Četvrtak, 11. 10.

2018

Semir Gutić

Biotehnički fakultet u Podgorici

• Svi tipovi ili načini zaštite bilja od nepovoljnih klimatskih uticaja mogu se definisati kao zaštićen prostor,
natkriven prozirnim materijalom. U takvim objektima moguće je manje ili više mijenjati vegetacione
čimbenike (temperaturu, svjetlo, vlagu vazduha i zemljišta, sastav vazduha i zemlje).
• Osnovna namjena zaštićenog prostora je privremena zaštita bilja od hladnoće i mraza, uzgoj rasada ili
uzgoj kulture tokom cijelog vegetacijskog perioda, od sjetve do berbe.
Značaj proizvodnje u zaštićenom prostoru

• Imamo uvijek svježe povrće na tržištu što u klimstski nepovoljnom dijelu godine
nadopunjuje pravilnu prehranu čovjeka.
• Imamo, uz ispravno rukovođenje i proizvodnju, povrće sa visoki kvalitetom, što
omogućuje stalno kontrolisanje i adaptiranje mikroklimata unutar objekta
• Profit ove proizvodnje, shodno pravilnom rukovođenju, može biti veliki.
Jer proizvođači povrća u zaštićenom prostoru izlaze prvi i poslednji na tržište,
tj. U odnosu na one koji proizvode na otvorenom, što odmah utiče na to da su i
cijene veće, a i duži je vremenski period za proizvodnju što dodatno
obezbjeđuje ekonomski dohodak.
• Odgovarajući izbor parcele je od ključne važnosti za gajenje povrća. U tu svrhu treba izabrati lakša, propusna i ocedna zemljišt (na kojima se ne zdržava voda) sa blagim
nagibom prema sunčanoj strain. Izbjegavati stjenovita mjesta, uvale ili ona zaklonjena šumom.

• Nepogodne su riječne doline u kojima se duže zadržava magla i jutarnja rosa. Na takvim mjestima ne preporučuje se gajenje povrća.

• Pri izboru mjesta za podizanje zaštićenih prostora jako je važno voditi računa i o udaljnosti od fabrika , magistrala, zaštiti od vjetra i pristupačnosti vode.

• U neposrednoj blizini treba svakako da budu izgrađeni objekti za kvalitetnu i sigurnu snadbjevenost električnom energijom, plinom, vodom i dobrom punom mrežom.

• Zaštita od vjetrva

•Voditi računa o nivou podzemnih voda

•Reljef

•Udaljenost tržišta. Brz transport i dostava robe na tržišnim mjestima može nadmojestiti druge nepravilnosti u proizvodnji ako su se desile.
• Izbor tipa plastenika/staklenika zavisi od mnogo uticaja.
•Konstrukcija sa ravnim konturama krova namijenje su za korišćenje
stakla idrugih nesavitljivih pokrivki, ali može da se koristi i folija.
Tipovi sa zaobljenim krovovima prekrivaju se isključivo sa folijama ili
savitljivim panelima. Visina staklenika/plastenika do nivoa krova
pravi se na osnovu visine gajenih biljaka, uzimajući u obzir i smještaj
potrebnih instalacija.
• Za pokrivanje se koristi plastična folija (P. PVC-polivinil-hloridna,
EVA) debljine 0,15-0,20 mm ili čvrsti material ploč. Sa obje čeone
strane tunela nalaze se vrata što olakšava rad i povretravanje.
• Često se na unutrašnji uzdužni dio nosača montira sistem za nalivanje.
Svi tuneli su pojedinačni objekti. Kada ih je više, postavljaju se po dužoj stranici, sa
stazama od oko 80cm, a između blokova staze su šire (2m) . da bi se spriječila
nekontrolisano ulaženje insekata u unutrašnjost plastenika poželjno je da se otvori
za provetravanje u potpunosti prekriju insekt mrežama. Pri tome treba voditi
računa da se izborom gustoće ove mreže ne naruši sastav prirodnog
provetravanja.
• Najjednostavniji zaštićeni prostor je niski tunel koji
pokriva površinu zemlje u obliku gredice. Nosiva
armatura je u obliku lukova, izvedena od različitih
materijala, na koju se postavlja plastična folija. S jedne
strane tunela folija se ukopa u zemlju dok se druga
učvršćuje opekama ili sličnim materijalom. Pomična
strana tunela omogućuje prozračivanje tunela i otvaranja
radi njege rasada.
•
Visoki tuneli razlikuju se od niskih samo po tome što
se u njima možemo slobodno kretati i obavljati razne
poslove. I ovdje je nosiva konstrukcija lučnog oblika, ali
znatno jača nego kod niskog tunela.
Pokriveni su folijom ili plastičnim pločama.
• Za provjetravanje tunela otvaraju se strane na kojima
folija nije ukopana u zemlju, obično s čeonih strana,
dok se bočne ukopaju.
• Staklenici i plastenici napredni su zaštićeni
prostori. Njihova veličina omogućuje nesmetano
kretanje i obavljanje poslova, a imaju i izveden
sistem grijanja. Površina krova je ravna. I u
stakleniku i u plasteniku moguće je uzgajati
različite kulture. One koje traže više temperature,
trošit će i više energije. Važno je dobro izabrati
kulture koje se uzgajaju u pojedinom dijelu godine
kako bi
• se smanjili troškovi grijanja.˝
• Plastenici mogu biti pojedinačni, sa jednom lađom
(jedinstvena površina) ili blok tipovi
• Blok tipovi plastenika nastaje spajanjem više
pojedinačnih plastenika
• Blok tip plastenika je različitog oblika i veličine, ali je
osnovna karakteristika ka polukružnom obliku krova ,
odnosno tkz. Gotskom obliku krova, većoj setvenoj
površini, uz mogućnost optimalnog povetravanja is a
što većom automatizacijom.
• Faktori koji značajno i direktno utiču na rast i razvoj biljaka , a samim tim i na
proizvodnju su sledeći:
a. Temperatura zemljišta i vazduha
b. Vlažnost zemljišta i vazduha
c. Osvjetljenje zaštićenog prostora
d. Kvalitet vazduha
e. Zemljišta – njegove fizičke, hemiske i biološke osobine
Temperatura i vlažnost zemljišta i vazduha
• Zemljište se zagrijeva sa toplom vodom ili vodenom parom. Viša temperature zemljišta
utiče na povećanje temperature prizemnog vazduha ( za 2 – 5 °C) što spriječava oštećenje
biljaka od mraza. Ovaj način zagrijevanja je posebno efikasan kada se koriste prirodni izvori
topple vode ili gasa, tople vode iz industriskih pogona, ili vode iz predhodno zagrijevanog
staklenika ili plastenika.

• Osim što imamo ovaj način zagrijavanja vazduha, neposredno iznad zemlje koja se zagrijava
imamo i zagrijavanje:
a. Sunčevm energijom – za niske objekte je ovo najčešći način zagrijavanja a dok za visoke objekte to
je dopunski način zagrijavanja objekta
b. Biotenički način zagrijavanja objekta zasniva se na radu aerobnih i anaerobnih bakterija koje
razlažu organsku materiju oslobađajući toplotu i gasove. Pri čemu treba da se void računa na
povjetravanje objekta zbog toksičnih gasova ako dođu u većim količinama. Ovaj način
zagrijavanja postižem kompostom.
c. Izvorima toplote poput peći ili centralog sistema grijanja.
d. U manjim objektima mogu pomoći i manje grijalice.
• Navodnavanje takođe je veoma važno. Njime regulišemo kako vlažnost vazduha i
zemljišta tako i temperature u ljetnjim danima smanjujemo.

• Navodnjava se takođe različitim oblicima. Može biti potpovršinski, površinski i

iznad biljke.

• Potpovršinsko navodnjavanje izvodi se pomožu mreže cijevi iz vodozahvata, kroz

uređaj za filtriranje a regulatorom pritiska i protoka i uređajem za
prihranjivanje.

• Potpovršinski i površinsko navodnjavanje kapajućim trakama koristi se u

zavisnosti od vrste koja se gaji.

• … Navodnjavanje biljaka (gornje navodnjavanje) je navodnjavanje mikrokišenjem

sa rasprskivačima i može biti:
1 . Mikro-magleno
2 . Mikro-mlazno
3 . Sa mirko rasprskivačima
Osvjetljenje zaštićenog prostora
• Osim temperature neophodno je i da rukovodimo i regulišemo sa
intezitetom svjetlosti u samom objektu, kao što smo spomenuli da
to neposredno utiče na rast i razvoj biljaka.
• Dobar plastični material kao pokrivač zaštićenog prostora treba da
propušta vidljivi dio spectra najmanje 80% , ultraljubičasti spektar
najmanje 20% i infracrveni najviše 10%.
• On mora da bude hidrofilan (zavisi od sirovine ili se dodatno folija
stabilizuje) a to znači da se poslije kvašenja na unutrašnjoj strain
kondenzovana voda – para sliva a ne kaplje.
• Pored toga material mora biti otporan prema kisjelinama, bazama,
ulju, niskim temperaturama , ultraljubičastim zracima
Kvalitet vazduha
• Kvalitet vazduha je isto od veoma velike važnosti, spomenuli
smo da radom mikroorganizama oslobađa se CO2, tako i u
slučaju ako koristimo plin, šporet na drva ili neki drugi vid
zagrijavanja prilikom čega se ispuštajju gasovi, moramo da
provjtravamo kako bi imali stalno svjež vazduh koji isto direktno
utiče na kvalitet proizvodnje. Povjetravanje se obavlja otvranjem
vrata , bočnim i krovnim otvorima (kod objekata koji posjeduju
ove otvore).
Zemljište
• Što se tiče zemljišta već smo neke stvari spomenuli, ovdje je još
bitno navesti da kvalitet zemljišta je jako bitan i on se nadopunjuje
(tj. njegova hranljivost) sa organskim i mineralnim đubrivima .

• Zanimljivo je i spomenuti da imamo i system proizvodnje bez

zemlje

• Gajenje biljaka bez zemljišta omogućuje veću , kvalitetniju i

kontrolisanu proizvodnju, smanjenu upotrebu pesticide, zaštitu
okoline i proizvodnju zdravog povrća. Danas razlikujemo
hidropon, aeropon i tehniku hranljivog filma