PRAĆENJE, ANALIZA I VREDNOVANJE NASTAVE U FUNKCIJI
PROFESIONALNOG RAZVOJA UČITELJA
Klafki – didaktika kao teorija obrazovanja
Jurić – Metodika rada školskog pedagoga Godišnji plan i program rada pedagoga Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika
Prilikom osiguravanj i razvijanja kvalitete obrazovanja potrebno je stalno praćenje,
analiza te prilagodba obrazovnog procesa onim okolnostima u kojim se odvija. Škola, da bi mogla pratiti društvene promjene, mora ima sposobnost kritičkog preispitivanja. Škola otvorena za promjene sposobna je vrednovati svoj rad čime dionici odgojno-obrazovnog procesa preuzimaju aktivnu ulogu u stvaranju promjene. Da bi nastava bila kvalitetna, a učitelji kompetentni, potrebno je znanstveno i stručno utemeljiti. Prilikom tog zahtjevnog procesa, pedagog preuzima ulogu analitičara te u partnerskom odnosu s učiteljem zajedno vrednuje proces nastave te potiče na profesionalno usmjeravanje. Proces praćenja, analizre i vrednovanja nastave u funkciji profesionalnog razvoja učitelja vrlo je zahtjevan i složen proces. Klafki (1948) je autor koji je didaktičku analizu kao pojam uveo u teoriju kao „jezgru pripreme nastave“. Cilj didaktičke analize je što bolje planiranje, priprema, izvođenje i razvojno didaktičko poboljšanje obrazovnog procesa. Pedagog je stručni suradnik čija obveza, prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, je neposredni rad s učiteljima. Obveza pedagoga je pratiti kvalitetu izvođenja odgojno-obrazovnog procesa. Da bi pedagog otvoreno pristupio praćenju, analizi, a kasnije i vrednovanju nastave važno je da postigne partnerski odnos s kolegama učiteljima. Ravnopravni odnos preduvjet je za zajedničko planiranje budućeg profesionalnog usmjeravanja. Prema Jurićevoj Metodici rada pedagog, uloga pedagoga je trajno samoosposobljavanje za praćenje, analizu i vrednovanje nastave, ali i poticanje učitelja na važnost samoopažanja u nastavi. Praćenje nastave se ne odnosi samo da neposredno prisustvovanje nastavi, nego i uvid u pedagošku dokumentaciju koja prethodi nastave. Praćenje nastave, prema Juriću, može biti nestrukturirano i strukturirano, ovisno o razlogu praćenja nastave. Kod nestrukturiranog praćenje pedagog stječe opći dojam o njezinoj izvedbi i kvaliteti u svhu inoviranja i razvoj, a kod strukturiranog nastavi se planski prati, namjera je praćenje određenog aspekta ponašanja. Pedagog u ovom tipu promatranja nastave može pripremiti obrazac za praćenje nastave kako bi kasnije mogao što objektivnije evaluirati nastavi proces. Nakon posjeta nastavi, vrlo je važno pristupiti analizi i time ponuditi učiteljima strategije kojima bi se kompetencije učitelja mogle nadograditi, a nastava mogla unaprijediti. Zadatak pedagoga je istaknuti pozitivne strane učiteljevog rada, potaknuti učitelja na samovrednovanje i kritičko preispitivanje nastavnog sata. Osim hospitacija, praćenje i profesionalno usmjeravanje učitelja može se provesti kroz tematska predavanja i radionice za razredno i/ili učiteljsko vijeće. Pedagog je, u tom slučaju, nositelj stručnog usavršavanja u školi. Osim navedenih aktivnosti, neposredni rad učitelja i pedagoga u cilju profesionalnog usavršavanja učitelja moguće je prepoznati u suradnji s učiteljem kod suradnje vezane za učenike s teškoćama u razvoju. Uključenost stručnog suradnika pedagoga u nastavni proces je od iznimne važnosti za postizanje kvalitete odgoja i obrazovanja i prilagodbe procesa učenja svakom učeniku. Pedagog treba svojim Godišnjim planom i programom rada pedagoga planirati svoje sudjelovanje u nastavnom procesu zbog praćenja ostvarenosti ciljeva škole te vrednovanja prilagođenosti sadržaja, metoda i oblika rada potrebama i interesima učenika. Pritom je od velike važnosti ostvarenje kvalitetne suradnje s učiteljima zbog savjetodavnog rada pedagoga kada ih treba usmjeriti prema mogućim inovacijama koje se trebaju uvesti u nastavu. O uvođenju promjena pedagog može provoditi manja istraživanja i na temelju rezultatat ostvarivati stručno usavršavanje učitelja i drugih stručnih suradnika. Tijekom praćenja, analize i vrednovanja nastavnog procesa učitelji, u suradnji s stručnim suradnicima, razvijaju i produbljuju svoju profesionalnu osjetljivost na sve elemente nastavnog procesa i time razvijaju svoje profesionalne kompetencije.