti položaj Gradac poviše Podgrađa na kojem se
također nalazila prapovijesna gradina koja je dominirala nad zaravni na desnoj obali rijeke Cetine.
Dokumentiranje i istraživanje ostataka rimske vicinalne ceste vršeno je istovremeno sa arheološkim
nadzorom gradnje vjetroelektrane Katuni.
77
županija
Slika 34. Pretpostavljeno pružanje rimskog puta na DOF podlozi u odnosu na vjetroegregate VE
Katuni
Izvor: izvještaj o arheološkom nadzoru gradnje vjetroelektrane na području mjesta katuni, Split, srpanj, 2016.
2.3.11. Stanovništvo
Lokacija se nalazi na području naselja Katuni i Šestanovac.
Na sjeveru naselje Katuni graniči sa naseljima Cista Velika i Cista Provo Općine Cista Provo, te
naseljem Opanci u Općini Lovreč. Istočno naselja Katuni i Šestanovac graniče sa naseljem Žeževica u
Općini Šestanovac, dok zapadno naselje Katuni graniči sa naseljem Kreševo. Južno naselja Katuni i
Šestanovac graniče sa naseljem Podrgrađe u Gradu Omišu te naseljem Zadvarje u Općini Zadvarje.
Broj stanovnika u naselju, sukladno popisu stanovništva iz 2011. godine naveden je u Tablica 8.
Tablica 8. Broj stanovnika u naseljima Katuni i Šestanovac te okolnim naseljima, sukladno popisu iz
2011.
Naselje Broj stanovnika

Katuni 562
Šestanovac 426
Cista Velika 616
Cista Provo 469
Opanci 321
Žeževica 350
Kreševo 248
Podrgrađe 280
Zadvarje 289
78
županija
3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Značaj utjecaja je istaknut i primjetan utjecaj ili posljedica predmetnog zahvata na okoliš, koji se
promatra u odnosu na odgovarajuće ciljeve zaštite okoliša relevantne za predmetni zahvat i
predmetnu lokaciju.
Svaki utjecaj ne mora biti značajan, te se razina značajnosti utjecaja određuje kvantitativnim i
kvalitativnim metodama. Procjena značaja utjecaja na okoliš temelji se na procjeni magnitude
promjene koja utječe na receptor i osjetljivosti receptora (okolišne sastavnice) na te promjene.
Osjetljivost okolišne sastavnice određuje se kroz analizu:
1. Postojećih propisa i smjernica zaštite,
2. Društvene i prirodne vrijednosti lokacije zahvata,
3. Ranjivost na promjenu
Odnosno ona obuhvaća podatke o lokaciji i opis lokacije zahvata te se procjenjuje u trenutnom stanju
prije bilo kakve promjene koja se podrazumijeva izgradnjom i korištenjem predmetnog zahvata.
Ukupna osjetljivost receptora određuje se na način da se sagledaju najviše vrijednosti zaštite te
društvene i prirodne vrijednosti.
U donjoj tablici opisane su kategorije osjetljivosti receptora korištene u procjeni.
Tablica 9. Osjetljivosti receptora
Receptor je strogo zaštićen zakonodavstvom, bez obzira na vrijednost za društvo.
Velika
Receptor je bez obzira na zaštitu vrlo vrijedan za društvo, te čak i manja vanjska promjena
osjetljivost
može utjecati na promjenu stanja receptora.
Receptor je zaštićen je preporukama ili referentnim vrijednostima ili je u nekom programu
Umjerena očuvanja, te ima malu vrijednost za društvo.
osjetljivost Receptor je bez obzira na zaštitu vrlo vrijedan za društvo, ali je potrebna veća vanjska promjena
kako bi se promijenilo stanje receptora.
Mala Za receptor nema postojećih propisa i smjernica za zaštitu ima malu društvenu vrijednosti. Čak
osjetljivost ni veće vanjske promjene stanja ne može imati vidljive promjene na stanje receptora.
Magnituda promjene opisuje karakteristike promjena u okolišu koje će planirani zahvat vjerojatno
prouzročiti. Smjer promjene može biti pozitivan (zeleno) ili negativan (crveno). Magnituda promjene
je kombinacija:
1. Intenziteta (iskazan mjernom jedinicom i uspoređen s referentnom vrijednošću) i smjera,
2. Prostornog obuhvata (gdje je primjenjivo) i
3. Trajanja utjecaja, uključujući njegovu reverzibilnost.
Magnituda promjene procjenjuje se neovisno o osjetljivosti receptora na predložene promjene.
Osnovna vrijednost za ukupnu procjenu magnitude utjecaja je intenzitet promjene, a prilagođava se
na temelju prostornog obuhvata i trajanja.
79
županija
Trajanje utjecaja predmetnog zahvata na okoliš može biti kratkotrajno ili dugotrajno, dok djelovanje
utjecaja može biti direktno i indirektno.
INTENZITET I SMJER UTJECAJA Oznaka DJELOVANJE UTJECAJA Oznaka

Veliki pozitivan  Direktno D
Mali pozitivan  Indirektno I
Nema/zanemariv
Mali negativan 
Veliki negativan 
PROSTORNI OBUHVAT Oznaka TRAJANJE UTJECAJA Oznaka

Mali u odnosu na ukupnu površinu ① Kratkotrajno KT
cjeline iste namjene
Dugotrajno DT
Veliki u odnosu na ukupnu površinu ②
cjeline iste namjene
U donjoj tablici opisane su kategorije magnitude promjene korištene u procjeni.

Tablica 10. Kategorije magnitude promjene
Zahvat ima pozitivne učinke na okoliš ili svakodnevni život ljudi visokog intenziteta, obuhvat
Velika
je velik, a trajanje utjecaja je dugo.
Zahvat ima pozitivne učinke na okoliš ili svakodnevni život ljudi visokog intenziteta, obuhvat
može biti mali ili veliki, ali je kratkotrajan.
Zahvat ima pozitivne učinke na okoliš visokog intenziteta, obuhvat je mali, dok trajanje
Mala
utjecaja može biti dugo ili kratko.
Zahvat ima pozitivne učinke na okoliš malog intenziteta, obuhvat i trajanje mogu biti mali ili
veliki
Nema
Promjena nije vidljiva u praksi. Svaka korist ili šteta je zanemariva.
utjecaja
Zahvat ima negativne učinke na okoliš ili svakodnevni život ljudi manjeg intenziteta, te su
obuhvat i trajanje učinaka mali.
Zahvat ima veliki ili mali negativni intenzitet, obuhvat je malen, trajanje može biti kratko ili
Mala
dugo, ali je utjecaj reverzibilan.
Zahvat ima negativne učinke na okoliš ili svakodnevni život ljudi manjeg intenziteta, obuhvat
je velik, a trajanje utjecaja može biti dugo ili kratko.
Zahvat ima negativne učinke na okoliš ili svakodnevni život ljudi visokog intenziteta, obuhvat
može biti velik ili mali, a trajanje utjecaja dugo.
Velika
Predmetni zahvat ima negativne učinke visokog intenziteta, obuhvat može biti veliki ili mali,
trajanje utjecaja je kratko, ali je sam utjecaj nepovratan.
80
županija
U procjeni ukupnog značaja utjecaja, korištena je donja tablica, gdje su pozitivni utjecaji
označeni zelenom, a negativni crvenom bojom. Budući da su najrelevantnije dimenzije za
karakterizaciju utjecaja ovisne o vrsti utjecaja, procjena uvelike ovisi o slobodnoj procjeni
stručnjaka, zbog čega su sve odluke popraćene dodatnim pojašnjenjima.
Magnituda promjene
Značaj utjecaja
Velika Mala Nema Mala Velika
Mala Mali Mali Nepostojeći Mali Mali
Osjetljivost
Umjerena Značajan Mali Nepostojeći Mali Značajan
receptora
Visoka Značajan Značajan Nepostojeći Značajan Značajan
3.1. Utjecaj na zrak

Uzimajući u obzir dobru kvalitetu zraka na širem području te udaljenost od značajnijih onečišćivača
receptor se ocjenjuje malom osjetljivošću.
Tijekom izvođenja radova
Tijekom izgradnje nastajat će prašina uzrokovana građevinskim radovima i ispušni plinovi tijekom
kretanja strojeva i transportnih sredstava, što će utjecati na smanjenje kvalitete zraka u području
izvođenja radova. Ipak, budući da se radi o kratkotrajnim i prostorno ograničenim utjecajima,
ocjenjuju se zanemarivim.
Tijekom korištenja zahvata
Tijekom rada sunčane elektrane neće nastajati emisije onečišćujućih tvari u zrak, stoga neće biti
negativnog utjecaja na kvalitetu zraka.
3.2. Utjecaj na vode i vodna tijela

Na području obuhvata planiranog zahvata nema površinskih voda. Od površinskih vodotoka lokaciji
planiranog zahvata najbliža je rijeka Cetina na udaljenosti od cca 1,3 km zapadno. Na području
zahvata nalazi se podzemno vodno tijelo JKGI_11-Cetina. Lokacija planiranog zahvata nalazi se u zoni
sanitarne zaštite izvorišta III te na području podzemnih voda koja su namijenjena ljudskoj potrošnji.
Uzimajući u obzir da se lokacija zahvata nalazi u III zoni vodozaštite receptor se ocjenjuje umjerenom
osjetljivošću.
Utjecaj na kakvoću vodnih tijela u obuhvatu zahvata može nastati uslijed nepostojanja odgovarajućeg
rješenja za sanitarne otpadne vode za potrebe gradilišta te u slučajevima nepravilnog korištenja
mehanizacije ili akcidenta, prilikom čega bi moglo doći do izlijevanja goriva i/ili maziva za strojeve i
vozila i njihovog curenja u tlo i podzemlje.
Radi se o zanemarivim utjecajima koji se mogu spriječiti pravilnom organizacijom gradilišta.
Ne predviđa se priključak na vodoopskrbni sustav.
Zahvatom se ne predviđa sanitarna ni oborinska odvodnja.
Sunčana elektrana SE Katuni predviđena je kao potpuno automatizirano postrojenje bez stalne
posade pa potrebe za sanitarnom odvodnjom nema.
81
županija
Pristupni put lokaciji SE Katuni ostvarit će se ulazom s prometnice D39 Cista Provo – Šestanovac,
korištenjem postojećih puteva izrađenih za potrebe vjetroelektrane VE Katuni, i ulazima sa postojećih
nerazvrstanih puteva.
S obzirom na navedeno, utjecaj na stanje vodnog tijela podzemne vode JKGI_11-Cetina bit će
zanemariv.
3.3. Utjecaj na tlo

Uzimajući u obzir široku rasprostranjenost tipa tla i zemljanog pokrova (travnjaci), kao i da se zahvat
provodi na prostoru već zauzetom vjetroelektranom osjetljivost receptora ocjenjuje se malom.
Tijekom izvođenja radova moguć je negativni utjecaj na tlo prilikom uklanjanja vegetacije i
građevinskih radova (zabijanje nosivih stupova konstrukcije za montažu modula u tlo, polaganje
kabelskih razvoda, priključnog SN kabela od SE Katuni do lokacije TS 110/30 kV Katuni). Radovi na
postavljanju panela biti će minimalno invazivni, odnosno stupovi će se zabijati direktno u tlo te doći
će do izmjene namjene zemljišta, ali ne i značajnog gubitka njegove funkcije. Prilikom izvođenja
zemljanih radova (kopanja rovova za polaganje podzemnih kabela) površinski sloj tla bolje kvalitete
posebno će se deponirati, zaštititi od onečišćenja i po završetku radova upotrijebiti u svrhu
krajobraznog uređenja devastiranih površina.
Tijekom izvođenja radova nastajat će prašina uzrokovana građevinskim radovima. Također postoji
mogućnost izlijevanja goriva/maziva za strojeve i vozila te njihov prodor u tlo u slučaju
nekontroliranog događaja. Radi se o kratkotrajnim i prostorno ograničenim utjecajima koji se mogu
spriječiti pravilnom organizacijom gradilišta te uz pridržavanje važećih propisa iz područja zaštite
okoliša.
Tijekom korištenja zahvata do utjecaja na tlo može doći prilikom akcidentnih situacija, primjerice
uslijed izlijevanja goriva ili ulja tijekom redovnih radova na održavanju postrojenja. Procjenjuje se da
utjecaj neće biti značajan.
3.4. Utjecaj na razinu buke

Sunčana elektrana Katuni planirana je na lokaciji već postojeće VE Katuni stoga je osjetljivost
receptora na području zahvata ocijenjena umjerenom.
Sukladno Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04) za buku u vanjskom prostoru najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom
prostoru dane su u Tablic i 1. Pravilnika:
Zona Namjena prostora Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije
Zona LRAeq u dB(A)
buke
za dan(Lday) noć(Lnight)
1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40
2. Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40
3. Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45
4. Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa 65 50
stanovanjem
5. Zona gospodarske namjene (proizvodnja, – Na granici građevne čestice unutar zone –
industrija, skladišta, servisi) buka ne smije prelaziti 80 dB(A)
– Na granici ove zone buka ne smije prelaziti
dopuštene razine zone s kojom graniči
82
županija
Vrijednosti navedene u Tablici 1. odnose se na ukupnu razinu buke imisije od svih postojećih i
planiranih izvora buke zajedno. Zone iz Tablice 1. ovoga Pravilnika određuju se na temelju
dokumenata prostornog uređenja.

U periodu izgradnje sunčane elektrane Katuni u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada
građevinskih strojeva i uređaja te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta.
Za radove na otvorenom prostoru i na građevinama propisano je da je, bez obzira zonu iz Tablice 1.
Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, tijekom dnevnog
razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati
dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljaju građevinskih
radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz Tablice 1. Pravilnika.
Iznimno od navedenog dopušteno je prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A), u slučaju ako
to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć, odnosno dva dana tijekom razdoblja
od trideset dana. O slučaju iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke prema stavku 4.
navedenog članka izvođač radova obvezan je pisanim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, a taj se
slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik.
Radi se o utjecajima lokalnog, privremenog i kratkoročnog karaktera.

Na predmetnoj lokaciji već je prisutna buka koja nastaje prilikom rada postojećih vjetroagregata.
Sukladno Rješenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (KLASA: UP/I 351-
03/10-02/6, UR:BROJ: 531-14-1-07-10-13, od 21. listopada 2010.) o prihvatljivosti vjetroelektrane
KATUNI za okoliš, na lokaciji je 2016. i 2017. godine od strane tvrtke ING ATEST d.o.o. iz Splita
proveden monitoring buke. Provedena mjerenja ekvivalentnih razina buke vjetroagregata
vjetroelektrane KATUNI u okolnim naseljima/zaseocima pokazala su da buka na mjernim točkama ne
prelaze maksimalno dopuštene vrijednosti za zone buke 2. i 3. (40 i 45 dB(A) su maksimalno
dopuštene vrijednosti noću – stroži uvjet). Također buka na određenim mjernim točkama bila je u
skladu s vrijednostima dobivenim proračunom Studije o utjecaju na okoliš vjetroelektrane KATUNI.
Na pojedinim točkama vrijednosti su bile nešto veće (ovisno o jačini vjetra i utjecaju rezidualnih
razina buke), ali u dopuštenim granicama određenim Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama
buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
Tijekom rada sunčane elektrane buka će nastajati samo tijekom radova na održavanju tj. prilikom
dolaska i odlaska vozila na lokaciju. Radi se o povremenom, kratkotrajnom utjecaju slabog intenziteta
te zahvat neće doprinositi trenutnom stanju.
3.5. Utjecaj na ekološku mrežu

S obzirom na udaljenost planiranog zahvata od područja ekološke mreže osjetljivost receptora na
području zahvata ocijenjena je malom.
Tijekom izvođenja radova i korištenja zahvata
Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima
ekološke mreže (NN 80/19), lokacija planiranog zahvata ne nalazi se na području ekološke mreže.
Područja ekološke mreže najbliža lokaciji su POP HR1000029 Cetina i POVS HR2000929 Rijeka Cetina -
kanjonski dio na udaljenosti od cca 1,3 km jugozapadno.
Zahvat izgradnje i korištenja sunčane elektrane Katuni snage 35 MW neće imati negativne utjecaje na
ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže.
83
županija
3.6. Utjecaj na zaštićena područja prirode

S obzirom na udaljenost planiranog zahvata od zaštićenih područja osjetljivost receptora na području
zahvata ocijenjena je malom.
Lokacija planiranog zahvata ne nalazi se unutar područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode (NN
80/13, 15/18, 14/19 i 127/19). Zaštićeno područje najbliže lokaciji je značajni krajobraz Kanjon rijeke
Cetine koji se nalazi na udaljenosti od cca 960 m južno od lokacije planirane sunčane elektrane tj. na
najmanjoj udaljenosti od 530 m zapadno od planiranog priključnog srednjenaponskog kabela.
Zahvat izgradnje i korištenja sunčane elektrane Katuni neće imati negativne utjecaje na zaštićena
područja prirode.
3.7. Utjecaj na bioraznolikost

Planirani zahvat odnosi se na izgradnju sunčane elektrane unutar postojeće vjetroelektrane. S
obzirom na već postojeće antropogene utjecaje na prostoru osjetljivost receptora na području
zahvata ocijenjena je umjerenom.
Sukladno Karti kopnenih nešumskih staništa iz 2016. godine na području na kojem je planirana
izgradnja sunčane elektrane Katuni prisutna je kombinacija stanišnih tipova D.3.4.2.3. Sastojine
oštroigličaste borovice, C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone i
E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bijelograba.
U stvarnosti radi se o površinama na kojima je već prisutan značajan antropogeni utjecaj. Sunčana
elektrana planirana je na lokaciji postojeće vjetroelektrane KATUNI koju puštena u pogon 2017.
godine. Vjetroelektrana KATUNI sastoji se od 12 vjetroagregata s pristupnim putovima i
manipulativnim površinama, od kojih je na samoj lokaciji predmetnog zahvata planirane sunčane
elektrane u pogonu četiri vjetroagregata, dok se jedan nalazi uz južnu granicu planirane SE.
Posljedica izgradnje sunčane elektrane prvenstveno je gubitak dijela staništa tj. površina pod
postojećom vegetacijom. Također, prilikom rada, sunčane elektrane na više načina utječu na lokalne
mikroklimatske uvjete (npr. niže temperature ispod panela u periodu od proljeća do jeseni, manje
vlage ispod panela što upućuje na manje transpiracije (evaporacije vode iz biljaka) zbog smanjene
fotosinteze). Ti mikroklimatski učinci mogu se pripisati smanjenju sunčevog zračenja koje doseže
površinu zemlje (zasjenjenosti), izolacijskom učinku ploča koji smanjuje gubitak topline s površine
zemlje i utjecaju ploča na brzinu i turbulenciju vjetra, čime se mijenja prijenos topline i vodene pare.
Posljedično zbog promjene mikroklimatskih uvjeta na lokaciji može doći do promjene stanišnih uvjeta
a time i prisutnog stanišnog tipa.
S obzirom na ranije navedeno zatečeno stanje na lokaciji, te činjenicu da su prisutni stanišni tipovi
široko rasprostranjeni na širem području u okolici zahvata, ne očekuje se značajan utjecaj gubitka
ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.
Tijekom izgradnje na predmetnoj lokaciji biti će povećana prisutnost radne mehanizacije uslijed čega
će se javljati utjecaj povećane buke na faunu prisutnu na lokaciji. Moguć je i negativan utjecaj na
prisutne vrsta ptica uslijed uklanjanja raslinja ukoliko bi se izgradnja obavljala u sezoni gniježđenja.
Takav utjecaj moguće je izbjeći izvođenjem radova izvan sezone gniježđenja. Utjecaji na prisutne
životinjske vrste zbog uznemiravanja te uklanjanja raslinja biti će privremeni i ograničeni na vrijeme
trajanja pripreme i izgradnje zahvata te se smatraju zanemarivim.
84
županija

Tijekom rada sunčane elektrane postoji mogućnost rizika od kolizije nekih vrsta ptica s
fotonaponskim modulima. Utjecaj moguće kolizije zbog pojave „efekta jezera“ tj. mogućnosti da ptice
zbog polarizacije svjetlosti na površini solarnih panela površinu percipiraju kao vodenu površinu
procjenjuje se kao slabo vjerojatan. Takav utjecaj može se izbjeći korištenjem fotonaponskih modula
s antirefleksijskim slojem te osiguravanjem dovoljnog razmaka između fotonaponskih modula.
3.8. Utjecaj na gospodarske djelatnosti

Utjecaj na poljoprivredu
Budući da na području na kojem se planira izgradnja sunčane elektrane KATUNI nema poljoprivrednih
aktivnosti osjetljivost receptora ocjenjuje se malom.
Na području na kojem se planira izgradnja sunčane elektrane KATUNI nema poljoprivrednih
aktivnosti te se stoga ne očekuje utjecaj na iste.
Utjecaj na šumarstvo
Uzimajući u obzir da područje planirane sunčane vjetroelektrane samo malim dijelom i fragmentarno
zadire na područja šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te da se lokacija nalazi
unutar već postojeće VE Katuni, ovaj se receptor smatra se niskom osjetljivošću.
Na predmetnom području površine oko 58 ha prisutne su sastojine oštroigličaste borovice u
kombinaciji sa kamenjarskim pašnjacima te degradacijskim stadijima (šikarama) šume hrasta
medunca i bjelograba.
Prilikom izvođenja radova uklanjanje vegetacije ograničit će se samo na područje zahvata. Utjecaj na
šume i šumarstvo očitovat će se u trajnom gubitku površina pod šumskom vegetacijom tj. šumsko-
proizvodnih površina. Na lokaciji predmetnog zahvata nalazi se fragmentarno 6,7 ha šume i šumskih
zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Procjenjuje se da utjecaj zauzeća površina pod šumskom
vegetacijom neće biti značajan.
Utjecaj na lovstvo
Budući da je na predmetnom lovnom području prisutan utjecaj buke (koja nastaje prilikom rada VE
Katuni) na divljač i prisutne lovne vrste, ovaj se receptor smatra se niskom osjetljivošću.
Tijekom izvođenja radova prilikom izgradnje sunčane elektrane biti će povećana prisutnost radne
mehanizacije uslijed čega će se javljati povećana buka. Divljač će potražiti mirnija staništa, no
navedeni utjecaj će biti privremen i ograničen na vrijeme trajanja pripreme i izgradnje zahvata.
Na predmetnoj lokaciji već je prisutan znatan antropogeni utjecaj tj. izgrađena su 4 vjetroagregata
vjetroelektrane KATUNI te prilaznih putevi i manipulativne površine potrebni za dolazak do samih
postrojenja. Na lokaciji zahvata zaštitnom žičanom ogradom ogradit će se više područja na kojima će
biti postavljeni solarni paneli tako da se izostave ceste, privatne parcele i koridori pristupa prema
privatnim parcelama. Ograđene površine će biti nedostupne za krupnu divljač. Tijekom korištenja
zahvata povezanost ograđenog prostora i staništa za male životinje moguće je osigurati izdizanjem
iznad terena na način da se ostavi 15 cm između ograde i tla.
S obzirom na veličinu lovišta XVII/124 – Kreševnica (7.191 ha) procjenjuje se da će izuzimanje
površine od 58 ha imati zanemariv utjecaj na lovstvo.
85
županija
3.9. Utjecaj na krajobraz

Budući da je zahvat izgradnje sunčane elektrane Katuni planiran na području postojeće
vjetroelektrane VE KATUNI koja je generirala značajne izmjene krajobraznih vrijednosti osjetljivost
receptora na području zahvata ocijenjena je malom.
Mogući su negativni utjecaji za vrijeme trajanja pripreme i izgradnje zahvata uslijed privremene
prisutnosti strojeva, opreme i građevinskog materijala na području zahvata. Radi se o kratkotrajnom i
prostorno ograničenom utjecaju prilikom izvedbe radova.
Po završetku građevinskih i drugih radova izvršit će se uređenje i sanacija gradilišta i okoliša.

Postavljanjem fotonaponskih modula dodat će se u prostor pravilna tamna površina koja će
predstavljati kontrast prema okolnoj vegetaciji. Fotonaponski moduli se neće značajnije vertikalno
isticati, no doći će do promjene vizualnih značajki krajobraza zbog uklanjanja postojeće vegetacije te
uvođenja novih, antropogenih elemenata.
Iako će izgradnjom sunčane elektrane biti stvoren novi antropogeni element u prostoru, područje
zahvata već je izgubilo je prirodni karakter zbog izgrađenih horizontalnih i vertikalnih elemenata u
krajobrazu (vjetroagregati VE Katuni s pristupnim putovima i manipulativnim površinama, energetski
objekti).
S obzirom da se predviđa korištenje zatečenih putova na lokaciji zahvata čija će se prvotna namjena
očuvati u što većoj mogućoj mjeri, procjenjuje se da se utjecaj planiranog zahvata na krajobraz može
smatrati prihvatljivim.
3.10. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu

Zbog zaštićene kulturno-povijesne baštine koja se nalazi na predmetnoj lokaciji osjetljivost receptora
na području zahvata ocijenjena je velikom.
Na području Katuna nalaze se dva pravca rimskih vicinalnih cesta (sporedne ceste), koji presijecaju
jedan drugog na položaju visoravni zvanoj Katuni-Brdo, odnosno Katuni-Prpuša. Dokumentiranje i
istraživanje ostataka rimske vicinalne ceste vršeno je istovremeno sa arheološkim nadzorom gradnje
vjetroelektrane Katuni. Planirana SE Katuni zadire na područje Arheološke zone Vlake stoga je moguć
utjecaj gradnje na navedenu zaštićenu kulturno-povijesnu baštinu prilikom obavljanja pripremnih i
zemljanih radova u svrhu gradnje sunčane elektrane. Potrebno je osigurati zaštitu lokaliteta kulturne
baštine provedbom arheološkog i konzervatorskog nadzora u suradnji s Konzervatorskim odjelom u
Imotskom.
3.11. Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi

Tijekom izgradnje sunčane elektrane izvodit će se građevinski radovi prilikom čega će se javljati buka
kao posljedica rada građevinskih strojeva i uređaja te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta,
vibracije i privremeno onečišćenje zraka prašinom i ispušnim plinovima od transportnih sredstava i
građevinskih strojeva. Nisu evidentirani utjecaji na okolišne vektore koji bi mogli imati utjecaj na
zdravlje ljudi za vrijeme izvođenja radova.
Za vrijeme rada sunčane elektrane nema emisije štetnih tvari u zrak, utjecaja na kvalitetu zraka ili
vode niti zagađenja bukom stoga se ne očekuje negativan utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi.
86
županija
3.12. Utjecaj na prometnice i prometne tokove

Tijekom izvođenja radova na izgradnji sunčane elektrane KATUNI nastajat će privremeni i povremeni
utjecaj uslijed povećane učestalosti dolaska vozila na predmetnu lokaciju i uključivanja u promet,
kako vozila za dovoz građevinskog materijala tako i vozila za prijevoz radnika. Aktivnosti pri izgradnji
će se izvoditi tako da ne ugroze sigurnost i normalno odvijanje prometa okolnim cestama. Procjenjuje
se da promet vezan iz izgradnju na predmetnoj lokaciji neće uzrokovati značajniji utjecaj na postojeći
promet.
Tijekom rada sunčane elektrane vozila će dolaziti na lokaciju samo tijekom radova na održavanju.
Radi se o povremenom, kratkotrajnom utjecaju slabog intenziteta te se ne očekuje da će uzrokovati
značajniji utjecaj na postojeći promet na prometnicama kojima se pristupa lokaciji.
3.13. Utjecaj na nastajanje otpada

Do onečišćenja/opterećenja okoliša uslijed neprimjerenog postupanja s otpadom prilikom gradnje
može doći zbog neodgovarajućeg gospodarenja građevinskim, neopasnim proizvodnim i/ili opasnim
otpadom, odnosno ukoliko se isti nepropisno odlaže i privremeno skladišti na okolne površine.
Tijekom radova na izgradnji nastajat će različite vrste opasnog i neopasnog otpada, koje se prema
Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) mogu svrstati unutar slijedećih podgrupa otpada:
 13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja,
 13 07 otpad od tekućih goriva
 13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način
 15 01 ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz komunalnog otpada)
 17 01 beton, cigle, crijep/pločice i keramika,
 17 02 drvo, staklo i plastika
 17 04 metali (uključujući njihove legure),
 17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od
jaružanja,
 20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01)
 20 03 ostali komunalni otpad.
Da bi se spriječili negativni utjecaji na okoliš otpada koji nastaje pri izgradnji, ali i negativni utjecaji
povezani s gospodarenjem otpadom, sve vrste otpada odvojeno će se prikupljati i predavati
ovlaštenoj pravnoj osobi sukladno propisima za područje gospodarenja otpadom.
Tijekom korištenja SE KATUNI neće nastajati nikakav otpad. Eventualne, manje količine otpada mogu
nastajati jedino uslijed održavanja. Održavanje tehničkih dijelova provodit će se u skladu s uputama
proizvođača opreme, a eventualni otpad odvojeno će se prikupljati i predavati ovlaštenoj pravnoj
osobi sukladno propisima za područje gospodarenja otpadom.
U smislu zbrinjavanja FN modula iste je potrebno pravilno odlagati na kraju njihovog životnog vijeka
iz razloga što njihovo neodgovarajuće zbrinjavanje može uzrokovati onečišćenja teškim metalima
(olovo i kadmij), gubitka konvencionalnih resursa (aluminij, staklo i silicij) i do gubitka rijetkih i
dragocjenih metala (srebra, indija, galija i germanija). U slučaju uklanjanja zahvata s lokacije FN
module moguće je zbrinuti, bez obzira na uporabljenu tehnologiju. Većina dijelova modula može se
reciklirati, uključujući staklo, poluvodičke materijale, obojene i obojene metale.
87
županija
3.14. Utjecaj na klimu i klimatske promjene te klimatskih promjena na zahvat

3.14.1 Utjecaj zahvata na klimu i klimatske promjene
Tijekom gradnje, indirektni i direktni izvori stakleničkih plinova na lokaciji bit će povezani s
prisustvom teške mehanizacije i prometa transportnih vozila, prilikom čega će dolaziti do emisije CO₂
uslijed sagorijevanja fosilnih goriva. U kontekstu predmetnog zahvata takve emisije neće imati
značajan utjecaj na klimatske promjene.
Tijekom rada sunčane elektrane neće biti emisija stakleničkih plinova u zrak pa se tako ne očekuju ni
utjecaji zahvata na klimu i klimatske promjene.
Za 1 kWh električne energije proizvedene u elektranama na fosilna goriva, uzima se prosječna

vrijednost emitiranja CO2 eq (ekvivalent CO2 emisije) u količini od 485 grama. To znači da će se
godišnjom proizvodnjom SE Katuni, koja se procjenjuje na 68 GWh (68.000.000 kWh), „uštedjeti na
ispuštanju“ 32.980 tona CO2 godišnje čime se izravno utječe na ublažavanje klimatskih promjena.
Tako zvani 'ugljični otisak' sunčane elektrane (g CO2-eq/kWp) računa se na temelju cjeloživotnog
vijeka trajanja elektroenergetskog postrojenja te uzima u obzir energiju potrebnu za proizvodnju
fotonaponskih modula, fazu rada postrojenja te fazu oporabe materijala na kraju životnog vijeka.
Procjena ugljičnog otiska sunčanih elektrana za Hrvatsku (s obzirom na prosječnu godišnju insolaciju)
iznosi 54 g CO2-eq/kWh, a njihovo instaliranje doprinosi smanjivanju ukupnog ugljičnog otiska države
koji, prema dostupnim podacima iznosi 345 g CO2-eq/kWh (Wild-Scholten, Cassagne, Huld, Solar
resources and carbon footprint of photovoltaic power in different regions in Europe, 2014).
3.14.2 Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Za procjenu mogućih utjecaja klimatskih promjena na zahvat korišteni su podaci klimatskog
modeliranja prema dokumentu ''Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC
VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km''. Namjera dodatka je bila
prikazati osnovne rezultate klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit koji za razliku od
početnog dokumenta u kojem su detaljno prikazani rezultati modeliranja modelom RegCM na
prostornoj rezoluciji 50 km, prikazuje osnovni rezultat modeliranja istim modelom ali na prostornoj
rezoluciji 12,5 km. Analiza se temelji na primjeni scenarija RCP4.5 te na referentnom klimatskom
razdoblju od 1971. do 2000. godine (P0). Promjena klimatskih varijabli u budućoj klimi u odnosu na
referentnu klimu prikazana je kroz dva buduća razdoblja, od 2011. do 2040. (P1) i od 2041. do 2070.
godine (P2). Prema spomenutom modelu mogu se očekivati sljedeće promjene u klimatskim
varijablama (Tablica 11).
Tablica 11. Promjene klimatskih varijabli u budućoj klimi
Klimatske varijable / Buduće klimatsko P1 (2011.-2040.) P2 (2041.-2070.)

razdoblje
Srednja godišnja temperatura zraka (°C) 1,2 – 1,4°C 1,9-2°C
Srednja godišnja ukupna količina oborine (%) -5 – 5 % 5 – 10 %
Analiza utjecaja klime i klimatskih promjena rađena je prema smjernicama koje su dane u dokumentu
namijenjenom voditeljima projekata Neformalni dokument Smjernice za voditelje projekata: Kako
povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene koji je izdala Glavna uprava za klimatske
promjene Europske Komisije. Procjena ranjivosti projekta u odnosu na klimatske promjene važan je
korak u procesu utvrđivanja odgovarajućih mjera prilagodbe.
88
županija
U postupak analize ranjivosti uključena je analiza osjetljivosti i procjena sadašnje i buduće izloženosti
kao i njihova kombinacija u analizi ranjivosti, te se promatra utvrđivanje osjetljivosti projekta na
klimatske promjene kroz klimatske varijable i opasnosti vezane za klimatske promjene.
Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene
Osjetljivost različitih projektnih opcija na ključne klimatske varijable i opasnosti procjenjuje se s
gledišta četiri ključne teme: imovina i procesi na lokaciji, ulazi ili inputi (sunčeva energija), izlazi ili
outputi (električna energija) te prometna povezanost.
Određivanje osjetljivosti vrši se raščlambom na razine osjetljivosti:

Visoka osjetljivost 2
Srednja osjetljivost 1
Zanemariva osjetljivost 0
89
županija
Tablica 12. Osjetljivost zahvata na ključne klimatske varijable i opasnosti vezane za klimatske uvjete
Izgradnje i korištenje sunčane elektrane
Ključne klimatske varijable i opasnosti vezane za klimatske uvjete
Imovina i procesi
Izlazne „tvari“
Ulazne „tvari“
Transportne
poveznice
in situ
- Primarni klimatski faktori
1. Prosječna godišnja / sezonska / mjesečna temperatura (zraka)
2. Ekstremne temperature (zraka) (učestalost i intenzitet)
3. Prosječna godišnja / sezonska / mjesečna količina padalina
4. Ekstremna količina padalina (učestalost i intenzitet)
5. Prosječna brzina vjetra
6. Maksimalna brzina vjetra
7. Vlaga
8. Sunčevo zračenje
- Sekundarni efekti / opasnosti
1. Porast razine mora (uz lokalne pomake tla)
2. Dostupnost vode
3. Oluje (trase i intenzitet) uključujući olujne uspore
4. Poplava
5. Erozija tla
6. Salinitet tla
7. Šumski požari
8. Kvaliteta zraka
Procjena izloženosti zahvata u odnosu na osnovicu/promatrane klimatske uvjete te buduće

klimatske uvjete
Ocjene izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama:
Visoka izloženost 2
Umjerena izloženost 1
Lokacija zahvata nije izložena 0
90
županija
Tablica 13. Analiza izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama
Izloženost (postojeće stanje) Ocjena Izloženost (buduće stanje) Ocjena

(Modul 2a) (Modul 2b)
Ekstremne Lokacija zahvata nalazi se na
temperature Godišnji hod temperature zraka području gdje se očekuje povećanje
(zraka) karakterizira maksimum u ekstremnih temperatura i broja
(učestalost i srpnju i minimum u siječnju. vrućih dana. U oba projicirana
intenzitet) Temperature najhladnijeg razdoblja (P1 i P2) očekuje se
mjeseca nisu niže od - 3 °C te porast temperature u svim
najmanje jedan mjesec ima sezonama za 1.1-1.4, odnosno 1.5.-
srednju temperaturu višu od 10 2.2°C.
°C.
Oluje (trase i Olujno nevrijeme se javlja Klimatske projekcije evidentiraju
intenzitet) povremeno iako se ne radi o nastavak trenda jačanja vjetra u
uključujući olujne olujama razornih razmjera. ljeto i jesen te porast srednje
uspore brzine vjetra na 10 m. Kao i
povećanje broja vrućih dana.
Veće promjene u temperaturnim
skokovima i razlikama mogu
dovesti do pojava povećane
učestalosti olujnog nevremena.
Šumski požari Postoji mogućnost šumskih Očekuje se povećana učestalost
požara tijekom sušnih mjeseci, požara uslijed češćih i/ili dužih
no širenje će biti osigurana sušnih razdoblja združenih s
mogućnost intervencije povišenim temperaturama zraka
primjenom svih važećih propisa (posebno ljeti).
za zaštitu od požara.
Analiza ranjivosti zahvata

Ranjivost projekta ocjenjuje se prema sljedećem izrazu:
V=SxE
pri čemu je V ranjivost, S stupanj osjetljivosti imovine, a E izloženost osnovnim klimatskim
uvjetima/sekundarnim efektima. Procjena se temelji na pretpostavci da je sposobnost prilagodbe
projekta konstantna i jednaka u svim zemljopisnim područjima.
Iz navedenih podataka može se izvesti procjena ranjivosti postrojenja s obzirom na klimatske
promjene, kroz matricu kategorizacije ranjivosti za sve klimatske varijable ili opasnosti koje mogu
utjecati na zahvat.
Tablica 14. Matrica kategorizacije ranjivosti zahvata
IZLOŽENOST
ne postoji srednja visoka
OSJETLJIVOST
ne postoji
srednja 1,2,3
visoka
1- Ekstremne temperature (zraka) (učestalost i intenzitet)
2 - Oluje (trase i intenzitet) uključujući olujne uspore
3 - Šumski požari
91
županija
Zaključak
Kako je vidljivo iz Tablica 14 osjetljivost zahvata utvrđena je za tri klimatske varijable te je umjerena
ranjivost zahvata utvrđena također za sve tri klimatske varijable (ekstremne temperature zraka,
oluje, šumski požari).
Mogući utjecaji na zahvat vezani su uz mogućnost kratkotrajnih olujnih nevremena a povezano uz
ubrzani trend porasta srednje brzine vjetra i temperaturnih skokova što može utjecati na učestaliju
pojavu oluja. Također, moguća je pojava šumskih požara te je projicirana povećana učestalost požara
uslijed češćih i/ili dužih sušnih razdoblja združenih s povišenim temperaturama zraka.
Budući da se sukladno smjernicama procjena rizika provodi za projekt u odnosu na one klimatske
varijable ili opasnosti za koje je ranjivost ocijenjena „visokom“, a koja za predmetni zahvat nije
utvrđena, nije je potrebno provoditi.
S obzirom na navedeno procijenjeno je da nije potrebno provoditi dodatne mjere smanjenja utjecaja
tj. prilagodbe predmetnog zahvata na klimatske promjene.
3.15. UTJECAJ U SLUČAJU NEKONTROLIRANIH DOGAĐAJA

Do nekontroliranih događaja može doći u slučaju izlijevanja goriva ili motornih ulja prilikom tehničkih
pogrešaka uslijed manipulacije građevnim vozilima i strojevima. Područje utjecaja je kod takvih
situacija lokalnog karaktera i moguće je uobičajenim mjerama zaštite spriječiti onečišćenje okoliša. Za
slučaj akcidenata većih razmjera zbog pojave požara, projektom će biti osigurana mogućnost
intervencije primjenom svih važećih propisa za zaštitu od požara.
Svi metalni dijelova u okviru sunčane elektrane bit će galvanski vezani i uzemljeni.
Na postrojenju će biti projektiran cjeloviti sustav zaštite od udara munja i pojave požara, koji će
aktivnim i pasivnim mjerama osigurati da posljedice tih pojava budu što manje i što lakše savladive.
Opasnost širenja požara smanjit će se odabirom odgovarajućih materijala s potrebnim certifikatima,
u skladu s normama, pravilima i propisima.
Planirani raspored fotonaponskih modula i ostale nužne elektroenergetske opreme osiguravat će
potrebne interventne površine kao i nesmetan pristup svim dijelovima na lokaciji zahvata.
Tijekom korištenja primjenjivat će se mjere održavanja elektropostrojenja (redovno, periodički,
izvanredno), kao i sigurnosne mjere i mjere zaštite od požara čime se pospješuje proizvodnja i
produljuje životni vijek elektrane.
3.16. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

Uzimajući u obzir tehnologiju, odnosno značajke predmetnog zahvata i udaljenosti od državne
granice (najbliža državna granica je na udaljenosti od cca 14 km sa Bosnom i Hercegovinom), neće biti
prekograničnih utjecaja.
3.17. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA

Životni vijek proizvodnih komponenti sunčane elektrane, koja predstavlja zamjenjivu opremu, ovisi o
konačnom odabiru fotonaponskih modula, odnosno, o godišnjoj stopi degradacije solarnog panela.
Prosječna degradacija tržišno dostupnih panela se procjenjuje na 8% tijekom razdoblja od 30 godina.
Da bi se tijekom radnog vijeka objekta osigurala sigurnost i funkcionalnost vršit će se opća kontrola
stanja montažne konstrukcije i fotonaponskih modula u obliku pregleda u vremenskim razmacima
koji ovise o vrsti konstrukcije. Pregledi mogu biti redovni, glavni, izvanredni ili dopunski. Redovni
pregledi, najmanje jednom godišnje, organiziraju se radi utvrđivanja stanja konstrukcije u cjelini i
otklanjanja nedostataka.
Mjere održavanja postrojenja obavljat će se u skladu s uputama proizvođača opreme. Mjere
održavanja su redovno servisiranje svih tehničkih dijelova pogona.
92
županija
U slučaju obustave rada konstrukcijski elementi i proizvodne komponente sunčane elektrane uklonit
će se, a svaku pojedinu vrstu otpada nastalu prilikom uklanjanja odvojeno će se sakupiti i skladištiti te
predati osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada uz propisanu prateću dokumentaciju.
Nakon uklanjanja građevina izvršit će se sanacija i obnova terena.
Po prestanku korištenja sunčane elektrane ne očekuju se negativni utjecaji na prethodno obrađene
sastavnice okoliša.
3.18. OBILJEŽJA UTJECAJA

Glavna obilježja prethodno analiziranih utjecaja sažeta su u donjoj tablici.
Tablica 15. Sažeta glavna obilježja prethodno analiziranih utjecaja na sastavnice okoliša
SASTAVNICE Magnituda promjene Značaj utjecaja
Osjetljivost
OKOLIŠA I
receptora Izgradnja Korištenje Izgradnja Korištenje
OKOLIŠNE TEME
Kvaliteta zraka  ① D KT
Utjecaj zahvata na
 ① D KT ② I DT
klimu
Vode i stanje vodnih
 ② D KT
tijela
Georaznolikost – tlo
i način korištenja  ① D KT  ① D DT
zemljišta
Bioraznolikost  ① D KT  ① D DT
Ekološka mreža
Zaštićena područja  ① D KT  ① D DT
Krajobraz
Kulturna baština  ① D KT  ① D DT
Stanovništvo i
 ① D KT
zdravlje ljudi
Šumarstvo i lovstvo  ① D KT  ① D DT
Promet  ① D KT
Buka  ① D KT
Otpad  ① D KT  ① D DT
93
županija
3.19. MOGUĆI KUMULATIVNI UTJECAJI

Postojeći zahvat na lokaciji predmetnog zahvata
Na lokaciji zahvata izgrađena je i 2017. godine puštena u pogon vjetroelektrana VE KATUNI. Na
lokaciji planirane sunčane elektrane su u pogonu četiri vjetroagregata dok se jedan nalazi južno uz
rub predmetne lokacije.
Postojeći i planirani zahvati na širem području oko zahvata (unutar područja od 10 km)
Vjetroelektrane
Postojeće
 (VE) Lukovac (16 vjetroagregata) u Općini Cista Provo, na udaljenosti od cca 5,3 km sjeverno
od predmetnog zahvata, izgrađena 2017. godine. Za vjetroelektranu je Ministarstvo zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo Rješenje (KLASA: UP/I 351-03/10-02/7;
URBROJ: 531-14-1-08-10-13, od 25. listopada 2010.) o prihvatljivosti zahvata za okoliš uz
primjenu Rješenjem propisanih mjera zaštite okoliša te uz program praćenja stanja okoliša.
 VE Kostanje (Kom-Orjak-Greda) - u pogonu od 2019. godine; Za vjetroelektranu je
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo Rješenje (KLASA: UP/I
351-03/08-02/15; URBROJ: 531-14-1-08-10-6, od 11. listopada 2010.) o prihvatljivosti zahvata
za okoliš uz primjenu Rješenjem propisanih mjera zaštite okoliša te uz program praćenja
stanja okoliša.
Planirane lokacije za vjetroelektrane
 VE Brda umovi na području Općine Šestanovac, Grada Trilja i Grada Omiša
 VE Kamenjak na području Općine Lovreć i Općine Lokvičići
 VE Marasovo brdo na području Općine Lovreć i Općine Proložac
Sunčane elektrane - planirane
 SE ŠESTANOVAC snage do 9,99 MW u administrativnom obuhvatu Općine Šestanovac,
Splitsko-dalmatinska županija (istočno od lokacije predmetnog zahvata na udaljenosti od cca
3,5 km). Za namjeravani zahvat – izgradnju sunčane elektrane ŠESTANOVAC proveden je
postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš te je Ministarstvo zaštite okoliša i
energetike izdalo Rješenje (KLASA: UP/I-351-03/19-09/235; URBROJ: 517-03-1-2-19-7 od 21.
listopada 2019. godine) da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti
glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.
 SE ŠESTANOVAC 2 snage do 12 MW u administrativnom obuhvatu Općine Šestanovac,
Splitsko-dalmatinska županija (istočno od lokacije predmetnog zahvata na udaljenosti od cca
3,5 km). U vrijeme izrade predmetnog Elaborata pokrenut je postupak o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš (Informacija o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na
okoliš (KLASA: UP/I 351-03/20-09/194, URBROJ: 517-03-1-2-20-2, od 29. lipnja 2020. godine).
U nastavku se nalaze prikazi smještaja navedenih postojećih i planiranih vjetroelektrana i sunčanih
elektrana u odnosu na planirani zahvat (Slika 35) te prikaz istih u odnosu na područja ekološke mreže
(Slika 36) u svrhu procjene kumulativnog utjecaja.
94
LEGENDA:
granica Općine Šestanovac
obuhvat predmetnog zahvata
Općina Šestanovac
postojeća VE Katuni
POP
POVS
Planirano:
VE Brda – Umovi
VE Kamenjak
VE Marasovo brdo
SE ŠESTANOVAC 2
FNE Šestanovac
FNE Konačnik
SE ŠESTANOVAC Postojeće:
VE Lukovac
VE Kostanje
Slika 35. Prikaz postojećih i planiranih vjetroelektrana i sunčanih elektrana u svrhu procjene kumulativnih utjecaja
95
LEGENDA:
granica Općine Šestanovac
obuhvat predmetnog zahvata
postojeća VE Katuni
POP
POVS
Planirano:
VE Brda – Umovi
VE Kamenjak
VE Marasovo brdo
SE ŠESTANOVAC 2
FNE Šestanovac
FNE Konačnik
SE ŠESTANOVAC
Postojeće:
VE Lukovac
VE Kostanje
Slika 36. Prikaz postojećih i planiranih vjetroelektrana i sunčanih elektrana u odnosu na područja ekološke mreže
96
županija
Za navedene izvedene i planirane zahvate, kako na samoj lokaciji zahvata, tako i na širem području tj.
području Općine Šestanovac karakteristični su različiti utjecaji na okoliš. Vjetroelektrane tijekom rada
mogu imati značajan utjecaj na različite skupine s aspekta biološke raznolikosti, prvenstveno na
populacije ptica (osobito grabljivica) i šišmiša. Također, prilikom izgradnje vjetroelektrane gubi se dio
staništa tj. površina pod postojećom vegetacijom (izgradnjom platoa za vjetroagregate, prilaznih
puteva i manipulativnih površina).
Posljedica izgradnje sunčanih elektrana prvenstveno je gubitak dijela staništa tj. površina pod
postojećom vegetacijom. Također, prilikom rada, sunčane elektrane na više načina utječu na lokalne
mikroklimatske uvjete (npr. niže temperature ispod panela u periodu od proljeća do jeseni, manje
vlage ispod panela što upućuje na manje transpiracije (evaporacije vode iz biljaka) zbog smanjene
fotosinteze). Ti mikroklimatski učinci mogu se pripisati smanjenju sunčevog zračenja koje doseže
površinu zemlje (zasjenjenosti), izolacijskom učinku ploča koji smanjuje gubitak topline s površine
zemlje i utjecaju ploča na brzinu i turbulenciju vjetra, čime se mijenja prijenos topline i vodene pare.
Posljedično zbog promjene mikroklimatskih uvjeta na lokaciji dolazi do promjene stanišnih uvjeta a
time i prisutnog stanišnog tipa.
Tijekom rada sunčane elektrane postoji mogućnost rizika od kolizije nekih vrsta ptica s
fotonaponskim modulima. Utjecaj moguće kolizije zbog pojave „efekta jezera“ tj. mogućnosti da ptice
zbog polarizacije svjetlosti na površini solarnih panela površinu percipiraju kao vodenu površinu
procjenjuje se kao slabo vjerojatan. Takav utjecaj može se izbjeći korištenjem fotonaponskih modula
s antirefleksijskim slojem te osiguravanjem dovoljnog razmaka između fotonaponskih modula.
Od navedenih postojećih i planiranih zahvata jedino postojeća VE Kostanje nalazi se unutar područja
ekološke mreže POP HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora i POVS HR2001352 Mosor, stoga se
procjenjuje da SE Katuni neće značajno kumulativno doprinijeti utjecajima na ekološku mrežu.
Izgradnja sunčane elektrane Katuni imat će kumulativan utjecaj na gubitak dijela staništa tijekom
izgradnje te tijekom rada zajedno sa sunčanima elektranama SE Šestanovac i SE Šestanovac 2
planiranim na udaljenosti od cca 3,5 km istočno. Budući da je na lokaciji planirane SE već došlo do
degradacije staništa uslijed vjetroagregata VE Katuni procjenjuje se da doprinos gubitka staništa neće
biti značajan. Također, prisutni stanišni tipovi široko rasprostranjeni na širem području u okolici
zahvata, stoga se ne očekuje značajan utjecaj gubitka ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.
Valja spomenuti i mogućnost kumulativnog utjecaja sa planiranim vjetroelektranama na području
županije zbog mogućnosti planiranja izgradnje sunčanih elektrana na istom prostoru sukladno
odredbama PPSDŽ.
Navedeni planirani zahvati na širem području oko zahvata nisu planirani na području zaštićene
kulturno-povijesne baštine, osim u slučaju predviđene lokacije za vjetroelektrane snage veće od
20MW Kamenjak koja se proteže kroz Općine Lovreć i Lokvičići. Unutar navedenog područja nalazi se
zaštićeno kulturno dobro Arheološko nalazište Nikolića gradina. Područja za gradnju vjetroelektrana
(i drugih obnovljivih izvora energije) potrebno je formirati u suradnji sa nadležnom konzervatorskim
odjelom, kao što je i prije početka gradnje vjetroelektrana potrebno provesti istraživanja
(Konzervatorsko-krajobrazne podloge) s detaljnim dokumentiranjem i valorizacijom lokaliteta i
neposrednog okružja u cilju utvrđivanja njegove vrijednosti, sadržaja, stanja i obuhvata te
propisivanja smjernica zaštite cjelokupnog područja.
Procjenjuje se da planirani zahvat neće imati značajan kumulativan utjecaj sa ostalim planiranim
zahvatima na području Općine Šestanovac.
97
županija
4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
Analiza utjecaja i opterećenja na sastavnice okoliša koji će nastati izgradnjom i korištenjem sunčane
elektrane Katuni snage do 35 MW na lokaciji zahvata pokazala je kako će negativni utjecaji uz
pridržavanje zakonskih obveza nositelja zahvata i predloženih mjera biti prihvatljivi.
Tijekom korištenja sunčane elektrane Katuni obvezno je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno
zakonskim propisima iz područja zaštite okoliša (sastavnica i opterećenja okoliša), zaštite od požara i
zaštite na radu, zaštite zdravlja i sigurnosti sukladno prethodno dobivenim rješenjima, suglasnostima
i dozvolama, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji u skladu s prostorno-planskom
dokumentacijom te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse.
Predlažu se mjere zaštite:
Mjere zaštite bioraznolikosti, tla, šuma i šumarstva te lovstva:
 Provoditi uklanjanje suvišne vegetacije mehaničkim metodama, te ne koristiti herbicide.
 Pri održavanju površina elektrane potrebno je uklanjati invazivne biljne vrste ukoliko se iste
zamijete na području elektrane.
 Radove uklanjanja prirodnog vegetacijskog pokrova izvoditi u razdoblju od 1. listopada do 1.
ožujka, kako bi se umanjio ili izbjegao negativan utjecaji na ptice u vrijeme gniježđenja.
 Fotonaponski moduli (paneli) moraju imati anti-refleksni sloj, koji smanjuje odraz svjetla u
prostor.
 Osigurati povezanost ograđenog prostora i staništa za male životinje izdizanjem ograde iznad
terena na način da se ostavi 15 cm između ograde i tla.
 Prije početka radova uspostaviti suradnju sa nadležnom Šumarijom i lovoovlaštenikom.
 Tijekom pripreme i građenja ne sjeći postojeću drvenastu vegetaciju koja se nalazi izvan
lokacija za smještaj osnovnih elemenata sunčane elektrane ili internih prolaza koji će se
koristiti za potrebe izgradnje, održavanja i servisiranja opreme sunčane elektrane.
 Nakon prosijecanja zaposjednute površine izvesti posječenu drvnu masu te uspostaviti i
provoditi šumski red, zaštitu od požara i zaštitu od šumskih štetnika.
 Nakon izgradnje provesti sanaciju površina koje su korištene za potrebe izgradnje, a koje ne
obuhvaćaju servisne površine i protupožarne prosjeke terena, na način da po završetku
izgradnje budu najsličnije prvobitnom stanju tj. stanju kakvo je bilo prije početka radova.
Sanaciju provesti šumskotehničkim mjerama i koristeći autohtone vrste šumskog drveća.
 Prilikom izvođenja zemljanih radova (npr. kod temeljenja montažne konstrukcije, kopanja
rovova za polaganje podzemnih kabela) površinski sloj tla bolje kvalitete posebno deponirati,
zaštititi od onečišćenja i po završetku radova upotrijebiti u svrhu krajobraznog uređenja
devastiranih površina.
Mjere zaštite kulturno – povijesne baštine

 Prilikom formiranja područja za gradnju sunčane elektrane nadležnom konzervatorskom odjelu
dostaviti planove postavljanja mjernih stupova te korištenja i probijanja pristupnih puteva.
 Neposredno prije i tijekom pripremnih radova provoditi arheološki i konzervatorski nadzor
sukladno izdanim Posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra i primjenjivoj zakonskoj
regulativi.
 Građevinske radove provoditi uz stalan arheološki nadzor sukladno izdanim Posebnim uvjetima
zaštite kulturnog dobra i primjenjivoj zakonskoj regulativi.
 U najvećoj mogućoj mjeri sačuvati suhozidne konstrukcije na lokaciji.
98
županija
5. ZAKLJUČAK
Predmet elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je izgradnja
sunčane elektrane (SE) Katuni, snage do 35 MW na dijelu katastarskih čestica k.č. 7429, k.č. 7405 i
k.č. 7312/1 sve k.o. Katuni, na području Općine Šestanovac, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
U predmetnom Elaboratu analizirano je stanje okoliša i sagledani su mogući utjecaji koje bi izgradnja i
korištenje sunčane elektrane Katuni mogli imati na sastavnice okoliša. Sunčane elektrane
predstavljaju postrojenja za proizvodnju električne energije s minimalnim utjecajem na okoliš. Nema
procesa izgaranja, emisije štetnih tvari, utjecaja na kvalitetu zraka ili vode, degradacije tla, zagađenja
bukom, a nakon završetka životnog vijeka i demontaže postrojenja ne ostaje nikakav otpad kojeg
treba trajno pohraniti i koji dugoročno štetno opterećuje okoliš.
Također analizirani su mogući kumulativni utjecaji izvedenih i planiranih zahvata, kako na samoj
lokaciji zahvata, tako i na širem području oko zahvata (unutar područja od 10 km), te je ustanovljeno
da kumulativni utjecaji na sastavnice okoliša neće biti značajni.
Analiza utjecaja i opterećenja na sastavnice okoliša izgradnje sunčane elektrane (SE) Katuni pokazala
je kako će negativni utjecaji uz pridržavanje predloženih mjera i zakonskih obveza biti minimalni ili
zanemarivi.
99
županija
6. PRIMJENJENI PROPISI I DOKUMENTACIJA
6.1. PROPISI
Općenito
 Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18)
 Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17)
Uređenje prostora
 Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19)
 Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19)
Vode
 Zakon o vodama (NN 66/19)
 Uredba o standardu kakvoće voda (NN 96/19)
 Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16)
Buka
 Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16 i 114/18)
 Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04)
Biološka i krajobrazna raznolikost
 Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19)
 Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima
ekološke mreže (NN 80/19)
 Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima
(NN 88/14)
Gospodarske djelatnosti
 Zakon o lovstvu (NN 99/18 i 32/19)
 Zakon o šumama (NN 68/18 i 115/18)
Kulturno-povijesna baština
 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11,
25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18 i 32/20)
 Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske
(NN 89/11, 130/13)
Otpad
 Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19)
 Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)
Zrak
 Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19)
100
županija
 Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u

Republici Hrvatsko (NN 5/17)
 Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN
87/17)
 Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 77/20)
 Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12,
97/13)
 Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 72/20)
Klima
 Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19)
 Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040.
godine s pogledom na 2070. godinu (NN 46/20)
6.2. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA

 Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske
županije", broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o
ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o
ispravcima grešaka))
 Prostorni plan uređenja Općine Šestanovac ("Službeni glasnik Općine Šestanovac", broj 1/08,
6.3. STRUČNI I ZNANSTVENI RADOVI

 Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica
Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
 Jelić, D.; Kuljerić, M.; Koren, T.; Treer, D.; Šalamon, D.; Lončar, M.; Lešić, M. P.; Hutinec,
B. J.; Bogdanović, T.; Mekinić, S. & Jelić, K. (2015), Crvena knjiga vodozemaca i gmazova
Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatsko
herpetološko društvo - Hyla, Zagreb, Hrvatska.
 Šašić, M.; Mihoci, I. & Kučinić, (2015), Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske, Ministarstvo
zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatskiprirodoslovni muzej,
Zagreb, Hrvatska.
 Ozimec, R.; Bedek, J.; Gottstein, S.; Jalžić, B.; Slapnik, R.; Štamol, V.; Bilandžija, H.;
Dražina, T.; Kletečki, E.; Komerički, A.; Lukić, M. & Pavlek, M. (2009), Crvena knjiga
špiljske faune Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, Hrvatska.
 Antolović, J.; Flajšman, E.; Frković, A.; Grgurev, M.; Grubešić, M.; Hamidović, D.; Holcer,
D.; Pavlinić, I.; Tvrtković, N. & Vuković (2006), Crvena knjiga sisavaca Hrvatske,
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
 Lajtner, J.; Štamol, V. & Slapnik, R. (2013),'Crveni popis slatkovodnih i kopnenih puževa
Hrvatske, Technical report, Državni zavod za zaštitu prirode
 Nikolić T., Mitić B., Boršić I. (2014): Flora hrvatske: invazivne biljke. Alfa d.d., Zagreb
 MZOIE (2020): Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (IV. nadopunjena
verzija), Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Dostupno na:
http://www.dzzp.hr/stanista/nacionalna-klasifikacija-stanista-rh/nacionalna-klasifikacija-
stanista-rh-740.html
 HAOP (2016): Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM).
Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb
101
županija
 Strateški razvojni program Općine Šestanovac za razdoblje 2015. - 2020. godine

 Strateška procjena utjecaja na okoliš Strateškog razvojnog programa Općine Šestanovac
za razdoblje 2015. - 2020. godine, Zeleni servis d.o.o., studeni, 2017.
 Bardi, A.; Papini, P.; Quaglino, E.; Biondi, E.; Topić, J.; Milović, M; Pandža, M.; Kaligarič,
M.; Oriolo, G.; Roland, V.; Batina, A.; Kirin, T. (2016): Karta prirodnih i poluprirodnih ne-
šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske. AGRISTUDIO s.r.l., TEMI
S.r.l., TIMESIS S.r.l., HAOP
 Europska komisija (2011.). Neformalni dokument, Smjernice za voditelje projekata: Kako
povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene.
 Europska komisija (2011.). Neformalni dokument, Smjernice za voditelje projekata: Kako
povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene.
 Sedmo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih
naroda o promjeni klime, 2018.
 Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta
Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom
na 2070. i Akcijskog plana (SAFU, 2017.)
6.4. INTERNETSKI IZVORI

 Agencija za zaštitu okoliša – baze podataka (http://www.azo.hr/Baze)
 Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“ (http://www.bioportal.hr/gis/)
 Državna geodetska uprava Republike Hrvatske (http://www.dgu.hr)
 Državni zavod za statistiku (https://www.dzs.hr/)
 Državni hidrometeorološki zavod (http://meteo.hr/)
 Interaktivna pedološka karta RH (http://pedologija.com.hr/)
 WMS servis geoportala šumarstva RH
 Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
(http://www.min-kulture.hr/ )
 Hrvatske vode
(http://voda.giscloud.com)
102
županija
7. PRILOZI
Prilog 1. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I 351-02/15-08/84, URBROJ:
517-03-1-2-20-13) kojim se tvrtki EKO INVEST d.o.o. izdaje suglasnost za obavljanje stručnih poslova
zaštite okoliša, od 8. svibnja 2020. godine
103
županija
104
županija
105
županija
106
županija
Prilog 2. Izvadak iz sudskog registra nositelja zahvata
107
županija
108
županija
Prilog 3. Rješenje (KLASA: UP/I 351-03/10-02/6, UR:BROJ: 531-14-1-07-10-13, od 21. listopada 2010.)
da je zahvat – vjetroelektrana Katuni prihvatljiv za okoliš uz primjenu Rješenjem propisanih mjera
zaštite okoliša te uz program praćenja stanja okoliša
109
županija
110
županija
111
županija
112
županija
113
županija
114
županija
115
županija
116
županija
117
županija
118
županija
119

27 10 2020 Elaborat SE Katuni PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

27 10 2020 Elaborat SE Katuni PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izgradnja sunčane elektrane SE KATUNI snage 35 MW na području Općine Šestanovac, Splitsko-dalmatinska

Elaborat zaštite okoliša

Izgradnja sunčane elektrane SE KATUNI snage 35 MW

Elaborat zaštite okoliša - Izgradnja sunčane elektrane SE KATUNI snage 35 MW na

Eko Invest d.o.o.

Dr.sc.Nenad Mikulić, Stanje vodnih tijela

Slika 1. Situacija – postojeće stanje

Unutar obuhvata planirane sunčane elektrane nalazi se dio vjetroagregata postojeće

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. OPIS POSTOJEĆEG STANJA

Slika 1. Situacija – postojeće stanje

1.2. OPIS OBILJEŽJA PLANIRANOG ZAHVATA

Od lokacije sunčane elektrane do susretnog postrojenja u trafostanici TS 110/30 kV Katuni planira se

1.2.1. Oprema sunčane elektrane

Fotonaponska elektrana sastoji se od fotonaponskih modula koji se postavljaju na nosivu

Slika 2. Principijelni prikaz sunčane elektrane

Na prethodnom nacrtu sadržane su sljedeće stavke:

Fotonaponski moduli se polažu na metalnu potkonstrukciju koja se sastoji od tipskih, industrijski

Slika 3. Montažni elementi specifični za montažu fotonaponskih modula

Slika 4. Tipični detalj montažne konstrukcije

Tehničke karakteristike LONGI LR4-72HPH, 455 W

Predviđeno je da se sunčana elektrana sastoji od 86.352 navedena fotonaponska modula u nizovima

Slika 5. Način montaže izmjenjivača na potkonstrukciju

Transformatorske stanice sunčane elektrane

Za potrebe SE Katuni planiraju se koristiti kontejnerske srednjenaponske transformatorske stanice

Slika 6. Presjek srednjenaponske transformatorske stanice

Ovim idejnim rješenjem predviđeno je korištenje šest transformatorskih stanica sa suhim

Izlazni kabeli iz izmjenjivača vežu se na osiguračke pruge u NN postrojenju trafostanice. NN

Uzemljenje, sustav zaštite od udara munje i sustav zaštite od požara

Slika 7. Situacija – novo stanje, M 1:15 000

Slika 8. Situacija – novo stanje na katastarskoj podlozi, M 1:5 000

1.3. VARIJANTNA RJEŠENJA

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Općina Cista Provo

Slika 9. Lokacija planiranog zahvata s obzirom na administrativne jedinice

Lokacija zahvata se nalazi u neposrednoj blizini općinskog središta Šestanovac, sjeverozapadno od

2.2. ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

2.2.1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske

- veličinu i smještaj površina odrediti sukladno analizi zona vizualnog utjecaja,

Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja sunčanih elektrana dozvoljava se izgradnja

Izvod iz grafičkog dijela:

Način priključenja i trasu priključnog dalekovoda/kabela treba uskladiti sa ovlaštenim operatorom

U III. sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-

Izvod iz grafičkog dijela:

2.3. OBILJEŽJA OKOLIŠA LOKACIJE I PODRUČJA UTJECAJA ZAHVATA

2.3.1. Klimatske značajke

Projekcije klimatskih promjena na području Republike Hrvatske dobivene su numeričkim

Varijabla Razdoblje P1 (2011.-2040.) Razdoblje P2 (2041.-2070.)

Projekcije klimatskih promjena na lokaciji zahvata analizirane su na temelju dokumenta ''Dodatak

Projekcije ukupne količine oborine na lokaciji zahvata

2.3.2. Geološke i hidrogeološke značajke

Slika 14. Geološki prikaz lokacije predmetnog zahvata

2.3.3. Tlo, zemljišni pokrov i način korištenja prostora

Smeđe na vapnencu, , Crnica vapnenačko dolomitna, Renzina, Lesivirano na vapnencu

Antropogena flišnih i krških sinklinalai koluvija, Rendzina na flišu (laporu)

Slika 15. Prikaz vrsta tala na lokaciji predmetnog zahvata

321 - Prirodni travnjaci

2.3.4. Stanje vodnih tijela

Umjereno stanje Umjereno odstupanje od RU

Vrlo loše stanje

Slika 17. Ekološko stanje vodnih tijela najbližih području zahvata

Slika 18. Kemijsko stanje vodnih tijela najbližih području zahvata