1.

Daytonski mirovni sporazum Anex IV Ustav BiH

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, parafiran 21.11.1995. u Dejtonu i
potpisan 14.12.1995. godine u Parizu, sadrži 11 aneksa. Aneks IV Sporazuma
predstavlja Ustav BiH, kao najviši pravni i politički akt jedne države.
2.Predsjedništvo (sastav, nadležnosti)
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka, jednog
Hrvata, od kojih se svaki bira neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se
bira direktno sa teritorije Republike Srpske. Mandat članova Predsjedništva je četiri
godine. Svaki član Predsjedništva, po službenoj dužnosti, vrši funkciju civilnog
zapovjednika oružanih snaga.
3.Parlamentarna skupština BiH (domovi, sastav, nadležnosti)
Parlamentarna skupština ima dva doma: Dom naroda i Predstavnički dom, koji se
sastaju u Sarajevu. Predstavnički dom se sastoji od 42 člana, od kojih se dvije trećine
biraju sa teritorije Federacije, a jedna trećina sa teritorije Parlamentarna skupština BiH je
nadležna za: Donošenje zakona potrebnih za provođenje odluka Predsjedništva BiH•
Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija BiH i za• međunarodne
obaveze BiH. Odobravanje budžeta za institucije BiH,• Odlučivanje o saglasnosti za
ratifikaciju ugovora,• Da bi bile usvojene, sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene
od oba doma.
4.Vijeće ministara (sastav i nadležnosti)
Predsjedništvo BiH imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Predsjedavajući će
imenovati ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po
potrebi. Predsjedavajući ministri zajedno sačinjavaju Vijeće ministara i odgovorni su za
provođenje politike i odluka BiH u oblastima iz ustavnih nadležnosti BiH. Vijeće ministara
podnosi ostavku ukoliko mu Parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje.
5.Ustav Federacije BiH – temeljna načela
Federacija BiH jedan je od dva entiteta od kojih se sastoji država BiH i ima svu vlast,
ovlaštenja i odgovornosti koje Ustavom BiH nisu izričito u nadležnosti institucija BiH.
Glavni grad Federacije je Sarajevo. Federacija BiH ima grb, zastavu, himnu i pečat, kao
i druge simbole, o kojima odlučuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Službeni
jezici Federacije BiH su bosanski i hrvatski jezik. Službeno pismo je latinica.
6.Parlament Federacije BiH, Vlada Federacije (domovi, sastav, nadležnosti)
Parlament Federacije sastoji se od dva doma: Predstavničkog doma i Doma naroda.
Mandat poslanika u Predstavničkom domu je četiri godine. Mandat delegata u Domu
naroda je četiri godine. Odluke Parlamena Federacije BiH zahtijevaju potvrdu oba doma
7.Vlada Federacije (sastav i nadležnosti)
Vlada Federacije BiH sastoji se od premijera koji je predsjednik vlade, zamjenika
premijera i ministara. Vlada Federacije BiH je ovlašćena donositi uredbe sa zakonskom
snagom u slučaju opasnosti po zemlju kada Parlament Federacije BiH nije u mogućnosti
to učiniti.
8.Sudske vlasti u Federaciji BiH
Sudsku funkciju u Federaciji BiH vrše sudovi Federacije BiH:
1. Ustavni sud
2. Vrhovni sud
Sudska vlast u Federaciji BiH je samostalna i nezavisna.Svi sudski postupci javni su,
ukoliko, za određene izuzetne situacije zakonom nije drugačije utvrđeno. Sve presude
javno se objavljuju. Ustanovljena je i sudska policija radi pomoći sudovima u Federaciji
BiH u: osiguranju informacija, osiguranju prisustva svjedoka, privođenju optuženih
osoba, održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda te izvršavanju sudskih naloga.

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10)

1.Društvena briga za zdravlje na nivou Federacije BiH

Društvena briga za zdravlje stanovništva ostvaruje se na nivou Federacije, kantona,
općine, odnosno poslodavca i pojedinca.
Društvenu brigu za zdravlje na nivou Federacije čine mjere kojima se stvaraju uvjeti za
provođenje zdravstvene zaštite radi očuvanja i unapređenja zdravlja stanovništva, kao i
mjere kojima se usklađuje djelovanje i razvoj sistema zdravstvene zaštite Federacije.
2.Društvena briga za zdravlje na nivou kantona, općine i poslodavca
Društvena briga za zdravlje na nivou kantona obuhvata mjere za osiguranje i provođenje
zdravstvene zaštite od interesa za građane na području kantona i to:
1) donošenje zakona i podzakonskih akata iz nadležnosti kantona;
2) uređenje i vođenje zdravstvene politike i provođenje reforme iz oblasti zdravstva od
interesa za područje kantona;
3) praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i rada zdravstvenih ustanova na području
kantona
4) donošenje strateškog plana zdravstvene zaštite za područje kantona;
5) stvaranje uvjeta za pristupačnost i ujednačenost korištenja primarne i sekundarne
zdravstvene zaštite na području kantona;
6) uspostavljanje sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite;
7) provođenje epidemiološke, zdravstveno-statističke, socijalno-medicinske i
zdravstveno-ekološke djelatnosti, te unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti na
području kantona;
10) provođenje mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti iz svoje nadležnosti u
skladu sa propisima o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti;
11) ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja u skladu sa propisima o
zdravstvenom osiguranju, te praćenje provođenja, zaštitu i unapređenje tih prava;
13) organizaciju i rad mrtvozorničke službe;
Društvena briga za zdravlje na nivou općine
ostvaruje se osnivanjem zdravstvenog savjeta na nivou općine koji planira i evaluira
provođenje zdravstvene zaštite na području jedinice lokalne samouprave, daje mišljenje
na planove i programe zdravstvene zaštite za područje lokalne samouprave, predlaže
mjere za poboljšanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite, prati povrede prava
pacijenata i poduzima mjere za unapređenje tih prava na svom području, te obavlja i
druge poslove i zadatke u skladu sa propisima o pravima, obavezma i odgovornostima
pacijenata.
Društvena briga za zdravlje na nivou poslodavca
Mjere specifične zdravstvene zaštite koje mora osigurati poslodavac s ciljem stvaranja
uvjeta za zaštitu zdravlja uposlenika na radnom mjestu i poticanja zdravstveno
odgovornog ponašanja usmjerene su na provođenje:
1) mjera za sprečavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, sprečavanje povreda na radu
i pružanje odgovarajuće prve pomoći;
2) mjera za zaštitu zdravlja uposlenika koji su na radnom mjestu izloženi posebnim
opasnostima po zdravlje;
3) mjera zdravstvene zaštite propisanih posebnim propisima.
Radi provođenja mjera iz stava 1. ovog člana poslodavac organizira i osigurava iz svojih
sredstava zdravstvenu zaštitu uposlenih koja obuhvata najmanje:
1) liječničke preglede radi utvrđivanja sposobnosti za rad po nalogu poslodavca;
2) provođenje mjera za sprečavanje i rano otkrivanje profesionalnih bolesti, bolesti u
vezi sa radom i sprečavanje povreda na radu;
3) preventivne preglede uposlenih (prethodne, periodične, kontrolne i ciljane preglede) u
zavisnosti od spola, uzrasta i uvjeta rada, kao i pojavu profesionalnih bolesti, povreda na
radu i hroničnih bolesti;
4) sanitarne preglede radi zaštite uposlenih i ostalog stanovništva od zaraznih bolesti u
skladu sa propisima o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, zaštite potrošača,
odnosno korisnika i druge obavezne zdravstvene preglede u skladu sa zakonom;
5) upoznavanje uposlenih sa zdravstvenim mjerama zaštite na radu i njihovo
obrazovanje u vezi sa specifičnim uvjetima, kao i na korištenje osobnih i kolektivnih
zaštitnih sredstava;
6) osiguranje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta u objektima pod sanitarnim
nadzorom i drugim objektima u kojima se obavlja djelatnost od javnog interesa u skladu
sa propisom o sanitarnom nadzoru, kao i osiguranje i provođenje općih mjera za zaštitu
stanovništva od zaraznih bolesti u skladu sa propisom o zaštiti stanovništva od zaraznih
bolesti;
7) druge preventivne mjere (neobavezne vakcinacije, neobavezni sistematski pregledi) u
skladu sa općim aktom poslodavca;
8) praćenje uvjeta rada i sigurnosti na radu, kao i procjene profesionalnih rizika u cilju
unapređivanja uvjeta rada i ergonomskih mjera prilagođavanjem rada psihofiziološkim
sposobnostima uposlenih;
3.Načela zdravstvene zaštite
Načelo pristupačnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se osiguranjem odgovarajuće
zdravstvene zaštite građanima Federacije koja je fizički, geografski i ekonomski
dostupna, posebno zdravstvene zaštite na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
Načelo pravičnosti zdravstvene zaštite
Načelo pravičnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se zabranom diskriminacije prilikom
pružanja zdravstvene zaštite na osnovu rase, spola, starosti, nacionalne pripadnosti,
socijalnog porijekla, vjeroispovijesti, političkog ili drugog ubjeđenja, seksualne
orijentacije, imovnog stanja, kulture, jezika, vrste bolesti, psihičkog ili tjelesnog
invaliditeta.
Načelo solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti
Načelo solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti ostvaruje se organizacijom sistema
zdravstvenog osiguranja u kojem su svi građani obuhvaćeni zdravstvenom zaštitom i
gdje se bogati solidarišu sa siromašnim, mladi sa starim, zdravi sa bolesnim i pojedinci
sa porodicama.
Načelo sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite
Načelo sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se uključivanjem svih građana
Federacije u sistem zdravstvene zaštite, uz primjenu objedinjenih mjera i postupaka
zdravstvene zaštite koje obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju bolesti na svim
nivoima, ranu dijagnozu, liječenje i rehabilitaciju.
Načelo kontinuiranosti zdravstvene zaštite
Načelo kontinuiranosti zdravstvene zaštite ostvaruje se ukupnom organizacijom sistema
zdravstvene zaštite koja mora biti funkcionalno povezana i usklađena po nivoima, od
primarnog preko sekundarnog do tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite i koja pruža
neprekidnu zdravstvenu zaštitu građanima Federacije u svakom životnom dobu.
Načelo specijalizovanog pristupa
Načelo specijalizovanog pristupa osigurava se organiziranjem i razvijanjem posebnih
specijalizovanih kliničkih, javno-zdravstvenih dostignuća i znanja, te njihovom primjenom
u praksi.
Načelo stalnog unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite
Načelo stalnog unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite ostvaruje se mjerama i
aktivnostima kojima se u skladu sa savremenim dostignućima medicinske nauke i
prakse povećavaju mogućnosti povoljnog ishoda i smanjivanje rizika i drugih neželjenih
posljedica po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u cjelini.
Načelo efikasnosti zdravstvene zaštite
Načelo efikasnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se postizanjem najboljih mogućih
rezultata u odnosu na raspoložive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem najvišeg
nivoa zdravstvene zaštite, uz racionalno korištenje raspoloživih resursa.
4.Pacijent i njegova prava
Pacijentom, u smislu ovog zakona, kao i propisa o pravima, obavezama i
odgovornostima pacijenata, smatra se svaka osoba, bolesna ili zdrava, osigurana ili
neosigurana osoba, koja zatraži ili kojoj se pruža određena mjera ili zdravstvena usluga
u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, sprečavanja bolesti, liječenja ili zdravstvene
njege i rehabilitacije.
Svakom pacijentu iz stava 1. ovog člana garantuju se prava na:
- dostupnost zdravstvene zaštite, uključujući i pravo na hitnu medicinsku pomoć,
- informacije;
- obavještenost i učestvovanje u postupku liječenja;
- slobodan izbor;
- samoodlučivanje i pristanak, uključujući i zaštitu prava pacijenta koji nije sposoban dati
pristanak;
- povjerljivost informacija i privatnost;
- tajnost podataka;
- osobno dostojanstvo;
- sprečavanje i olakšavanje patnji i bola;
- poštivanje pacijentovog vremena;
- uvid u medicinsku dokumentaciju;
- samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove;- pacijenta nad kojim se vrši medicinsko
istraživanje;
preventivne mjere i informiranje o očuvanju zdravlja;
- prigovor;
5.Zdravstvena djelatnost - nivoi
Nivoi zdravstvene djelatnosti
Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou
zdravstvene zaštite, te na nivou federalnih i kantonalnih zdravstvenih zavoda.
6.Primarna zdravstvena zaštita (sadržaj i provedba)
Zdravstvena zaštita na primarnom nivou obuhvata:
- djelatnost porodične medicine,
- djelatnost zdravstvene zaštite djece,
- djelatnost polivalentnih patronažnih sestara u zajednici,
- higijensko-epidemiološku zaštitu,
- hitnu medicinsku pomoć,
- zaštitu reproduktivnog zdravlja žena,
- zdravstvenu zaštitu kod nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja,
- fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici,
- specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika kao dio medicine rada, ako je ugovorena sa
poslodavcem,
- zubozdravstvenu zaštitu,
- laboratorijsku i radiološku dijagnostiku primarnog nivoa,
- apotekarsku djelatnost.
Zdravstvena zaštita na primarnom nivou, pored navedenog, obuhvata:
- praćenje zdravstvenog stanja stanovnika i provođenje mjera za zaštitu i unapređenje
zdravlja stanovnika,
- prevenciju, liječenje i rehabilitaciju bolesti i povreda,
- otkrivanje i suzbijanje faktora rizika masovnih nezaraznih bolesti,
- specifičnu preventivnu zdravstvenu zaštitu mladih, naročito u osnovnim i srednjim
školama, te visokim školama na svom području,
- imunizaciju protiv zaraznih bolesti,
- liječenje i rehabilitaciju u kući,
- palijativnu njegu.
7.Specifična zdravstvena zaštita (sadržaj, provedba i financiranje)
Specifična zdravstvena zaštita zaposlenika ostvaruje se na osnovu ugovora između
poslodavca i zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada, ili
ugovorom sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.Za potrebe praćenja,
proučavanja i unapređenja djelatnosti specifične zdravstvene zaštite može se osnovati
zavod za medicinu rada kantona, odnosno zdravstvena ustanova za specifičnu
zdravstvenu zaštitu radnika.Troškove specifične zdravstvene zaštite snosi poslodavac.
8.Zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou (sadržaj i provedba)
Zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite obuhvaća
specijalističko-konsultativnu i bolničku zdravstvenu djelatnost.Na sekundarnom nivou
zdravstvene zaštite može se organizirati i provoditi nastavna i naučno-istraživačka
djelatnost.
9.Javnozdravstvena djelatnost (sadržaj i provedba)
Javno-zdravstvene djelatnosti socijalne medicine, epidemiologije i higijene koje su od
interesa za Federaciju, odnosno kanton, hitna medicinska pomoć; djelatnost
heterologne transplantacije organa i tkiva i autologne transplantacije koštane srži;
prikupljanje, testiranje, prerada i distribucija krvi i krvnih sastojaka, vještačka oplodnja,
ako nije u pitanju darivanje sjemena od supruga; patologija izuzev patohistološke
djelatnosti; sudska medicina i mrtvozornička djelatnost - ne mogu biti predmetom
privatne djelatnosti.Obim i vrsta javno-zdravstvene djelatnosti iz stava 1. ovog člana, a
koja ne može biti predmetom privatne djelatnosti, bliže će se odrediti pravilnikom
federalnog ministra.
10.Zdravstvene ustanove (osnivači, upravljačka i rukovodna funkcija)
Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federacija, kanton
odnosno općina, te domaća i strana fizička ili pravna lica u svim oblicima
svojine.Federacija je osnivač federalnih zavoda iz člana 43. stav 1. ovog zakona.Jedan
ili više kantona i Federacija, zajedno, mogu biti osnivači univerzitetsko-kliničke bolnice i
zavoda.Kanton može biti osnivač: bolnice, lječilišta, zavoda za javno zdravstvo kantona,
zavoda za medicinu rada kantona, zavoda za bolesti ovisnosti kantona, zavoda kao
specijalizirane zdravstvene ustanove, doma zdravlja, apoteke, ustanove za hitnu
medicinsku pomoć i ustanove za zdravstvenu njegu u kući.Općina može biti osnivač
doma zdravlja, lječilišta, ustanove za zdravstvenu njegu u kući i apoteke.Domaća i
strana fizička, odnosno pravna lica mogu biti osnivači: poliklinike, opće bolnice,
specijalne bolnice, lječilišta, apoteke, ustanove za zdravstvenu njegu u kući, ustanove
za palijativnu njegu, centra za dijalizu i zavoda kao specijalizovane zdravstvene
ustanove u svim oblicima svojine.Osnivač zdravstvenih ustanova u vlasništvu Federacije
je Parlament Federacije BiH.Osnivač zdravstvenih ustanova u vlasništvu kantona je
zakonodavno tijelo kantona.Osnivač zdravstvenih ustanova u vlasništvu općine je
općinsko vijeće.
11.Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite
Dom zdravlja
Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu
određenog područja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene
zaštite.Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu putem timova porodične
medicine, laboratorija, službe za radiološku dijagnostiku, službe za hitnu medicinsku
Ambulanta porodične medicine
Ambulanta porodične medicine je dio zdravstvenog sistema u kojoj se promocijom
zdravlja, sprečavanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem, liječenjem bolesti i
rehabilitacijom osigurava primarni nivo zdravstvene zaštite.U ambulanti porodične
medicine radi tim porodične medicine.Tim porodične medicine čini specijalista porodične
medicine i najmanje jedna medicinska sestra-tehničar koja ima dodatnu edukaciju iz
porodične medicine.
Centar za mentalno zdravlje u zajednici
Centar za mentalno zdravlje u zajednici obavlja promociju i prevenciju mentalnog
zdravlja, rehabilitaciju mentalno oboljelih osoba, prevenciju invaliditeta i rehabilitaciju, te
brigu i pomoć onesposobljenih.Pored poslova iz stava 1. ovog člana centar za mentalno
zdravlje u zajednici obavlja i: zdravstveno-promotivni rad na unapređenju mentalnog
zdravlja u zajednici; proaktivan pristup u prepoznavanju i ranom dijagnosticiranju osoba
sa rizikom po mentalno zdravlje; edukaciju bolesnika, članova porodice i radne okoline;
psihološko savjetovanje u porodici i zajednici; procjenu rizika po mentalno zdravlje u
zajednici; planiranje i provođenje okupacione terapije u zajednici; psihološka mjerenja
putem testova; vanbolničke terapeutske i rehabilitacione postupke iz domena zaštite
mentalnog zdravlja; socioterapiju; tretman bolesti ovisnosti u vanbolničkim uvjetima.
Centar za fizikalnu rehabilitaciju
Centar za fizikalnu rehabilitaciju: obavlja zdravstveno-promotivni rad iz oblasti fizikalne
medicine; vanbolničke terapeutske i rehabilitacione postupke iz domena fizikalne
medicine; okupacione tretmane; testiranje i procjenu testova, sarađuje sa drugim
službama s ciljem unapređenja tretmana pacijenata.
Ustanova za hitnu medicinsku pomoć
Ustanova za hitnu medicinsku pomoć je zdravstvena ustanova koja provodi mjere hitne
medicinske pomoći i osigurava prijevoz oboljelih, stradalih i povrijeđenih u odgovarajuću
zdravstvenu ustanovu i pruža medicinsku pomoć za vrijeme prijevoza.
Ustanova za zdravstvenu njegu u kući
Ustanova za zdravstvenu njegu u kući je zdravstvena ustanova koja provodi
zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora medicine - porodičnog
liječnika.
Apoteka
Apoteka je zdravstvena ustanova koja vrši nabavku lijekova i medicinskih sredstava,
skladištenje, čuvanje pod propisanim režimom, izdavanje i distribuciju lijekova i
medicinskih sredstava, kao i izradu galenskih i magistralnih pripravaka u skladu sa
propisom o apotekarskoj djelatnosti.
Ustanova za palijativnu njegu
Ustanova za palijativnu njegu je socijalno-zdravstvena ustanova koja ima palijativni
interdisciplinarni tim, ambulantu za bol i palijativnu njegu.Zdravstvene usluge palijativne
njege i terapije bola mogu se obavljati i u zdravstvenim ustanovama primarnog nivoa
zdravstvene zaštite i posebnim odjelima zdravstvenih ustanova bolničkog nivoa
zdravstvene zaštite.
11.Zdravstvene ustanove sekundarne zdravstvene zaštite
Poliklinika
Poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konsultativna
zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolničkog
liječenja.Poliklinika se osniva kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao dio bolnice.
Centar za dijalizu
Centar za dijalizu obavlja dijagnostiku i liječenje pacijenata kroz tretman hemodijalize i
peritonalne dijalize.
Bolnica
Bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, liječenja,
medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika, te osigurava boravak i prehranu
bolesnika.Opća bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti
hirurgije, interne medicine, pedijatrije, te ginekologije i porođajnog i ima posteljne,
dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni.Specijalna bolnica je
zdravstvena ustanova za specijalističko-konsultativno i bolničko liječenje određenih
bolesti ili određenih dobnih grupa stanovništva, koja osim uvjeta iz člana 102. ovog
zakona ima posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj
namjeni.Univerzitetsko-klinička bolnica je bolnica koja obavlja tercijarnu zdravstvenu
zaštitu iz više od polovine registriranih specijalističkih djelatnosti, stručno usavršavanje,
dodiplomsku i postdiplomsku nastavu, kao i naučno-istraživački rad za djelatnosti za
Lječilište
Lječilište je zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi
preventivna zdravstvena zaštita, specijalistička i bolnička rehabilitacija.Lječilište je dužno
u toku korištenja prirodnih ljekovitih izvora pratiti njegova ljekovita svojstva i najmanje
jednom u četiri godine izvršiti ponovno ispitivanje njegove ljekovitosti u odgovarajućoj
zdravstvenoj ustanovi.
Zavod
Zavod je specijalizirana zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-
konsultativna zdravstvena zaštita, uz posebnu djelatnost medicinske tehnologije, kao i
određena medicinska ispitivanja.
13.Centar za fizikalnu rehabilitaciju
Centar za fizikalnu rehabilitaciju: obavlja zdravstveno-promotivni rad iz oblasti fizikalne
medicine; vanbolničke terapeutske i rehabilitacione postupke iz domena fizikalne
medicine; okupacione tretmane; testiranje i procjenu testova, sarađuje sa drugim
službama s ciljem unapređenja tretmana pacijenata.
14.Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici
Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i
neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obavezno
poštivanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.Zdravstveni radnici obrazuju se
na medicinskom, stomatološkom, farmaceutskom ili farmaceutsko-biohemijskom
fakultetu, fakultetu zdravstvenih studija i u srednjim školama zdravstvenog
usmjerenja.Obaveza je zdravstvenih radnika da pri pružanju zdravstvene zaštite
postupaju prema pravilima zdravstvene struke, na način da svojim postupcima ne
ugroze život i zdravlje ljudi.Zdravstveni radnici mogu se osigurati od odgovornosti za
štetu koju bi mogli počiniti obavljanjem zdravstvene djelatnosti.Ustanova u kojoj su
uposleni zdravstveni radnici može se osigurati od odgovornosti za štetu koju bi mogli
počiniti zdravstveni radnici uposleni u ovoj ustanovi u obavljanju zdravstvene djelatnosti.
15.Privatna praksa u zdravstvu

16.Nadzor u zdravstvu
Federalni zdravstveni inspektor vrši zdravstveno-inspekcijski nadzor u zdravstvenim
ustanovama čiji je osnivač, odnosno suosnivač Federacija, a kantonalni zdravstveni
inspektor u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač kanton, općina, odnosno pravno ili
fizičko lice, kao i u privatnoj praksi.
U slučaju stručnog propusta zdravstvenog radnika ili povrede načela etike i medicinske
deontologije, nadležni zdravstveni inspektor ustupit će predmet na postupanje nadležnoj
komori.
17.Utvrđivanje uzroka smrti i obdukcija
Za svaku umrlu osobu utvrđuje se vrijeme i uzrok smrti.Vrijeme i uzrok smrti utvrđuje
doktor medicine.Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrle
osobe.Obdukcija se provodi:
1) kada postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzrokovana krivičnim djelom ili je u vezi
sa izvršenjem krivičnog djela;2) kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno
kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi;3) kada
zahtjev za obdukciju postavi uža porodica umrle osobe i to: bračni ili vanbračni drug,
punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra umrle osobe.

ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ("Službene novine Federacije BiH" br. 30/97, 7/02, 70/08 i
48/11 )
1. Vrste zdravstvenog osiguranja (obavezno, prošireno i dobrovoljno)
Pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom i drugim zakonima i propisima donesenim na
temelju zakona, građani Federacije imaju pravo na zdravstveno osiguranje, koje
obuhvata: 1. obvezno zdravstveno osiguranje; 2. prošireno zdravstveno osiguranje, i 3.
dragovoljno zdravstveno osiguranje. Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje po ovom
zakonu imaju osobe u radnom odnosu i druge osobe koje vrše određene djelatnosti ili
imaju određeno svojstvo, a obuhvaćena su ovim zakonom. Obvezno zdravstveno
osiguranje, odnosi se na sve osobe iz stavka 1. ovog članaka (u daljem tekstu:
osiguranici).
2. Obavezno zdravstveno osiguranje (nositelji i prava iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja)
Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje imaju i članovi obitelji osiguranika, kad je to
ovim zakonom određeno. Obveznim zdravstvenim osiguranjem osiguravaju se
osiguranicima i članovima obitelji osiguranika (u daljem tekstu: osigurane osobe) pravo
na korištenje zdravstvene zaštite i pravo na novčane naknade i pomoći po ovom
zakonu. Obim prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja određen je odredbama ovog
zakona i propisima donesenim na temelju ovog zakona.
3.Osiguranici, ostvarivanje i zaštita prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja
Prema ovom zakonu osiguranici su: 1. osobe koje su u radnom odnosu u poduzećima,
ustanovama, zadrugama i drugim oblicima organiziranja, 2. osobe u radnom odnosu kod
pravne ili fizičke osobe sa sjedištem na teritoriji Federacije, upućene na rad ili stručno
usavršavanje u inozemstvu, te osobe na radu u domaćinstvima osiguranika koji se
nalaze na radu u inozemstvu, ako, 3. osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne
dužnosti u određenim tijelima državne ili sudske uprave u Federaciji ili kantonu, ako za
taj rad primaju plaću, 4. državljani Federacije Bosne i Hercegovine, zaposleni u stranim
ili međunarodnim organizacijama i ustanovama, stranim konzularnim i diplomatskim
predstavništvima sa sjedištem na teritoriji Federacije, 5. osobe s prebivalištem na
teritoriji Federacije zaposlene u inozemstvu kod inozemnog poslodavca koje nemaju
zdravstveno osiguranje inozemne ustanove, 6. osobe koje se nakon završenog
obrazovanja nalaze na obaveznom praktičnom radu, ako rade s punim radnim
vremenom, 7. osobe koje na teritoriji Federacije obavljaju privrednu ili neprivrednu
djelatnost osobnim radom, 8. osobe koje su vlasnici privatnih poduzeća sa sjedištem na
teritoriji Federacije, ako nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu, 9. zemljoradnici
koji se na teritoriji Federacije bave zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem,
zemljoradnici koji 10. korisnici mirovina i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije, 11.
korisnici mirovina i invalidnina s prebivalištem na teritoriji Federacije koji to pravo
ostvaruju isključivo od inozemnog nosioca mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako
međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, 12. nezaposlene osobe koje su
prijavljene zavodu za zapošljanje
4.Privremena spriječenost za rad (bolovanja - dužina i naknada plaće)
Osiguranici imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad (u
daljem tekstu: naknada plaće), ako su: 1. privremeno spriječeni za rad zbog bolesti ili
povrede odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješteni u zdravstvenu
ustanovu, 2. privremeno spriječeni za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog
ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika, 3. izolirani kao
kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini, 4. određeni za pratioca bolesnika
upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u najbliže mjesto, 5. određeni da njeguju
oboljelog supružnika ili djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Naknada plaće
pripada osiguraniku samo za dane za koje bi mu pripadala plaća ili naknada plaće u
smislu propisa o radnim odnosima. Naknada plaće u slučajevima iz članka 42. ovog
zakona pripada osiguraniku od prvog dana privremene spriječenosti za rad i dok ta
spriječenost traje. Privremena spriječenost za rad traje dok izabrani doktor medicine
primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi ili
lječničko povjerenstvo, ne utvrdi da je uspostavljena radna sposobnost ili dok se
pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela po propisima iz mirovinskog i invalidskog
osiguranja ne utvrdi da postoji invalidnost.
5.Osiguranje sredstava za obavezno zdravstveno osiguranje i obaveznici
osiguranja sredstava
Obveznici obračunavanja i uplate dorpinosa za obvezno zdravstveno osiguranje su: 1.
poduzeća, druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju privrednu i neprivrednu djelatnost
2. Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje za korisnike mirovina i korisnike drugih
prava po osovu mirovinskog i invalidskog osiguranja, 3. Zavod za zapošljavanje za
osobe koje su privremeno nezaposlene i kod kojih su te osobe prijavljene, 4. Zavod za
socijalnu zaštitu za osobe koje primaju stalnu novčanu pomoć i za osobe smještene u
ustanovama socijalne zaštite, 5. poduzeća i druge pravne osobe odnosno nosioci
investicija u okviru kojih se izvode radovi - za osobe na javnim i drugim radovima, 6.
osobe zaposlene u inozemstvu - za članove svojih obitelji čije je prebivalište na teritoriji
kantona ako nisu osigurani po drugom osnovu, 7. nadležno tijelo uprave u Federaciji
odnosno kantonu 8. tijelo uprave kantona mjerodavno za obrazovanje - za učenike
odnosno studente koji nisu osigurani po drugoj osnovi sukladno 9. nadležno tijelo
uprave kantona odnosno općine - za socijalno ugrožene osobe koje nisu osigurana po
drugom osnovu, i 10. za strane državljane i osobe bez državljanstva koja se školuju ili
stručno usavršavaju - davalac stipendije ako ugovorom o stipendiji nije predviđeno da
sami plaćaju doprinos, 11. osiguranik - zemljoradnik koji je starješina poljoprivrednog
domaćinstva, obveznik je uplate doprinosa za sebe i članove svog obiteljskog
domaćinstva. Ostale osobe same uplaćuju doprinos na osnovu obračuna kantonalnog
zavoda osiguranja
6.Participacija u zdravstvu
Participacija je lično učešće osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite,
ortopedskih i drugih pomagala i lijekova. Iako Federalna Odluka o participaciji predviđa
učešće osiguranika po pruženoj zdravstvenoj usluzi, neki kantoni su to lično učešće u
troškovim liječenja organizovali kroz godišnje premije ili godišnje markice u iznosima koji
se kreću od 15 do 30 KM, zavisno od kantona

PROPISI IZ RADNIH ODNOSA; MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

1.Ugovor o radu (vrste i sadržaj)

Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme Ugovor o radu zaklučuje se:
1. na neodređeno vrijeme
2. na određeno vrijeme
Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja , smatrat će se ugovorom na
neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period
duži od tri godine..
2.Pripravnici
Radi stručnog osposbljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o
radu sa pripravnikom. Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom
školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje
je prema zakonu, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno
prethodno radno iskustvo. Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno
vrijeme, a najduže godinu dana, ako zakonom nije drugačije određeno. Za vrijeme
obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na 70% plaće utvrđene za poslove
za koje se osposobljava.
3.Način prestanka ugovora o radu
Način prestanka ugovora o radu Ugovor o radu prestaje: 1. Smrću radnika 2. Kad radnik
navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik
drugačije ne dogovore, 3. Kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos traje 40
godina ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore, 4. Danom dostavljanja
pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne
sposobnosti 5. Otkazom ugovora o radu 6. Istekom vremena na koji je zakljčen ugovor o
radu na određeno vrijeme 7. Ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u
trajanju dužem od tri mjeseca-danom stupanja na izdržavanje kazne 8. Ako radniku
bude izrečena mjera bezbjednosti,vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri
mjeseca-početkom primjene te mjere 9. Pravosnažnom odlukom nadležnog suda koja
ima za posljedicu prestanak radnog odnosa
4.Odmori i odsustva
Radnik koji radi duže od 6 sati dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog vremena u
trajanju od najmanje 30 minuta. Vrijeme odmora ne računa se u radno vrijeme. Radnik
ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. Radnik ima pravo
na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.
Plaćeno odsustvo
Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće- plaćeno odsustvo, do sedam
radnih dana u toku kalendarske godine u slučajevima: - stupanja u brak - porođaja
supruge - teže bolesti i smrt člana uže porodice odnosno domaćinstva - dobrovoljno
davanje krvi - za vrijeme obrazovanjav stručnog osposobljavanja i usavršavanja Radnik
ima pravo na plaćeno odsustvo i u drugim slučajevima i za vrijeme utvrđeno propisima
kantona, ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Neplaćeno
odsustvo Poslodavac može radniku,na njegov pisani zahtjev odobriti odsustvo sa rada
bez nakanade plaće – neplaćeno odsustvo. Poslodavac je dužan omogućiti radniku
odsustvo sa rada do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini za zadovoljavanje
vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim što se dva dana koriste uz naknadu plaće, a
dva bez naknade plaće. Na neplaćenom odsustvu sa rada, sva prava i obaveze radnika
miruju.
5.Plaće i naknade plaće
Plaća radnika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plaće, dijela
plaće za radni učinak i uvećane plaće u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu i ugovorom o radu. Radnik ima pravo na naknadu plaće za period u kojem ne radi (
godišnji odmor, privremena spriječenost za rad, porođajno odsustvo, plaćeno
odsustvo .6.Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja
- pravo na starosnu mirovinu, -pravo na invalidsku mirovinu, -prava osiguranika sa
promijenjenom radnom sposobnošću, -pravo po osnovu tjelesne onesposobljenosti,
-pravo na obiteljsku mirovinu.
7.Mirovine
Mirovina (starosna, invalidska i obiteljska) je pravo iz mirovinskog i invalidskog
osiguranja čija se materijalna vrijednost iskazuje u novčanom iznosu Najniža mirovina je
najniže novčano primanje iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koje se određuje
sukladno odredbama ovog zakona. Korisnik mirovine je osiguranik, odnosno osoba kojoj
je priznato pravo na mirovinu,