Komparativna studija – Osnove

vjerovanja #1

Uvod

Prvo i s čim želim da započnem ovo noćašnje obraćanje , tj. naše druženje jeste jedan jako
zanimljivi dio predavanja šejha Muhidina Halilovića koje govori o vrijednosti znanja , a koje bih
preporučio da svako od nas posluša i zapamti.

˝˝Traženje znanja je obaveza svakog muslimana˝ (Hadis)

Po pitanju vjerodostojnosti ovog hadisa učenjaci su se razišli. Međutim ovaj hadis nam dolazi sa
7 različitih puteva od 7 ashaba, svi su slabi i im aju prigovor. A od samog Enesa ibn Malika nam
dolazi sa 21 puta, tj. od njega prenose 21 Tabina ovaj hadis. Mnogi učenjaci su pored njegove
slabosti u osnovi ocijenili sa prihvaljivim tj. hasen, jer dolazi sa 7. Različitih puteva.

Kada bi ovaj hadis prihvatili ispostavlja se da musliman ne smije da bude neznalica. Nije poslanik
a.s. rekao, osim za određene stvari, da su obaveza svakom muslimanu.˝

Kao što možemo vidjeti iz navedenog, čovjek ne smije a da ne zna, tj. da nema makar osnovno
šerijatsko znanje, jer kako će čovjek da obožava Allaha, da obavlja namaz, da uči dover i zikrove,
da bude Allahu pokoran, ako ne zna?!

Vrijednost neke nauke se ogleda u onome o čemu ona govori , tj. šta je ˝predmet˝izučavanja te
naučne discipline. Tako da su islamski učenjaci i rekli da nema boljeg znanja nego li znanja o
akidi jer je preokupacija tog znanja Uzvišeni Allah , Koga ne dolikuje ni sa čim upoređivati.

Tako da ćemo kroz ova naša druženja upravo da govorimo o ovom najboljem znanju što čovjek
može steći.

Naravno, uglavnom ćemo se držati striktno onoga što su učenjaci rekli ili napisali, pošto sami
nemamo pravo bez znanja i dokaza da govorimo, a posebno ne o ovako bitnoj tematici, zajedno
sa svim izvorima. Dakle, ovo naše druženje će imati prirodu prenošenja akumuliranog znanja iz
date oblasti. Takođe bitno za napomenut jeste da ćemo govoriti samo o osnovama, kako i sam
naslov kaže, dvaju vjera, tj. islama i hrišćanstva, gdje ćemo kad-kad spomenuti i ateizam shodno
potrebi.

S tim rečenim , isto bih želio još jedan citat iz gore spomenutog predavanja da navedem, koji
zapravo ukazuje ne samo na važnost sticanja znanja već i na nagardu onog koji ga stiče.

˝Prenosi se od šejhul islama Ibn Tejjmije da je rekao: ˝Znanje, njegovo izučavanje i područavanje
drugog jeste bolje od džihada i ostalih stvari.˝

Isto tako vrijednost sticanja znanja se ogleda i u hadisu: ˝...Ko se uputi putem da na njemu traži
znanje, Allah će mu njime olakšati put do Dženneta. Kada god se ljudi sakupe u jednoj od
Allahovih kuća radi učenja Allahove Knjige i njenoga proučavanja, na njih se spusti smiraj i
prekrije ih milost, i okruže ih meleki, i Allah ih spomene onima koji su kod Njega.
Koga na tom putu spriječe njegova djela, neće mu biti od koristi njegovo porijeklo.“
(Bilježi Muslim, br. 6853)

A sami početak objave ajetima ˝Uči, uči u ime Gospodara koji stvara˝ (El-Alek 1. Ajet) ukazuje
na važnost sticanja znanja.

Kao što rekoh, imamo cijeli niz predavanja koji govori na datoj temi tako da ćemo se zadfovoljiti
rečenim, a preporučio bih svakom od nas, još jednom, da spomenuta predavanja odgledamo i
poslušamo.

Dalje, Allah kaže u svojoj Knjizi:

˝I reci:'Trudite se ! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ćete biti vraćeni
Onome koji zna nevidljiv i vidljiv svijet, pa će vas o onome što ste radili obavijestiti˝. (9.Et –
Tevbe 105. Ajet)

U tefsiru Ibn Kesira stoji: ˝Prenosi El-Imam Ahmed od Enesa, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: (519) "Nemojte se ~uditi nikome dok ne vidite kako }e zavr{iti. Zaista: ~ovjek radi du`e
vrijeme svog `ivota, ili jedan period svog `ivota dobro djelo; da umre na njemu - u{ao bi u
D`ennet; zatim pre|e na lo{e djelo. I zaista ~ovjek radi du`e vrijeme svoga `ivota ili jedan period
svog `ivota lo{a djela; da umre na tome - u{ao bi u Vatru; zatim prije|e na dobro djelo. Kada
Allah `eli Svome robu dobro, On ga iskoristi prije njegove smrti. Upitali su: 'O Allahov Poslani~e,
ako ga iskoristi?' Odgovorio je: 'Allah ga uputi da radi dobro djelo, zatim ga na tome usmrti.'"