You are on page 1of 181

1

EBYOKWEGA EBY’ABANTU ABAKURU


OMU ISOMERO LYA SABBITI

Obwomeezi Obutahwaho: Harufu, Okufa hamu N’okunihira


Okw’omumaiso

Bihandikirwe: Alberto R. Timm

Byahindurwa: Ssenyonga Amooti Stephen 0775826635


Byatereekerezebwa: Pr. Masereka B. Paul 0782142710

OCTOBER, NOVEMBER, DECEMBER. 2022

2
Harufu, N’okufa: Okunihira kwaitu Okw’omumaiso

Ruhanga akahanga abantu nukwo begondeze omu bwomeezi obw’ebiro


n’ebiro omu ngonzi hamu nawe kandi n’obuhangi bwoona. Obuzaale
bunu bukasiiswa ekibi ekikaba kiteetegekiirwe ekyatandikiire omu zigati
z’omwiguru (Isaya 14:12-15, Ezekieri 28:12-19, Okusuk. 12:7-12) hamu
n’okugwa kwa Adamu na Hawa okwahondiireho(Okubanza 3:1-19;
Barumi 5:12). Akabi akaarugire omu nukwo okufa okwagweriire
obuhangi bwona obunyakunyina obwomeezi. Okufa biro binu nikusobora
kurolerwa ha bikoora by’emiti ebinyakufa bikaragalika, ebimuli
ebinyakwakya bikahotoka, ebisoro byaitu ebinyakufa bitanyina musango,
hamu n’abantu bagenzi baitu abanyakufa okufa okubi. Ensi yaitu enu
ijwiremu okubona bona hamu n’amaziga agatasobora kuragazibwa.
Abantu baingi habw’okugonza kutaaha mwiguru, n’okugenda
omunsi endi erukukira oburungi, bakira kweterra obusisani bwiguru
bwingi muno nambere baakugondeze okuba. Eky’okurorraho, omu 1933
omuhandiiki omungereeza James Hilton akaturukya ekitabu, The Lost
Horizon ekyarugirwemu esineema omu myaka mike ha mutwe nugwo
gumu. Esineema neyoleka enyonyi eyahoirwemu amafuta yagwa mu
rusozi rw’ebirika. Omuvugi w’enyonyi akaferaho, baitu abaakizire
baasikwa kuruga mu bisigarra by’enyonyi batwarwa mu kiikaro ekirungi
muno omunsi ya hara, nambere abaikazi b’ensi egi baikara omu ngonzi
hamu n’okwetegereza, kandi bakaba nibaisana okwomeera obwomeezi
obutahwaho omu kusemererwa n’okwegonza.
Naiwe nokyetegereza ngu gunu gukaba muzaano baitu bitali
by’amananukwo. Nk’abantu nitwetaaga obugumizo omu businge bunu,
hamu n’oburukugenda okwija. Nk’omuhandiiki omu nkooku agamba ngu
“Nk’orwoya omu bihaha, nukwo kuti okunihira omu bwomeezi
bw’abantu. Kakuba oihaho orwoya rw’obwomeezi, okufa nukwo
kurukuhonderaho. Nikyo kimu kakuba oihaho okunihira omu bantu,
nihabaho okusoberwa, okuburangana, n’okusarara. “Nkooku obwomeezi
bw’omubiri busigikira ha rwoya, nukwo obwomeezi bw’omunda
busigikira ha kunihira”-Email Brunner, Eternal Hope ( London:
Lutterworth Press, 1954), p.7. Amananu gali ngu Okunihiza kwa Babuli
kutukwatiriire okuturabya omu butabanguko bw’omurugendo
rw’okugenda omu bwomeezi obutahwaho.

3
Obutasisana n’oruganikyo orutusomereho, okunihira kwaitu
tikurugirra mu kuyiiya amagezi g’enganikyo (2 Petero 1:16), baitu
kusigikira ha bwesigwa bw’emirago ya Ruhanga habw’ensi enungi
etarumu maziga, obusaasi hamu n’okufa (Okusuk. 21:1-5).
Okunihiza kunu okw’omuhendo nukwo kwaterekeriize Ekanisa
y’abakwenda kandi baakukwatira kimu, baakugwetera
n’abakristayo abakurasireho omu byasa byona. Okunihiza kunu
tikukahwamuga amaani kandi naitwe nikukyatwekambisa.
Okunihiza kunu nikutugumiza ngu abagonzebwa baitu boona
abafiire omu Kristo nibaija kuhumbuuka okuruga omu bafu
okugwetwa obwomeezi obutahwaho.
Lessoni enu nekwataho obulemu obukooto hagati y’ekirungi
n’ekibi okuruga ha mitwe ebiri emikuru. Ogumu nugwo Endugirro
hamu n’okubaho kw’ekibi hamu n’okufa okurukugenda omu maiso.
Omutwe ogundi nugwo Kawefube ya Ruhanga okurwanisa ebizibu
hamu n’okugarra buhyaka enyikara y’obuhangi. Amaani agandi
nigateebwa ha nyikara y’omuntu ey’okufa. Omu mananu, titusemeriire
okutiina okufa habwokuba Kristo akafa habwaitu kandi yasingura
amaani g’okufa. Nukwo kugamba ngu itwe tuhairwe obugumizo ngu
“Yesu anyina ebisumuruzo by’okufa n’okuzimu” (Okusuk. 1:18).

Kwota enu nitwija kurora ha nsonga enu ey’obusaasi, niyo y’okufa,


baitu nitukurorra omu kunihira Yesu oku yatuhaire.

Bihandiikirwe Alberto R. Timm. (Andrews University)

4
EKYOKWEGA 01 September 24-30

Obwemi Omu Nsi Etarumu Kibi

________________________________________________________
SABBITI NYAMUSANA

Habw’ekyokwega Kya Wiiki Enu Soma Ebyahandikirwe Binu:


1Yoh. 4:8,16; 4:7-16; Ezek 28:12-19; Is. 14:12-15; Kus. 12.

ORUKA’RA RW’OKWIJUKA: (Isaya. 14:12)

Enyata bwongo nyingi zirengereho kusobo’ra endugiirro y’ekibi.


Abamu omu ntekereza yabo nibagamba ngu ekibi kikabaho
habwokuba ekintu ekirungi kyona kiruga omu kintu ekibi. Abandi
nibaikirraniza n’entekereza endi ngu ensi ekahangwa etaroho kamogo
koona, baitu ekibi kikagitahirra. Ekyokurorraho omu Buyonaani
nibaikiriza omu ngambo ngu ekibi kikatandika n’omukazi
ruranganwa owa Pandoma obuyasumurwire akasanduko karugwamu
buli kibi kyona ekirukukorwa hansi y’izooba kyamaliirra kijanjaire
omu nsi yoona. Baitu kandi bakali magezi banu tibarukusoborra
omulingo ekibi kyali kyeserekere omu kasanduko kanu.

Omu kwahukana, Baibuli neyegesa ngu Ruhanga waitu ow’okugonza


ow’amaani maingi muno (1 Byom. 29:10,11) kandi ahikiriire (Mat.
5:48), nabyona ebyakora bisemeriire kuba ebihikiriire bitaroho
kamogo koona (Bir. 32:4), omu otairemu na nkoku yahangire ensi
yaitu enu. Hati obubi n’ekibi bikaija bita omu nsi enyakuhikiriire?
Kusigikira omu Kub. 3 okugwa kwa Adamu na Haawa bikaleeta
ekibi, obubi n’okufa omu nsi munu eyeekaba etaroho kamogo
n’obugwakuba omugonya.

Baitu ekigarukwamu kiimukya ensonga endi kandi. Hatakabaireho


okugwa ekibi kikaba kiroho, nikyolekerwa omu “kijoka”
ekyabiihabihire Haawa (Kub. 3:1-5). Nahabweki, nitusemerra
kugarukayo enyuma okugwa kutakabaireho nukwo tusobole

5
kuzonzora endugirro y’ekibi ekijanjaire omu nsi yaitu enu yafooka
ekiikaro ky’obujune n’enaku.
*Soma eky’okwega kya wiiki enu noyetekaniriza Sabbiti, October 01

SANDE/KIBANZA WIIKI September 25

OBUHANGI, AKOKURORRAHO K’OKUGONZA

Enyikara y’obuhangwa kasumi kanu ejwanganizibwemu ebintu bibiri;


oburungi n’obubi. Ekyakyo kya Rooza kiine akahooho akarungi
muno baitu ha rubaju orundi kiine amahwa agakabi agakucumita
nigahutaaza. Ebinyonyi ebindi obwokubirora nibisemeza ha maiso
habw’oburungi bwabyo baitu bituhuniriza obubitahiirra bigenzi
byabo bikalya n’amahuli gaabyo. N’abantu abamu bakwoleka
engonzi n’embabazi baitu kandi baijwire itima, ihali omu bwire
obundi. Omu rufumo rw’oburo n’emberya abakozi bakakaguza
mukama wabo ngu “…..waitu, omusiri gwawe otasigemu embibo
enungi? Kandi emberya ziiziremu zita? (Mat. 13:27). Yabagarukamu
ati; omunyanzigwa nuwe yakozire kinu” (Mat. 13:28). Nukwo kiri
kiti ngu Ruhanga akahanga ensi enungi esemiire etaroho kamogo,
baitu omunyanzigwa yasigamu embibo y’ekibi.

Soma 1 Yoh. 4:8,16. Ekyensita ngu “Ruhanga aba kugonza”


kitugambira ki ha nyikara y’emirimoye ey’obuhangi?
________________________________________________________
______________________________________________
Ekikuru kiri ngu “Ruhanga kugonza” (1Yoh. 4:8,16) omu nka’ra zinu
harumu ensonga isatu
1. Okugonza tikuswekererwa kusemeriire kwolekwa kuraba omu
bikorwa (ngonzi zamulingo ki ezitarukurolerwa omu bikorwa)
engonzi za Ruhanga nizisukurwa butunu omu busatu, nizigera
omu nkorranaye n’ebihangibye.
2. Byona ebya Ruhanga akora kuba kwoleka okugonzakwe okutaina
nkango kandi ezitakuhindahinduka. Munu harumu emirimoye
ey’obuhangi, ebikorwabye eby’okucungura omusiisi hamu
n’okusukura omusango hali omusiisi. Okugonza kwa Ruhanga

6
kwizire nikwolekwa omu bwinganizaabwe n’embabazize.
Obwinganiza nugwo musingi gw’ekitebekye eky’obukama
n’ekyana ky’okugonza hali omusiisi (Ellen G. white, The Desire
of ages p.762).
3. Habwokuba Ruhanga kugonza n’ebyarukukora byona nibisukura
okugonzakwe, tasobora kuba ndugi’ro y’ekibi, eki ekikuhakaniza
engesoye.

Baitu kikaba nikyetagisa Ruhanga kuhanga ensi enu? Kurugirra omu


ntekereza y’obusobozibwe, n’osobora kugamba “nangwa”
habwokuba ekaba encwamu y’okugonzakwe. Baitu omu ntekereza
y’omulingo gw’okugonzakwe, akahanga ensi nk’omulingo
arayolekeramu okugonzakwe. Kandi kanikihuniriza ngu akahanga
ebintu ebiine obwomeezi nk’abantu, hatali habwokwanukura
okugonzakwe kwonka baitu okwoleka n’okubagana okugonza hatali
na Ruhanga wenka baitu n’abandi. (Marako. 12:30,31).

Wehingulirize orole ensi yoona. Mulingo ki ogw’okwolekeramu


okugonza kwa Ruhanga nobweraaba erumu ekibi? Nitusobora
kwiha tuta eby’okwega by’okunihira kuruga omu kwoleka
okugonza kwa Ruhanga okusukwirwe kuraba omu buhangi?

KYAKABIRI September 26

Obugabe Bw’okwekorra Encwamu; Omusingi Gw’okugonza

Soma 1 Yoh. 4:7–16. Ekyahandikirwe kinu nikitugambiraki ha


bikwatiraine n’obugabe bw’okwekorra encwamu nk’a
kakwakulizo akokukuza okugonza?
________________________________________________________
________________________________________________________
Ebyakyo ebitali by’obuhangwa bisobora kuzooka bisemiire muno,
baitu tibisobora kukura n’okwakya nk’ebyakyo ebirukubyarwa.
Robboti zitegekerwe kubaza n’okukora emirimo endi nyingi muno,
baitu tizinyina bwomeezi n’obuyakuba enyehurra. Omu mananu

7
gonyini, obwomezi n’obugabe bw’okukora encwamu nibyo ebyetago
eby’otasobora kwahukaniza kandi nibyo byonka bisobozesa omuntu
kutunga, okukuza n’okubagana okugonza. Nahabweki, Ruhanga
waitu ow’okugonza akahanga bamalaika (otwaliremu na Luciferi)
hamu n’abantu banyina obugabe okweko’ra encwamu, otwaliremu
n’okusobora kukwata omuhanda oguhabire. Omu bigambo ebindi,
Ruhanga akahanga ensi yoona n’iguru bitarumu kamogo
n’obuhangwa obutwetoroire buli kurungi muno okusobozesa omuntu
hamu n’ebihangirwe byona okukura omu kugonza n’amagezi.

Omu 1 Yoh. 4:7–16, Omukwenda Yohana akyoleka kurungi ati


“Ruhanga kugonza,” kandi ngu ayoleka okugonzakwe okuraba omu
kutusindikira Omwanawe okufa habw’ebibi byaitu.
Ekinyakurugamu, ntuseme’ra kwoleka okusiima kwaitu hali
okugonzakwe okutanyina nkango okuraba omu kugonzangana
itwenka naitwenka. Okugonza nkoku, okurukuruga hali Ruhanga,
nubwo bwakubaire bwakaiso oburukugumiza kimu ngu Ruhanga
naikara omuliitwe kandi naitwe nitwikara omuluwe. Okweta kunu
okwokwolekangana okugonza nikukora amakuru kakuba kuba
nikukwataho ebihangi ebisobora kukora encwamu okukuza
n’okwoleka okugonza oku, rundi okwahukanaho n’eki, ntwija
kwomera obwomezi obwijwire okwemanyaho. Nobukiraba kiri kiti,
obugabe bw’okwekorra encwamu nibusobora kwanguha
kukozesebwa kubi, akabi akarukwolekerwa omu bwemi obwa
Luciferi omu iguru.

Omu kumanyi’ra obukuru bw’obugabe bw’okwekorra encwamu,


abantu abamu na hati hoona nibakyahuni’ra, Ruhanga obuyakubaire
amanyire ngu Luciferi nagenda kuba mwemi, habwaki Ruhanga
yamuhangire? Okuhangwa kwa Luciferi tikurukuletereza Ruhanga
okuba nuwe najunanibwe ha ndugi’ro y’ekibi?
Eki kisobora kuba kikaguzo ekigumire muno kuteberezaho,
habwokuba nikisigikira ha nsonga nyingi, otwaliremu n’amakuru
g’ekigambo “okujunanizibwa.” Endugirro n’ensisana y’ekibi byombi
by’ensita ebitaroho n’omu asobora kusobo’ra kurungi. Nobukiraba
kiri kiti, Ruhanga atahereze omugisa ekibi okubaho; baitu akaikiriza
kibeho, kandi hanyuma, ha musalaba, akahimba ekifubiro ky’ekibi,

8
nukwo kimusobozese okukimarraho kimu. Omu busasi bwaitu bwona
obuturukurwana n’ekibi, titusemeriire kwebwa ngu Ruhanga wenyini
akasasura omuhendo ogw’okubaho kw’ekibi hamu n’omubi (rora
Mat. 5:43–48; Bar. 5:6–11), kandi atalibaine muno habw’ekibi
okukira itwe nkoku tusobora kubonabona.

Obugabe obw’ekwekorra encwamu, ekisembo okuruga hali


Ruhanga, nikyera, baitu nikiija kihimbire omugugu
ogurukulemera ogw’ebi ebirukurugamu, tihali habwawe wenka
baitu hamu n’abantu abandi. Ncwamu ki enkuru ezoliyo nogenda
kukora noyeyambisa ekisembo kinu, kandi biki ebiraruga omu
ncwamu yoona ey’orakora?

KYAKASATU September 27

Eky’ensita Eky’obutasiima

Soma Ezek. 28:12-19, byokwegaki ebitusobora kwega kuruga omu


Byahandikirwe binu ha ky’ensita eky’endugirro y’ekibi.
________________________________________________________
________________________________________________________
Ebikukira obwingi ebyahandikirwe omu kitabu ky’Ezekyeri
bikahandikwa omu rulimi rw’obunabbi. Ebigagambo ebyakozesiibwe
omu bintu ebikuru muno nka (abantu, ebisoro n’ebisisani ebindi)
n’ebintu ebibaho buli kasumi bikozesiibwe kwoleka n’okusobo’ra
ekisisani ekigalihire eky’ebyafaayo omu bwomeezi obwa buli kiro.
Omu Ezek. 28:1-10, Mukama nabazaaho omukama wa Turo (Turo
rwali rubuga orukurakuraine muno) ow’akaba ali muguuda muno
kandi omulemi w’emyehembo ow’akaba ali muntu kwonka baitu
neyeyeta ruhanga kandi anyakwikaliire ha kitebe ky’obukama.

Nubwo omu Ezek. 28:12-19, ekyafaayo kinu nirufooka ruganikyo


orukusobo’ra endugi’ro y’okugwa kwa Luciferi kuruga ha kitebe kya
Ruhanga ow’omu iguru. Nahabweki, omukama wa Turo ow’akaba ali
muntu omu buntu arukwikara hagati y’enyanja (Ezek. 28:2, 8) hati
nayeme’raho nka “kerubi aseeserweho amagita arukulinda” (Ezek.

9
28:13) kandi naikara omu rugonjo rwa Adeni (Ezek. 28:14) ha rusozi
rwa Ruhanga orurukwera (Ezek. 28:14).

Ensonga ey’amaani eyabaziibweho nogisanga omu Ezek. 28:15,


“okaba ohikiririire omu mihanda yaawe okuruga ekiro
ekiwahangirwemu okuhikya okutahikirra obukwasangirwe
omuliiwe.” Nahabweki, okusemera kwa Luciferi kukaba kulimu
n’amaani g’ekibi, amaani g’okukora ekigwire, kandi eki kikaba kiri
kiti habwokuba, nk’omuntu ow’engeso, Luciferi akaba aine
obusobozi bw’okukozesa encwamuye wenka, ekicweka ekikwoleka
omuntu ataroho kamogo.

Omu mananu, Luciferi akahangwa ataloho kamogo koona− kandi


aine obusobozi bw’okwecweramu wenka. Baitu kandi, akasiisa
oburukwerabwe kuraba omu kukozesa kubi encwamuye, akamaliirra
asisikaire habw’okwerora w’omugaso muno kukira eky’akaba ali
kyonyini.

Akaba atakyamarwa omulingo Ruhanga akaba amuhangiremu


n’ekitinisa akaba omuhaire, Luciferi yaba ntasiima hali Ruhanga
kandi yayegomba kutunga okumanyirirwa kukira nkoku akaba
asemeriire. Kinu nikibaho kita malaika ow’akaba nayomeera
obwomeezi oburungi muno omu nsi enungikwo mali.

“Ekibi kiri kyensita, ekitanguhire kusobo’ra. Hakaba hataroho


ensonga ey’obulyo ey’okubaho kwakyo; kuserra okukisoborra nukwo
kuserra ensonga y’okubaho kwakyo, kandi eki kiratwarwa
nk’okukiha amaani. Ekibi kikabaho omu nsi esemiire muno etaroho
kamogo ekintu ekikaba kitasobora kuganyirwa” (Ellen G White, The
Truth About 9 Angels, p. 30).

Omu 1 Bass. 5:18, Paulo nagamba ati “Omu buli kintu kyona,
tusemeriire kusiima. Ebigambo binu nibitukonyera bita
okusingura enyehurra zoona ez’obutasiima n’okwehaisa namuno
muno omu bwire bw’okulengwa?

10
KYAKANA September 28

Omuhendo Gw’emyehembo

Omuhandiki omu nasobora kurora ensonga ibiri ezikuru muno


ezirukusisanirizibwa. Emu niyo ensonga eya Salemu, orusozi
Sayuuni, Yerusalemu na Yerusalemu oruhyaka, ebikwoleka obukama
bwa Ruhanga. Kandi ensonga endi niyo eya Babeeri na Baburoni
ebikweme’raho habwa Setaani arukurwanisa Ruhanga. Emirundi
nyingi Ruhanga naayeta abantube kuruga omu Baburoni enkafiiri
okumuhereza omu nsi ey’omurago.

Ekyokuro’raho, Iburamu (ayahindwirwe yayetwa Iburahimu)


akasabwa kuruga omu rubuga rw’owaabu kugenda omu nsi ya
Kanaani (Kub.11:31,12:9). Hampero y’okusengurwa, Abayudaaya
bakaruga Baburoni bagarukayo Yerusalemu (Ez. 2). Kandi omu
kitabu ky’ Okusuku’rwa, abantu ba Ruhanga nibeetwa okuruga omu
Baburoni (Kus. 18:4) okwikara na Ruhanga wabo ha rusozi rwa
Sayuni n’omu Yerusalemu empyaka (Kus. 14:1 21:1-3,10)

Soma Is. 14:12-15. Ebyarugire omu myehembo ya Luciferi obu


akaba akyali omu iguru bihikize nkaha ensi enu obuyamazire
kusirimurwa hansi hanu?
________________________________________________________
________________________________________________________
Omu Baibuli, orubuga rwa Baburoni nirwemerraho nk’orubuga
orukurwanisa Ruhanga n’ekitebe ky’obukamabwe; n’omukama wa
Baburoni (esira ogitaire hali Nebukadeneeza) afooka akokurorraho
k’emyehembo n’obukambwe. Ruhanga akaba asukuliire omukama
Nebukadeneeza nkoku obukama bwa Baburoni nigwo gwali mutwe
nukwo amakama agandi gakurateho kusigikira ha kisisani ekyali
nikyoleka amakama nkoku garakuratana (Dan.2:37,38).
Okuburanganiza okusukur’wa kwa Ruhanga, omukama akakora
ekisisani ky’ezaabu yonka-akarorwaho akakwoleka obukamabwe
bw’ebiro n’ebiro- kandi ekyayetagisize buli omu weena kukiramya
(Dan. 3). Hati omu nsonga y’omukama wa Turo (Ezek. 28:12-19),
omukama wa Baburoni nawe nayeme’ra nk’akokurorraho ka Setaani.

11
Is. 14:3-11 nesoborra omukama wa Baburoni omukambwe muno.
Hanyuma Is. 14:12-15 niihayo ebyafaayo by’omukitebe ky’obukama
bw’omu iguru kandi eyongeraho omusana nkoku omwoyo
gw’emyehembo n’obukambwe byaleteriize okugwa kwa Luciferi
kuruga omu iguru. Ekyahandikirwe nikisoborra nkoku Luciferi
yatekaniize kweyimukya haiguru kukira ekitebe kya Ruhanga kandi
ayefoole “nk’ogu anyakuli haiguru muno” (Is. 14:14). Enu niyo
entandiko empyaka eyenyikara ey’akabi eyekaba nehakaniza
okugonza n’enkorrana y’omuntu hamu na Ruhangawe
n’okwemanyaho kwa Setaani. Omunyanzigwa akaba atarukutiina
kujunaana Ruhanga kiki ekyakaba ali n’okujeenjeza ebisubabye hali
bamalaika abandi. Hanu nuho hali endugirro y’ekyensita ky’obubi
omu nsi enu.

Habwaki nikyanguha kuhurra oine emyepanko n’okwenyumiza


omu kikaro ekyorumu, rundi obusinguzi obwohikireho rundi
byombi? Kwikara amaiso ogahangire ha musalaba
nikikukonyera kita kwetantara omutego ogu?

KYAKATAANU September 29

Okuraranga Kw’obutaikiriza

Soma Kus. 12. Esuura enu neeyegesa eta ha kuraranga


kw’obutaikiriza omu iguru kuhika omu nsi?
________________________________________________________
________________________________________________________

Okugwa kwa Luciferi kwali kutali kuhumirangana omu ntekereza


kwonka. Kusukur’wa. 12 etugambira ngu obulemu obw’amaani
bukacwekaho omu iguru. Setaani n’abamalaikabe ha rubaju
rw’emoso na Kristo n’abamalaikabe ha rubaju orundi. Omu
Kyahandikirwe kinu, Luciferi nayetwa “ekijoka ekikooto” “enjoka
eyaira Diabola kandi Setaani” omulegi wabene baitu” (Kus. 12:9,10).
Kristo nayolekwa nka “Mikaeri” (Kus. 12:7), ekikumanyisa
“Arukusisana na Ruhanga.”

12
Nosigikira ha bikubazaaho mukuru w’abamalaika Mikaeri omu (Yuda
9), abamu ha bahinduzi baine enyikiriza ngu Mikaeri Malaika
nk’abamalaika abandi boona. Baitu omu kitabu kya Danieri, buli
kwolekwa kwona kwijwiremu Kristo n’obukamabwe obw’ebiro
n’ebiro-nk’ibaale eryatemerwe hataroho mikono (Dan. 2:34,45),
nk’Omwana w’Omuntu (Dan. 7:13), mukuru w’ihe n’omukuru
w’abakuru (Dan. 8:11,25) kandi nka Mikaeri Omukama Omukuru
(Dan. 12:1). Nukwo malaika wa Mukama nuwe Mukama wenyini
(Kurug. 3:1-6; Eng. 7:3), Mikaeri naseme’ra kuba nuwe Omukwenda
w’iguru (Kristo wenyini). Omu Kusukur’wa. 12 akahereza ekisisani
ekigalihire ha bulemu bunu obukugenda omu maiso kubanza (1)
obwatandikiire omu iguru n’obwemi kwa Setaani na kimu kyakasatu
kyab’amalaika ab’omu iguru (2) bwagumizaamu n’obusinguzi bwa
Kristo ha musalaba (3) hati nibugumizaamu n’abantu b’Ekanisa ya
Ruhanga eyasigaireho omu kasumi kanu ak’empero.

Obuturukwecumitirizaaho ha ntandikwa y’obulemu bunu, Ellen G.


White nasobo’ra nagamba ati, “Ruhanga akagi’ra embabazi nyingi
Luciferi. Ataihweho ahonaaho ekitinisaakye obu yatahirwemu
entekereza embi n’obuyatandikire kutebeza enjiriye hali bamalaika.
Akamara akasumi kaingi omu iguru nobwaraaba akaba agwire.
Yaikaraga naheebwa omugisa gw’okwegarukamu hali Ruhanga.
(Ellen G White, The Great Controversy, pp. 495,496).

Titukumanya kasumi ki akobulemu bunu akabwamazire omu iguru.


Nobuburaaba bwamazire akasumi kakooto rundi katoito ekikuru kiri
ngu Setaani n’abamalaikabe bakasingurwa kandi tibakyaine ekiikaro
kyona omu iguru” (Kus. 12:8 na Luk. 10:18). Ekizibu kiri kimu
kyonka ngu bakaija ha nsi yaitu hanu.

Miringo ki eyiturukurorramu obulemu bunu nibugenda omu


maiso omu nsi munu? Okunihira kwaitu kuli muli oha kurora
twasingura obulemu bunu?

13
KYAMUKAAGA September 30

EBY’OKWEYONGERA KWEGA:
Soma Ellen G. White, Patriarchs and Prophets pp. 33–43, The Great
Controversy.pp. 492–504,

Setaani na bamalaikabe bakaba betaina okunihira kw’okucungurwa


kwona habwokuba bakaba barozire kandi begondize omu kitinisa kya
Ruhanga kandi bayema omu maiso g’ekitinisa kya Ruhanga. Bakaba
batasobora kwongera bakegondeza omu burungi n’obusobozi bwa
Ruhanga kukira hali obu obubaali nibegondezaamu batakagwire.
Obubaraaba bagwire bali omu maiso g’ekitinisa Kya Ruhanga, bakaba
batasobora kuteekwa omu kiikaro ekindi bataija kwongera bakasiisa.
Hakaba hatakyaroho amaani agembaganiza nobuhokuba oburaiha
n’okuhama kw’eketinisa ekyembaganiza ekya kusoboire okusingura
ihali n’obujeemu bwabo. Ekibi n’ekifubiro kyakyo kisemeriire
kwinganangaina n’okwenyumiza kwabo omu maiso ga Ruhanga” (Ellen
G. White confrontation, p. 21).

Kurugira kimu ha kubanza, Ruhanga na Kristo bakamanya kara okugwa


kwa Setaani n’okugwa kw’omuntu kuraba omu kwohebwa kwa Setaani.
Ruhanga tali nuwe yatandikireho ekibi baitu akalengera okutandika
kwakyo, kandi yataho n’omulingo arakimaraho. Nahabweki
okugonzakwe okwamahano habw’ensi kandi yaragaana okuhayo
Omwanawe omugonzebwa, nukwo weena aramwikiriza aleke okubura
baitu atunge obwomeezi obutahwaho.” Yoh.3:16.” (Ellen G. White, the
Desire of ages, p. 22).

EBIKAGUZO EBY’OKUBAZAAHO:
1. Omu kitebe, mweziringi’re ekikaguzo ekirugamba ngu,
Ruhanga asobora kuba ali nuwe endugi’ro y’ekibi omu nsi
yaitu enu. Nitusobora tuta kuzonzora ekyokugarukamu?
2. Omusalaba nigutahiramu nkaha omu kwetegera kwaitu
ekw’ekikaguzo ky’ekibi? Habwaki omusalaba n’eki
ekyabaire ha musalaba bitaba hagati y’okwetegereza
endugirro y’ekibi?

14
3. Hanyuma y’emyaka nyingi ey’ekibi n’okubonabona omu
nsi munu, Setaani hati yakubaire namanya akabi
akaarugire omu kwemakwe.Habwaki nakyagumizaamu
n’ebikorwabye eby’okeremera Ruhanga?
4. Omu Mat. 5:43-48, Kristo nabazaaho okugonza kwa
Ruhanga hali omuntu okutaina rulengo nk’enkorrana yaitu
hamu nauwe. Enkorrana yaitu na Ruhanga yamulingoki
muka yaawe n’omu Kanisa?
5. Omukwenda Petero natuhabura “Omunyanzigwa Setaani
nabubura nk’etale nase’ra owaralya” 1Pet. 5:8 soma na Bef.
6”10-20. Nitusobora kwetantara tuta “emitego ya Setaani.”
Bef. 6:11?

OMULIMO GW’ENJIRI OCTOBER 01

OKUZOORA OKUNIHIRA
NEW ZEALAND

Christie
Christie akakurra omuka nambere bakaba bataine enyikiriza y’ediini
yoona omu Asia. Nk’omwisiki omuto, akekaguza wenka ati,
“Amakuru g’obwomeezi nigaha?” akatekereza ati kakuba omuntu
yakubaire aine obwomezi bumu bwonka obw’okwomeera, hati
omulingo ogurukukira oburungi kukaba kulya, kunywa, n’okucakara.
Baitu obwomezi bukazooka butanyina makuru namberali.

Oruhumuro rumu, Christie akagenda kwega Orungereza. Omusomesa


yarugaga United States kandi akaba aine Digurii ya kasutu omu
by’ediini. Ha kutandika kw’ekyokwega ky’okubanza, akesoborraho
nabagana hamu naitwe ekyamahano ekirukukwata ha mulingo
Ruhanga yajunire obwomeezibwe obuyagwire omu butandu bwa
motoka. Motokaye ekaba etomire yasisikara muno, baitu akehurra
akaba aswekerwe ekikopo eky’omuhendo, ekyamusobozeseze
okurugamu atahutaire. Christie akakwatwaho muno ekyafayo kinu
eky’ekyamahano, hanyuma obwakaba yakaruga omu kitebe
akakibagana n’abazairebe.

15
Emyaka ikumi ekahinguraho, hanyuma, Christie akongera
yatekerezaho Ruhanga obuyagenzere Canada okuhumuraho. Ekanisa
ekaba eri haihi na hoteri nambere akaba narara omu rubuga rwa
Vancouver. Akarora omusaija ayemerire ha rwigi rw’Ekanisa, akaba
akwasire ekipande ekirukugamba ngu, “Garuka omuka.” Rwebagyo
kiro eki, akongera yaraba ha kanisa egi yarora omusaija nuwe omu
akwasire ekipande nikyo kimu nikigamba ngu, “Garuka omuka.”
Omuyaga gukaba nigutera muno kiro eki, hanyuma akahuni’ra
habwaki omusaija yaikaire ali manzi muno okugumira omuyaga
nokwikara akwasire ekipande. Ekisisani ky’omusaija ogu kikaikara
nikiija omu mutwegwe hanyuma y’emyezi, kacwamu ati nihaseme’ra
kuba haroho eky’embaganiza omu nyikiriza y’Ekikristayo.

Obuyagarukire omuka, Christie akatandika kusoma kutunga digurii


eyakabiri. Akahuni’ra muno omwegesa obuyabahaire ekisembo
ky’ekitabu ky’ebyokwega bya Baibuli eby’okusaba buli nyenkya na
rwebagyo.

Akagonza muno ekitabu kinu habwokuba kikagarukamu bimu ha


bikaguzobye ebirukukwata ha makuru gw’obwomeezi. Akahandikira
omwegesa ebaruuha y’okumusiima, kandi yamwoleka nkoku akaba
nagonza muno kweyongera kumanya ebirukukwata hali Yesu.

Omwegesa akamwoleka omwegesa ondi ayayebemberaga okuramya


buli Wiiki omukaye. Christie akehu’ra agonzibwe kandi aikirizibwe
omu kitebe ky’okuramya, hanyuma yatandika kusoma Baibuli buli
kiro. Hanyuma y’obusumi, akahayo omutimagwe hali Ruhanga.

Christie akabungira Amakanisa maingi n’emikoro nyingi ey’Ekanisa,


baitu kikamuzokera ngu akaba aine ekintu ekitakaterekerire hagatiye
hamu na Ruhanga.

Hanyuma y’emyaka ebiri, Christie aketegereza omukutu gwa Hope


Channel oguli ha TV obwakaba agenzere New Zealand.
Obuyagarukire omuka, akaseruliza omu simuye yazoora omukutu

16
ogurukwegesa eby’okwega b’isomero lya Sabbiti ha mukutu gwa
YouTube.

Akatandika kurora ebyokwega binu buli kiro tiyalekaho. Okurora


ebyokwega binu kakafooka akasumi akarukukirayo kumusemeza buli
kiro. Omu myezi nke muno, akaba mazire kurora ebyokwega
eby’emyaka esatu— ebyokwega byona bikaba biroho buli kaire
koona. Abegi ba Baibuli bakamukonyera Baibuli kumwanguhira
kandi yakiraga kusemezebwa akaseko kabu.

Obuyagenzere omu maiso narora akeyongera kwetegereza kurungi


Ruhanga. Akakyetegereza nkoku Ruhanga aijwire embabazi kandi
aine ekihika kyokweta abantu okugaruka namberali nukwo abajune,
kandi aikara ayetekanize kuganyira. Habw’omurundigwe
ogw’okubanza, akehu’ra aijwire omu nko’ranaye hamu na Ruhanga.
Akacwamu kweteraniza ha Kanisa ya Seventh-day Adventist
n’okubatizibwa naibikwa omu maizi amaingi.

Nagamba ati, “Ninsima Ruhanga habwokundetera ebyokwega


b’isomero lya Sabbiti ebinkonyire okukura omu by’omwoyo.” “Hati
nyetekanize okuhayo obwomeeezi bwange bwona hali Yesu kandi
ningonza okwomeera obwomezi oburukuhaisa Ruhanga ekitinisa.”

Webale habw’ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13 omu mwaka gwa


2016 ekyasobozeseze Hope Channel okufooka omukutu ogwa busa
okutwa’ramu na New Zealand. Habwa Hope Channel okuhika buli
hantu, Christie akasobora okugirora obwakaba ali omu New Zealand
okumara ebiro bike omu mwaka gwa 2016 — omwaka nugwo gumu
omukutu gunu obugwayetoiroire ensi yoona. Ekisembo kyawe ekya
Sabbiti ya 13 emyezi enu esatu kiija kukonyera okuleeta Hope
Channel television na Hope FM Radio omu Papua New Guinea.
Bihandikirwe Andrew McChesney

17
EKYOKWEGA 02 October 01-07
Okufa Omu Nsi Ey’ekibi
_________________________________________________________
SABBITI NYAMUSANA
Habw’ekyokwega Kya Wiiki Enu Soma Ebyahandikirwe Binu:
Kub. 2:16,17; 31-7; Zab. 115:17; Yoh. 5:28,29; Bar. 5:12; 2 Kol.
5:21.
ORUKARRA RW’OKWIJUKA: (Barumi. 5:12).
Kristo nuwe wenka Ruhanga yahangiiremu ebintu byona ebiyahangire
(Yoh. 1:1-3, 10; Kol. 1:16; Baheb. 1:2). Baitu Ruhanga isiitwe
obuyahaire Kristo ekitinisa eky’embaganiza kandi yamuragi’ra nkoku
barahanga hamu ensi, Luciferi akakwatirwa Yesu itima n’ihali kandi
yatandika kumukorra orukwe. (Ellen G. White, The Story of
Redemption p. 14)
Obuyabingirwe yaruga omu iguru, Setaani akacwamu kusiisa
okukyangunuka n’okwegonza kwa Adamu na Haawa omu nsi munu
ekyalesire obujune omu iguru, akatekereza ngu obwarabasonasona
bakeremera Ruhanga arabateraho omulingo kandi abaganyire, nukwo
uwe (Setaani) n’abamalaikabe batungireho omugisa ogw’okubagana
ha mbabazi za Ruhanga. (The Story of Redemption p.27). Ruhanga
obuyamazire kumanya entekaniza ya Setaani, yaragira Adamu na
Haawa okuteehayo hali okwohebwa kwona (Kub. 2:16,17). Kinu
nikimanyisa ngu ensi n’obwekaba ekyali ehikiriire etaroho kamogo,
Ruhanga akaba ahaire Adamu na Haawa ebibasemeriire kuhondera
okutagwa omu mutego ogw’omunyanzigwa.
Wiiki enu turayecumitirizaaho ha kugwa kwa Adamu na Haawa, ekibi
n’okufa nkoku byahambire ensi enu, na nkoku Ruhanga yasigire
embibo y’okunihira omu bantu kutandikira omu Edeni.
*Soma eky’okwega kya wiiki enu noyetekaniriza Sabbiti, October 08.

18
SANDE/KIBAZA WIIKI October 02
Ebigambo Kurwanisangana

Ensi nkoku yarugire hali Mukama, ekaba etarumu kamogo (Kub. 1:31).
Okufa ekaba nyikara etamanyirwe hali Adamu na Haawa. Okusigikira ha
bigambo ebi, Ruhanga akaija omu Rugonjo rw’Adeni yahabura ati: “Ha
muti gwona ogw’omu rugonjo olyehoga nkoku ogonza, baitu ha muti
ogw’okumanya oburungi n’obubi otaliryaho: Baitu omu kiro
ekyoliguliramu, mazimakwo olifa’” (Kub. 2:16, 17).

Kub. 2:16, 17 eyoleka eta mananu g’obugabe bw’okukora encwamu


omu rugonjo rw’Adeni orutarumu kamogo? Habwaki kikaba
nikyetagisa Ruhanga kubahabura obubaraba bakaba baine obugabe
bw’okwecweramu?
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Akasumi kamu hanyuma y’obuhabuzi bunu okuruga hali Ruhanga,
Setaani akwajwara ekisisani ky’enjoka hanyuma nauwe yataha omu
Adeni. Haawa akarora enjoka nerya n’okusemererwa ha muti ogubakaba
batangirwe okulyaho baitu iyo etafe. “Na Setaani wenyini akaba alire ha
muti gunu” (Ellen G. White, Patriarchs and Prophets, p. 54), kandi
busaho na kimu ekyabaireho.

Soma Kub. 3:1–4. Kakuba oyeteka omu kiikaro kya Haawa, habwaki
ebigambo binu byakubaire bikusikirize?
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Okusigikira ha ntekereza n’amagezi g’obuntu, ebigambo by’enjoka
bikazoka nibisikiriza muno okukira ebigambo bya Ruhanga. Kubanza kwa
byona, hakaba hataroho bwakaiso oburukugumya omunsi, oburukwoleka
okubaho kw’ekibi n’okufa. Ekyakabiri, enjoka ekaba eriyo nerya ha muti
ogubatangirwe kulyaho kandi neyegonza kurungi. Nahabweki, habwaki
kikaba nikyetagisa Haawa kwetantara kulyaho? Ekiragiro kya Ruhanga
kikazooka kigumire muno kandi kitali ky’obwinganiza.

Eky’omugisa mubi, omu kukora encwamu hagati y’ebigambo bibiri


ebirukurwanisangana Haawa akagurukya amaiso ebiragiro bisatu: (1)
19
entekereza y’obuntu tunugwo mulingo ogukirayo oburungi okulenga
ebintu by’omwoyo; (2) Ekigambo kya Ruhanga kisobora kuzooka
nk’ekitanyina makuru nobutali bwinganiza nambere tuli, baitu buli
kasumi kiba kihikire kandi nikyo kisemerire; (3) haroho ebintu ebitali bibi
rundi bigwire omu byo byonka, baitu Ruhanga abikomeremu okuba
ekirengeso eky’obuhulizi.

Ntusemerra tukyetegereze ngu ebya Haawa yarabiremu omu Rugonjo


rw’Adeni kitabe kintu kimu kyonka omu busumi obu. Buli kiro na buli
kasumi ntusemerra kucwamu hagati y’Ekigambo kya Ruhanga
(ekyabaingi barukurora tikinyina makuru) hamu n’okusikirizibwa
okwenyikara ezitwehingulirize. Encwamu zaitu zinyina ebirarugamu
eby’ebiro n’ebiro.

Miringo ki erukurorwa kurungi eya Ruhanga erukurwana


n’emiringo ey’ensi?

KYAKABIRI October 03

Akabihwabihwa Enjoka

Soma Kub. 3:1–7. Haawa akakozesa nkora ki okukomamu hagati


y’ebigambo bya Ruhanga hamu neby’enjoka?
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Okubanza 3 kiri kimu ha byokurorraho ebirukurorwa kurungi omu
kwohya ebitekerezo by’omuntu. Ruhanga akaba ahabwire kara Adamu na
Haawa ngu kakuba balya ha muti oguyabatangire kulyaho mananukwo
nibaija kufa (Kub. 2:16, 17). Hanyuma y’okujwara ekisisani ky’enjoka,
Setaani akeyambisa ebigambo bingi ebyokusosonasona nukwo ayohye
Haawa okukora ekibi.

Ekyokubanza, akagalihya ekya Ruhanga akaba abatangire. Akamukaguza


ati, “Nukwo Ruhanga akagamba, Mutalirya ha miti yoona
oy’omurugonjo?” (Kub. 3:1). Haawa akamuhakaniza nagamba ati

20
ekiragiro kikatutanga omuti gumu gwonka, habwokuba kakuba bagulyaho
rundi kugukoraho mananukwo nibaija kufa. Hanyuma, Setaani
yahakaniza ebigambo bya Ruhanga. Yakigumya ngu, “Okufa timulifa!”
(Kub. 3:4).

Ekyokumali’ra, Setaani akajunana Ruhanga habwokugenderra kuzindiriza


okumanya kwa Adamu na Haawa. Omubiihi akagamba ati, “Ruhanga
akimanyire ngu Ekiro ekimuliguliraho [omuti ogwatngirwe] amaiso ganyu
galiiguka, nimwija kwisana na Ruhanga, okumanya oburungi n’obubi”
(Kub. 3:5).
Ekihika kya Haawa kikamunaga omu mutego gwa Setaani. Obu akaba
aine okukora encwamu kusigara ali mwesigwa ha kuragira kwa Ruhanga
rundi kwikiriza ebisuba bya Setaani ebirukusikiriza. Omu kuguragurukya
Ekigambo kya Ruhanga, akakozesa amagezige wenka, endora y’obuntu,
kurora yakora encwamu hagati y’ebigambo bibiri ebirukuhakanizangana.

Ekyokubanza, akarora ngu okusigikira ha ndya enungi, “omuti gukaba


guli Murungi okulyaho.” Ekyakabiri, omu kuro’ra ha burungi, akarora ngu
“omuti gukaba busemerire amaiso.” Ekyakasatu, okuruga omu kukozesa
amagezi, “omuti gukaba nigwegombwa okuhaisa amagezi.” Mananukwo,
omu bitekerezobye, akaba aine obulyo obuhikire okuhuliriza ebigambo
by’enjoka n’okulya ha muti ogwatangirwe okulibwaho. Eky’omugisa
mubi, kinu nikyo yakozire.

Abantu abamu bagamba amagezi goona marungi, kasita tulinda eki “ekiri
kirungi” (1 Bas. 5:21). Baitu enyikara ey’akabi eya Adamu na Haawa
omu Rugonjo rw’Adeni neyoleka kurungi amagezi ganu nkoku gasobora
kuba mabi muno. Haroho ebintu bingi ebituli kurungi
habw’okutabimanya.

Kinu ekyabaireho nikitwegesa kita omulingo kirukurahuka kukozesa


amagezi gaitu okutonganirra encwamu zaitu ez’ekibi?

21
KYAKASATU October 04

“Timulifa”

Soma Kub. 3:4. Miringo ki ekisuba kinu kizire nukigarukwamu


okumara emyaka nyingi
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Okweyoleka okukuru okw’amaani okw’ekisuba kinu nikurolerwa omu
nyikiriza erukukira kukanya erukukwata ha butafa bw’omwoyo.
Enyikiriza enu nesigikira omu madini agaira ag’abakafiri n’abakali
magezi abataikiririza omu Ruhanga. Misiri eyaira, kinu kikaletereza
okwomesa emirambo n’okugyahura omu bituuro nambere abantu
baraikaraga nibagirora nibagiramya.

Enyegesa enu ekafooka nyomyo Enkuru omu bakali magezi Abayonani.


Ekyokurorraho, omu The Republic of Plato, Socrates akakaguza Glaucon
ati: “Tokimanyire nkoku emyoyo yaitu tefa kandi tehwerekerra?” Omu
Phaedo ya Plato, Socrates akagarukamu omu iraka niryo limu ati,
“Omwoyo tigufa kandi tiguhwerekerra, kandi mananukwo emyoyo yaitu
ija kwikarayo okuzimu.” Entekereza enu eyabakalimagezi niyo yaleterize
enyegesa enu omu buhangwa bwabajungu yagendera kimu n’omu Kanisa
y’Abakristayo eyabaireho hanyuma y’Abakwenda. Baitu kinu kikaba
kizire kara muno, kikaba kibaireho omu Rugonjo rw’Adeni,
nikitandikwaho Setaani wenyini.

Hagati y’ekyohyo omu Rugonjo rw’Adeni, Setaani akagumiza Haawa ati,


“Okufa timulifa!” (Kub. 3:4). Hamu n’ebigambo binu ebitairweho esira,
Setaani akateka ebigambobye ha iguru y’ebigambo bya Ruhanga.

Okwahukana n’obutafa bw’emyoyo, enka’ra zinu nizitwegesa ki,


kandi nizisobora kukozesebwa zita okurwanisa eisuba kinu? (Zab.
115:17; Yoh. 5:28, 29; Zab. 146:4; Mat. 10:28; 1 Kol. 15:51–58).
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Ebigambo bya Setaani eby’obutafa bw’omwoyo bikaireho muno,
n’omunsi yaitu ey’akasumu kanu. Ebitabu, emizano, entegeka za ha TV

22
byona bigenzere omu maiso nibimukya entekereza enu, ngu obutufa
tugenda omu nyikara endi ey’okwetegereza. Kamugisa mubi kurora
ekisuba kinu nikitebezebwa na ha bituti by’Abakristayo. Na Sayansi
ebyetabiremu hati. Haliyo ekitongole omu United States ekiriyo
nikyombeka eby’oma ebyakali magezi okusobozes abantu okubaza hamu
n’abafu abarukunihirwa kuba bakyayomiire baitu omu mulingo ogundi.
N’ekisuba kinu ekikanyire kiti, tikirukuhuniriza kurora ngu ekisuba kinu
kyakora ekicweka kikooto muno omu kumali’ra ebyafaayo by’ensi enu.

Ekisuba kinu nikyeyoleka kita omu buhangwa n’emyetwalize


y’owanyu? Habwaki kituhikirire okwigamira muno Ekigambo kya
Ruhanga okukira entekereza zaitu?

KYAKANA October 05

Ebiruga Omu Kibi

Okusigikira ha Kub. 3:7–19 na Bar. 5:12, bintu ki ebikuru


ebyaleserwe ekibi?
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Hanyuma y’okuhambwa orubazo rw’enjoka erurukusikiriza, Haawa akaba
atarukunihira ebibi ebiraruga omu ncwamuye. Omu kikorwa kyonyini
ekyokulya ha muti ogwatangirwe okulibwaho kikaba kitali kikuru muno
nkoku kirukwolekwa kasumi kanu. Okuraba omu kikorwa ky’obwemi
nk’eki, Haawa akacwa obuhulizibwa hali Ruhanga hanyuma yatandikaho
obuhulizi obundi hali Setaani.

Okubanza 3 nesoborra okugwa kwa Adamu na Haawa na bimu ha bizibu


eby’akabi ebyarugiremu. Okusigikira ha bukugu omu by’ediini, bombi
bakatwairwa theophobia (okutiina muno Ruhanga) hanyuma bayesereka
omu miti ey’omu rugonjo (Kub. 3:8). Okusigikirra ha ntekereza
n’enyehurra, abakakwatirwangana ensoni hanyuma batandika
okucwerangana emisango (Kub. 3:7, 9–13). Okusigikira ha ndora
y’omubir, bakaba baine kutuya, kuhu’ra obusaasi, ha kumali’ra bafe (Kub.

23
3:16–19). Adamu okusigiki’ra haby’obuhangwa, ensi ey’okubanza ekaba
emazire kusisikara (Kub 3:17, 6 18).

Orugonjo rw’Adeni rukaba rutakyali rurungi n’okuba ekiikaro


eky’okwegondezamu nkoku kikaba kiri. “Obubakaba nibarora ebyakyo
nibiragalika n’okuragara kw’amababi g’emiti akokuro’raho k’okujunda
ak’okubanza, Adamu hamu na mukaziwe bakarra muno okukira abantu
nkoku barukurra kasumi kanu habw’abantu babu abarukufa. Okufa
kw’ebyakyo kukaba kusemerire kubaleterakwo obujune; baitu omuti
ogw’oburingi obugwatandikire kuragalikya amababi gagwo, eki
ekikabaletera ekisisani kyonyini nkoku okufa gufookere mugabo
gw’ebyomeezi byona”— (Ellen G. White, Patriarchs and Prophets, p.
62).
Adamu na Haawa batafeereho aho naho, omu kwihibwaho obwomezi,
baitu ha kiro eki kyoni bakacwerwa omusango gwabu ogw’okufa.
Mukama akagambira Adamu ati, “Omu mpita ez’omu maiso gawe nimwo
oraliraga ebyokulya okuhikya obwoligaruka omu itaka: baitu omu numwo
waihirwe: baitu oli cucu, kandi omu cucu numwo oligaruka” (Kub. 3:19).
Gali mananu okugwa kukaleeta akabi kaingi ha ruzaaro rw’omuntu
rwona. Omukwenda Paulo asoborra ati, “Nk’ekibi okukyatahire omu nsi
habw’omuntu omu, kandi n’okufa obw’ekibi; nukwo n’okufa kwahikire
kuti ha bantu boona, baitu boona bakasisa” (Bar. 5:12).
Ekintu eky’obujune kandi ekirukuruma munonukyo ngu nkoku abantu
baizire nibakora obusinge bwona, itwe nk’abantu kasumi kanu ntubagana
hali ebi ebyaleserwe ekibi omu Adeni. Nobukiraba kiri kiti, tusemerire
kusiima ekirukwingana nkaha habwa Yesu hamu n’omusalaba nambere
tunyina okunihira okw’obwomeezi obutahwaho omu nsi nambere ekibi
kitalyongera okwimuka obundi!

Obuturukwecumitirizaho ebintu ebibi ebya Haawa yarabiremu,


byokwega ki ebitusobora kwegamu ebirukukwata hali ebi
ebirukuruga omu bikorwa byaitu eby’ekibi?

24
KYAKATAANU October 06

Omurago Gw’enjiri Ogw’okubanza

Soma Kub. 3:15, 21. Kunihira ki hali abantu boona okusobora


kusangwa omu Kyahandikirwe kinu?
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Okubanza 3 akabi ak’okufa akaswekere ensi yoona hanyuma y’okugwa
kw’omuntu. Buli kintu kikahinduka, kandi Adamu na Haawa bakaba
nibasobora kurora embaganiza enyakuli hagati ey’ensi ey’ekaba eroho
batakagwire n’ensi eyibarumu bamazire kugwa.

Baitu hagati y’okuburangana n’okweralikirra, Ruhanga akabaha


obugumizo abw’akasumi ako n’okunihira okw’akasumi ak’omu maiso.
Ekyokubanza, akakyena enjoka n’ekigambo ekyomurago gwa Masiya.
Akarangirra ati, “Na nyowe ndatahoga okuhigana hagati yaawe
n’omukazi, kandi hagati y’oruzaro rwawe n’oruzarorwe: alihutaza
omutwe gwawe, naiwe olimuhutaza ekikongijokye” (Kub. 3:15).

Ekigambo “okuhiigana” (omu Ruheburaniya nikyo ’eybah)


tikirukumanyisa obulemu obukooto hagati y’oburungi n’obubi okumara
obwire bwingi kwonka, baitu n’amaani ga buli muntu okunoba ekibi,
agabyairwe embabazi za Ruhanga omu bitekerezo bya buli muntu. Omu
buzaliranwa bwaitu, tukagwera kimu (Bef. 2:1, 5) kandi “tuli abairu
rubaale b’ekibi” (Bar. 7 6:20). Nobukiraba kiri kiti, embabazi eza Kristo
yabyaire omu bwomezi bwa buli muntu nizituleetamu obunyanzigwa
n’okuhigana na Setaani. Kandi kuli “kuhiigana kunu,” ekisembo kya
Ruhanga ekyarugire omu Adeni, ekitusobozesa okwikiriza embabazi za
Ruhanga ezirukujuna. Kakuba embabazi zinu ezirukutuhindura n’amaani
agarukutuga’ra buhyaka bitaroho, abantu bakwikaire bali basibe ba
Setaani, abairu rubaale abarukwikara betekanize okukora kyona
ekyarabaragira.

Ekyahondireho nukwo Mukama kukozesa ekihongwa ky’ekisoro


okwoleka omuragogwe ogwa Masiya (rora Kub. 3:21). “Adamu
buyahongere ekyonzira eky’ekibi nkoku Ruhanga akaba amuragire omu

25
mulingo ogw’embaganiza, gunu nugwo gwakizireyo okuba omukoro
ogw’obujune omu bwomeezibwe. Omukonogwe nigutekwa kwimukibwa
okwihaho obwomeezi, obwa Ruhanga wenka akaba asemerire kugaba,
hanyuma ahayo ekyonzira eky’ekibi. Ako nuko kabaire kasumike
akokubanza okurora okufa. Obwakaba arolerire entama nesesa esagama,
neboroga omu kuhururwa okw’okufa, akaba asemerire kurora omu maiso
omu kwikiriza hali Omwana wa Ruhanga, ow’entama yayolekerezaga,
ow’akaba nagenda kufa nk’ekyonzira habw’omutu”— (Ellen G. White,
The Story of Redemption, p. 50).

Soma 2 Kol. 5:21 na Baheb. 9:28. Ebyahandikirwe binu nibitwegesa ki


hali eki ekyabandize kusukurwa omu Adeni?
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Hanyuma y’okumara kukimanya ngu nibaija kumali’ra bafiire (Kub. 3:19,
22–24), Adamu na Haawa bakaruga omu Adeni. Baitu bataruge omu
Rugonjo bali busa rundi beswekerire n’amababi g’emiti (Kub. 3:7).
Ruhanga wenyini “akabako’ra ebyokujwara eby’emiguta,” hanyuma
yabajweka (Kub. 3:21), akokuro’raho k’okuhiki’rakwe
okurukutusweke’ra (rora Zak. 3:1–5; Luk. 15:22). Nomu busumi
obwenyuma okutndikira kimu omu Adeni, enjiri ekaba emazire
kusukurwa hali oruzaaro rw’omuntu.

KYAMUKAAGA October 07

EBY’OKWEYONGERA KWEGA:

Soma Ellen G. White, Patriarchs and Prophets, pp. 52–62 pp. Education
63-70, pp. 23–27.

Omu myaka ehingwireho kake, bantu baserulize ha ntekereza y’abantu


abarukugamba bakafaho bayongera bagaruka erukwetwa Near Death
Experiences (NDEs). Ekyabaireho ki ngu abantu nibafa, emitima yabu
nereka kuteera, nibaleka n’okwikya. Nobukiraba kiri kiti, hanyuma
bagaruka baba bomeezi, baitu baija nebyokutebya ebirukuhuniriza
ebirukwoleka ngu baikaire omu nyikara endi ey’obwomeezi nokwikitirana

26
omuntu ow’omusana. Abamu babazaho okwitirana abanyabuzale babu
abafiire ira. Abantu baingi, n’Abakristayo benyini, abatamanyire
amananu agarukukwata ha bafu, baikiriza ngu ebitebyo binu nibugumiza
kimu obutafa bw’emyoyo. Nobukiraba (kandi kunu nikuseme’ra kuba
kuhabura ngu ebintu bijwiremu ebisuba bingi), abarukukira obwingi
abegamba ngu bafiireho bagaruka bakira kugaamba baine omuntu
oubaitiraine yabagambira ebigambo by’okubahumuza, ebigambo ebirungi
eby’okugonza, obusinge, n’oburungi. Baitu tibaine ekibahu’ra
ekirukukwata ha kujunwa omu Kristo, busaho ekirukukwata ha kibi, kandi
busaho ekirukukwata ha musango. Obubaraba nibarozaho Obukristayo
hanyuma y’okufa, bakubaire hakiri batatungireyo emu ha nyegesa Enkuru
ez’Ekikristayo?

EBIKAGUZO EBY’OKUBAZAAHO:
1. Ebya Adama na Haawa barabiremu nibyoleka bitankoku
okuganyira kwa Ruhanga kusobora obutama’raho kimu
ebinyakuruga omu kibi? Habwaki ganu gali mananu
amakuru muno aga buli muntu asemerire kwikaraga
naijuka?
2. Omuti ogw’okumanya oburungi n’obubi nukyo kyabaire
“kiikaro ky’omutego” gw’omunyanzigwa habwa Adamu na
Haawa. “Bikaro ki ebyemitego” naitwe ebitusobora kwesanga
twohibwe okugwamu?
3. Setaani nalengaho kwebembera abatu ba Ruhanga kwikiriza
ngu “ebyetago bya Kristo tibikyali by’amaani muno
kwingana obubabandize kwikiriza, kandi okuraba omu
kwesisaniriza n’ensi nubwo barakora kikooto okuhindura
ensi”— (Ellen G. White, Testimonies to Ministers and Gospel
Workers, p. 474). Kiki ekitusobora kukora kurora ngu
titwagwa omu mutego gunu?

27
OMULIMO GW’ENJIRI OCTOBER 08

OMUKUGU OMU BYA TV OW’AKABA ATARUKUNIHIRWA

NEW ZEALAND

Graeme and Nicqui 7

Graeme omu mulingo ogukaba gutarukunihirwa akafooka kakensa ha


Hope Channel omu New Zealand. Obuyahikire omuruso’rokano
rw’abatamizi aba Alcoholics Anonymous, aho naho akamanyirirwa
omuntu owakaba atakarorahoga.

Omukazi akagamba ati, “Nkurozirege ha TV ekiro!” abantu boona 26


abakaba bali omu kitebe eki bakatunu’ra Graeme n’ekihika.

Akaba aralizibwa okwija omu rusorrokano oru okubagana eby’akaba


arabiremu omu bwomeezibwe, baitu akaba aizire atamanyire nkoku
araatandika. Ebigambo by’omukazi nkoku yamurozere ha TV
bikamuhereza eky’okukora. Akagambira ekitebe nkoku yagenzere ha
TV nk’omurundigwe ogw’okubanza. Ensonga eri ngu, akagamba,
habwokuba akaba aliyo nakira etamiro habw’embabazi za Ruhanga.
Kasumi ako, abantu 26 abakaba bali omu kisika eki bakakyetegereza
nkoku haroho Hope Channel television, erukurorwa omu buli ka
yoona omu New Zealand.

Graeme obwarukukutebeza ebyafayobye, naija kukusobo’ra nkoku


ebyafayo eby’okugonza kukora muno bikamuletereza okuba
mutamizi okumara emyaka 10 ekyaleterize n’obuswezibwe kisisikara.
Baitu ebi nobubiraba byabaire biti, akazoora embabazi za Yesu
ezirukujuna, n’obukonyezi bwa Ruhanga, akaleka kunywa amaarwa.
Akongera yaswera hanyuma yaleeta omukaziwe omuhyaka, Nicqui,
omu Kanisa ya Seventh-day Adventist. Nicqui kasumi kanu nakora
nk’omwebembezi omu Kanisa ya Seventh-day Adventist ey’owabu.

Graeme aine omutima gw’okurumirirwa abatamizi omu Alcoholics


Anonymous. Nagamba ati, “Nobukiraba ngu mazire myaka nyingi

28
ntarukwegomba kunywa amaarwa, nyina okwegomba okuhikyaho
abantu abandi obukwenda obwokukira n’okunihira.”

Graeme nateraniza okugonzakwe okwa Alcoholics Anonymous hamu


n’okugonza kwa Ruhanga. Nagamba ati, “Nindengaho okukwata
ebintu ebindukwega omu bwomeezi obw’Ekikristayo okubeteka omu
bwomezi bwa AA, hanyuma Okuruga omu bwomeezi obwa AA
okugenda omu bwomeezi obw’Ekikristayo.” “Gali mananu ndi
w’omugisa habwokuba nyine ekitebe ky’abantu eb’Ekanisa abali
bakuru muno ha bwange na Nicqui, nambere turukubaganira
ebitwegere okuruga AA.”

Obwarukuba nabagana ebyafaayobye omu Alcoholics Anonymous,


abanyakurumu nibanguha bwangu kukyetegereza nkoku ali
Mukristayo. Kinu kikahuniriza baingi, n’okukira muno abo
abatarukwikiririza omu Ruhanga.

Bakira kumukaguza bati, “Oli munyadiini?” Graeme abagarukamu


ati, “Nangwa.” “Ogenda ha Kanisa?” “Ego.” “Ogenda ha Kanisa ki?”
“Ekanisa ya Seventh-day Adventist.” Obusumi oburukukira obwingi
Ekanisa ya Seventh-day Adventist abantu tbagimanyire nan koku
Balinda Sabbiti ey’Ekiro kya musanju. Nahabweki, Graeme nubwo
asobo’ra obukuru bw’ekiro kya musanju hanyuma yakikatiriza nkoku
ali Mukristayo buli kiro. Akabagambira ati, “Nobuturaba turamya ha
kiro kya Saturday, ndi Mukristayo wa Seventh-day.”

Abafumu ababiri abaramiza omu kanisa ya Graeme obu n’obumu


bamusindikira abantu abarukutalibanizibwa amaarwa. Nauwe
ekirugamu abatwara omu Alcoholics Anonymous. Graeme tabagana
kwonka ebyafaayobye baitu ahuliriza muno n’ebyafaayo by’abantu
abandi. Abantu abatwaraho omulyatolye abagurra ebyokulya abagana
nabo ebyafaayobye obu nahuliriza n’ebyabo. Nagonza muno
omulimogwe ogw’okutebeza enjiri. Obwarukwija omuka, agonza
muno kugambira mukaziwe ati, “Tosobora Kwikiriza ekya Ruhanga
akozire kiro kinu!”

29
Weabale habw’ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13 omu mwaka gwa
2016 ekyasobozeseze Hope Channel okufooka omukutu ogwa busa
okutwa’ramu na New Zealand. Ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13
emyezi enu esatu kiija kukonyera okuleeta Hope Channel television
na Hope FM Radio omu Papua New Guinea.
Bihandikirwe Maryellen Hacko

EKYOKWEGA 03 *OCTOBER 8–14

Okwetegereza Obuhangwa Bw’omuntu

_______________________________________________________
SABBITI RWEBAGYO

Habw’ekyokwega Kya Wiiki Enu Soma Ebyahandikirwe Binu:


Kub. 1:24–27; 2:7, 19; Mat. 10:28; Mug. 12:1–7; 1 Bak 2:10; 22:40.

ORUKA’RA RW’OKWIJUKA: (Okubanza. 2:7).

Okusikangana omu bigambo bya Ruhanga, “Mwija kufa” (Kub. 2:16, 17)
kandi omurago gwa Setaani ogw’ekikwangara, “Mazimakwo timulifa!”
(Kub. 3:4) kutakome omu Rugonjo rwa Adeni honka. Kukaikara
nikuhulirwa omu byafaayo byona.

Abantu baingi balengaho okukwataniza ebigambo bya Setaani hamu


n’ebigambo bya Ruhanga. Halibo, okuhabura okurukugamba ngu, “mwija
kufa” nikukwata ha mubiri ogurukujunda gwonka, nukwo omurago gwa
Setaani, “Mananukwo timulifa!” Nigukwataho Omwoyo ogutarukufa.

Baitu enkora enu terukukora. Ekyokuro’raho, ebigambo bya Ruhanga


ebirukuhaniza ebya Setaani nibisobora kwikirraniza? Haroho obwomezi
obutali kintu obusobora kutafa omu kufa okw’omubiri? Haroho
ebigarukwamu bingi ebirukulengaho kugarukamu ekikaguzo kinu. Baitu
nk’Abakristayo abarukwesiga Baibuli, ntuseme’ra tukyetegereza ngu
Ruhanga wenka Owobusobozi, Ogu rwatuhangire, nuwe natumanya
kurungi muno (rora Zab. 139). Nahabweki, omu Kigambokye honka

30
habwaitu, nuho tusobora kuzoora eby’okugarukamu ha kikaguzo kinu
ekikuru.

Wiiki enu nitwija kwetegereza omulingo Endagaano Enkuru


erukusobo’ramu obuhangwa bw’omuntu n’enyikara y’omuntu obwaba
afire.
*Soma eky’okwega kya wiiki enu noyetekaniriza Sabbiti, October 15.

SANDE/KIBANZA WIIKI October 09

“Obwomeezi Obwomiire”

Soma Kub. 1:24–27 na Kub. 2:7, 19. Bintu ki ebirukwisana


n’ebirukwahukana hagati y’omulingo Ruhanga yahangiremu omuntu
hamu n’ebisoro? Kub. 2:7 netugambira ki ha buhangwa bw’omuntu?
___________________________________________________________
___________________________________________________________

Ebyafaayo by’obuhangi nkoku byolekwa omu kitabu ky’Okubanza


nibyoleka ngu ha kiro kya mukaaga ekya Wiiki y’obuhangi Mukama
Ruhanga akahanga ebisoro nabantu ab’okubanza omusaija n’omukazi
(Kub. 1:24–27). Ntugambirwa ngu “akakora omu itaka ebisoro byona
eby’omu kisaka, na byona ebihu’ruka ha iguru” (Kub. 2:19). Yayongera
“yakora omuntu omu cucu y’itaka” (Kub. 2:7).

Nobukiraba kiri ngu ebisora n’abantu byona nibisisana habwokuba


bikakorwa okuruga omu “itaka,” okukorwa kwomuntu kukaba
nikwahukanaho nokw’omuntu omu miringo ebiri. Ogw’okubanza,
Ruhanga akabumba omubiri gw’omuntu, kandi hanyuma “yahuha omu
nyindoze orwoya orw’obwomeezi, hanyuma omuntu yafooka obwomezi
obwomiire” (Kub. 2:7). Akaba ali mubiri kwonka atakafookere
mwomeezi. Ogwakabiri, Ruhanga bombi omusaija n’omukazi akabahanga
omu kisisani n’omu kusisana kwa Ruhanga (Kub. 1:26, 27).

Okubanza2:7 esobo’ra ngu okuhuha “orwoya rw’obwomeezi” omu


mubiri gwa Adamu kikaguhindura gwafooka “obwomezi obwomiire”

31
(omu Ruheburaniya nikyo Nephesh chayyah). Kinu nikimanyisa ngu buli
omu omuliitwe aine obwomezi obutasobora kwomeera rundi buli buli
omu mubiri. Makaru gakyo ngu, itwena tuli bwomeezi obwomiire.
Ebigambo ebirukugamba ngu “omwoyo” nigusobora kubaho
nigwetegereza gutali omu mubiri eri ntekereza y’ekikafiiri, teri ntekereza
ya Baibuli. Okwetegereza kurungi obuhangwa bw’omuntu nikitukonyera
kwerinda kwikiriza enyegesa enyakukanyire erukugamba ngu omwoyo
tigufa hamu n’ebisuba byona eby’akabi ebyombekerwe ha nyikiriza egi.

Busaho kicweka ky’obwomeezi bw’omuntu ekisobora kukora kandi


kikomeera kiri kyonka. Ruhamga akatuhanga omu mulingo
ogurukuhuniriza kandi ogurukutinisa, nahabweki titusemerire kutebereza
ebintu ebirukwahukana nebyo ebya Baibuli eyolekere ha bwomeezi
bw’omuntu. Gali mananu, obuhangwa bwomuntu bwonka tikiri nikyo
kyensita kyonka (n’Abasayansi nibakyaikiriza enyegesa ya Baibuli
arukuleka nkoku omuntu ayomeera), ekindi ekiri kyensita muno niyo
enyetegereza y’omuntu. Obutafali obutoito buti omu mitwe yaitu, omu
bwongo, busobora buta okukwati’ra ebitekerezo n’enyehu’ra zaitu? Abo
abanyakusomaho Ensonga enu bamalirra baikirizekwo ngu tibamanyire.

Ka kyamahano eky’obwomeezi! Habwaki tutakyanganukira


ekisembo ky’obwomeezi, baitu n’obwomeezi obutahwaho nabwo
obuli kyamahano muno?

KYAKABIRI October 10

“Obwomeezi Oburukusiisa Bulifa”

Soma Ezek. 18:4, 20 na Mat. 10:28. Enka’ra zinu nisobora zita


kutukonyera kwetegeeza ensisana y’obwomeezi bw’omuntu?
___________________________________________________________
___________________________________________________________

Obwomezi bw’omuntu omu nsi enu ey’ekibi niburahuka okuhwaho


kandi nibuhindukahinduka (Is. 40:1–8). Busaho kintu na kimu
ekyasisirwe ekibi ekisobora kwomeera ebiro n’ebiro omu buhangwa

32
bwakyo. “Nukwo, nk’ekibi okukyatahire omu nsi obw’omuntu omu,
kandi n’okufa obw’ekibi; nukwo n’okufa kwahikire kuti ha bantu boona,
baitu boona bakasiisa” (Bar. 5:12) Okufa nikyo ekintu ekyaleserwe ekibi
kandi nikyo kitalibaniza ebyona.
Ha nsonga enu, haroho ebigambo bya Baibuli bibiri ebikuru muno.
Ekyokubanza nikyo ngu abantu n’ebisoro byona bifa. Nkoku kigambibwa
Omukama Sulemani, “Baitu eki ekihika ha baana b’abantu nikyo kihika
na ha bisoro; ekigambo kimu kyonka kibahikaho: nk’eki oku kifa nukwo
n’ogu afa ati, ego, byona binyina orwoya rumu rwonka; kunu omuntu
tanyina obukuru okukira ebisoro: baitu byona butarumu. Byona bihika
omu kiikaro kimu; byona bikaruga omu cucu, kando byona bigaruka
okufooka ecucu’” (Mug. 3:19, 20).

Ekigambo kyakabiri kiri ngu, okufa kw’omuntu omu mubiri


kyoleka ngu alekereho okwomeera nk’obwomeezi obwomiire (omu
Ruheburaniya ngu. nephesh). Omu Kub. 2:16, 17, Ruhanga akaba
ahabwire Adamu na Haawa ngu kakuba kakabatanda bakasiisa, omu kulya
ha muti gw’okumanya oburungi n’obubi, bakaba nibagenda kufa.

Omu kugarukamu eki, Mukama akongera yakigumya ngu Ezek.


18:4, 20: “‘Omwoyo ogusiisa guliifa.” Ebigambo binu binyina
ebigendererwa bibiri. Ekyokubanza kiri ngu abantu boona basiisi, na
habweki itwena nturaba omu kukura n’okufa (Bar. 3:9–18, 23).
Ekyakabiri kiri ngu Baibuli neyetantara Ensonga y’obutafa bw’omwoyo.
Omwoyo obuguraba gutakufa kandi nigwomerera omu nyikara endi
hanyuma y’okufa, ekimanyisa ngu tutufakwo.

Okwahukanaho, ekigarukwamu kya Baibuli ha kufa tikiri ha


mwoyo ogutaine mubiri okufuruka okugenda omu Pirigatory rundi
Gehena. Ekikagurukwamu kuli kuhumbuka okw’okumali’ra habwabo
bonka abafiire omu Kristo. Nkoku Yesu yagambire omu kyokwegakye
eky’Omugati gw’Obwomeezi, “‘Weena anyakurora Omwana,
namwikiriza, atunge obwomeezi obutahwaho; na nyowe ndimwimukya ha
kiro kya ha mpero’” (Yoh. 6:40).

Habwaki obugumizo obw’okugaruka kwa Kristo omurundi


gwa kabiri, oburukugumibwa okwija kwa Kristo okw’okubanza, kiri

33
kikuru muno hali abo boona abarukwikiriza? Kunihira ki
okutwakubaire twine kakuba hataroho omurago
ogw’okugarukakwe?

KYAKASATU October 11

“Omwoyo Gugaruka Hali Ruhanga”

Soma Kub. 2:7 na Mug. 12:1–7. Mabaganiza ki ey’osobora


kurora hagati y’Ebyahandikirwe binu ebibiri ebya Baibuli?
Nibisobora bita kutukonyera kurungi okwetegereza enyikara
y’omuntu obwaba afiire? Rora na Kub. 7:22.
___________________________________________________________
___________________________________________________________

Nkoku tusangire turozire, Baibuli neyegesa nkoku omuntu ali bwomeezi


(Kub. 2:7), kandi obwomezi bulekeraho okubaho hanyuma y’omubiri kufa
(Ezek. 18:4, 20).

Hati kiri kita ha “mwoyo”? ugwo gusigara nigwetegereza na


hanyuma y’okufa kw’omubiri? Abakristayo baingi nukwo barukwikiriza
bata, hanyuma balengaho nokugumya okwikiriza kwabu obu nibeyambisa
ebigambo bya Mug. 12:7, ebirukugamba ngu, “Ecucu obwegaruka ha
itaka nkoku ekaba eri, n’omwoyo obu gugaruka hali Ruhanga
ayaguhaire.” Baitu Ekyahandikirwe kinu tikirukugamab ngu Omwoyo
gw’omufu gwikara omu maiso ga Ruhanga nigwetegereza. Mug. 12:1–7
omu mulingo gw’omuzano ebazaho amadara ag’omuntu arabamu kukura,
namali’ra afiire. Oruka’ra rwa 7 rubazaho okufa nkokuhindura ebintu
mogomogo ogwahukana nan koku byabaire omu kuhanga omu Kub. 2:7.
Nkoku kisangirwe kyolekerwe, ha kiro kya mukaaga ekya Wiiki
y’obuhangi “Kandi Mukama Ruhanga yakora omuntu omu cucu y’itaka
yamuhuha omu nyindo orwoya orw’obwomeezi omuntu yafooka
obwomezi obwomiire” (Kub. 2:7).

Baitu hati, Mug. 12:7 natugambira ngu Ecucu obwegaruka ha itaka


nkoku ekaba eri, n’omwoyo obu gugaruka hali Ruhanga ayaguhaire.”
Hati, orwoya orw’obwomeezi orwa Ruhanga yahuhire omu nyindo za

34
Adamu, kandi arwarukuhereza abantu boona abomeezi, rugaruka hali
Ruhanga rundi omu bigambo ebindi, orwoyo rulekeraho okutaha
n’okuturuka omu muntu.

Ntuseme’ra kwikara nitwijuka ngu Mug. 12:7 nasobo’ra amadara


ag’okufa kw’abantu boona abomeezi kandi kinu na kikora
atarukwahukaniza abahikirire hamu n’ababi. Emyoyo yabo boona abafiire
obwguraba eri omu maiso ga Ruhanga kandi neyetegereza, hati n’emyoyo
y’ababi nayo eri hamu na Ruhanga? Entekereza enu terukwiki’raniza
n’enyegesa ya Baibuli yoona. Habwokuba okufa kwa bantu n’ebisora
kwoona kuraba omu masara nigo gamu (Mug. 3:19, 20), okufa
nikimanyisa okulekaho okubaho nk’omuntu omwomeezi. Nkoku
Omuhandiki wa Zabuli agamba ati, “Osweka amaiso gaawe, bituntura;
bifa, bigaruka omu cucu yabyo” (Zab. 104:29).

Tukira kugamba ngu okufa kiri kicweka ky’obwomeezi.


Habwaki eki kigwire muno? Okufa nikwahukana n’obwomeezi,
munyanzigwa w’obwomeezi. Hati tunyina kunihira ki okw’amaani,
okuturukusanga omu ruka’ra runu: “Omunyanzigwa wa ha mpero
aliihibwaho nukwo kufa” (1 Kol. 15:26)?

KYAKANA October 12

“Abafu Tibaine Ekibamanyire”

Soma Yob. 3:11–13; Zab. 115:17; 146:4; na Mug. 9:5, 10. Kiki
ekitusobora kwega okuruga omu Byahandikirwe binu ekirukukwata
ha nyikara y’omuntu obwarukumara kufa?
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Abegi ba Baibuli abamu bagamba ngu Ebyahandikirwe binu (Yob. 3:11–
13; Zab. 115:17; 146:4; Mug. 9:5, 10), bikahandikwa omu mulingo
gw’ebizina, tibisobora kweyambisibwa okusobo’ra enyikara y’abafu. Gali
manu Ebyahandikirwe bihandikirwe nk’ebizina bisobora kuguma
kwetegerezebwa, baitu kinu tinukwo kiri ha nka’ra zinu. Orulimi rwazo

35
nirwetegerezebwa kurungi, kandi Ensonga zazo nizikwatagana kurungi ha
nyegesa ey’Endagaano Enkuru yoona ha nyikara y’abafu.

Ekyokuanza, Omu Yobu 3, isenkuruitwe onu nakyena Ekiro


yazalirwemu, habwokubonabona kwoona okuyarabiremu. (Omu busumi
obw’obujune, noha omuliitwe atakeyijukyaga habwaki yazairwe?)
Namanyi’ra ngu kakuba yafiire nakyazarwa, yakubaire nahati agwijagire
kandi ahumwire (Yob. 3:11, 13).

Zabuli 115 esobo’ra Ekiikaro nambere abafu boona balindirwe, akyata


ekikaro ekiculerire kimu, habwokuba “abafu tibakugiza Mukama” (Zab.
115:17). Kinu nikiguma kuhulirwa ngu abafu abafiire bali bahikirire bali
omu iguru nibaramya Ruhanga.

Okusigikira hali Zab. 146, ebitekerezo by’omuntu byona bikanga


obwamara kufa: “Orwoyarwe rurugamu, agaruka hali itakalye; omu kiro
eki ebitekerezobye nubwo bihwaho” (Zab. 146:4). Enu eri nsobo’ra ya
Baibuli enyakuhikire kimu okwoleka kiki kyonyini ekinyakubaho omuntu
obw’afa.

Kandi Mug. 9 ayongeraho ati “Abafu tibamanyire kigambo na


kimu” kandi omu kituuro “Baitu tiharoho mulimo, nobukwakuba
okuhanura, nobukwakuba okumanya, nobugakuba amagezi, okuzimu
nambere orukugenda” (Mug. 9:5, 10). Ebigambo binu nibigumya
enyegesa ya Baibuli ngu abafu tibarukwegereza kintu kyona.
Enyegesa ya Baibuli ey’okutetegereza omazaire kufa tesemerire kuletera
Omukristayo weena okweraliki’ra. Okubanza kwa byona, busaho Gehena
nambere hali omuro ogutara rundi okubonabonesebwa akacu kake omu
Pirigatole habwabu abafiire batajunirwe. Ekyakabiri, haliyo ekisembo
ekirukuhuniriza ekitegerize abo boona bafiire omu Kristo. Nikyo
kitarukuhuniririza “hali omwikiriza, okufa kali kantu katoito muno. . . .
Hali Omukristayo, okufa kuli kugwijagira kwonka, akasumi k’okuculera
n’omwirima. Obwomezi buserekerwa hamu na Kristo omu Ruhanga,
kandi ‘Kristo, obwomezi bwaitu, obwalimanyisibwa, nubwo nainywe
hamu nauwe mulimanyisibwa omu kitinisa’ Yoh. 8:51, 52; Bak. 6 3:4”—
(Ellen G. White, The Desire of Ages, p. 787).

36
Tekerezaho abafiire omu Kristo. Bazibiriza amaiso gabu omu
kufa kandi, rundi baikaire omu bituuro okumara emyaka 1500 rundi
emyezi 5, byona nibisana. Tekintu ekirukuhonderaho ekibaramanya
nukwo okugaruka kwa Kristo. Hati, omuntu nasobora ata kugamba
ngu, omu mulingo ogumu abafu bali kurungi okukira itwe abomeezi?
KYAKATAANU October 13

Okuhumura Na Baisenkuru

Soma Kub. 25:8, 2 Sam. 7:12; 1 Bak. 2:10; na 1 Bak. 22:40.


Ebyahandikirwe binu nibyongeraho ki ha nyetegereza yaawe hali
okufa?
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Endagaano Enkuru esobo’ra omu miringo erukwahukana ensonga
y’okufa n’okuziika. Ekimu nikyo ekikorwa ekyokwesorolesa omu kiikaro
ky’omuntu. Ekyokuro’raho, ekirukukwata hali Iburahimu, ntugambirwa
ngu “Akahayo obwomeezibwe yafa ahikize kurungi emyaka nyingi,
mugurusi, emyeka ehikirire, yatwarwa hali abantube” (Kub. 25:8). Aroni
na Musa nabo bakasorozebwa hali abantu babu (Bir. 32:50).

Ensonga erukugamba ngu abakama bombi abarungi n’ababi


bakafa batwrwa omu kiikaro nikyo kimu nikitwegesaki ha nyikara
y’okufa? (2 Bak. 24:6, 2 Byom. 32:33).
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Omulingo ogundi ogw’okusobo’ra okufa kuli kugamba ngu omuntu
akahumura n’abaisenkuru. Ebirukukwata ha kufa kw’Omukama Daudi,
Baibuli negamba ngu, “Daudi yagwijagira na baisenkurube yaziikwa omu
rubuga rwa Daudi” (1 Bak. 2:10). Ebigambo nibyo bimu nibikozesebwa
ha bakama Abahaburaniya abandi baingi, bombi ababaire besigwa
n’abatarabaire besigwa.

Ntusobora kurora ensonga isatu ezirukukora amakuru omu kugamba


ngu ahumwire n’abasenkurube. Ekimu nikyo ekitekerezo ngu omu busumi
butali bwahara akasumi nikaija kwija obutulyetaga okuhumura emirimo
yaitu erukutujwahya n’okubonabona. Ekindi nikyo ngu tibali nitwe

37
b’okubanza okukuratira ekirengo kinu ekitarukwegombwa muntu weena,
habwokuba abatubandize nabo bakatwebembera. Ekyakasatu kiri ngu,
okuzikwa haihi nabo, tituli itwenka baitu tuli hamu nabo n’omu bwomeezi
obw’okufa nambere hatali okwetegereza. Kinu kisobora obutakora
amakuru maingi hali bamu ab’obusinge bunu nambere abantu baine
obuhangwa n’emyetwalize ey’obutako’rana n’abatahi babu, baitu
kyakoraga muno amakuru obu businge obwaira.

Abo abarukufa omu Kristo nibasobora kuziikwa haihi


n’abagonzebwa babu, baitu nobukiraba kiri kiti, busaho kubaza
n’okuhulirizangana omu bituuro. Nibaija kwikara batarukumanya
n’okwetegereza okuhika ha kiro kiri eky’ekitinisa obu balisisimurwa
okuruga omu turo twabu okwongera kuterana n’abagonzebwa babu
abafiire omu Kristo.

Teera akasisani orole ky’akubaire kita kakuba abafu bakubaire


nibetegereza n’okurora nkoku obwomezi buli ha nsi hanu, n’okukira
muno habw’abagonzebwa babu, abarukukira kubonabona emirundi
nyingi hanyuma yabo okufa. Hati habwaki obukwenda
oburukugamba ngu abafiire bagwijagire nibuseme’ra kuba
nibuhumuza muno abakyali bomeezi?

KYAMUKAAGA October 14

EBY’OKWEYONGERA KWEGA:

Soma Ellen G. Whit, The Great Controversy. pp. 531–550.

Obwaraba warasemezibweho hanyuma bakakukabya, nosobora kuba


oineho ekisisani kike muno hali enyikara y’abafu. Baitu nobukiraba kiri
kiti, obubakuba bakukabisize, obwongo bwawe buba nibukyakora. Tera
akasisani orole kiki ekisobora kuba nikibaho hali omufu, kakuba
obwongobwe bwona buba nibukora, hat buli kintu kyona kyakangaho.
Hati ekibarukurabamu kuli kufa, nukwo kuzibiriza amaiso gabu, nkoku
abafu boona baba, tekintu ekindi ekibarayongera kumanya nikusobora
kuga okugarukwa Kristo rundi rundi okugarukakwe hanyuma y’emyaka

38
rukumu (rora Kus. 20:7–15). Okuhikya akasumi ako, abafu boona,
abahikirire n’ababi, bagwijagire, ekirukwija kubazookera ngu kyakabaho.
Hali bamu omuliitwe abalisigaraho tuli bomeezi, okufa nikwija
kutwisanira nikutwara obwire bwingi. Hali abomeezi nukwo kiri; baitu
hali abafu nikwija kwisana okw’akacu kake.

“Obu kyakubaire ky’amananu ngu emyoyo y’abafu boona


egenderaho omu iguru ha kiro ky’okufa kwabu, hati kyakubaire kirungi
kwegomba okufa okukira okwomeera. Abantu baingi bahabisibwe
enyikiriza enu bamali’ra beyisire. Hanyuma y’emitalibaine
okubahinguranaho, okweraliki’ra n’okuhwibwamu amaani, okweyita
kizooka nk’omuhanda ogurukurahuka okumaraho okutalibana
kw’obwomeezi nukwo banguhe okutaha omu nsi etahwaho”— (Ellen G.
White, The Great Controversy, p. 539).

“Busaho na hamu omu Byhandikirwe Ebirukwera nambere osobora


kusanga ebigambo binu ngu abahikirire bakamara ira kuhabwa ebisembo
rundi ababi bakamara ira kufubirwa ha kufa kwabu. Baisenkuruitwe na
Banabbi batasige obugumizo obu. Kristo n’Abakwendabe tibaine
ekibakigambireho. Baibuli neyegesa kurungi ngu abafu tibagenda aho
naho omu iguru. Bolekwa nk’abagwijagire okuhikya ha kiro
ky’okuhumbuka”—pp. 549, 550. 1

EBIKAGUZO EBY’OKUBAZAAHO:
1. Enyegesa ya Baibuli erukukwata ha bantu abomeezi
abasigara nibetegereza buli muntu habwe netukonyera eta
kwetegereza kurungi enyikara y’okufa?
2. Ensi etwairwe ebisuba ebirukugamba ngu omwoyo tigufa,
nabyona ebirukugenda bisendekerize ekisuba kinu. Hati
habwaki obukwenda bwaitu oburukukwata ha nyikara
y’abafu buli bukuru muno? Ekindi, habwaki n’omu
Bakristayo naho ntusangamu abantu baingi abarukuhakaniza
enyegesa ya Baibuli ha nyikara y’abafu?
3. Okwetegereza enyikara y’abafu nikutulinda kuta hali
emizimu erukutwizira omu bisisani by’abafu?

39
OMULIMOGW’ENJIRI October 15

EKIRUNGO EKY’AMAANI MUNO

NEW ZEALAND
Clifton Glasgow 9
Ebiruno bisatu nibisimwa habw’okuhindura enso’rokano z’enjiri omu
New Zealand okufooka endugi’ro y’amaani eyekyazara ebyana na
kasumi kanu. Ebirungo binu nukwo okusaba, Abakristayo boona
okwetaba omu mulimo (TMI), na TV ya Hope Channel.

Abakristayo bakesoroza buli saaha 12 za nyenkyakara buli


Wiiki okumara emyezi etano nibasabira okuseswa okw’Omwoyo
Arukwera omu nso’rokano zabu ez’enjiri. Abakristayo bakongera
bayetwa’ra kimu kyakabiri ky’enso’rokano, nibazitekaniza nokuraliza
abanyabuzale babu hamu n’enganjani zabu. Baitu ekirungo
ekyabahunirize nubwo obuhereza obwa TV obwali ha Hope Channel,
abatungire ekisembo kya Sabbiti ya 13 omu mwaka gwa 2016.

Clifton Glasgow nagamba ati, “Abakristayo bakatandika


okubungira amaka hamu n’enganjani zabu, baitu ekicweka ekikooto
muno kikaba kiri ngu abantu abarukukira obwingi baroraga Hope
Channel,” rwabakonyire okukumakuma abantu okwetaba omu
nso’rokano z’enjiri omu biikaro 15 okwetorora orubuga orukuru
Auckland orwa New Zealand. Abantu nka 200 bakabatizibwa okuraba
omu nso’rokano ezi. Hanu haroho ebyabaireho bina.

Tracey
Tracey, omukazi abataine musaija baitu aine abaana bataano,
akaba natalibana n’ebitokoza bwongo akasumi nyina owakaba
abungireho Ekanisa y’Abadiventi emyaka nyingi enyumaho,
obuyamuhaire amagezi okuroraga Hope Channel.

Tracey obwaka narora entegeka eyekaba nimukya Yesu,


Omwoyo akatandika kubaza n’omutimagwe. Kitatwale akasumi
kaingi muno uwe hamu na nyina batakagenzere ha Kanisa.

40
Tracey, anayakuli omu myaka nka 30, katandika kwega Baibuli
hanyuma yalekaho okukozesa ebitokoza bwongo omu busumi
bw’enso’rokano z’enjiri. Hati akamara kubatizibwa, aliyo nasoma
okufooka omusomesa wa siniya.
Clifton nagamba ati, “Muntu Murungi muno.” “Nosobora kurora
okusemererwa kwa mukama omuluwe obwarukuba nabazaho
Ruhanga. Noisanira kimu ngu ali haihi aho.”

Owen na Tina
Owen, omukozi ayahumwire emirimoye kandi omwebembezi
w’abantu omu kizinga kya Waiheke ekya Auckland, hamu na
mukaziwe, Tina, bakaikiriza obukwenda bw’Abadiventi hanyuma
y’okurora Hope
Channel na TV nambere Ekanisa emu ey’Abadiventi ekaba
netebereza. Obukwenda obwa ha TV bakabuteka ha butambi bwa
DVD hanyuma babugabira abantu okwetorora ekizinga. Bakongera,
basabira ekanisa barora n’ebintu, bahuni’ra omulingo Mukama
asobora okugabi’ramu ekyombeko kinu.

Abebembezi b’Ekanisa obu batandikire okutegeka enso’rokano


z’enjiri eza Auckland, n’okugonza okwingi Owen akehayo okusasura
ekisiika nambere enso’rokano ziraba n’ebindi byona ebikaba
nibyetagisa. Abantu 30 bakaija kandi boona abakaba Batali Badiventi.
Hanyuma Owen na Tina bakabatizibwa, bafooka Abakristayo
ab’okubanza ab’Ekanisa ya Waiheke abarukusorokanira omu
ky’ombeko ekibahairwe Ekanisa endi. Ekanisa enu ey’omu kizinga
eri emu ha kanisa ezabyairwe omu busumi bw’enso’rokano z’enjiri
ezakozirwe.

Heath na Simone
Health, omukugu omu byekiserukali rwatendekaga abaserukali
ab’omulembe akatandika kurora Hope Channel hamu na mukaziwe,
Simone. Akaba asangirwe ahulireho Hope Channel okuruga
mw’Omudiventi omukozi mutahiwe oubakoraga hamu omu kitongole
ky’okwombeka.

41
Heath na Simone bakakwatwaho muno entegeka za Hope
Channel, hanyuma okugonza kukakura omu mitima yabu okwokuba
n’enko’rana hamu na Yesu. Ababiri banu bakatandika kugenda buli
Sabbiti okuramya kandi hanyuma batandika kugenda omu nso’rokano
z’enjiri. Bakabatizibwa omu nso’rokano zinu.

Audrey na Don
Abafumbo abakaba bakuzire muno, Don na Audrey, bakagwaho
Hope Channel obubakaba nibaseruliza emikutu ha TV. Bakahuni’ra
muno omulingo Abadiventi barukuhonderamu enyegesa ya Baibuli.
Adventist Church sought to follow Bible teachings. Omu Kanisa
yabu, hakaba habireho okuhaba okuruha ha nyegesa ya Baibuli.
bakacwamu kulengaho Ekanisa y’Abadiventi.
Don na Audrey bakatandika okuramiza omu Kanisa emu
ey’Abadiventi. Omu busumi bw’enso’rokano z’enjiri, bakacwamu
kufooka Abakristayo. N’okwekambisa kwabu, bahara babu abakuru,
abakaba bali omu biikaro ebindi omu New Zealand na France, nabo
bakatandika okugenda kuramiza omu Makanisa g’Abadiventi.

Don, anyakwine haihi emyaka 80, nayekamba muno kugambira


abantu okurora Hope Channel okuraba omukubahereza obupapura
bwa Hope Channel omu marwa’ro n’omu bikaro ebindi bingi.

Clifton nagamba ati, “Hope Channel efookere ekicweka


ekiikuru omu kutebeza enjiri.” “Etaireho emihanda nyingi
ey’okubagana obukwenda obw’okunihira okuli omu Yesu hali yoona
erukwetaga okunihira.”

Weabale habw’ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13 omu


mwaka gwa 2016 ekyasobozeseze Hope Channel okufooka omukutu
ogwa busa okutwa’ramu na New Zealand. Ekisembo kyawe ekya
Sabbiti ya 13 emyezi enu esatu kiija kukonyera okuleeta Hope
Channel television na Hope FM Radio omu Papua New Guinea.
Bihandikirwe Andrew McChesney

42
EKYOKWEGA 04 October 15-21
Okunihira Okw’endagaano Enkuru

Habw’ekyokwega Kya Wiiki Enu Soma Ebyahandikirwe Binu:


Yob. 19:25-27; 1 Tim. 6:16; Zab. 49; 71; Is. 26:14,19; Dan. 12.

ORUKARRA RW’OKWIJUKA: (Baheburaniya. 11:17,19).


Okunihira kw’Endagaano Enkuru ha kwomeera kw’omuntu
okw’ebiro n’ebiro tikwombekerwe ha ntekereza y’Abayudaaya baitu
kwombekerwe ha nyegesa ya Baibuli ey’okuhumbuka kw’abafu ha
kiro ky’empero. Baitu kandi omuntu owahweriireho kimu bamwokya
yafooka iju rundi yafa omu miringo endi yoona, nasosbora ata
kuhumbuka akaba mwomeezi? Omuntu ayafiire emyaka kikumi rundi
rukumi enyuma asobora ata kwongera akahumbuka akagarulirwa
obwomeezibwe?
Ebikaguzo binu nibituletereza kwongera kwecumitiriza muno ha
ky’ensita ky’obwomeezi. Tuliyo nitwegondeza omu bwomeezi obu
Ruhanga omu mbabazize atuha buli kiro. N’obutukaba
tutakatandikire kwetegereza entandikwa y’obwomeezi, tukaba
tumanyire nkoku Ruhanga yataire obwomeezi omu kintu ekikaba
kitaina bwomeezi kuraba omu maani g’Ekigambokye (Kub. 1; Zab.
33:6,9). Ruhanga obwaraaba yasoboire kutaho obwomeezi omu nsi
omu kasumi nambere bukaba butali habwaki tugurukyagurukya
obusobozi bw’amaanige omu kuhanga n’okugarra buhyaka
obwomeezi bw’omuntu nkoku akaba ali ha kubanza.
Wiiki enu nitwija kwecumitiza ha bikukwata ha kuhumbuka okwa ha
mpero okurukusukurwa omu kasumi ek’Endagaano enkuru n’amani
ag’embaganiza tugataire ha bigambo bya Yubu, ezimu ha Zabuli,
n’abanabbi nka Isaya na Danieri.
*Soma eky’okwega kya wiiki enu noyetekaniriza Sabbiti, October 22.

43
SANDE/KIBANZA WIIKI October 16
Ndirora Ruhanga
Soma Yob. 19: 25-27 ogirengesanize na Yoh. 1:18 na 1 Tim. 6:16.
Kasumi ki kandi mulingoki ogwa Yobu akaba nanihira
kurorramu Ruhanga?
________________________________________________________
________________________________________________________
Obwomeezi tibwanguhire. Kinu nikirolerwa nambere okusanga
abantu abarungi nibabonabona kandi ababi nibongera kukurakurana.
(Yob. 73:12-17 na Mara. 3: 14-18). Ekyokuro’raho Yobu akaba
ahikirire kandi ataroho kamogo kandi yatiinaga Ruhanga n’ekibi
(Yob. 1:1) nabwo Ruhanga akaikiriiza Setaani amubonabonese omu
buli mulingo gwona, omubirigwe gukacanzibwakwo gwacweka
orukaca n’endwaire ezikuruma muno (Yob. 2:1-8). Eby’obugaigabye
n’amatungoge byona byahwaho (Yob. 1:13-17). Akafeerwa n’abomu
kaye otwaliremu abazaanabe n’abaana be boona (Yob.1:16,18).
Enganjanize ezali zimwehinguliriize zikamuteerra enaku otaireho
n’okumweta musiisi ow’akaba nasasuurra ekibikye kuraba omuli ebi
ebyali nibimubaho (Yob. 4:1-5:27; 8:1-22;11: 1-20). Namukaziwe
wenka akahika ha kumugamba “nahati hoona ogumize okwikiriza
kwawe omuli Ruhanga? Kyena Ruhanga ofe!” (Yob. 2:9).

Yobu akaba atakakimanyiriire nkoku aliyo narwana obulemu


obukooto obuli hagati ya Ruhanga na Setaani. Atuntuziibwe enyikara
egi, Yobu akeyijukya ekiro yazaalirwemu ngu kakuba atarazairwe
(Yob. 3:1-26). Baitu caali obwesigwabwe muli Ruhanga niburolerwa
omu bigambobye. “Nobwaranyita ndimutegereza” (Yob. 13:15).
Nobwaraba akaba aliyo narora obwomeezibwe nibuhwaho, akagumya
okwikirizakwe ngu okufa teri niyo malirra ya buli kimu. Akagumiza
kimu okunihirakwe ngu nobu araafa omucunguziwe liriba dimu
alyemerra hamu nauwe kandi alimurora omu mubirigwe (Yob. 19:25-
27). “Kunu kwali kuhumbuka okwali kutali kw’okugurukyagurukya”
(The SDA Bible commentary, Vol. 3, p.549).

44
Dora okunihira nkoku hagati omu katyabaga nk’ako! Ayetoroirwe
endwaire n’obusaasi, kugwa kwebyentahya, okumarwamu amaani
enganjanize, Yobu akaba aine okunihira okw’ekiro eki
alihumbukiramu akarora Omucunguziwe. Ebigambo bya Yobu ha
kuhumbuka ebikaba bimazire ebyasa bingi bibaziibwe, bikaba
biijwire okunihira nukwo kumu okw’ebigambo bya Maliza
ebiyagambiire Yesu: “Manyire Lazaaro alihumbuka ha kiro kya
hampero” (Yoh. 11: 24). Yobu okusisana na Maliza akaba nateekwa
kusaba emigisa enu habw’okwikiriza, okwahukana na Yobu, Maliza
akaba naagya kurora amaani n’okuhama kw’okwikirizaakwe.
Turayega tuta kwesiga Ruhanga hagati omu kutalibana
kw’obwomeezi?

KYAKABIRI October 17
Kuruga Omu Maani G’ekituuro.
Soma Zab. 49. Kiki ekyaleteriize Omuhandiki wa Zabuli kuba
n’okunihira kw’okuhumbukakwe ha mpero (Zab. 49:15)
okwahukanaho naabo abafiire bataine kunihira oku (Zab. 49:6-
14)?
________________________________________________________
________________________________________________________
Zabuli. 49 ebazaaho abadomadoma abeyesiga bonka nibenyumiriza
omu matungo n’ebyobugaiga bwabo.” (Zab. 49:6) abeeta amataka
gabo amabara gaabo” (Zab. 49:11) kandi abakwomeera obwomeezi
bw’okwenyumiriza omu matungo gaabo (Zab. 49:11,17).
Abadomadoma beebwa ngu ekitinisa kyabo kihwaho kandi bafa
bahera nk’ebisoro (Zab. 49:12). “Baterirweho okuzimu nk’igana;
okufa kuliba omuliisa wabu…..n’oburungi bwabo okuzimu
kulibumira tibuliba n’ekiikaro kyabwo” (Zab. 49:14).
Nkoku kikaba kigambirweho Yobu emyaka nyingi enyuma “nkaturuka
omu nda ya mau ndi busa, nukwo ndigarukayo ndi busa” (Yob. 1:2;
1Tim. 6:7), Omuhandiki wa Zabuli akyoleka kurungi ngu bombi

45
abamagezi n’abadomadoma balifa, balekere eby’obuugaiga bwabo
abantu abandi” (Zab. 49:10).
Baitu haroho ekikubahukanizaamu eky’amaani hagati yabo. Ha rubaju
orundi haroho abadomadoma abarahwereke’ra, nobubaraaba
nibalengaho kuse’ra okunihira omu by’obugaiga byabo. Okwahukana
n’abadomadoma, abamagezi balindiriire empeera y’okunyumizibwa
okwa Ruhanga abahuliire (1Pet. 1:4). N’okunihira kunu okw’akaba
aine, Omuhandiki wa Zabuli n’obumanzi nagamba “baitu Ruhanga
alicungura obwomeezi bwange omu maani g’okuzimu” (Zab. 49:15).
Ogumiriizeemu kimu n’okunihira okw’Endagaano Enkuru, ebigambo
by’Omuhandiki wa Zabuli ebi tibikumanyisa ngu ha kasumi
k’okufaakwe, omwoyogwe guragenda aho naho omu iguru.
Omuhandiki wa Zabuli namanyisa ngu taliikara omu kituuro ebiro
n’ebiro. Akasumi nikaija nambere Ruhanga alimucungura kuruga omu
kufa amutwale omu rubuga rw’omu iguru.
Omurundi ogundi, eky’ensita eky’okuhumbuka omu kasumi k’omu
maiso nikuleeta okunihira, obugumizo, n’amakuru haliitwe ab’akasumi
kanu. Nahabweki abamagezi balitunga ekitinisa eky’amaani
n’ekisembo eky’ebiro n’ebiro kukira eby’omudomadoma asobora
kwesoroleza omu busumi bunu obw’akacu kake.
Miringo ki eyosoboire kuroramu hali abo abarukwesiga itungo
n’obusinguzi bwabu? Okwikaza amaiso gaawe ha musalaba
nikikukonyera kita kutagwa omu nsobi niyo emu?

KYAKASATU October 18
“Okuruga Omunda Y’ensi”
Soma Zab. 71. Omuhandiki wa Zabuli akaba namanyisa ki
obuyasabire Ruhanga okumwiha omu nda y’ensi” (Zab. 71:20)?
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Omu Zab. 49 tusangayo obukwenda obukukwata ha mutima
obw’okunihira omu kuhumbuka. Okwahukanaho n’obugumizo
obw’ekikwangara obw’abadomadoma abarukwesiga amatungo gaabo.
46
Omu Zab. 71, Daudi akaserra obulinzi n’okunihira kuruga hali
Ruhanga, n’obwaraaba akaba ayetoroirwe abanyanzigwa
n’abakumujunaana nibagamba ngu Ruhanga amweberwe (Zab.
71:10,11).
Hagati omu kulengwa, Daudi nazonzora okuguma n’obugumizo
obw’okwijuka omulingo Ruhanga yamuroleriiremu omu
bwireobw’enyuma. Okubanza akakimanyi’ra nkoku Ruhanga akaba
amulinzire kurugira kimu obuyazairwe namwiha omu nda yanyina
(Zab.71:6) nubwo yamumanyirra na nkoku Ruhanga yamwegeseze
kurugira kimu omu busigazibwe.
N’obwesige ngu Ruhanga nuwe akaba mwandaragwe,
n’obwirukirobwe, Daudi akatongana nauwe “Oikale namberendi
omwandara ogw’okwikaraho, handasoboraga kwebinga butoosa (Zab.
71:3) otalinaga omu biro by’obugurusi, otalindeka amaani gange
obugalihwe’ra (Zab. 71:9).” Ai Ruhanga otanyikara hara: ai Ruhanga
wange rahuka okunkonyera” (Zab. 71:12). Daudi ayongera
ayongeraho ati “Iwe ayatwolekere obujune bwingi obukuru, niiwe
oligaruka okutwomeeza, oligaruka okutuhumbura okuruga omu nda
y’ensi” (Zab. 71:20)
Ekigambo “okuruga omu nda y’ensi” omuhandiki wa Zabuli
namanyisa okuhumbuka kuruga omu bafu ha kiro kya ha mpero.
Baitu omulingo kikozesiibwemu hanu omuhandiiki nalengaho
kusobo’ra enyikara ey’akaba naarabamu ey’okunyigirizibwa n’ensi
eraliire kumumira (lengesaniza na Zab. 88:6 na Zab. 130:1).
Nahabweki tukitwale rwali rubazo bubazo baitu orukukwataho
okuhumbuka kwonyini” (Andrew study Bible p.726, soma n’omu Zab.
71:20).
Ha mpero ya byona, eky’osemeriire kwetwa’ra nikyo ngu, omu buli
nyikara yoona ey’okurabamu, Ruhanga ali naiwe, natufaaho kandi
okunihira kwaitu tikuli omu bwomeezi bunu baitu omu bwomeezi
oburukwija-obwomeezi obutalihwaho obutwina hanyuma
y’okuhumbuka Yesu aizire.
Itwena turabire omunyikara nambere tuhoirwemu amaani.
Mulingo ki ogwosobora kwikara ogumizeemu norora hali Yesu

47
wenka nkoku abaire ali hamu naiwe omu nyikara egi kandi
okagumizaamu n’omwesiga ngu arakurabya n’omuli ebi
ebirazooka bigumangaine kandi ali hara naiwe?

KYAKANA October 19
“Abafu Baawe Baija Kuhumbuka”

Soma Is. 26:14,19. Emabaganiza ki enayakuli hagati yabo abarukwija


kuhwereke’ra ebiro n’ebiro (Is. 26:14; rora na Mara. 4:1) hamu nabo
abaratunga obwomeezi obutahwaho (Is. 26:19)?
___________________________________________________________
__________________________________________________________
Ekitabu kya Isaya kyoleka embaganiza enyakuli hagati y’obukuru bwa
Ruhanga n’okusiisikara kw’omuntu (Isaya.40). Nobuturaaba tuli
nk’obunyansi obukuhotoka n’orwakyo orukuhwaho, ekigambo kya
Ruhanga (Isaya 40:6-8). Nobuturaaba omu buhangwa tuli basiisi,
embabazi za Ruhanga zisagire hali buli muntu weena otaireho
n’abanyamahanga abaratangirra ekiragaanokye nibalinda na Sabbitiye
(Isaya 56).
Omu kitabu kya Isaya, okunihira kw’okuhumbuka kugalihiibwe. Omu
Byahandikirwe ebitubalizeeho enyuma abahandiki bakaba nibabazaaho
ekigambo okuhumbuka omu ntekereza yabo nk’abantu (Zab. 19:25-27;
49:15; 71:20), Nabbi Isaya nakibazaaho nawe wenka nayetamu
n’abaikiriza boona (Is. 26:19).
Omu Isaya 26 naabazaaho embaganiza enyakuli hagati y’ababi
n’abahikiriire. Ha rubaju orundi ababi tibalihumbuka hanyuma y’okufa
okwakabiri, (Kusuk. 21:8), balihwerekerezebwa kimu, n’okumanya
kwabo kulihweraho kimu ebiro n’ebiro (Isaya. 26:14). Ekyahandikirwe
kinu nikidibiza kimu enyegesa ey’ekugamba ngu haroho emyoyo
eyiikara eyomiire omuntu obwafa. Okubazaaho ha kuhwerekereza
ababi, okuliija hanyuma, Mukama akakibazaaho nk’oku ababi
balihwerekere’ra kimu bookebwe n’omuro busaho kusigara itagi
nobukyakuba ekikoro rundi omuhama (Marako. 4:1).

48
Ha rubaju orundi, abahikiriire abafiire balihumburwa kuruga omu bafu
kandi batunge empera yabo ey’omugisa. Isaya 25 ahaho omusana
nagamba ati Mukama Ruhanga amiriire kimu okufa kandi aliragaza
amaizi ha maiso goona.” (Is. 25:8). Omu Isaya 26 nitusangayo
ebigambo binu: “abafu baanyu baliba bomeezi; emitumbi yange
eriimuka. Musisimuke muzine inywe abataaha omucuucu: baitu orume
rwawe ruli nk’orume orwa ha bunyansi, n’itaka liritanaka abafu” (Isaya.
26:19). Abafu abahikiriire abahumbukire balyetaba ha bugenyi
obw’okusemererwa obwa Mukama atekaniriize abantube boona (Isaya.
26:6). Okuhumbuka okw’okumaliirra kulireeta abahikiriire boona hamu
kuraba omu byasa byona, otaireho n’omugonzebwa waawe ogu
ayaferiire omu Kristo.
Teramu akasisani kakuba otarabaire n’okunihira, obugumizo
bwona, ensonga yoona kutekereza ngu okufa kunu teri niyo
malirra ya buli kimu kyona, tutaine kunihira kwona ngu abo
abatumanyire obu bafa titulyongera kubarora ebiro n’ebiro,
obwomeezi bwabo butabe namugaso gwona. Enyikara nkenu
neyahukana eta n’okunihira okutwinakwo?

KYAKATAANU October 20

Abo Abagwijagira Omu Cucu

Nkoku itwena turukurora, Endagaano Empyaka nebaza bingi


ebirukukwata ha kuhumbuka kw’abafu; kandi, nkoku tusangirwe turozire,
ensonga y’okuhumbuka nesangwa n’omu Ndagano Enkuru naho. Abantu
banu, omu busumi bw’Endagaano Enkuru, bakaba baine okunihira
okw’okuhumbuka okw’okumali’ra nkaitwe. Maliza, owakaba aroho omu
busumi bwa Yesu, akaba anyina okunihira kunu (Yoh. 11:24). Busaho
kikaguzo kyona, n’Abayudaaya bakaba baineho okumanya ha nsonga enu
ey’okuhumbuka okw’ekiro kya ha mpero, nobukiraba kiri ngu tibali
boona bakikirizaga. (Rora Eng. 23:8.)

Soma Dan. 12. Kunihira ki okw’okuhumbuka okuturukusanga hanu,


omu byahandikirwe ebya Nabbi Omukuru?

49
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Danieri. 12:1 ebazaho Mikaeri, “Omukuru,” ow’abantu baizire
nibaguragurukyaho muno. Habwokuba buli kwolekwa kwoona
okw’amaani omu kitabu kya Danieri kumali’ra nokuzooka kwa Kristo
hamu n’obukamabwe, kinu nikiseme’ra kuba nikyo kimu na ha
Kyahandikirwe kinu. Omu Kitabu kya Danieri nturorayo Ebyahandikirwe
ebimu ebirukulengaho okubazaho omuntu nuwe omu “Omukuru w’ihe”
(Dan. 8:11), “Omukuru w’abakuru” (Dan. 8:25), “Arukuseswaho amagita
omukuru” (Dan. 9:25), kandi ha kumali’ra kimweta “Mikaeri Omukuru”
(Dan. 12:1). Nahabweki, ntuseme’ra kumanyirra Mikaeri nka Kristo.

Ebyahandikirwe eby’Endagaano Enkuru ebitwakaroraho hati (Yob.


19:25–27; Zab. 49:15; 71:20; Is. 26:19) byona nibigambaho okuhumbuka
kw’abahikirire. Baitu Dan. 12 ebazaaho okuhumbuka kw’abahikirire
hamu n’ababi. Mikaeri obwarayeme’ra, “Kandi baingi hali abo
abagwijagire omu cucu y’ensi, balisisimuka, abandi hali obwomezi
obw’ebiro n’ebiro, n’abandi hali ensoni n’okugayibwa okw’ebiro
n’ebiro’” (Dan. 12:2). Baingi batwara oruka’ra runu kuba nirubazaaho
okuhumbuka okw’embaganiza okw’abantu abamu, bombi abesigwa
n’abatali besigwa ha kugaruka kwa Kristo.

“Ebituuro bikingwirwe, kandi baingi hali abo abagwijagire omu cucu


y’ensi, balisisimuka, abandi hali obwomezi obw’ebiro n’ebiro, n’abandi
hali ensoni n’okugayibwa okw’ebiro n’ebiro’ (Dan. 12:2). Kandi boona
abafiire omu kwikiriza okw’Obukwenda bw’Abamalaika Abasatu baruge
omu bituuro bajwekerwe ekitiniisa, okuhu’ra ekiragaano kya Ruhanga
eky’obusinge hamu nabo abakwasire ebiragirobye. ‘Nabo
abamucumisire’ (Kus. 1:7), abo boona abamuterire enaku bamukurra omu
kuhururwa okw’okufakwe, hamu nabo abarukukira kurwanisa amananu
n’abantube, nibahumburwa okumurora omu kitinisakye n’okurora
ekitinisa ekitairwe hali abahulizi”— (Ellen G. White, The Great
Controversy, p. 637).

50
KYAMUKAAGA October 21

EBY’OKWEYONGERA KWEGA:
Soma Ellen G. White, Prophets and Kings, pp. 722–733.

“Omugabi w’obwomeezi naija kweta abo abayaguzire omu kuhumbuka


okw’okubanza, okuhikya esaaha egi ey’obusinguzi obwerahika, engwara
eya ha mpero obwerigamba hanyuma ihe ery’amaani lirugeyo omu
businguzi obutahwaho, buli Arukwera wena anyakugwijagire naija
kulindwa kurungi kandi naija kulindwa nk’ekikomo eky’omuhendo,
ow’ibaralye limanyirwe kurungi Ruhanga. Okuraba omu maani
g’Omujuni agakaba gali omulibo obubakaba bakyayomiire kandi
habwokuba bakabagana habwaruhanga, nibahumburwa okuruga omu
bafu”— (Ellen G. White Comments, The SDA Bible Commentary, vol. 4,
p. 1143).

EBIKAGUZO EBY’OKUBAZAAHO:
1. Omu mwanya oku haliyo obutabarwa obw’ebijwa kandi buli
kijwa kimu kirumu obuhumbe n’obuhumbi obw’enyunyuzi.
Kandi enyunyuzi zinu zinyina obunyunyuzi obundi
obuzetoroire, nk’oku n’ensi zaitu zikara nizetorora ha izooba.
Hati, tekerezaho amaani aga Ruhanga ag’amahano,
atarahangire enyunyuzi kwonka, baitu arukuzikwatira omu
mwanya kandi azimanyire buli emu Ibara lyayo (Zab. 147:4).
Nobukiraba kiri ngu amananu ganu tigarukugumya kurungi
ngu Ruhanga nuwe omu nasobora rundi naija kuhumbura
abafu, nigatwoleka gata obusobozi bunu obw’amaani
obwanyinabwo na habwaki ekintu nkokuhumbuka kitasobora
okumulema?
2. Baheb.11 eyoleka abesigwa n’okuniihira kw’abaingi
abarukwetwa emanzi ez’okwikiriza ez’obusumi obwaira.
Esura enu nesobora eta kugalihya okwetegereza kwaitu
okw’okunihira okw’abantu ab’Endagaano Enkuru bakaba
baine Yesu atakahumbukire?

51
OMULIMOGW’ENJIRI October 22
NEW ZEALAND

NKAIBWA HANYUMA NAHABWA OMUGISA


Richard
Omusaija ow’emyaka 81 ey’obukuru owakaba yakataha omu Kanisa
ya Seventh-day Adventist bakamwiba omu New Zealand. Okwibwa
kunu kutamalirre kumwongire amaani g’okwikiriza gonka, baitu
gukafooka omugisa ogw’okubagana Yesu hamu n’abasuma.

Ebintu bikatandika ekiro kimu abasigazi basatu obu bacwire bataha


omu maka ga Richard omu Whangarei, orubuga orw’omu matemba
ga New Zealand. Richard akaba agwijagire nambere omu ha basigazi
banu yatembire naraba omu idirisa ery’ekisikakye hanyuma
yahingura ha kitabukye kugenda kukingurraho bagenzibe orwigi
orw’omu maiso.

Buli kasumi Richard yabyamahoga kake ayongera asisimuka kakuba


habaho ekintu ekyatokaho kake. Baitu ekiro eki, akagwijagi’ra kimu
muno abasigazi babiri eb’emyaka 16 buli omu n’ondi owemyaka 14
obubatahirire enjuye.

Hanyuma akaimuka kugenda kuseesa. Abasagizi batamurole


obwakaba naimuka hanyuma yamalirra yagarukayo kubyama. Nauwe
atabarole. Akagaruka omu kitabu yagwijagira aho naho, omu kasumi
ako nubwo abasigazi bagurukire bagwa omu lyahu’ro lya motokaye
bagitwara ekiro eki.

Nobukiraba kyabaire kiti, omutahi akahurra etoko hanyuma yairuka


yaija ha rwigirwe okumuroraho. Akatera tera orwigi rwa Richard ati,
Bang, bang, bang! Baitu busaho rwamugarukiremu. Yayongera
yateratera orwigi muno. Ha kumali’ra, Richard yasisimuka

Omutahi yamukaguza ati, “Okimanyire nkoku motoka yaawe


bagibire?” omu kiikaro ky’okubihirwa, Richard akahu’ra ahumwire
obuyasangire eryahu’ro lya motoka liri kwonka. Akasemererwa
habwokuba Ruhanga akaba amulinzire batamukozireho kabi.

52
Hanyuma y’edakika 20, abapolisi bakahika. Bakaba basangire motoka
ya Richard erumu ebisumuruzo hanyuma bakozesa embwa zabu
kukagiriza abasuma nukwo kubatwara ha nju nambere abasigazi banu
bakaba bali omu nju mairo nk’emu okuruga aho. Abapolice
bakakwasa Richard ebintubye ebikaba biibirwe: esimo, akoma
k’okumwa omuleju, n’ebintu ebyarugire omu kasahoke. Baitu egi
tiniyo yabaire emalirra y’ebi ebyabaireho.

Richard akaitirana abasuma banu emirundi esatu nka kimu ha kifubiro


kyabo. Akahunirra kwetegereza ebyafayo byabo hanyuma ya kirora
nkoku busaho n’omu ha bazaire babu ow’akaba naija omu rukurato
runu. Abasigazi banu baikaraga n’abaisenkurubo hamu
n’abanyinentobo. Omutima gwa Richard gukakwatwaho buli omu
obuyasabire ekiganyiro batabandize kwetorora.

Akabagambira ati, “Guli murundi gwanyu ogw’okubanza kwiba.”


“Tindukugonza ekimukozire, kandi tindukubajunana ekintu kyona.
Mbaganyire, kandi niinihira nimwija kwegera hali kinu.
Tindukugonza mundehere.”

Baitu abasigazi bakalengaho okugorra ensobi yabu. Omu halibo


akasemeza omuhanda gwa Richard. Yayongera yacumba keki
yagiretera Richard. Ekiro ekindi, omuserukali wa Polisi akaija yahika
omu ka ya Richard akwasire ebahasa erumu sente za America
U.S.$360. Richard yamugambira ati, “Tinkugonza kuleherwa.”

Baitu omuserukali yamugambira ngu sente ziruggire mwomusigazi na


isenkuru owakaba omugwire omu kifuba. Kikaba kiri kisembo
nkooku enkora ya New Zealand Māori ekaba eri.

Richard akahandika ebaruha eraihire nasiima omugurusi


habw’okworora kurungi omwana. Hanyuma y’okwitirana emirundi
esatu, abasigazi banu bakaba batakyaine mutalibaine n’abalemi
n’emisango yabo yasimurwa omu bitabu bya polisi.

53
Richard, ayateranize ha Kanisa y’Abadiventi eya Tikipunga obusumi
buke batakamwibire, nagamba ati ekyamubaireho kikaga’ra buhyaka
okwikirizakwe. Naagamba ati amananu gali ngu akaba atakimanyire
nkoku abantu abamutahirire kikaba kyamahano. Omutimagwe gwali
muceke hanyuma y’okwesibaho emyaka ebiri ehingwireho.

Nagamba ati, “buli kasumi nkira kusisimuka akantu katoito kati


obukaragara.” “Habwokuba nyikara nyenka ha myaka enu 80, buli
kiro ntakabyamire mbanza nyetegereza buli kintu. Tinsobora
kuguragurukya ngu Ruhanga akaba ali omu byona omu kitinisakye
n’okugonza habw’okuba kakuba kitalikyo, kakuba narozire omuntu
ha kitabu kyange nkaba ninkaba bukaba.”

Naayongera naagamba ngu, akatunga omugisa gw’okubaza


n’abasigazi banu n’okubekambisa. Naagamba ati, “Mukama
akakikora kurungi muno.” “Kwiha kasumi ako, nyeyongire kukura
omu Bukristayo.”

Webale habw’ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13 emyezi enu esatu


ekirakonyera aboojo n’abaisiki omu New Zealand nokwetorora South
Pacific Division n’ensi yoona basobole kweyongera kumanya Yesu
okuraba omu sinema ezikozirwe Okuruga omu bitabu bya Ellen. G.
White nka Steps to Christ, The Desire of Ages, The Great
Controversy, n’ebindi bingi ebirukugonzebwa.
Bihandikirwe Maryellen Hacko

54
EKYOKWEGA 05 *October 22–28

Okuhumbuka Omusalaba Gutakabaireho


___________________________________________________________
SABBITI NYAMUSANA

Habw’ekyokwega Kya Wiiki Enu Soma Ebyahandikirwe Binu:


Yud. 9; Luk. 9:28–36; 1 Bak. 17:8–24; Luk. 7:11–17; Mar. 5:35–43; Yoh.
11:1–44.

ORUKA’RA RW’OKWIJUKA: (Yohana. 11:25, 26).

Ebyahandikirwe eby’Endagaano Enkuru ebirukukwata ha kuhumbuka


ebitwakaroraho hati byona byakiraga kwigamira ha okunihira kw’ abantu
(Yob. 19:25–27; Baheb. 11:17–19; Zab. 3 49:15; 71:20) na ha mirago
erukugenda okwija (Dan. 12:1, 2, 13). Nobukiraaba kiri kiti, tunyina
Ebyahandikirwe ebiterekerezibwe Omwoyo Arukwera nambere abantu
baahumbuirwekwo omu bafu.

Okuhumbuka okw’okubanza kukaba kwa Musa (Yud. 9; Luk. 7 9:28–36).


Omu busumi bw’Abakama ba Isaleri, mutabani w’omukazi wa Zerefasi (1
Bak.17:8–24) n’omwana w’Omusunamu (2Bak.4:18–37) nabo
bakahumburwa. Kristo obwakaba ali hanu omu mubiri, akahumbura
mutabani w’omufakati wa Naini (Luk. 7:11–17), muhara wa Yairo (Luk.
8:40–56), hanyuma na Lazaro (Yoh. 11). Okwihaho Musa, abantu banu
boona bakahumbuka banyina emibiri erukufa, ekirukumanyisa bakaba
baine kwongera bakafa. Ebyafayo binu nibikigumya nkoku abafu bataine
kyona ekibamanyire (Yob. 3:11–13; Zab. 115:17; 146:4; Mug. 9:5, 10).
Busaho na hamu omu byafayo binu, n’obuhakuba omu Byahandikirwe
bya Baibuli byona ebirukukwata ha kuhumbuka, nambere barukubazaaho
ebwomeezi obundi hanyuma y’okumara kufa.

Wiiki enu nitwija kwongera kwecumitiriza muno ha kuhumbuka


okwabaireho Kristo atakafiire kandi akahumbuka.

*Soma eky’okwega kya wiiki enu noyetekaniriza Sabbiti, October 29.

55
SANDE/SKIBANZA WIIKI October 23

Okuhumbuka Kwa Musa

Soma Yud. 9 na Luk. 9:28–36. Bwakaiso ki obuturukusanga omu


Byahandikirwe binu oburukukwata ha kuhumbuka kwa Musa omu
mubiri?
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Abasesaradoti Abayonani abamu okuruga Alexandria bagamba ngu, Musa
obuyafiire, ba Musa babiri bakarorwa: omu ali mwomeezi omu mwoyo,
ondi afiire omu mubiri; Musa omu bakamurora natemba omu iguru
n’abamalaika, ondi akazikwa okuzimu. (Rora Origen, Homilies on Joshua
2.1; Clement of Alexandria, Stromata 6.15.) embaganiza enyakuli omu
mwoyo n’okuzikwa okw’omubiri bisobora kukora amakuru hali abo
abaikiririza omu ntekereza y’Abayonani ey’omwoyo ogutafa, baitu
entekereza enu teri omu Baibuli. Yuda 9 negumya enyegesa ya Baibuli
ey’okumbuka kw’omubiri gwa Musa habwokuba okurwana
kwa’abamalaika na Setaani kukaba kuli ha mubiri gwa Musa baitu hatali
ha mwoyo ogw’abantu bakunihira okuba gutarukufa.

Ekyebiragiro 34:5–7 nikitugambira ngu Musa akafa ha myaka 120


ey’obukuru, hanyuma Mukama yamuzika omu kiikaro ekitamanyirwe
omu kihanga omu nsi ya Moabu. Baitu Musa atamale obusumi bwingi
omu kituuro. “Kristo wenyini, hamu n’abamalaika abakaba bazikire
Musa, bakasirimuka Okuruga omu iguru okweta Arukwera onu owakaba
agwijagire. . . . Habw’omurundi gw’okubanza Kristo akaba aliyo nageda
kuhereza omufu obwomeezi. Omubiito w’obwomeezi kandi
arukwangasana obwakaba alihaihi kuhika ha kituuro, Setaani
akasisimurwa okurwanirra obukurubwe. . . . Kristo ataikirize okutaha omu
bulemu hamu na Setaani. . . . Baitu byona Kristo akabisindikira Ise
nagamba ati, ‘Mukama akahune’ Yuda 9. . . . Kuruga kiro eki
okuhumbuka kukagumibwa okuba kw’amazima. Setaani akanyagwaho
omunyagogwe; abahikirire abafiire nibaija kwongera bomeera”— (Ellen
G. White, Patriarchs and Prophets, pp. 478, 479).

56
Obwakaiso oburukurorwa kurungi oburukukwata ha kuhumbuka kwa
Musa, nibusangwa ha rusozi orw’okuhindurwa. Oku Musa akazooka ali
na Nabbi Eriya, owakaba ahinduirwe atarabire omu kufa (2 Bak. 2:1–11).
Musa na Eriya bakaba na Yesu (rora Luk. 9:28–36). “Dora, abasaija
babiri bakaba nibabaza nauwe, nubo Musa na Eriya; abababonekiire
n’ekitinisa, nibabaza ha kufakwe okwakaba nagenda kuhikiriza
Yerusalemu” (Luk. 9:30, 31). Okuboneka kwa Musa, nk’obugumizo
obw’obusinguzi bwa Kristo hali ekibi n’okufa, nikyolekwa hanu omu
bigambo ebitarumu nsobi yoona. Akaba Musa na Eriya, baitu etabe
“myoyo yabu” (kasita na Eriya akasangwa atafiire), abakaba babonekiire
Yesu.

Musa ataikirizibwe okutaha omu Kanaani ey’ensi enu (Bir. 34:1–4)


baitu akatwarwa omu Kanani ey’omu iguru. Kinu nikitwegesa kita
nkoku “Ruhanga anyina obusobozi okukora byona okukira na hali
ebi ebitusaba rundi ebituteekereza, okusigikira ha maani
agarukukorra omuluwe” (Bef. 3:20)?

KYAKABIRI October 24

Okuhumbuka Okw’emiringo Ebibiri Omu Ndagaano Enkuru

Soma 1 Bak. 17:8–24 na 2 Bak. 4:18–37. Bintu ki ebirukusisana


n’ebirukwahukana eby’orukurora omu kuhumbuka kunu
okw’emiringo ebiri?
___________________________________________________________
___________________________________________________________

Omu Baheb. 11, ntusoma ngu habw’okwikiriza “abakazi bakagarulirwa


abantu babu omu kuhumbuka” (Baheb. 11:35). Binu nibyo byabaireho
omu Kyahandikirwe ekya kiro kinu.

Okuhumbuka okw’okubanza (rora 1 Bak. 17:8–24) kukabaho omu


busumi obw’obuhabe obwingi omu Isaleri, obwabaireho hansi y’obulemi
bwa Omukama Ahabu n’omukaziwe omukafiiri arukwetwa Yezaberi.
Ekyanda eky’amaani obukikaba nikiteera ihanga eri, Ruhanga akaragira

57
Eriya okugenda Zerefasi, orubuga orukaba ruli aheeru ya Yerusalemu.
Oku akaitirana omufakati omunaku ow’akaba alihaihi okucumba ekihuro
eky’okumali’ra balye uwe n’omwanawe nukwo bafe. Baitu obwomezi
bwabu bukajunwa okuraba omu kyamahano ky’ensano n’amagita,
ebitarahoireho okuhikya ekyanda obukyahoireho. Omu busumi
obwayongireho, omutabani akarwara hanyuma yafa. Omu bujune
obwingi, nyina akesengereza Eriya rwaliririire Mukama. “Mukama
akahuliriza iraka lya Eriya, omwana yagarulirwa obwomeezi” (1 Bak.
17:22).

Okuhumbuka okwakabiri (rora 2 Bak. 4:18–37) kukabaho omu Sunamu,


akaaro akatoito akanyakuli omu masirimuka g’orusozi rwa Giliboha. Erisa
akaba akonyireeho omufakati okusasura amabanjage okuraba omu
kyamahano eky’okwijuza ensale nyingi ez’amagita (2 Bak. 4:1–7).
Hanyuma y’obusumi, omu Sunamu, Erisa akaitirana omukazi ow’amani
akaba aswirwe baitu ataine mwana. Nabbi yamugambira ngu noija kuzara
omwana omwojo, hanyuma kyahikirra nkoku yakiragwireho. Omwana
akakura n’obwomeezi oburungi, baitu ekiro kimu akarwara yafa. Omukazi
onu Omusunamu akagenda ha rusozi Karameri hanyuma yasaba Erisa
okwija hamu nauwe okurora omutabani. Erisa akasaba muno hali
Mukama, ha kumalirra omwana yahumbuka.

Abakazi banu bakaba baine ebyafaayo ebirukwahukana, baitu bakaba


baine okwikiriza kumu okurukujuna. Omufakati owa Zerefasi akagonyesa
Nabbi Eriya omu busumi obugumangaine muno obwakaba atanyina
ekiikaro ekindi kyona eky’obusinge omu Yerusalemu. Omukazi
Omusunamu hamu na musaijawe bakombekera Nabbi Erisa ekisiika
eky’embaganiza nambere asobora kwikara obwarabaga narabaho omu
kiikaro eki. Abaana banu ababiri obu bafiire, abazaire babu abesigwa
bakesengereza Banabbi ba Ruhanga banu kandi bakasemerererwa
okuhumbuka kw’abaana banu.
Binu biri byafaayo ebikuru muno, baitu habwabuli kimu ha byafaayo
binu ebibiri, abantu abandi baingi ekirukwingana nkaha
abataratungire omugisa gw’ebyamahano binu? Amananu ganu
ag’obujune nigatwegesaki ha bukuru bw’okwikiriza kwaitu omu
murago ogw’okuhumbuka omu kasumi ka ha mpero?

58
KYAKASATU October 25

Mutabani W’omufakati wa Naini

Baibuli negamba ngu Yesu “Yagendaga nakora ebirungi n’okukiza abo


boona abakaba benderezibwe Setaani, habwokuba Ruhanga akaba ali
hamu nauwe” (Eng. 10:38). Gali mananu, ebitabu byona eby’Enjiri
bijwiremu ebyafayo ebirukukwata hali Yesu nkoku yaheriize abantu
baingi abakaba bali omu bwetago kandi abaine obujune, ekyaleteriize
hanyuma Abayudaya baingi okwikiriza ngu mananukwo Yesu akaba ali
Masiya ayaraganiziibwe.

“Hakaba haroho ebyaro bingi nambere okaba otasobora kusanga eka


n’emu erumu omurwaire, habwokuba akaba arabiremu kandi yakiza
endwara zabu. Omulimogwe gukagumya nkoku Ruhanga akaba
amusesereho amagita. Okugonza, embabazi, n’okuganyira bikasukurwa
omu buli kikorwa ekiyakoraga; omutimagwe gwakwatwahoga n’embabazi
hali abaana b’abantu. Akatwara okusisana kw’omuntu, nukwo asobole
okuhikiriza ebyetago by’omuntu. Abanaku runkupe ahamu
n’abarukwebundaza muno batatiine okumuhikaho. N’abaana abato
bakasikirizibwa okwija namberali”— (Ellen G. White, Steps to Christ, pp.
11, 12).

Soma Luk. 7:11–17. Mbaganiza ki Enkuru enyakuliyo hagati y’ebi


ebyabaireho omu kuhumbuka hamu n’ebi ebiturozerehoga kiro
kyaijo?
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Omu busumi bw’obuherezabwe omu Galiraya, Yesu akakiza abarwaire
kandi yabinga n’emizimu. Ekiro kimu uwe hamu n’abegeswabe bakaba
nibahika ha mulyango gwa Naini ekitebe kyabaziiki obukikaba nikitaaha
omu Naini. Omu sanduko ekaba etakingirwe hakaba harumu omwana
omu wenka omwojo ow’omufakati, ow’akaba narra muno otasobora
kumuhumuza. Yesu aijwire embabazi habw’omufakati onu ow’akaba
naganya muno, akamugambira ati, “Otarra”. Hanyuma Yesu yagaruka ha
sanduko y’omwana anyakufiire yamuragira ati, “‘Mwojo ninkugambira
nti, Imuka.’” Omwojo yahumbuka na Yesu “yamukwasa nyina” (Luk.

59
7:13–15). Okubaho kwa Yesu kunu kukahingisa byona ebyali nibigenda
omu maiso, kandi abantu baingi abarozire ekyamahano kinu batamanye
ngu ekintu ekirukuhuniriza kwonka nikyo kibaireho, baintu ngu omuntu
ow’embaganiza (oubayesere “Nabbi ow’amaani”) akaba ali omulibo.

Bombi omufakati wa Zerefasi (1 Bak. 17:8–24) n’omukazi Omusunamu


(2 Bak. 4:18–37) bakaba basabire obukoonyezi okuruga hali Eriya na
Erisa. Baitu Omufakati wa Naini akakoonyerwa nobwakaba atasabire
kukoonyerwa. Kinu nikimanyisa ngu Ruhanga nafaayo nobu turaaba
tutarukusobora rundi kwehurra tutasemeriire okumusaba kutukoonyera.
Yesu akarora ekizibu hanyuma yakimaraho— egi niyo yabaire nkora ya
Yesu omu buherezabwe.

Ediini ey’amaanu erumu okufaaho enfakati n’enfuzi


ezinyakutwetoroire (Yak. 1:27). Nobukiraaba kiri ngu, mananukwo,
titusobora kukora ebyamahano nk’ebya Yesu yakozere, kiki
ekitusobora kukora hali abo abaine obujune abatwehingulirize?

KYAKANA October 26

Muhara Wa Yairo

Okuhumbuka okwabaireho Yesu atakafiire kandi akahumbuka, kutahwere


habantu ab’ihanga limu rundi orulengo rumu. Musa naasobora kuba nuwe
akaba ali omuntu omukuru muno ayayebembiire abaana ba Isaleri (Bir.
34:10–12). Okwahukanaho nauwe, nuwe omufakati owa Zerefasi
omunaku ow’akaba atali wa Isaleri (1 Bak. 17:9). Omukazi Omusunamu
akaba amanyirwe muno omu kiikaro ky’owabu (2 Bak. 4:8) nobukiraba
kiri kiti, akaba atali Muheburaniya. Omufakati wa Naini akaba aine
omutabani omu wenka, obundi owakaba naigamira wenka (Luk. 7:12).
Okwahukanaho nauwe, Yairo akaba ali mulemi w’isorokaniro, obundi
Omu Kaperenaumu (Mar. 5:22). Otafireyo obuhangwa n’ensisana
y’abantu banu boona omu bantu, boona bakahabwa omugisa ogw’amaani
ga Ruhanga agarukuha obwomeezi.

60
Soma Mar. 5:21–24, 35–43. Kiki ekitusobora kwega ha kufa Okuruga
omu bigambo bya Kristo, “Omwana tafiire, baitu ogwijagire”? (Mar.
5:39).
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Muhara wa Yairo ow’emyaka 12 ey’obukuru akaba abyamire aliyo nafa
omuka. Nahabweki, yagenda hali Yesu hanyuma yamwesengereza okwija
omukaye nukwo ateho muharawe engaroze ezirukukiza. Baitu
batakahikireyo, omuntu omu akaba mazire kuleeta makuru ag’obujune
nagamba ati, “Muhara waawe afiire. Nokyatalibanirizaki Omwegesa?”
(Mar. 5:35). Hanyuma Yesu yagambira Isemwana owakaba naaganya ati,
“Otatiina, ikiriza kwonka” (Mar. 12 5:36). Gali mananu, ekya Isemwana
onu ekyakaba aine kukora nukwo kwesiga Ruhanga wenka.

Obubahikire omuka, Yesu akagambira abo abakaba besoroliize omuka ati,


“Habwaki nimuleeta akaimukirro n’okurra? Omwana tafiire baitu
ogwijagire” (Mar. 5:39). Bakamusekereza habwokuba (1) bakaba
bakimanyire nkoku afiire, kandi (2) bateetegereze amakuru
g’ebigambobye. “Ekigambo ekyakozesibwe okubahumuza ngu
‘agwijagire’ nikimanyisa ‘afiire’ nikizooka nugwo omulingo Yesu
yakiraga kugonza kukozesa omu nyikara nk’enu ([Mat. 9:24; Luk.e 8:52;]
rora na Yoh. 11:11–15). Okufa kugwijagira, baitu kunu kuli kugwijagira
muno nambere omugabi w’obwemeezi wenka nuwe aine kukusisimura,
habwokuba uwe wenka nuwe aine ebisumuruzo by’ekituuro (rora Kus.
1:18; cf. Yoh. 3:16; Bar. 6:23).”—The SDA Bible Commentary, vol. 5, p.
609.

Hanyuma y’okuhumbuka kw’omwisiki onu, abo abakirozire “bakahunirra


muno” (Mar. 5:42). Tikirukuhuniriza, kasumi kanu okufa nikuzoka niyo
mpero kandi omuntu obwakumara kufa tosobora kumugarra. Hali abo
abarozire okuhumbuka n’amaiso gabu nibasemerra kuba bahuniriire
muno, ekintu kinu ekirukuhindura obwomeezi.

Ebigambo bya Yesu ngu, “Otatiina, ikiriza kwonka” (Mar. 5:36),


bikyaina amakuru na kasumi kanu. Nitusobora tuta kwega kukora
eki, n’obuturaba tuli omunyikara erukutiinisa muno, ekiri kikuru
muno kwikaza abantu nibaikiriza?

61
KYAKATAANU October 27

Lazaaro

Soma Yoh. 11:1–44. Mulingo ki Yesu “oguyanyumizibwemu” okuraba


omukurwara n’okufa kwa Lazaro (Yoh. 11:4)?
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Na hanu, Yesu ayeyambisa Ekigambo okugwijagira okumanyisa okufa.
“Enganjani yaitu Lazaro agwijagire; baitu ningenda okumusisimura”
(Yoh. 11:11). Abantu abamu obubaatekeriize ngu akaba naabazaho
okugwijagira kunu okwabuli kiro (Yoh. 11:11–13), Yesu akabasoborra
kiki kyonyini ekyakaba namanyisa: “Lazaro afiire” (Yoh. 11:12–14). Gali
mananu, Yesu obuyahikire Besaniya, Lazaro akaba amazire Ebiro 4 afiire;
omutumbigwe gukaba gumazire kujunda (Yoh. 11:17, 39). Kakuba
omutumbi gutandika kujunda n’okununka, nihaba hatakyaroho kikaguzo:
omuntu afiirekwo.

Okusigikira ha bigambo binu, Yesu obuyagambire Maliza ati,


“Munyanyoko naija kuhumbuka omu bafu” (Yoh. 11:23), akaba
nayongera kugumya okwikirizakwe omu kuhumba okwa ha mpero. Baitu
Yesu akarangirra ati, “Ninyowe kuhumbuka n’obwomeezi. Weena
anyakwikiriza nyowe, n’obwaraba afiire, alyomeera, kandi weena
anyakwomeera naikiriza nyowe talifa Ebiro byona. Noikiriza eki?” (Yoh.
11:23–26). Hanyuma Yesu yayongera nagamba ati, “Obworaba noikiriza
orarora ekitiinisa kya Ruhanga” (Yoh. 11:40). Maliza akaikiriza, hanyuma
yarora ekitiinisa kya Ruhanga omu kuhumbuka kwa munyanya.

Baibuli negamba ngu okuraba omu Kigambo kya Ruhanga, ensi


ekahangwa (Zab. 33:6), kandi okuraba omu Kigambokye obwomezi
bukahangwa buhyaka nkoku kiri hali Lazaro. Hanyuma y’okusaba
okugufu, Yesu akaragira ati, “Lazaro, rugayo!” (Yoh. 11:43). Aho naho
abantu bakarora amaani ga Ruhanga agarukuha obwomezi, amaani nigo
gamu agahangire ensi, kandi amaani nigo gamu ha kiro kya ha mpero
galyeta abafu Okuruga omu bituuro ha kiro ky’okuhumbuka.

62
Omu kuhumbura Lazaro, Yesu akakigumya nkoku anyina obusobozi
bw’okusingura okufa, nobwaraba akaba nasisana nkaitwe, abarukufa—
kakikaba kitinisa kya Ruhanga eky’amaani ekyayolekerwe!

Soma Yoh. 11:25, 26. Omu rukarra rumu Yesu naabazaho abaikiriza
kufa, kandi omu rukarra orukuhonderaho naabazaho abaikiriza
okutafa. Hanu Yesu natwegesaki, kandi habwaki okwetegereza ngu
okufa kuli kugwijagirra kimu otakyayetegereza ebirukufa ha bwerre
kiri kikuru muno omu kwetegereza ebigambo bya Kristo? Kandi
habwaki ebigambobye nibituha okunihira itwe abarukwija kumalirra
omu bituuro?

KYAMUKAAGA October 28

EBY’OKWEYONGERA KWEGA:
Soma Ellen G. White, Patriarchs and Prophets;, pp. 469–480; pp. 129–
142; pp. 237–243; pp. 318, 319; pp. 342, 343 hamu na The Desire of
Ages. pp. 524–536.

“Omu Kristo nuho hali obwomezi bwonyini, obutatiziibwe, kandi


obutasobora kusiiswa. ‘Anyakunyina Omwana nuwe aine Obwomeezi.’ 1
Yoh. 5:12. Obwaruhanga bwa Kristo nubwo bugumizo bw’abaikiriza ngu
banyina obwomezi obutahwaho. Yesu nagamba ati, ‘Weena
anyakwikiriza nyowe, nobu araaba afiire, alyomeera: kandi weena
anyakwomeera naikiriza nyowe, talifa Ebiro byona. Noikiriza eki?’ Kristo
hanu [omu Yoh. 11:25, 26] naarora omu maiso ha kasumi
k’okugarukakwe. Nubwo abahikirire abafiire balihumburwa nibajwekwa
obutafa, kandi abomeezi abahikiriire balihindurwa batwarwe omu iguru
batarozere ha kufa. Ekyamahano ekya Kristo akaba ali haihi kukora, omu
kuhumbura Lazaro, kikaba nikigenda kwoleka okuhumbuka
kw’abahikirire boona. Okuraba omu bigambobye n’ebikorwabye
akerangi’ra nkoku nuwe omukama w’okuhumbuka. Uwe wenyini
owakaba ali haihi kufa ha Musalaba akaba ayemerire n’ebisumuruzo
by’okufa, omusinguzi w’ekituuro, kandi akoleka obusobozibwe
obw’okuha abantu obwomeezi obutahwaho”— (Ellen G. White, The
Desire of Ages, p. 530).

63
EBIKAGUZO EBY’OKUBAZAAHO:

1. Abantu baingi abafiire omu busumi bw’ obuhereza bwa


Nabbi Eriya na Erisa, nankoku kiri omu busumi
bw’obuhereza bwa Kristo omu nsi. Bantu bake muno
abahumbuirwe. (Rora Luk. 4:24–27.) Yongera otekerezeho
ebyabantu abafiire boona baarabiremu, kurora ngu
bakahumbuka enyuma rundi nibaija kuhumbuka ha
kugaruka kwa Kristo, nikikora mbaganizaki, n’okukira muno
nkoku kikaba kiri omuntu kufa?

2. Abahandiki baingi omu byasa bingi baizire nibahandikaho


obutarumu obw’obwomeezi nkoku tumalirirra omu kufa.
Otwaliremu n’ebihangirwe bindi byona—enkoko, ebisoro,
n’ebindi bingi, etc.—itwena nitufa. Nobukiraaba kiri kiti, hali
abantu, omu bulyo bwonyini empero yaitu nzibu muno
okukira ebihangirwe ebindi byona, habwokuba tukimanyire
nkoku turukugenda kufa. (Rora Mug. 1 9:5.) Enkoko, ebisoro,
n’ebihangirwe ebindi byona eki tibikimanyire. Hati, habwaki
omurago gw’okuhumbuuka guli mukuru muno haliitwe?

3. Obworaaba noteekereza ngu omwoyo tigufa kandi ngu abafu,


n’okukira muno abafiire bali bahikiriire, nibomererra omu
iguru hanyuma y’okufa, hati okuhumbuuka kwaki ha kiro
kya ha mpero?

OMULIMO GW’ENJIRI October 29

OKUSABA, EBIMERA, N’ENDWARA NYAMWITA

AUSTRALIA
Emmy
Emmy akaitirana obutaba n’eka omu busumi bw’omwigaro ogwa
COVID-19 omu Melbourne, Australia, ekyaleteriize ekitongole
nambere iba yakoraga okukehya obwire yakoraga.
64
Baitu akaba aine okwikiriza. Uwe na musaijawe Jonathan, nubwo
bakaba baakamara kubatizibwa n’okweteraniza ha Kanisa ya
Seventh-day Adventist. Akatandika kusaba kutunga omulimo
okusagika Jonathan hamu n’abatabani babu basatu.

Emitalibaine ey’amaani ekaija. Emmy akaba atamanyire kuvuga


kandi akatale k’emirimo kakaba kagumangaine. Obuyagenzere
kukaguzibwa habw’omulimo gw’okubanza, akatwara munywaniwe
hamu nauwe, abakaba nibabakaguza bakamalirra omulimo
baguhairemu munywaniwe.

Jonathan akamugumya nagamba ati, “Leka kweralikirra.” “Omulimo


obworaaba otagutungire, tikubaire kugonza kwa Ruhanga, kandi
tigubaire gwawe.” Emmy akagumizamu naasaba. Obwakaba aliyo
naasaba, akasemerererwa omu kukuza ebijuma by’ensande.
Yayeteraga ebisisani n’ebirimwa binu asindika ha Facebook ha
mukutu gw’abalimi bataahibe.

Ekiro kimu, akagarurwamu amaani akatambi k’ebisisani akayarozere


ha mukutu gwabu akatairweyo omulimi mutahiwe. Akahandika hansi
y’akatambi kanu ati, “Kakuba mbaire ninkora nainywe boojo.”
“Mananukwo ngondeze ebimurukukora.” Omuntu yamugarukamu
ati, “Noikara nkaha?” obuyabagambire nambere arukwikara, omulimi
onu akamugarukamu nagamba ati aterre mukama wabu esimu.

Omusaija rwagarukiremu esimuye akaba ategerize kumuterra.


Yamukaguza ati, “Wakugondeze oije oturole ha musiri gwaitu saaha
ikumi n’ekicweka rwebagyo runu?” Emmy akagurukira omugisa
gunu. Yamugambira ati, “Ego!” Akasemererwa muno habwokuba
omusiri gunu gukaba guli haihi muno n’okuruga omukaye. Kikaba
kitarukumwetagisa endubata endi yoona. Baitu akaba nagonza
okugonza kwa Ruhanga kuhikirre.

Akasaba nagamba ati, “Mukama, omulimo gunu obuguraba gutali


gwange, kora kyona ekirukusoboka ogulemese.” Atarukugonza
kukererwa, Emmy akaruga omu kaye saaha musanju n’ekicweka.

65
Akahika ha musiri omu dakika makumi asatu gonka, akahikayo kara
muno okukira obwire obubakaba baragaine. Obwakaba aliyo
ategeriize, akesereka omu kisaka nukwo batamurora.

Baitu omukuru w’omusiri gunu akamwetegereza bwangu.


Yamukaguza ati, “Niwe Emmy?” Obuyaimukize ati omutwegwe
naikiriza, yamweta okutahamu, hanyuma yamusoborra emirimu
erukukorwa omu kiikaro eki. Hanyuma yamusoborra buli mukozi
yamwoleka n’ebirimwa omu musiri ogu. Hanyuma y’okurora
obwekambibwe, akamuheraho omulimo omu bwijwire kiro eki.

Emmy akahunirra kurora Ruhanga akaba akozeseze ebigambobye ha


Facebook okumuha omulimo oguli haihi muno n’ekaye hagati
y’omwigaro gwa Corona. Uwe hamu n’ekaye bakaba nibasobora
kwebaisaho.

Omu busumi butali bwahara, Emmy akega emirimo yoona omu


musiri gunu, kandi akaba nasobora kukora kyona ekikaba nikyetagisa.
Akasemerererwa emirimo etali emu. Akagonza muno omulingo
ebijuma binu byazaramuga habwokuba akaba nagonza kulima ebye
omuka. Hanyuma y’okuhabwa orusa okuruga ha musiri ogu,
akatandika kutwara embibo z’okubyara omukaye. Obwire bukagenda
aliyo naakoraga. Ruhanga akaba agarukiremukwo okusabakwe.
Nukwo yatekerize ati.

Ekiro kimu eky’okusasurwa, Emmy akaburangana. Abantu abandi


boona obubakaba nibasasurwa omusara gwabu ha Friday, uwe
atasasurwe. obuyakikagwizeho, bakamugarukamu ngu tarukwija
kusasurwa habwokuba aikaire natwara embibo z’ebimera omukaye.

Emmy kinu kikamugumira okukiikiriza. Ego, embibo akaba


azitwairekwo omukaye, baitu hanyuma y’okwikirizibwa. Busaho
n’omu owakaba omugambire ngu embibo zinu n’ozitwara nugwo
guraaba omusaara gwawe.

66
Omuka, musaijawe Jonathan, akamwekambisa ensongaze okuzitwara
hali Ruhanga. Yamugambira ati, “Oteralikirra.” “Ntwija kukisabira.”
Kandi eki bakakikora omu biro ebi byona eby’okumaliara wiiki.

Ha Monday nyenkyakara, Emmy akatunga ekintu ekirukusemeza


ekyamuhuniriize. Obuyahikire ha mulimo, atakakagwize Ebikaguzo
ebindi byona ebirukukwata ha musaragwe, muka mukuru wabu akaija
namberali n’omugati gwa keki enungi muno hanyuma yamusaba
ekiganyiro. Yamugambira ati habaireho obutetegereza obw’amaani
baitu noija kutunga omusara gwawe gwona.

Okuhumura n’okusemererwa bikaijura omutima gwa Emmy.


Omurundi ogundi, Ruhanga akaba agarukiremu okusabakwe. Uwe
hamu n’abekaye bakasobora kwomeera omu kasumi k’endwara
nyamwita.

Webale habwokutegeka ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13


ekirakonyera kurarangya okunihira okwa Emmy aine omu Yesu
okwetorora Australia na South Pacific Division.
Bihandikirwe Maryellen Hacko

KYOKWEGA 6 *October29–November 4

Akafa Habwaitu
__________________________________________________________
SABBITI NYAMUSANA

Habwa Wiiki Enu Soma: Okusuk. 13:8; Matt. 17:22,23; Marako 9:1-30;
Yohana 19:1-30; Barumi 6:23; 1 Bakol. 1:18-24.

ORUKA’RA RW’OKWIJUKA: (Yohana 3:14-15).

Kikagambwa ngu titusobora kwetantara ebintu bibiri nka


Omusoro hamu n’okufa, baitu kinu tikiri ky’amananu habwokuba abantu
nibasobora kwetantara kuha omusoro baitu okufa nooha asobora

67
kukwiruka? Abantu nibasobora kusembezayo okufa habw’emyaka mike
baitu nabwo balifa. Kandi habwokuba tumanyire ngu abafu bombi ababi
n’abarungi bona bagenda mukiikaro nikyo kimu, okunihra kwaitu
okw’okuhumbuuka nukwo kurukukira byona. Nkooku Paulo yagambire
ati hataroho okunihira “Abo abaferiire omu Kristo bakahera” (1 Bakol.
15:18), kandi obu tikiri kirungi kugamba ngu abo abaferiire omu Kristo
baliyo nibegonza omu Iguru omu maiso ga Ruhanga.

Okuhumbuuka kwa Kristo kukafooka nsonga enkuru muno omu


kwikiriza kwaitu, habwokuba omu kuhumbuukakwe nuho tunyina
obugumizo bw’okwaitu. Baitu Kristo obu akaba atakahumbuukire okuruga
omu bafu, Akaba asemeriire kubanza kufa. Enu niyo ensonga habwaki
hagati omu busaasi bwa Gesesemani, omu kuteekerezaho okufakwe,
akasaba ati “ Hati obwomeezi bwange butuntuire, ndagambaki?; Taata
njuna okuruga omu saaha enu”? Baitu kandi nikyo naiziriire.” (Yohana
12:27), kandi ekiyaiziriire nukwo okufa.

Wiiki enu nitwija kuteeka amaiso gaitu ha kufa kwa Kristo na kiki
ekikurukumanyisa habw’obwomeezi bw’okunihira.

Yega Lesson yaawe noyeteekaniriza Sabiti ya November 5.

SANDE /KIBANZA WIIKI October 30

Okuruga ha Kuhangwa Kw’ensi

Soma Okusukur’wa 13:8, Engeso 2:23, na 1 Petero 1:19, 20.


Kikaba nikiija kita Kristo okurora “nk’ayaisirwe okuruga ha
kuhangwa kw’ensi”?
___________________________________________________________
___________________________________________________________

“ Boona abarukwikara hansi balikiramya, abo abatarahandiikirwe


amabara gaabu omu kitabu ky’omwana gw’entaama ayaisirwe okuruga ha
kuhangwa kw’ensi” (Okusuk. 13:8). Ekikuru habwaitu hanu nikyo Kristo
“ okwitwa okuruga ha kuhangwa kw’ensi.” Kinu nitusemerra

68
kukyetegereza nk’obunabbi (Habwokuba ekitabu kya kusuukur’wa kirumu
obunabbi bwonka), habwokuba Kristo ataikale nabambwa okumara
emyaka enkumi n’enkumi okuruga ensi nehangwa. Kinu nikimanyisa ngu
okuruga entegeka y’okujunwa obu yakozerwe ensi etakahangirwe, okufa
kwa Yesu, omwana gw’entaama ha musalaba, kukatandika kumanywa.

Soma Tito 1:2. Orukarra runu nirutugambiraki ha dihi obu


entegeka y’okujunwa yakozerwe, kandi yakamara kasumiki?

____________________________________________________________
____________________________________________________________

“ Entegeka y’okucungurwa etabeho hanyuma y’okugwa, baitu oku


kukaba kuli kusuukurwa kw’egyo eyakozerwe okuruga kara na kara
Ruhanga obu yataireho ekitebekye ky’obukama”-Ellen G. White, The
Desire of Ages, p. 22.

Entegeka enu ekabanza kusuukulirwa Adamu na Hawa omu rugonjo


rwa Aden (Okubanza 3:15, 21), kandi kandi kyayolekerwa omu sagama ya
buli kihongwa eky’endagaano Enkuru. Eky’okurorraho Ruhanga obu
akaba naalenga Iburahimu, akamuha entaama okuba ekihongwa omu
kiikaro kya Isaka (Okubanza 22:11-13). Okuhingisa kunu kukakiranura
kurungi omulingo ekyonzira kya Yesu kirasisana ha musalaba.

Okufa kw’endehwa okwa ha musalaba nikyo kiba kikuru muno


omuntegeka yoona ey’okujunwa. Okuraba omu byasa byoona, endehwa
zinu zaayolekerwaga omu byonzira by’ebisoro ebyafaaga okwoleka okufa
kwa Yesu okumara emyaka egyo yoona okuhikya obu yaizire yafa ha
musalaba nkooku akaba ali “ Omwana gw’entaama ogwa Ruhanga
anyakwihaho ekibi ky’ensi” (Yohana 1:29).

Ebyonzira by’ebisoro bisisana kubi byona bijwabiriire


esagama. Baitu habwaki okujwabirra esagama kunu kuli kukuru
omu kutwegesa hali Yesu nkooku yafiire habwaitu, omu kiikaro
kyaitu kandi n’endehwa y’ekibi?

69
KYAKABIRI October 31

Ekyayebembiire Omusalaba

Abegeswa bakagambaki Yesu obu yabagambiire nkooku


asemeriire okubonabona n’okufa, kandi enyanukura yabo etwegesaki
ha kabi akanyakuli omu kwetegereza kubi ebyahandiikirwe?

Matt. 16:23________________________________________________
Matt. 17:22,23; Mark 9:30-32; Luka 9:44,45_____________________
Luka 18:31-34______________________________________________

Yesu akazaalirwa kufa, yayomeera habw’okufa. Buli rutambu


oruyarubataga rwamwirizaaga haihi n’ekyonzirakye eky’omusalaba
Gologosa. Nkooku akaba amanyiire kimu ekyamuleesere, ataikirize kintu
kyona n’obu yakuba muntu weena okumuhugura okukirugaho. Omu
mananu, “ Obwomeezibwe bwoona bukaba nibwolekereza ha kufakwe ha
musalaba.” –Ellen G. White, Fundermentals of Christian Education, p.
382.
Omu mwakagwe ogwamaliriire obuheerezabwe omunsi, Yesu
akakira kubazaaho okufaakwe hamu n’abeegeswabe. Baitu ubo
kakesisaniriza oti rundiki tibarukukyetaaga kandi bakaba batarukugonza
kukiikiriza. Baijuire enteekereza enyakugwire hali obujunaanizibwa bwa
Masiya, hakumalirra bakatandika kukirora nkooku mali akaba ali
w’okufa. Enteekereza yabo akabaleetera obujune bwingi muno kandi
n’okusaalirwa.
Yesu akaba amazire kwaturra Nikodemu ngu “nkooku Musa
yahanikire Enjoka omu irungu, n’omwana w’omuntu akaba naagenda
kuhanikwa, nukwo weena arukumwikiriza aleke okubura, baitu atunge
obwomeezi obutahwaho” (Yohana 3:14,15). Obu akaba ali omu Kaisaliya
Firippi, Yesu akagambira abeegeswabe ngu akaba “naagenda Yerusalemu
okubonabonesebwa abagurusi b’ekanisa n’abanyakatagara hamu
n’abahandiiki, kandi aitwe, nukwo ahumbuuke hakiro ky’akasatu” (Matt.
16:21).
Obu akaba naaraba omu Galiraya omu nsita, (Marako 9:30-32)
kandi n’omu rugendorwe orwamaliriireyo okutaaha Yerusalemu, Yesu
akongera yabazaaho n’abeegeswabe habikwatiraine n’okufakwe hamu

70
n’okuhuumbukakwe. Habwokusanga ngu ebyo bakaba batarukugonza
kubihurra, batabiteho mutima. Noteekereza naitwe tinukwo tuti?

Abantu okukira muno abakome ba Ruhanga, bakaba


beetegeriize kubi enyegesa eyekaba nekwata ha kwija kwa Masiya
okw’okubanza. Nyegesaki ezitahikire ezinyakuroho hati
ezirukukwata ha kwija kwa Yesu omurundi ogwakabiri?

KYAKASATU November 1

“ Kihoire”

Soma Yohana 19:1-30. Bukwendaki obukuru obutuhairwe


omu kigambo kya Yesu ngu “Kihoire”

____________________________________________________________
____________________________________________________________

Hakumalirra, obwomeezi bw’akazigizigi bukaija hali Kristo,


habw’okubonabonera omuntu, kandi hamu n’ensi yoona. Omu burumi
obwingi, akarwana n’amaani g’omwirima. Mpora Mpora akaraba omu
rugonjo rwa Gesesemani, nambere yahikirweho okunyigirizibwa
okwakizireyo okuhikiza kimu Kalivariyo. Bamalaika ba Setaani
bakalengho okumusingura. Yesu obu akaba nasuleeba ha musalaba,
abanyakatagara abakuru, abahandiiki, n’abagurusi bakamuterra enaku
nibagamba ngu “ Akajuna abandi: baitu tarukkusobora kwejuna. ‘Obu
araaba ali Mukama wa Isaleri, leka hati bunu aruge ha musalaba naitwe
turamwikiriza’” (Matt. 27:42).
Mali Kristo akaba naasobora kweyiiha ha musalaba? Ego akaba
naasobora baitu akaba atarukugonza kukikora. Okugonzakwe okutanyina
nkango habw’omuntu otwalizeemu n’abo abamwisire, kukaba
kutarukumwikiriza kubirugaho. Hanyuma ekirukuhuniriza abasekerezi
bakaba bali bamu hali abo abayaizire okufeera; “kandi akaba atasobora
kuruga hamusalaba kwejuna wenka, hatali habwokukwatirwaho
emisumali, baitu habw’encwamuye wenka okubajuna.”-Alfred Plummer,

71
An Exegetical Commentary on the Gospel According to S. Matthew
(London:Elliot Stock, 1910, p. 397).
Hanu omu kubonabona kwa Kristo, Yesu akaba naasingura
obukama bwa Setaani owakaba aimukiriize akavuyo akamuleeteriize
kuhanikwa ha musalaba, omu nuho otwaliire okugobezebwa Yuda
(Yohana 6:70; Yohana 13:2,27). “ Omu mulingo ogundi, omuhandiiki
w’enjiri eki atarukulengaho kusoborra nikyo ngu okufa kwa Yesu
kukabamu enkora ya Setaani hamu n’enkora ya Kristo nambere Yesu
yakozesiize okufakwe nk’omulingo gw’okusingura Setaani”-George E.
Ladd, A theology of the New Testament, rev, ed. (Cambridge, UK;
Lutterworth Press, 1994), p.192.
Naayamuza ha musalaba, “ Kihoire” (Yohana 19:30), Yesu
atamanyise ngu okuhururwakwe kuhoireho kyonka, baitu ekikuru akaba
asingwire obulemu obw’ebyasa bingi hali Setaani na bamalaikabe. “ Iguru
lyoona likajaguza obusinguzi bw’omujuni. Setaani akasingurwa, kandi
yakimanya ngu obukamabwe buhezere.”-Ellen G. White, The Desire of
Ages, p. 758.
Kigumire kwetegereza enyahukana eri hanu: omu kuhemuka
okw’omwana wa Ruhanga nuho arukusingurra obusinguzi obukooto
habwaitu hamu n’ensi yoona.

Teekereza ha bubi bw’ekibi nkooku kyahikize Kristo ha kufa


omu kulengaho kukirihirra. Amananu ganu nigasemerra kutwegesaki
ha butarumu bw’emirimo yaitu eyitukora nukwo tutunge okusiimwa
hali Ruhanga? Baitu kandi kiraha ekituraakora okwongera hali eki
Yesu eki yatukoliire? Leeta ekigarukamu kyawe omu kitebe ha
Sabbiti.

KYAKANA November 2

Akafa Habwaitu

Soma Yohana 3:14-18 na Barumi 6:23. Enkarra zinu


nizitwegesaki hali eki okufa kwa Kristo eki kwatukoliire?
_______________________________________________________
_______________________________________________________

72
Yesu obu yahikire Yorudan okubatizibwa, Yohana omubatiza
akaba amazire kurangirra ngu “ Dora omwana gw’entaama gwa Ruhanga
arukwihaho Ekibi ky’ensi!” (Yohana 1:29). Ekigambo kinu kikaba
nikimanyirra Kristo nk’omwana gw’entaama ogwa Ruhanga
ogwayolekerwaga omu bihongwa eby’endagaano Enkuru.

Baitu ebyonzira by’ebisoro bikaba bitasobora kwihaho ebibi


habwabyo (Baheb. 10:4). Ebihongwa ebyo byaleetahoga okuganyirwa
kw’akacu bucu habw’okwoleka obukuru bw’ekyonzira Kristo eki akaba
naagenda kuhayo ha musalaba. “ Obu twatura ebyokusiisa byaitu, Uwe
w’okwesiga kandi mwinganiza okutuganyira ebibi byaitu
n’okutwogezaaho kimu okutahikirra kwaitu kwoona” (1 Yoh. 1:9).

Soma Yohana 3:16, 17. Kunihiraki okukuru okuturukwiha


omu nkarra zinu, muno muno obu omara kwetegereza kurungi
nkooku okaba osemeriire kukyenwa habw’ebi ebiwakozere?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Teekerezaaho kiki ekikirukumanyisa. Yesu ayahangire ebintu


byona (Yohana 1:1-3), akeehayo wenka habwa buli omu haliitwe okuba
ekihyonzira habw’ebibi byaitu, nukwo tuleke kufa tukahera habw’ebyo
abyakubaire bitukyeneseze. Kunu kuli kunihiza kukuru muno habw’enjiri.
Yesu akarangirra ngu “ Ruhanga nukwo yagondeze ati Ensi,
yahayo omwanawe ayazairwe omu wenka” nukwo afe habwaitu (Yoh
3:16). Baitu titusemeriire okwebwa ngu Kristo akeehayo ayegondiize
habwaitu (Heb. 9:14). Martini Luza akarora omusalaba “nk’ekyoto”
nambere Kristo yaherirweeyo nk’ekyonzira naayokebwa engonzi ezikaba
nizaakira omu mutimagwe, naleeta ekihongwa ekirukwera
eky’omubirigwe hali Ise n’okutonganirra n’iraka erihango, n’amaziga
agarukusarra (Baheb. 5:7).” (Luther’s Works, vol. 13( St. Louis, MO:
Concordia Publishing House, 1956), p.319. Kristo akafa omurundi gumu
habw’abantu boona (Baheb. 10:10) kandi akafa dimu yamara (Baheb.
10:12), habw’ekihongwakye ekikaba nikyemalirra kandi ekikaba
kitasobora kuhwamu amaani gaakyo.

73
Ekindi, “Kakuba omuntu omu wenka yaikiriize Enjiri
ey’embabazize, Kristo nabwo yakubaire aizire afeera omuntu omu ogu,
kandi nikyo yakomiiremu obwomeezi bw’okuswazibwa, okubonabona
hamu n’okufa okw’ensoni.”-Ellen G. White, The Ministry of Healing,
p.135.
Yongera osome Yoh. 3:16, noteeka omu kigambo “ Ensi”
N’ekigambo “weena” oteekemu Ibara lyawe. Noosobora ota okwega
kufoora okunihiza kunu okuba kwawe muno muno obu oba ohikire
omu kasumi k’okulengwa?

KYAKATANU November 3

Amakuru G’omusalaba

Soma 1 Bakol. 1:18-24. Paulo naagambaki hansonga


y’omusalaba kandi agulengesaniza ata “N’amagezi g’ensi”? Habwaki
obukwenda bw’omusalaba buli bukuru omunsi nambere haijwiremu
okuserra itungo n’okwebeisaho?
_______________________________________________________
_______________________________________________________

Omusalaba gwa Kristo niyo ntangatanganiro y’ebyafaayo. “


Okuhama kw’engonzi ezayolekiirwe ha musalaba tikulisobora
kwetegerezebwa okuhikya ebiro byona. Kikaba kiroho ngu engonzi za
Kristo ezitanyina bugarukiro kandi obutemanyaho obutaine mutaano nibyo
byaleeteriize Kristo kwemerra buso ha buso hamu na Setaani. “-Stephen S.
Haskel, The Cross and it’s Shaddow (South Lancaster, MA:Bible Training
School 1914, p.v.

Kristo obu akaba aliyo nayehayo omu buculeezi okuba endehwa


y’oruzaaro rw’omuntu, Setaani uwe akaba aliyo naamuseesera obujune
n’okuhururwa omu kwemanyahokwe. Kristo atamale gafa okufa okwa buli
kiro abantu bona okubafamu, baitu akafa okufa okw’akabiri okw’okuhera,
nukwo abo abarukumwikiriza batasobora okufa okufa okw’akabiri.
Ebikwatiraine n’amakuru g’omusalaba, haroho engiga enkuru
muno ezitusemeriire okwijuka. Okubanza, omusalaba nukwo kwesukura
kwa Ruhanga okurukukirrayo kimu okwoleka obwinganiza obwakozerwe

74
omu maiso g’ekibi (Barumi 3:21-26). Ekyakabiri nikyo ngu Omusalaba
nugwo gusukurra kimu engonzi za Ruhanga hali abasiisi (Barumi 5:8).
Ekyakasatu nikyo ngu, Omusalaba niyo ndugirro y’amani g’okucwa
enjegere z’ekibi (Barumi 6:22,23; 1 Bakol. 1:17-24). Ekyakana nikyo ngu
Omusalaba nukwo kunihira kw’omukristayo kwonka habw’obwomeezi
obutahwaho. (Bafiripi 3:9-11; Yoh. 3:14-16; 1 Yoh. 5:11,12). Hanyuma
ekyakataanu nikyo ngu, Omusalaba nugwo mubazi gwonka
ogw’okutangira obujeemu obutagaruka okubaho omunsi (Okusuk. 7:13-
17, Okusuk. 22:3).

Busaho magezi goona ag’ensi agasobora kuzonzoora amananu


agaturozere hali omusalaba. Okwihaho okutebezaaho omusalaba kiri “
Ky’obudoma doma” hali amagezi g’ensi, agatasobora n’okwikiriza ngu
haroho omuhangi (Barumi 1:18-20).

Abayonani bakozesa ekigambo “moron” okimanyisa obutaami


hanu ekirukumanyisa ngu hali okwetegereza kw’ensi, okutebeza
habikwatiraine n’omusalaba buba “Butaami”. Habwokuba amagezi g’ensi
tigasobora kwetegereza Kristo nk’omujuni kandi n’okufakwe ha musalaba
nk’endehwa habw’ekibi.

Habwaki tutasemeriire kuleka amagezi g’ensi okutahataaha


omu kwikiriza kwaitu omu Kristo hamu n’okunihira
okuturukuheebwa okuraba omu bukwenda bunu “Obw’obutaami”
nobu garaaba nigatugasira omu bintu ebimu ( 1 Bakol. 1:21)?

KYAMUKAGA November 4

Eby’okweyongera Kwega: “Soma Ellen G. White, “Gesesemani” hamu


na “Kalivaio” omu the Desire of Ages pp. 685-697; pp. 741-758, hamu na
Steps to Christ p. 27.

“ Nkarora ngu iguru lyona niriitanira okujunwa; kandi hati itwe


turabyehugya, oti rundiki abantu okuhwerekerra kali kasonga
akatarukugasa? Mali twe turasuleebya ekyo ekyatukoliirwe? Abamu kinu
75
nukwo bakikozere bati. Abantu bazaanisize embabazi ezo kandi ekiniga
kya Ruhanga kiri nambere bali. Omwoyo gwa Ruhanga tigurukwija
kwikara nigusaalirwa, okwihaho nigwija kubarugaho kakuba bagumizamu
kugusaaliza.
Hanyuma y’okukora byona ebikaba nibyetaagisibwa nukwo
omuntu ajunwe, kakuba abantu booleka omu bwomeezi bwabu ngu
tibarukutamu embabazi za Yesu ekitiinisa, nibaija kubagana okufa
nk’omugabo gwabu. Okufa kwabu nikwija kuba kubi muno; habwokuba
nibaija kuhikwaho okuhur’wa Yesu oku yahuliire obu akaba ali ha
musalaba obu akaba aliyo naabagurra okucungurwa bo okubayangire.
Hanyuma balyetegereza nkooku baferiirwe obwomeezi obutahwaho hamu
n’obugwetwa obutarukujunda. Okwehayo okukuru okwabakoliirwe
okujuna obwomeezi bwabu kuhezere ebiro byoona.”- Ellen. G. White,
Testimonies for the Church vol. 1,p. 124.

EBIKAGUZO EBY’OKUBAZAHO:

1. Baheburaniya 10:4 agamba ati “ Tikisoboka esagama


y’ebisoro okwihaho ekibi.” Hati abantu b’endagaano Enkuru
bo bakajunwa bata? Hati enkora ey’okusasura amabanja
nokozesa kaada yaawe nukwo osasule hanyuma
nikitukoonyera kita omu kwetegereza ensonga enu?

2. Soma 2 Bakol 5:18-21. Kristo obu araaba yaferiire


eby’okusiisa by’ensi yona, habwaki abantu boona batajunwa?
Habwaki kandi encwamu yaitu neyetaagisa muno omu
kugumya okujunwa kwaitu rundi titwajunwe noobu kiraaba
kiri ngu ekihongwa ekikooto kikahebwayo habwaitu?

3. Bintuki ebinyakwegesebwa amagezi g’ensi ekinyakuzooka


nk’obutaami hali Ruhanga? Kandi eky’ebintu omunsi kumara
gabaho habw’omugisa bugisa kiri kita? Kandi
ekinyakugambwa ngu ensi ekaruga mu bwarangasa iwe
nokiteekerezahoki?
4. Teekereza hakikaguzo ekyamaliriireyo kyakasatu. Hati
eby’omusalaba na kiki ekyakoliirweho bifora bita okujunwa

76
habw’okwekolerra okuba ekitarukugasa, ekirukuhabisa kandi
ekirukuhakaniza entegeka y’okujunwa?

OMULIMO GW’ENJIRI NOVEMBER 05

OKURUGA OMU KUFA OKWIJA HALI KRISTO

AUSTRALIA
Peter
Peter obwakaba aine emyaka 07, akatomerwa motoka obwakaba
nacwanganiza orugudo okuruga ha isomero. Akaba aliyo
naagaruka omuka okuruga ha isomero omu Brisbane, Australia.

Embiro za matoka zikahungura omwojo onu mita 50 hanyuma


yagwa agaramire. Akamara emyezi 06 akabire atarukumanya
ebya habwerre. Peter obwakaba abyamire akabire, nyinenkuru
akeralikirra ha kujunwakwe, hanyuma yategeka
eby’okubatizibwakwe. Omusesaradoti nakuratira emigenzo
y’ediini akamusesera amaizi.

Peter obuyatandikire kukenga, kiketegerezebwa kurungi nkoku


butandu ya motoka yasiisire obwongobwe. Kikamwetagisa
kwongera kwega ebintu ebimu nk’okulya, n’okugenda kuseesa.
Yakiraga kutalibana kurora yasoma kandi yayetegereza
eby’abantu bakaba nibabaza.

Nobwaraaba yabaire n’emitalibaine egi yoona, akagumisiriza


okwega okumara emyaka munana. Omu busumi obu obundi
n’obundi nyinenkuru yamutwaraga ha Keleziaye.

Peter yagonzaga kugenda ha Kelezia. Akamanyirra enjara eya


Ruhanga akaba omuhaire, hanyuma yaikaraga aine ekihika

77
ky’okwigusibwa. Akateeka amaani ha rugendo rw’eby’omwoyo
kulengaho kwigusibwa.

Obwakaba aine emyaka 16, akakaguza nyina obukiraba


nikisoboka kurora yagenda ha Kelezia buli kasumi, hatali
omurundi gumu buli Sande okugendaga na nyinenkuru kwonka.
Nyina akaikiriza, hanyuma Peter akatandika kugenda omu
Kelezia ya nyinenkuru emirundi etaano buli wiiki: omurundi
gumu Saturday rwebagyo, emirundi esatu Sunday nyenkyakara,
n’omurundi gumu Sunday rwebagyo.

Okuhingura ha myaka endi ikumi, Peter akaba abaire omu


kuramya emirundi nyingi n’okubungira amakelezia maingi.
Akaswera kandi yazaara abaisiki babiri. Nambere yahuliriire
obukwenda bw’Ekanisa ya Seventh-day Adventist okuruga ha
muguzi omu, akaba ali mukozi wa kabada. Obwire
bukahinguraho, hanyuma Peter akafuruka yagaruka ha ikute
niryo limu nambere Ekanisa ya Seventh-day Adventist ekaba eri
omu kisenyi kya Brisbane. Akarora Ekanisa obuyabaga nagenda
nagaruka buli kiro ha gali y’omwika, hanyuma yahunirraga
nkoku kisobora kuba kakuba aramiza omu Kanisa egi. Sabbiti
emu nyenkyakara, obuyaboine motoka nizihika ha Kanisa,
akacwamu kutahamu ayetegereze.

Abakristayo bakatangirra Peter n’okusemererwa okwingi


n’okumwoleka omuganjano. Akaralizibwa okwetaba omu
kwega kw’isomero lya Sabbiti. Akakora emiganjano empyaka.
Hanyuma y’okuramya omuntu omu akehayo okumutwara omu
motoka okumuhikya omukaye. Peter akagaruka ha kanisa
Sabbiti eyahondireho n’ezindi ezakurasireho.

Nagamba ati, “Nkasanga abantu b’Ekanisa bali barungi muno


kandi baine okugonza.” “Kinu kiri kimu ha bintu ebyandeterize
kwikara ningenda ha Kanisa.”
78
Peter akeega Baibuli hamu n’Omuliisa w’Ekanisa. Obwakaba
nasoma, Peter akahurra enjaraye ey’okuhikirra eriyo nigusibwa.
Akakizoora nkoku ebyetagobye byona bimazirwe hanyuma
y’okwitirana Yesu. Akamalirra okuhayo omutimagwe okuraba
omu kubatiza okwa Baibuli okw’okwibika. Bakaba
bamubatiize akabire atarukumanya baitu hati akaba nayenda
kubatizibwa hanyuma y’okwekorra encwamu wenka.

Ha kiro kya Sabbiti omu mwaka gwa 2021, Abakristayo


b’Ekanisa ya Seventh-day Adventist Caboolture bakatokera ha
iguru n’okusemererwa okwingi hanyuma ya Peter Okuruga omu
maizi amazire kubatizibwa. Orugendorwe orw’ebyomwoyo
rukaba ruhikire ha burungi kandi atungire entandiko
ey’amahano. Yesu nagamba ati abo boona abarumwa enjara
kandi nibakwatwa iroho habw’okuhiki’ra baligusiibwa — kandi
balisemererwa (Mat. 5:6).
Webale kuteekaniza ekisembo kyawe ekya Sabbiti eya 13
n’obwenda ekirakoonyera okurarangya omu Australia na South
Pacific Division okusemererwa okwa Peter yazoire omu Yesu.
Bihandikirwe Lynette Ashby

EKYOKWEGA 7 *November 5-11

Yesu Okusingura Orufu


______________________________________________________
SABBITI NYAMUSANA

Habw’ekyokwega Kya Wiiki Enu Soma: Matt. 27:62-66; Yoh.


10:17,18; Matt. 27:51-53; Yoh. 20:11-29; 1 Bakol.15:5-8.

ORUKA’RA RW’OKWIJUKA: (Okusuk. 1:17,18).

Ekintu ekikuru muno omu nyikiriza y’ekikristayo nukwo


okuhumbuuka kwa Kristo. Paulo akahandiika ensonga enkuru obu
79
yagambire ati “Abafu obu baraaba batarukwija kuhumbuuka,
ekirukumanyisa ngu abo Kristo nauwe atahumbuuke. Kandi Kristo obu
araaba atarahumbuukire, okwikiriza kwanyu kwabusa; kandi mukyali
omu bibi byanyu! Kandi obu ekirukumanyisa ngu abo abagwijagiriire
omu Kristo bakahera” (1 Bakol. 15:16-18). Kinu nitwija kweyongera
kukyegaho wiiki erukwija.
Paulo noobu araaba yagambire ebyo byoona ha kufa kwa Yesu,
kandi na habwaki kiri kikuru muno- “Baitu nkamalirra obutamanya
ekintu ekindi kyoona omulinywe okwihaho Yesu wenka ayabambirwe”
(1 Bakol. 2:2)-Gali mananu busamu karungi koona hataroho
okuhumbuuka kwa Yesu. Aho nuho orukurorra obukuru
bw’okuhumbuuka kwa Kristo hali obukristayo hamu n’enteekaniza
y’okujunwa yoona.
Nobu kiraaba kiri kityo, kigumire muno kwetegereza habwaki
okuhumbuuka kwa Kristo hamu n’okuhumbuuka kwaitu biri bikuru
muno kakuba nk’abandi okubagamba ngu abaferiire mu Kristo baliyo
nibegonza omu Iguru habwokuba “bakataaha omuka okwikara na
Mukama.”
Ebyo bikyali aho, Wiiki enu nitwija kurora hakuhumbuuka kwa
Kristo n’obwakaiso obundi bwona obuyatuhaire itwe kubwikiriza.

Yega Lessoni yawe oyetekanirize Sabbiti ya November 12.

SANDE/KIBANZA WIIKI November 6

Ekituuro Ekiigaliirwe

Omulimo gwa Yesu niguzooka nk’ogwamaliriziibwe n’okufakwe


ha Musalaba. Sitani akasingura omu kwohya Yuda Isikalyota okugobeza
omujuni (Luka 22:3,4; Yohana 13:26,27) kandi abanyakatagara abakuru
hamu n’abagurusi okusaba ngu aitwe (Matt. 26:59, Matt. 27:20). Yesu obu
yamazire okukwatwa, “Abegeswa boona bakamuhemukira bairuka” (Matt.
26:56). Petero kamwehakana kasatu (Matt. 26:69-75). Hati Yesu
abyamire omu kituuro ekyabaizirwe omu mwandaara, akingiirwemu kandi
aigaliriirwemu n’ekibaale nyamugundu, n’ekituuro kirinzirwe abaserukale

80
Abarumi (Matt. 27:57-66), kandi ekituuro kyetoroirwe emizimu eyabuli
mulingo.
“ Sitani kakuba yali naasobora, yakwigaliriire Yesu omu kituuro” –
Ellen G. White Manuscript Releases, vol. 12, p. 412.

Omu kasumi k’obuheerezabwe omunsi munu, Kristo yaikaraga


naagambira abantu habikwatiraine n’okufakwe hamu n’okuhumbuu
kakwe. Naakozesa orulimi rwa burugaizoba nambere ekiro kimanyisa
nyamusana hamu n’ekiro, Yesu akabazaaho “Yona nkooku yamazire ebiro
bisatu omunda y’encu, N’omwana w’omuntu nukwo alimara ati ebiro
bisatu omu mutima gw’itaka” (Matt. 12:39,40). Hanyuma omu kasumi
akandi, Yesu yakibazaaga nkooku arukugenda okwitwa baitu ahumbuuke
hanyuma y’ebiro bisatu (Matt. 16:21; Matt. 17:22,23; Matt. 20:17-19). Ba
nyakatagara abakuru hamu n’abafalisayo obu baamazire okuhurra
ebigambo ebi, baacwa amagezi nkooku baraalemesa okuhumbukakwe.

Soma Matt. 27:62-66. Mulingoki nambere ebikorwa byabu binu


byakonyiire okunanura ensi eya hanyuma nkooku okuhumbuuka kwa
Yesu kwabaireho?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Buli mulingo gwona ogw’ebyokwerinda ogwakozesiibwe


okusobora kwigalirra Yesu omu kituuro gukeyongera okuleetera Yesu
obusinguzi hali okufa hamu n’iihe ly’emizimu kandi na buli mulingo
gwona ogu baalengahoga okutaho nukwo balemese okuhuumbukakwe.

Hati obu abasaija banu boona bakaba bahuliireho ebyamahano bya


Yesu; ebindi bakaba babirozere n’amaiso gaabu. Baitu bakagumizaamu
okuteekereza ngu abalinzi bakaba nibasobora kulinda ekituuro nukwo
haakire atasobora okurugamu. Obu mali ogu ayakozere eby’amahano ebyo
byoona akaba naasororakwo kwigalirwa omu kituuro ngu aleke
kuhumbuuka?
Ekindi, okuteeka abalinzi hakituuro okukirinda-nibalinda kyaki?
Ngu obu abeegeswa bataija kwibamu omutumbi gwa Yesu hanyuma
bakagambira abantu ngu ahumbuukire okuruga omu bafu? Abantu kakuba

81
baakagwize ngu Yesu anyakuhumbuukire ali nkaha? Baakugambire:
Mumale gaikiriza ebitubagambiire.
Hati obu kiraaba kitali eki, ebikorwa byabu bikasuukura obutiini
bwabanyakatagara abakuru obu batiinamuga Kristo, noobu akaba amazire
okufa. Obundi omunda yabu, bakatiina ngu obundi mpaka
yakuhumbuukire.

KYAKABRI November 7

“Ahumbuukire!”

Obusinguzi bwa Kristo hali Setani hamu na bamalaikabe ababi


bukatungirwa hamusalaba kandi bwagumibwa “ekituuro kisa.” “ Yesu obu
yabyamiibwe omu ituuro, Setani akajaguza. Akaba atarukiteekereza ngu
omujuni akaba naasoboya kuyooraho obwomeezibwe akongera
akabugarraho. Setani akagonza kutwara omubiri gwa Mukama, kandi
yateekaho abalinzibe okulinda ekituuro nukwo alengeho kwigalirramu
Yesu nk’omunyankomowe. Sitani akabiihirwa muno bamalaikabe obu
bairukire hanyuma y’okurora Malaika ayaizire okuruga omu Iguru. Obu
yarozere Kristo naarugayo omu businguzi obwingi, akakimanya bumanya
nkooku obukamabwe burukgenda kuhwaho, kandi ngu nawe wenka akaba
naagenda okufa.”-Ellen G. White The Desire of Ages, p. 782. Kandi
obuntu bwa Yesu noobu buraaba bwafiire, Obwa Ruhangabwe butafe.
Omu bwa Ruhangabwe, Yesu akaba aine obusobozi okucwa enjegere za
rufu.

Soma Mattayo 28:1-6; Yohana 10:17,18; na Barumi 8:11.


Nooha akaba ali mukawefube y’okuhumbuuka kwa Yesu?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Omu kasumi k’obuheerezabwe omunsi, Yesu obu akaba ali


Samaliya, akabaza kurungi ngu Uwe akaba aina obusobozi okuhayo
obwomeezibwe kandi n’okubwegarurra (Yohana 10:17,18). Akongera
yagambira Maliza ngu “Ninyowe okuhumbuuka n’obwomeezi” (Yohana
11:25). Ebyahandiikirwe ebindi bigambaho kuhuumbukakwe nk’enkora ya

82
Ruhanga (Engeso 2:24, Barumi 8:11, Bag.1:1, Baheb. 13:20). Hanyuma na
Malaika wa Mukama ow’amaani nawe akeetaba omu mukoro gunu
ogw’ekitiinisa (Matt. 28:1,2).
Ebyo bikyali aho, Mattayo 28:11-15, asuukura obutarumu hamu
n’obudoma doma bw’abebembezi okugumizamu nibarwnisa Yesu.
Abalinzi b’abarumi bakagambira abebembezi byoona ebyabaireho (Matt.
28:11). Kinu kikooleka ngu abalinzi banu bakarora okuhumbuuka kwa
Yesu n’amaiso gaabu. Kakuba batararozere, ebigambo byabu byakubaire
na makuruki? Malaika akasirimuka okuruga omu Iguru, yakumbya ibaale,
yalikarraho, hanyuma abalinzi baakaba, bagwa kuli. Ekibaagarukire
kwetegereza nukwo kurora ekituuro kisa. Baitu katugire ngu obundi
abaserukale obu bakaba bakabire Malaika akaihamu omubiri gwa Yesu?
Obundi abeegeswa nubo baagutwaire? Rundiki hakabaho omuntu ondi
ayaizire yamwibamu? Kale ekyabaireho kikabaho, baitu amananu gali
ngu omutumbi gwa Yesu mukituuro gutabemu.
Malaika kuruga omu Iguru abalinzi bakagwa bakakaba
habw’obutiini, kandi ekituuro kikasangwa kitarumu muntu byakubaire
bireeseremu ebiteekerezo ebindi omu bwomeezi bw’abebembezi b’ediini
abakasumi ako. Baitu habwokuba “Bakaha abaserukale omudidi gwa sente
(Matt. 28:12), nukwo babasibe eminwa obutatebeza enjiri enu, baitu
kikooleka ngu nabwo Yesu asigaire abatiinisize muno. Baitu omu byoona
bakaba nibatebeza okuhumbuuka kwa Yesu.

Abandi bajerega enyegesa erukugamba ngu abantu


b’okubanza abarozere okuhumbuuka kwa Yesu bakaba bali Barumi.
Habwaki kinu kiri kityo? Amananu ganu gafooka gata ekisisani
ky’ekyo ekirukugenda okwija: Enjiri nayo yahika
n’omubanyamahanga?

KYAKASATU November 9

Baingi Bakahumbuuka Hamu Nauwe

“Kandi dora enyigamo ya Yekaru ekatemukamu habiri okuruga


eruguru okusirimuka hansi; Ensi ekatengeeta, emyandaara yayatika

83
kandi n’ebituuro byakinguka; kandi abarukwera baingi abakaba
bafiire bakahumbuuka; kandi bamazire okurugayo omu bituuro
byabu hanyuma y’okuhumbuukakwe bakagenda omu rubuga
orurukwera baabonekera baingi” (Matt. 27:51-53). Amananu ganu
amakuru gatwegesaki hali okuhumbuuka kwa Kristo hamu n’eki
ekikwahikiriize?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Omusisa nugwo gwayolekere okufa kwa Yesu (Matt. 27:50-51),


hanyuma omusisa ogundi gwabaho hakuhumbuukakwe (Matt.28:2).
Hakasumi Yesu akayafeeriireho, “Omusisa gukateera gwatengeesa Ensi,
gwayata emyandara, gwakingura n’ebituuro. Emitumbi y’abarukwera
baingi abakaba bafiire ekahumbuuka, kandi hanyuma
y’okuhumbuukakwe,bakataaha omu rubuga orurukwera baabonekera
baingi” (Matt. 27:50-51, Abarukwera bakahumbuurwa omu kitiinisa bali
bakaiso b’okuhumbuukakwe wenka okukaba nikuha ekisisani
ky’okuhumbuuka kw’abo abalihumbuuka hakiro kyahampero, kityo nu
hanyuma y’okuhumbuuka kwa Yesu abayudaya baingi bakahebwa
obw’akaiso ngu baikirize okuhumbuukakwe kandi bamwikirize
nk’omujuni waabu, ekyaikiriziibwe baingi otwaliiemu abanyakatagara
abakuru, (Ngeso.6:7)
“Omukasumi k’obuheerezabwe, Yesu akahumbuura abafu nka
omutabani w’omufakati wa Naini, Muhara wa Yairo, hamu na Lazaro.
Baitu banu bo batajwekwe obutafa. Hanyuma y’okuhumbuuka kwabu,
bakaba bali b’okugaruka bafe. Baitu abo abahuumbukire hanyuma
y’okuhumbuuka kwa Kristo, bakahumbuurwa hali bwomeezi obutahwaho.
Kandi bakatemba hamu nauwe nk’obwakaiso bw’obusinguzibwe hali
okufa hamu n’ekituuro. Banu bakataaha omu rubuga, kandi baabonekera
baingi, nibarangirra Kristo nkooku ahumbuukire okuruga omu bafu kandi
nkooku bahumbuukire hamu nauwe. Kandi hanu amananu
g’okuhumbuuka gaheebwa obwomeezi obutarukufa.”-Ellen G. White, The
Desire of Ages, p. 786.

Omu buntu, abanyakatagara n’abagurusi bakatunga emigisa nyingi.


Bakaba banyina obusobozi bw’ediini, obwa Gavumenti, kandi bakaba
banyina obusobozi okwikirizisa abalemi Abarumi hamu n’ebitebe

84
okubakoonyera kuhikiriza ekigendererwa kyabu. Baitu bakeebwa ngu “
Anyakuli haiguru muno n’aalema boona kandi obusobozi abuha
owagondeze” (Danieri 4:32). Ebisuba byabu byona bikahakanizibwa
okuhumbuuka kw’abarukwera okukaba nikurorwa butunu.

Ebintu noobu biraaba biri bibi ekingaine aho, habwaki


nitukyasobora kwesiga obusinguzi Ruhanga obu arukutukorra mu
kufukaana n’ebintu ebitali bimu munsi enu?

KYAKANA November 9

Bakaiso ba Kristo ayahumuukire.

Soma Yohana 20:11-29 na 1 Bakol. 15:5-8. Abeegeswa


bakagambaki obu baabandize kwitirana Yesu ayahumbuukire?
____________________________________________________________
____________________________________________________________
Abamalaika ababiri abasangirwe ha kituuro kisa bakagambira
Malyamu Magdalena hamu n’abakazi abamu ngu Yesu akaba
ahumbuukire (Matt. 28:1, 5-7; Marako 16:1-7;Luka 23:55; Luka 2:1-11).
Baitu handi hake Yesu wenyini akaija yayemerra hagati yabu kandi
baamuramya (Matt. 28:1,9,10; Yohana 20:14-18). Akongera yabonekera
Petero (Luka 24:34, 1 Bakol. 15:5) yabonekera n’abeegeswa ababiri obu
bakaba nibagenda Emau, abo emitima yabu ekaba neeyakwamu omurro
obu akaba naabasoborra ebyahandiikirwe (Marako 16:12, Luka 24:13-35).
Yesu obu yaizire omu kisiika ekya haiguru, abeegeswabe bakabanza
kutiina muno baitu baagaruka okwijuramu okusemererwa baahunirra hali
ekikaba kibaireho (Luka 24:33-49, Yoh. 20:19-23). Hanyuma y’esabbiti
emu, Yesu akagaruka yaija omu kisiika nikyo kimu, enyigi zikaba
zikingire, kandi hamurundi gunu Tomasi nauwe akaba ali hamu nabo
kandi yaikiriza okuhumbuukakwe (Yoh. 20:24-29).

Ebiro byona 40 ebyabaire hagati y’okuhumbuukakwe hamu


n’okutemba omwiguru, Yesu akarorwa abantu abahingwire 500
hamurundi gumu (Bakol. 15:6). Yagaruka yarorwa Yakobbo( 1 Bakol.
15:7). Yesu akeyongera yagenda ha Nyanja nambere yasangire
abegeswabe kandi yalya nabo ekyanyenkya, nubwo yabaza na Petero

85
(Yoh. 21:1-23). Nihasobora kuba habaireho okuboneka kwa Yesu okundi
(1 Engeso. 1:3) obu akaba araliire kutemba omu Iguru (Luka 24:50-53,
Engeso 1:1-11). Paulo akeerora okuba kaiso w’okuhumbuuka kwa Yesu
ayamubonekiire obu akaba naagenda Damasko (1 Bakol. 15:8; lengesaniza
na Engeso 9:1-9).

Omu kubanza abeegeswa abandi obu bagambiire Tomasi owakaba


ataroho nkooku Yesu ahumbuukire, yagamba ati “rundi buli nyekwatiire
nyenka omu biganjabye nabere batiire emisumali, ninteeka omukono
gwange omu nkojo enyakuli omu rubajurwe, tinsobora kwikiriza!” (Yoh.
20:25). Sabiiti emu obu yahoireho, Yesu obu yagarukire kubungira
abeegeswabe, Hamurundi gunu Tomasi akaba aloho, Yesu yamugambira
ati “leeta orukumu rwawe okwateho enkojo eziri mu biganja byange; teeka
omukono gwawe omu rubaju rwange, leka kuba mukafiri, baitu ofooke
mwikiriza” (Yohana 20:27). Tomasi yayatura ati hati nyikiriize niiwe
Mukama kandi Ruhanga wange!.” Yesu nukwo kumugamba ati
“habwokundora nikyo waikiririza. Baitu banyina omugisa abaikiriza
ekibatarozere” (Yohana 20:29).

“Banyina omugisa abaikiriza batarozere.” Noobu oraaba


otarayeroliire iwe wenka okuhumbuuka kwa Kristo, nsongaki ezindi
ezoinazo habw’okwikiriza Yesu?

KYAKATANU November 10

Emiganuro Ya’bo Abafiire

Soma 1 Bakolinso 15:20 obu noorora ha Ky’ebiragiro 26:1-11.


Mulingoki Paulo ogu yajulizemu okuhumbuuka kwa Kristo nka “
“Omuganuro gw’abo abafiire”?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Omu Isaleri, okuhayo Emiganuro gukaba guli mukoro


habw’okusiima Ruhanga habw’amagesa, kandi gwabaga gunyina amakuru
maingi ag’ebyomwoyo. Omukoro gunu gwagenderraga okumanyirra
86
Ruhanga nk’omugabi ow’embabazi , ayayesigaga abakeetobe naabaha
okukozesa Itaka nambere baalimaga ebyokulya kandi bagesa (Okuruga
23:19; Okuruga 34:26, Balevi 2:11-16, Eky’ebiragiro 26:1-11). Emiganuro
yamanyisaaga ngu okutandika kw’igesa kyonka baitu gaamanyisaga
omulingo ebintu byezeremu.
Okusigikira hali Wayne Grudem, “Omukweta Yesu Omuganuro”
Paulo akaba naakozesa enfumo okumanyisa ngu itweena tuliba nka Kristo.
Emiganuro nkooku eyoleka ngu hati okugesa kuhikire, Kristo
nk’omuganuro akooleka ngu okuhumbuuka okw’emibiri yaitu nkooku
kurukwija kuba Ruhanga obu aliba naagesa igesa ely’okumalirra obu
naahumbuura abantu okuruga omu bafu kandi naatuleta omu maisoge.”-
Wayne Grudem, Systematic Theology (Grand Rapids MI: Zondervan,
1994, p. 615.
Nikihika kwijuka ngu Yesu akaruga omu kituuro n’omubiri
ogw’ekitiinisa, baitu gukyaina enkojo z’ebihuta by’omusalaba (Yoh.
20:20,27). Hati kinu nikimanyisa ngu abaana ba Ruhanga nabo
balihumbuuka n’enkojo z’okubonabona kw’omubiri gunu? Nka Paulo
nawe alihumbuuka “ N’iihwa omumubiri” (2 Bakol. 12:7). Hamu n’ekojo
za Mukama waitu Yesu? (Bagar. 6:17).
Okuhikya hakufakwe, Paulo akaba nayegamba okuba ahimbire
“Enkojo z’ekitiinisa kya Kristo, omu maisoge agakaba gasiisirwe
ekyererezi ekyamutiire ha muhanda gwa Damasko (Ngeso 9:1-9).” –Ellen
G. White, The Story of Redemption, p. 275. Baitu kinu tikirukumanyisa
ngu uwe rundiki wena aliba anyina omubiri ogunyumiziibwe baija
kuhumbuuka n’enkojo z’okubonabona kwabu (1 Bakol. 15:50-54). Hati
ebya Kristo uwe enkojoze ziraikarahoga ebiro n’ebiro. Buli musumali
nambere gwacumisire, harahaga obwakaiso nkooku okujunwa kw’omuntu
kwabaire kw’omuhendo, kandi n’omuhendo ogwaguzire omuntu nkooku
gukaba nigwingana.”- Ellen G. White, Early writings,

Kristo aliikara ahimbire enkojo z’omusalabagwe. Kinu


nikisuukuraki hangonzi za Ruhanga ezatwiniire kandi n’omuhendo
oguyatusasuliire? Nikyoleka ki hali eki Ruhanga ekyataire omu
kujunwa kwaitu?

87
KYAMUKAGA November 12

Eby’okweyongera Kwega: “Soma Ellen G. White, Desire of Ages pp.


769-778; pp.779-787 ; pp. 788-794; 795-801 hamu na pp. 802-808.

Omulembe ogunyakuroho hati bunu tigurukwirraniza


n’okuhumbuuka kwa Yesu. Baitu kandi, ebyafayo binyina obwakaiso
oburukumara obutarukusobora kuhakanizibwa abo abatarukurahuka
kwikiriza amananu g’okuhumbuuka habwokuba nibubahambiriza
kwikiriza ngu abantu baingi bakerorra n’amaiso gaabu omujuni
ayahumbuukire. Baitu kandi abahakaniza baingi ab’okuhumbuuka
balengereho kucwererra amagezi nukwo booleke ngu okuhumbuuka
gakaba gatali mananu kwihaho ngu haroho ebyaleeteriize abantu
kutandika kwikiriza ngu Yesu akahumbuuka.
Abamu omulibo bagamba ngu abegeswa boona bakoolekwa
bwolekwa Yesu ahumbuukire; kandi abamu bati Yesu atafekwo byonyini
baitu akaba akabire bukaba hanyuma y’okwihwa ha musalaba, embeho
obu yamutiire yagarukaho, kandi ngu obu yabonekereho, abegeswabe
bateekereza ngu akaba ahumbuirwe okuruga omu bafu. Abandi bagamba
ngu Yesu akaba aina mwene waabu omurongo abeegeswa oubaarozere
batekereza ngu nuwe Yesu ahumbuukire. Hanu nukwo kugamba ngu
Okuhumbuuka kwa Yesu kunyina obwakaiso bwingi ngu kukabaho noobu
kiraaba kiri ngu buli omu aina omulingo arukukimyoramu kulengaho
kuhakaniza ngu atahumbuuke. Nkooku okuhumbuuka kiri kikuru kiti,
nikyo naitwe tuletiire obwakaiso bunu bwoona okwoleka ngu tusemeriire
kukwikiriza.
“Iraka eryagambire ha musalaba ngu kihoire, likahulirwa n’abafu.
Iraka eri likacumita ebisika by’ebituuro, lyayeta abafu abakaba barumu
kwimuka. Kandi iraka lya Kristo nukwo lityo lirihulirwa okuruga omu
Iguru. Iraka eri niriija kudubura ebituuro kandi abafu abaferiire omu
Kristo balihumbuuka. Ha kuhumbuuka kw’omujuni, hakakingukaho
ebituuro bike muno, baitu hakwijakwe okwakabiri, abarukwera boona
abafiire, nibaija kuhurra irakalye, kandi bahumbuuke banyina ekitiinisa
kingi, kandi n’obwomeezi obutarukusobora okufa. Amaani nugo gamu,
agahumbuire Yesu okuruga omu bafu, galihumbuura Ekanisaye, kandi
gagihe ekitiinisa hamu nauwe, kandi haiguru y’obusobozi bwoona, kandi
okukira amaani goona, okukira amabara goona agaahairwe hatali omunsi

88
enu yonka, baitu n’omunsi erukugenda okwija.”-Ellen G. White, The
Desire of Ages, p. 787.

Ebikaguzo By’okuhanuuraho:

1. “ Kihoire” (Yoh. 19:30) kandi na “Ahumbuukire” (Matt.


28:6) biri bigambo bibiri ebinyakukirayo kugira
amakuru ebyabaziibwe. Bisagikangana bita omu
byafaayo by’okujunwa? Kunihiraki okukuru
okunyakusangwa omu bigambo binu?

2. Omu kubanza abebembezi b’ediini bakagonza kutangira


abeegeswa okutahika ha kituuro bakaibayo omutumbi
gwa Yesu. Hanyuma baasasura abalinzi nukwo bagambe
ngu abeegeswa baizirege baibamu omutumbi. Ensonga
enu ekoonyera eta okusuukura amananu g’ekituuro kisa,
kandi Ekituuro kisa ekya Yesu habwaki kiri kikuru
muno haliitwe nk’abakristayo?

OMULIMO GW’ENJIRI NOVEMBER 12

SOLOMON OMUHINDUZI W’ENSI


PAPUA NEW GUINEA
Solomon
Solomon akatekereza ngu akaba namanya muno Baibuli.
Akahuliriza omutebezi nasoma Baibuli omu Kanisa y’omu
kyaro kyabu omu Papua New Guinea. Yaikiririzaaga omu
Ruhanga ow’omu iguru nkoku ayolekwa omu Baibuli. baitu
akaba uwe wenyini atakegaga Baibuli.

Ekiro kimu, Omutebezi owa Seventh-day Adventist akazooka


omu kyaro eky’ensozi hanyuma yahereza Solomon ekitabu
ekirukwera ekirukwetwa World Changers Bible (Baibuli
erukuhindura ensi).

89
Omutebezi akagamba ati, “Nyizire okubagana Ekigambo kya
Ruhanga omu kyaro kyanyu.”

Solomon akasemererwa muno okutunga Baibuli. Ibara


ly’ekitabu likamuhuniriza muno: World Changers Bible.
Akahuni’ra amakuru g’okuhindura ensi. Aketegereza kurungi
baibuli. ekaba mpindura ya New Living Translation. Akakirora
nkoku ebiigambo binu bikaba nibirahuka kusoma. Kinu nakyo
kikamusemeza. Uwe n’abagenzibe baingi omu kyaro
eb’emyaka 20 bakaba bakyali omu isomero.

Omutebezi akarora okugonza kwa Solomon hanyuma


yamuraliza okwija kweteraniza ha kitebe ky’okwega Baibuli.
Akamugambira ati, “Nitwija kusomaho Yesu.” “Ebyokwega
bya Baibuli bitwara edakika eziri hagati ya 15 na 20.”

Omu kuso’rokana okw’okubanza, Omutebezi akaraliza


Solomon hamu n’abantu abandi okusukura ekitabu kya Marako
esura y’okubanza. Obu bakaba batakasomere, Omutebezi
akasaba nagamba ati, “Ruhanga waitu omugonzebwa,
tukwesengerize otuterekereze. Webale.”

Hanyuma y’okusaba, akasaba Solomon kusoma kuruga omu


suura y’okubanza omu kitabu kya Marako. Solomon akasomaho
Yohana Omubatiza, omutebezi ow’akaba ajwaire ebyoya
by’engamira, ayalyaga obwoki, kandi ayabatize Yesu omu
kyambu kya Yorudani. Obuyamazire okusoma ekyafayo kinu,
Omutebezi akasaba omuntu ondi kwongera kusoma ekyafayo
nikyo kimu. Hanyuma y’ebi, Omutebezi akasaba omuntu ondi
kutebya ebintu nibyo bimu barozere omu Baibuli. hanyuma
Omutebezi yabagambira ati Ekyahandikirwe kinu nibagenda
kukibazaaho. Yabakaguza ati, omu bintu ebimuhulire, kintuki
ekibaberire kihyaka?

90
Hanyuma y’okubazaho eki ekikaba kiri kihyaka, Solomon
nabandi bakakaguzibwa biki ebikaba bibahunirize ebirukukwata
ha kyafayo kinu rundi obu baraba baine ekintu kyona
ekibatetegerize. Hanyuma Omutebezi yabakaguza obu haraba
haroho ekintu kyona ekibatungiremu ekibasobora kworobera
rundi okuteka omu nkora omu bwomeezi bwabu. Abamu
bakagamba ngu nikizooka Kirungi kubatizibwa. Omu kyafayo
kinu nikyolekwa ngu na Yesu akabatizibwa. Ekyokwega kya
Baibuli obukikaba nikimalirizibwa, Omutebezi yakaguza, “Biki
ebimurabagana n’abantu abandi omu Wiiki enu ebimwihire
omu kyafayo kinu?” Hanyuma yasaba ati, “Ruhanga
omugonzebwa, webale habw’Ekigambo kyawe. Tukonyere
okukuhondera. Amiina.”

Solomon akagonza muno eby’okwega bya Baibuli. Akasisana


nibwo yatandika kurozaho buhyaka ebirukukwata hali Yesu.

Hanyuma y’emyaka nyingi, okugonza kwa Solomon habwa


Yesu kukeyongera kukura obuyagenzere omu maiso nayetaba
omu by’okwega bya Baibuli. ’buli kyokwega kyahonderaga
enkora niyo emu. Ekitebe kyatandikaga n’okusaba okugufu.
Hanyuma abantu babiri basomaga Ekyahandikirwe nikyo kimu
Okuruga omu Baibuli, hanyuma omuntu owa kasatu natebya
ebigambo nibyo bimu atarozire omu Baibuli. Hanyuma
Omutebezi nabakaguza obubaraba baine ekintu ekihyaka
ekibazoiremu rundi obu baraba nibatalibana kugira
ekibayetegereza. Yabakaguzaga obuharaba haroho ekintu kyona
ekibasobora kworobera rundi okuteka omu nkora omu
bwomeezi bwabu hanyuma abatera ibanja okubagana
obukwenda obu n’abantu abandi omu Wiiki egi. Ha kumli’ra
uwe rundi omuntu ondi asaba.

Solomon akakyetegereza nkoku Omutebezi akaba aine entegeka


ey’obyokwega bya Baibuli erukwetwa Discovery Bible
91
Reading, ebyategekerwa South Pacific Division. Hanyuma
akakyetegereza nkoku na Baibuliye Empyaka erukwera nayo
ekaba erugire omu ntegeka eya South Pacific Division nambere
bakaba nibetaga kugaba Baibuli 200,000 hali abasigazi.
Hanyuma akamali’ra ayetegerize amakuru g’omutwe omukuru
ogukaba guli ha Baibuliye: World Changers Bible.
Akakyetegereza nkoku omuhinduzi w’ensi nuwe omwegeswa
wa Yesu arukwegomba kwikara ali mwegeswa n’okufoora
abantu abandi begeswa.
Hanyuma y’okumara omwaka nibega Baibuli, Solomon
akacwamu okufooka omuhinduzi w’ensi. Akahondera
ekyokuro’raho kya Yesu omu Marako esura emu hanyuma
yabatizibwa.

Kasumi kanu, Solomon aine emyaka 26 ey’obukuru aliyo


nayebembera abasigazi okwombeka Ekanisa eya Abadiventi
omu kyaro kyabu. Nauwe ali Mutebezi arukweyambisa
Baibuliye eyarukweta World Changers Bible okwegesa abantu
b’omukaye nabatahi Baibuli. Nagamba ati, “Hati ndi Mudiventi,
kuli kwegomba kwange abantu b’omuka yange nabo
kweteraniza ha Kanisa ya Ruhanga.”

Webale kutekaniza ekisembo kyawe ekya Sabbiti eya 13


n’obwenda ekirakonyera okurarangya omu Papua New Guinea
n’okwetorora South Pacific Division.
Bihandikirwe Andrew McChesney

92
EKYOKWEGA 8 *November 12-18

Okunihira Kw’endagaano Empyaka


______________________________________________________
SABBITI NYAMUSANA

Habw’ekyokwega Kya Wiiki Enu Soma: 1 Bakol. 15:12-19, Yoh. 14:1-


3, Yoh. 6:26-51, 1 Basess. 4:13-18, 1 Bakol. 15:51-55.

ORUKA’RA RW’OKWIJUKA: (1 Yohana 5:11-12).

Nobu kiraaba ngu endagaano Empyaka ekahandiikwa omu


Ruyonani, abahandiiki abandi bona bakaba bali Bayudaya okwihaho Luka
wenka kandi bakahandiika omu nyetegereza y’ekiheburaniya hatali
munyetegereza y’obukafiri bw’aba Guriki.
Hali Yesu hamu n’abegeswabe, okunihira kw’ekikristayo halibo
kitabe kihyaka, habwokuba nukwo bakaba boroirwe bati okurugira kimu
omu baisenkurubo hamu na banabbi. Eky’okurorraho, Kristo akabazaho
Iburahimu nkooku yasemeriirwe obu yayolekerwe ekiro ya Yesu (Yoh.
8:56). Yuda uwe akalengera akahandiika ngu Enoka akaraguraho
okugaruka kwa Yesu omurundi ogwakabiri (Yuda 1:14,15). Kandi ekitabu
kya Baheburaniya kibazaaho emanzi z’okwikiriza nkooku zanihiraga
ekisembo okuruga omu Iguru baitu ekibatalitunga okuhikiza kimu itwena
obu tulikakitungira hamu (Baheb. 11:39,40). Kinu kyakubaire kitaina
makuru kakuba emyoyo yabu yabaire eri omu Iguru hamu na Mukama.
Habw’okugamba ngu “abo bonka abanyakunyina Kristo nubo
banyina obwomeezi obutahwaho” (Yoh. 5:11,12), Yohana asambaiga
enteekeza erukugamba ngu omuntu agira Omwoyo ogutafa. Gali mananu
busaho bwomeezi obutahwaho nambere hatali buzaale bw’okujunwa
okunyakuli omu Kristo. Namhabweki okunihira okuhyaka nikusigikira
omu bukristayo, kandi n’omukucungurwa kw’omubiri gw’okufa
oguliheebwa obutafa omu kasumi akamu.

*Yega Lessoni yaawe oyeteekanirize Sabbiti ya November 19.

93
SANDE/KI BANZA WIIKI November 13

Okunihira Okuhingura habwomeezi bunu

Omuhandiiki w’ebyafaayo owaira omu ba Guriki (Ekyasa 5 B.C),


akahandiikaho oruganda orumu naagamba ngu, okuzaarwa halibo
kwatandikaga n’empamo, obu nibalirirra enkerembe habw’enaku
erukugenda kubona bona omunsi. Noobu kiraaba ngu omurwa gunu
haliitwe kiri nk’orufumo, baitu gunyinamu amakuru maingi.
Hanyuma Y’obwire bwingi, (Ekyasa 20), ekirango kikarabamu
omu Amerika nikigamba ngu “ Noyomerraki obu oraaba nogenda
kuziikwa Doola 10 zonka”?
Obwomeezi nibusobora kuguma, kandi tukimanyire ngu noobu
orukuba noikiriza Ruhanga, kandi oina okunihira okw’obwomeezi
obutahwaho. Hati banza oteekereze okugumanganirwa okunyakuroho
habwabo abatanyina kunihira nahati hanyuma y’obwomeezi bunu obugufu
kandi obw’okubonabona. Bahandiiki abarukukira hali omu bakahandiika
nibagamba ngu okubaho kw’omuntu tikunyina makuru habwokuba
itweena twomeera tukimanyire ngu tuli bokufa, kandi tufakwo. Ensonga
y’okufa efoora obwomeezi bw’abantu okuba b’obujune bwingi kandi
obutanyina makuru. Omuntu omu akagamba ngu “abantu busamu mugaso
kwihaho ziri nyama ezirukujunda zikaruga hamagufa.” Tikiri kyangu
okuhakaniza enteekereza, baitu hagati omu nteekereza z’empamo,
tunyinamu okunihiza kwa Baibuli habw’obwomeezi obutahwaho
obunyakuli omu Yesu. Kinu nikyo kisumuruzo : Tunyina okunihira kunu
omu Kristo ngu okufakwe hamu n’okuhumbuukakwe okukwatuhaire.
Kitali ekyo, kunihiraki okundi okutunyinakwo?

Soma 1 Bakol. 15:12-19. Paulo naagambaki hanu.


____________________________________________________________
____________________________________________________________

Paulo abaza busimba hansonga Y’okuhumbuuka ati:


Okuhumbuuka kwaitu kubohiirwe hamu n’okwa Kristo. Kandi kakuba
itwe tutahumbuuka, ekirukumanyisa ngu Kristo nauwe atahumbuuke,
kandi Kristo obu araaba atarahumbuukire, nikimanyisa ngu “ Okwikiriza
kwanyu kwa busa; kandi ngu mukyali omu bibi byanyu.” Nukwo kugamba

94
ngu obu tufa twikara munyikara y’okufa ebiro n’ebiro, kandi obu byoona
tibinyina makuru. Omu byona Paulo naagamba ngu 1 Bakol. 15:32-“
Abafu obu baraaba batarukwija kuhumbuuka, ekirukumanyisa tweriire
twenywere, nyenkya turaafa”
Okubaho kwaitu obu kuraaba kuli kw’ekibiri kwonka,
ekirukumanyisa n’emyaka yaitu emike eyiturukumara omunsi ensanju
rundi kinaana habw’okwerinda okutanywa etaaba rundiki ebitamiiza,
nugwo mugabo gwaitu ogurukukirayo. Tikirukuhuniriza Ellen G. White
nauwe akakibazaaho ati “ Busaho kintu ekirukutukirra Iguru, habwokuba
busaho ekindi kyona ekitusemeriire kwitanira.”-Sons and Daughters of
God, p. 349.

Teekerezaaho nkooku okunihira kwaitu kuli kw’omuhendo


mwingi guti. Habwaki nitusemerra kukora kyona ekirukusoboka omu
mbabazi za Ruhanga nukwo tukulinde?

KYAKABIRI November 14

“ Ndigaruka Omurundi Ogundi

Soma Yohana 14:1-3. Harabireho haihi emyaka 2000, okuruga


Yesu obu yaraganiize okugaruka. Nitusobora tuta kukoonyera
abandi okurora ngu noobu haraaba harabireho akasumi akaraihire
muno, Omurago gunu gukyali mukuru muno omu kasumi kaitu,
okurugira kimu Yesu obu yaraganiize?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Emirundi ena omu kitabu kya Kusukur’wa Yesu agamba ati “Dora
ninyija bwango” (Okusuk. 3:11; Okusuk. 22:7, 12, 20). Okunihira
kw’okwijakwe kukaleetera Ekanisa Y’abakwenda okukora n’amaani kandi
n’obwomeezi bw’abakristayo abaingi omu biikaro byona bwikaire
nibugumira hamurago gunu. Baitu abantu baingi bazairwe kandi baafa
omurago gutakabaire kuhikirra. Hati baingi nibakaguza ngu Turahikya
nkaha okutebeza Kristo nkooku arukwija? Ebigambo binu
bibaburanganiize? (2 Petero 3:4).
95
Abakristayo baingi bakizire kwetomboita habw’okukeerererwa omu
kuhikirra kw’omurago gunu (Matt. 25:5). Mali naitwe nitumanyakwo ngu
mali akeereriirwe muno? Iwe noteekereza kasumiki akaakubaire kali nuko
aka Yesu kugarukiramu? Noteekereza yakuizire emyaka nka 50 enyuma,
150, rundiki 500? Ekikuru hanu nugwo omurago ogwa Baibuli
ogunyakugamba ngu “Mukama takeerererwa omu kuhikiriza
omuragogwe, baitu naagumiisiriza iwe nanyowe habwokuba tarukwenda
omuntu n’omu okubura baitu ngu boona bahike ha kwegarukamu” (2
Petero 3:9). .

Noobu haraaba harabireho ebyasa n’ebyasa Yesu amazire kugenda


Omwiguru, Omurago gw’okwijakwe gukyaloho nahati hoona. Ekizibu
kyaitu nukwo kuba n’obwomeezi obugufu muno ( Muga. 9:10), otaireho
n’okumanya ngu nitugenda kugwijagirra omu bituuro (Omug. 9:5, 10),
hanyuma okuhumbuuka okurukusembayo, hatakyaloho mugisa ogundi
gwona okuhindura enkango yaawe (Baheb. 9:27). Buli mufu wena okwija
kwa Yesu kuba nk’akacu bucu hanyuma y’okufa habwokuba omukituuro
kyawe oikarayo wenka. Kinu kirzooka haliiwe nk’edakiika emu kuruga
obu wafiire, (habwokuba eby’okukuziika hamu n’emyaka eyiwakamara
mukituuro toina kyobimanyireho).
Buli kiro ekikya kitwiriza haihi n’okwija kwa Yesu okw’ekitiinisa
omu bicu by’iguru. Nobu turaaba tutakamanyire ekiro nambere aliizira,
baitu tunyina obugumizo ngu aliija, kandi ngu okwijakwe kiri kikuru
muno.

Omuliisa akatebeza obukwenda naagamba ati tarukufaayo Yesu


naija rundi nangwa, baitu ngu ekirukumutuntuza nukwo Yesu
okutaija. Kinu nikikukorra kita? Kandi nikikoonyera kita omu
nyikara nambere Yesu akereriirwe okugaruka?

____________________________________________________________
____________________________________________________________

96
KYAKASATU November 15

“Ninyija Kumuhumbuura”

Omu kimu ha byamahano Yesu ebi yakozere, akaba aliisize


abantu 5000 naabaliisa emigati etanu n’encu ibiri (Yoh 6:1-14). Obu
yamazire kukyetegereza ngu ab’ekitebe nibagonza kumuhambiriza
kumufoora Omukama (Yoh. 6:15), Yesu akagwera omu bwato yagenda
nseri y’enyanja ya Galiraaya. Baitu ekiro ekyahondiireho, ebitebe
bikamukuraatira bamusangayo, kandi oku nuho yateberiize
obukwendabwe oburukukwata ha mugaati gw’obwomeezi, obu amaani
naagateeka ha kisembo ky’obwomeezi obutahwaho (Yoh. 6:22-59).

Soma Yohana 6:26-51. Ekisembo ky’obwomeezi hamu


n’okuhumbuuka kw’abarukwera okwahampero Yesu akabinywanisa
ata?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Omu kutebezakwe, Yesu akakira muno okwegesa ebintu bisatu


ebikuru ebirukukwata ha bwomeezi obutahwaho. Okubanza akeyeta
“Ebyokulya ebinyakuruga omu Iguru kandi ebinyakuha ensi obwomeezi”
(Yoh. 6:33,58). Omukurangirra ati “ Ninyowe mugaati gw’obwomeezi”,
(Yoh. 6:35,48), Yesu akakozesa ekigambo “Ndi” nk’ekikozesebwa
omundagaano Enkuru (Okur. 3:14). Ekyakabiri, Yesu akasoborra ngu
obwomeezi obutahwaho babutunga okuraba omuluwe wenka: “ Ogu wena
anyakwija nambere ndi, kandi n’ogu weena anyakwikiriza “NYOWE”
naija kuheebwa omugisa(Yoh.6:35). Hakumalirra, Yesu akateeraniza
Ekisembo ky’obwomeezi obutahwaho n’okuhumbuuka okwahampero,
kandi yagumiza abahulirizabe emirundi esatu ngu “ Nimwimukya hakiro
kyahampero” (Yoh. 6:40, 44,54).

Yesu akongera yaha okunihiza okurukuhuniriza: “Mananukwo


nimbagambira nti, weena anyakwikiriza nyowe, anyina obwomeezi
obutahwaho” (Yoh. 6:47). Nahabweki ekisembo ky’obwomeezi
obutahwaho kiroho nahati. Baitu kinu tikirukumanyisa ngu omwikiriza

97
tarukwija kufa, habwokuba okugamba ngu “Ndimwimukya”(Yoh. 6:40)
kyoleka ngu okuhumbuuka okuruga omu bafu.
Ekisisani kikiranukire. Hataroho Kristo, busaho anyina obwomezi
obutahwaho. Baitu nahanyuma y’okwikiriza Yesu, kandi okatunga
obugumizo bw’obwomeezi obutahwaho, nitugumizamu n’omulingo
gwaitu ogw’okufa, habwokuba tukyajwaire omubiri ogurukufa.
Hakugaruka kwa Kristo omurundi ogwakabiri, Yesu naija kutuhumbuura
kandi hanyuma nubwo alituha ekisembo ky’obwomeezi obutahwaho
ekitaaha kiri kyaitu. Obwomeezi obutahwaho titubutunga ngu habwokuba
omwoyo tigufa, bitu habwokuhikirra kwa Yesu okututunga okuraba omu
kwikiriza.

Banza ogume habigambo bya Yesu ngu, kakuba tumwikiriza,


tuba n’obwomeezi obutahwaho. ( Baitu tuba nabwo dihi? Hati bunu!
Omurago gunu ogurukuhuniriza gutukoonyera guta okurwanangana
n’obusaasi obunyakutuhikaho omu kasumi kanu, omu mubiri gunu
ogw’okufa okw’akacu kake?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

KYAKANA November 16

Hakugamba Kw’engwara

Abasessalonika bakaba bananukire ngu obwomeezi obutahwaho


bukaba nibugenda kuheebwa abo abaliba bali bomeezi hakugaruka kwa
Yesu. “ Buli omu yalindaga obwomeezi bwa mutaahiwe nukwo ataija kufa
akafeerwa obwomeezi obutahwaho obu baikaraga balindiriire hakugaruka
kwa Mukama wabu. Baitu kandi bukya bukya banywani baabu
batwarwaga omu omu muruburwe kandi obu enganjani zaabu zitanyina
kunihira kwoona okw’okubarora.”- Ellen G. White, The Acts of the
Apostles, p. 258.

Soma 1Basess. 4:13-18. Paulo akagorra ata enteekereza yabu?


____________________________________________________________
____________________________________________________________

98
Habaireho ebyafayo by’abantu okusoma ekyahandiikirwe ngu “
okuleeta hamu nauwe abo abagwijagiire omu Kristo” (1Bassess. 4:14),
okukira orukarra ekirugamba. Baingi abanyakwikiriza ngu omwoyo
gw’omuntu tigufa bagamba ngu hakugaruka kwa Kristo omurundi
ogwakabiri, naija kuruga mwiguru n’emyoyo y’abahikiriire abali mwiguru
hamu na Ruhanga nukwo agigarre mumibiri eyeriba ehumbuirwe omu
kitiinisa. Baitu enteekereza egi tiina kakwate n’enyegesa ya Paulo
hansonga egi.
Soma ebigambo ebinyakuli omu kitabu ky’omuhandiiki atali
mwadvent hansonga y’orukarra runu orole nkooku arukugamba ati:
“Ensonga habwaki Abakristayo Abassessalonika nibatunga okunihira
omu naku yabu ey’okufeerwa niyo ngu ‘Ruhanga alibaleeta nkooku
kihandiikirwe, alihumbuura abo abaferiire omu kwikiriza babeho
hakugaruka kwa Mukama waitu Yesu nukwo babe hamu nauwe.’ Kinu
nikimanyisa ngu abaikiriza banu abafiire baija kuba banyina omugisa
hakugaruka kwa Mukama waitu nukwo babe hamu nauwe omu mulingo
nugwo gumu n’abomeezi abaliba baroho hakwijakwe.”-Jeffrey A.D.
Weima, 1-2 Basessalonika , Baker Exegetical Commentary on the New
Testament (Grand Rapids MI: Baker Academic, 2014), p. 319.

Kakuba emyoyo y’abarukwera ekaba eri omu Iguru hamu na


Ruhanga, Kyakubaire kitarukwetaagisa Paulo kugambaho okuhumbuuka
okwahampero nk’okunihira kw’ekikristayo; baitu yakukigambire ngu
abarukwera bali hamu na Ruhanga omu Iguru. Baitu uwe agamba ngu
“Abagwijagiire omu Kristo” (1 Basess. 4:14 nubo balihumbuurwa okuruga
omu bafu hakiro ky’empero.

Okunihira kw’okuhumbuuka kw’ekiro ky’empero kukaleetaho


okuhuumuzibwa omu Basessalonika abakaba banyina obujune. Okunihira
nukwo kumu kutuleetera okuguma itwe abarukuraba munyikara
enyakugumangaine nambere orufu ruhinguraine okutwara abagonzebwa
baitu.

99
KYAKATAANU November 17

Okutangatangana Okutahwaho

Soma 1 Bakol. 15:51-55. “Ky’ensitaki” (1 Bakol. 15:51) Paulo


eki arukusoborra?

____________________________________________________________
____________________________________________________________

Abatebezi rurangaanwa bakira kugamba ngu “Eky’ensta” (1


Bakol. 15:51), nikyo “eky’insta eky’ekanisa okutwarwa kimomozo”
okubagamba ngu kulibaho emyaka 7 Yesu atagarukire. Omu “kutwarwa
kimomozo” kunu, bagamba ngu abakristayo abeesigwa balitwarwa
mubwesereke nukwo abandi boona basigale munsi nibekaguza abandi
nabere bagiire. Hanu nibagamba ngu abantu balyesanga mumotoka
etarumu dereva ngu habwokuba atwairwe batamuboine, n’ebindi nk’ebi,
kandi ngu balirora burora engiye ezabaire ajwaire baitu uwe ataroho.”
Binu byona bigambo by’abantu ebitanyina bwakaiso bwa Baibuli.
Eky’ensita Paulo eki arukugambaho nukwo okuhindurwa kw’abantu
abaliba bali bomezi nukwo bajwekwe emibiri etarukujunda bagende
okutangatangana Mukama waitu hakugarukakwe. Busaho kutwarwa
kw’ekimomozo habwokuba okwija kwa Yesu kulirorwa abantu boona
hamurundi gumu (Okusuk. 1:7), kandi bombi, abafu abalihumbuurwa,
n’abomeezi abalihindurwa byoona biribaho hangwara ya hampero hakwija
kwa Kristo (1 Bakol. 15:51,52).

Okugaruka kwa Kristo kwija kuleeta ekihuniriza kikooto


ekitakabahoga omunsi. Abahikiiire abaliba bali bomeezi balihindurwa
omu kukoimya eriiso (1 Bakol. 15:52). Hakiragiro kya Ruhanga boona
balijwekwa ekitiinisa; kandi bajwekwe obutafa hamu n’abarukwera
abaliba bahumbuirwe bombi batwarwe obu bicu okutangatangana
Mukama wabu omu mwanya. Bamalaika balibasorooza omu nsonda ina
ez’ensi okuruga hampero emu ey’iguru okuhika hali endi” (Matt. 24:31).

100
“Bamalaika balihimba obwana obuto oku kifuba kyabu
babutwarre banyinabwo. Enganjani e’zabaire zibaganiziibwe orufu
zirigaruka okutangatangana, kandi tizirigaruka kwahukana n’obundi,
kandi boona balyeteeraniza omu kuzina nibatemba omu rubuga rwa
Ruhanga.”- Ellen G. White, The Great Controversy p. 645.

Kunu kuli kunihiza okurukuhuniriza, okutakabahoga omu


bwomeezi bwaitu kandi titusobora n’okubyetegereza. Teekerezaaho
obukooto bw’ensi, hamu n’ebirumu byoona. Obuhangi bwonka
nibwoleka obusobozi bwa Ruhanga. Binu byona nibitwegesaki
habusobozi bwa Ruhanga omu kuhindura abomeezi hamu
n’okuhumbuura abafu ha kugaruka kwa Mukama waitu?

KYAMUKAGA November 18

EBY’OKWEYONGERA KWEGA: Soma Ellen G. Whie, Acts of the


Apostles pp. 255-268; pp. 319-321.

“Abaroma bakaba bakimanyire ngu Abakristayo bagira


okunihira kw’okuhumbuuka kw’emibiri yabu hanyuma y’okufa, kandi
baikaraga nibakora kyona ekirukusoboka kuhwerekereza okunihira kunu.
Omuhandiiki omu asoborra ngu omu mwaka 177 A.D, abakaiso ba Yesu
baitwaga hanyuma emitumbi yabu erekwa ebiro mukaaga etakaziikirwe,
nukwo emara eyokebwa n’iju lyabu balisesa mukisaaru nukwo bagamba
ngu “Leka turole hati bahumbuuke”. –Stephen Cave. Immortality: The
Quest to Live Forever and How it Drives Civilization (New York: Crown
Publishers, 2012), pp. 104, 105.
Eky’okwega kinu ekike kuli kuteebereza kandi ky’okuhuniriza,
baitu nikigenderra kwoleka ngu ebi nobu biraaba biri by’obuhabi
bw’abantu, amaani agaihire Yesu omu Kituuro, nigasobora kuhumbuura
omuntu omu nyikara yoona eyiyaferiiremu. Habwokuba amaani ago
gonyini obu garaaba gaasoboire kuhanga Iguru N’ensi nabyona
ebinyakurumu, ekirukulema nikyo kiha?
“Nukwo naabo abagwijagiire omu Kristo Ruhanga alibaleeta
hamu nauwe (1 Basess. 4:14). Abandi baculika orukarra runu nibagamba
ngu abagwijagiire omu Kristo Ruhanga alibasirimura hamu na Kristo
okuruga omu Iguru; Baitu Paulo akamanyisa ngu nkooku Kristo
101
yahumbuirwe okuruga omu bafu, na banu nukwo balihumbuurwa bati
nkauwe oku yahumbuirwe. Kunu kuli kuhuumuzibwa okw’omuhendo
hatali habw’ekanisa y’abasessalonika yonka, baitu hali Abakristayo
boona.”- Ellen G. White, The Acts of the Apostles, p. 259.

Ebikaguzo By’okuhanuuraho:

1. Omuntu omu akagamba ngu okufa kuragaza okuruga


hamaiso g’ensi. Kunihiraki okutwunyinakwo omu nyikara enu
etarumu mugaso?

2. Nitusobora kukoraki kurora ngu obwetaago bw’okwomeera


obwomeezi bw’okuhikirra (Bafiripi 3:12-16), bwateeranizibwa
n’enyegesa ngu hakwija kwa Mukama waitu honka nuho
tulihindulirwa okujwara omubiri ogutarukujoogebwa ekibi (1
Bakol. 15:50-55)
3. Nitusobora tuta kukoonyera omuntu anyakukwatiirwe
munyegesa y’okutwarwa kimomozo, nukwo ayetegereze ngu
ehabire?

4. Garuka osome 1 Bakol 15:12-19. Kiki omu nkarra zinu


ekinyakwegesa nkooku abafu Batali mwiguru baitu
bakyagwijagiire omu bituuro byabu? Hati kakuba tugamba
ngu abafu bali mwiguru nikikwataho kita enkarra zinu?

OMULIMO GW’ENJIRI NOVEMBER 19

TIHAKYAROHO OKUTIINA KWONA


PAPUA NEW GUINEA
Jack
Tangatangana Jack. Ali omu ha b’oruganda rwa Baimankanem
omu Papua New Guinea.

Obwire bwingi obwa Jack asobora kwijuka, uwe hamu


n’abantube baikaire nibomere’ra omu kituru ky’okutiina
n’okunagaijurwa omu Isaza lya Jiwaka.
102
Kasumi kanu busaho kizibu kyona omu Isaza linu. Habwokuba
Isaza linu liri hagati, kiikaro kirungi eky’okwikaramu.
Habwokuba kiri omu kihanga ekijwire orwezo, kinyina
ekyambu ekirukugera ekirukukonyera abantu. Itaka erirungi
nirikiriza ebirimwa byona okukura kurungi n’okukira muno
omwani n’amajani.

Baitu obwomezi bukagumanganira abantu ab’oruganda rwa


Jack. Obwomezi obw’abekaye, abanyabuzale, hamu
n’enganjanize bwaikaraga omu kutalibana habw’enobi,
obwemi, obwimuki’re n’enkungani habw’obugabe bw’okutunga
itaka n’obutaiki’raniza obundi.

Habw’obwimuki’re obwa buli kasumi, abantu ab’oruganda rwa


Jack batasobole kuhikwaho obuhereza bwa gavumenti. Busaho
nomu rwatungaga obujanjabi Okuruga ha bafumu. Abaana babu
tibagendaga omu isomero. Busaho muserukali wa police
ayako’raga omu kiikaro kyabu. Engudo tizakorwaga nahabweki
zaikaraga ziri kubi muno.

Okwikara omu nyikara nkegi kikafooka kya buli kasumu habwa


Jack hamu n’abantube. Bayomere’raga omu kituru ky’okutiina
n’okunagirizibwa.

Baitu omu kasumi ako entegeka ya Total Member Involvement


(TMI) ekataha omu kiikaro kyabu. Total Member Involvement
eri nkora y’Ekanisa ya Seventh-day Adventist omu nsi yoona
erukwekambisa buli Mukristayo okuleeta omuntu hali Yesu.

Abakrisatayo bakahika omu kiikaro eki batandika kwega baibuli


hamu na Jack n’abantube. Okwega Baibuli kukataho omuhanda
gw’okukora enso’rokano z’enjiri. Jacka hamu n’abantube obu
bakaba nibasoma Baibuli, okwetomboita kwabu kukatebwa ha
103
rubaju, hanyuma abantu bahayo emitima yabu omu
kubatizibwa. Hanyuma Abadiventi bategeka omukoro
ogw’okubateraniza omu businge.

Jack akahunirizibwa ebyarugiremu. Nagamba ati, “Ninsiima


Ekanisa ya Seventh-day Adventist habw’entegeka ya Wiiki emu
ey’enso’rokano z’enjiri ezibaire z’obusinguzi, okubatiza kwa
Sabbiti, an’omukoro omurungi ogw’okuteraniza abantu omu
businge, n’okukira muno abakazi n’abaisika abalizire amaziga
nibagarukana n’abasaija babu hamu n’abanyanyabo. Omukoro
gunu ogw’obusinge guraikaraga nigwijukwa omu byafaayo
by’abantu bange.”

Jack akasaba abantube, nk’Omukwenda Paulo, okwebwa


ebyenyima okukunikira eby’omu maiso n’okunihira. Akagamba
ati, “ningonza kumali’ra n’okuraliza hali abantu bange: Leka
itwena twikirize okuhinduka n’okurwani’ra obusinge n’obumu
omu kiikaro kyaitu. Nka Paulo, omu basiisi ninyowe
ow’okubanza, baitu Ruhanga aliyo nampindura, kandi hati
nyetekanize okugenda ha rantwara hoona.”

Jack akaba nasobora kubaza nka Paulo, “Nobukiraba kiri ngu


nkaba ndi mujumi, omuhiganiza, kandi omuntu omwekuniki;
baitu nkagirirwa embabazi habw’okuba nkabiko’ra omu
butamanya. Baitu embabazi za Kristo ikasagana muno nambere
ndi, hamu n’okwikiriza n’okugonza ebinyakuli omu Kristo
Yesu. Ekigambo kinu kyokwesiga kandi kisemerire
kwikirizibwa abantu boona ngu Kristo akaija omu nsi okujuna
abasiisa, kandi omuli abo ninye ow’okubanza. N’obukiraba kiri
kiti, habw’obulyo obu nkagirirwa embabazi nukwo omuli
nyowe, Yesu Kristo asobole kwoleka okugumisirizakwe,
nk’enkora yabu boona abarukugenda okumwikiriza nukwo
batunge obwomezi obutahwaho. Hati ekitinisa n’obukuru bibe

104
hali Omukama atahwaho, atarukurorwa, hali Ruhanga
ow’amagezi wenka ebiro n’ebiro. Amiina” (1 Tim. 1:13-17).

Ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13 emyezi enu esatu kiija


kukonyera okuleeta Hope Channel television na Hope FM
Radio omu Papua New Guinea, ekirasobozesa abantu omu
ihanga lyona okwegaho obuhereza bwa Yesu obw’okuteraniza
abantu, okunihira, n’obusinge. Webale kutegeka ekisembo
kyawe n’obwenda.
Bihandikirwe Andrew Mcchesney

EKYOKWEGA 9 *November 19–25

Enkarra Ezirukuhakana
______________________________________________________
SABBITI NYAMUSANA

Habw’ekyokwega kya Wiiki Enu Soma: Luka 16:19-31, Luka 23:43,


Yoh.20:17, Baf. 1:21-24, 1Petero. 3:13-20, Okusuk. 6:9-11.

ORUKA’RA RW’OKWIJUKA: (Yohana 5:39).

Petero atuhabura naagamba ati: “Butoosa mwikalege mwetekaniize


okugarukamu buli omu anyakubakaguza habikwatiraine n’okunihira
okunyakuli omuliinywe” (1 Petero 3:15). Paulo ayongeraho naagamba ati
“ Tebeza ekigambo! Oyeteekanize omu kasumi akahikire n’akatahikire.
Okomeetereze, ohane, ogumye, kandi oyekambise omu kugumisiriza
kwona hamu n’okwegesa okwomiire” Baitu akasumi nikaija nambere
abantu bataligumira okwegesa okunyakwomiire” ( 2 Tim. 4:2,3). Kinu
nikimanyisa ngu tuleke kweboha hankarra ezirukurahuka kusoborra zonka
ngu nizo twombekeho okwikiriza kwaitu, baitu ngu nitusemerra kuhagura
okwetegereza enkarra ezirukuzoka zigumangaine omu kusoborra ebintu
ebindi ebirukuzooka biri by’embaganiza hali ebi ebitwikaire nitwikiriza.
Omu kukora eki, nitusemerra kuhondera eky’okurorraho kya Yesu.
“Kristo wenka atamigirize ekigambo ky’amananu na kimu, baitu

105
yakibazaaga omu kugonza kandi akaba atakabaga w’obutigi, kandi
atabaze kubi murundi na gumu okuhutaaza abantu. Yesu atadiide buceke
bw’obuntu”.-Ellen G. White, The Desire of Ages p. 353.
Wiiki enu nitwija kurora hankarra ezimu abantu ezibamyora
okulengaho kusagika obutafa bw’omwoyo Gw’omuntu. Eby’okwega binu
nibisemerra kugumya okwikiriza kwaitu kandi bitukoonyere okugarukamu
n’embabazi ebikaguzo omu kwegesa kunu okukuru.

*Yega Lessoni yaawe oyeteekanirize Sabbiti ya November 26

SANDE/KIBANZA WIIKI November 20

Omuguuda Hamu na Lazaro

Soma Luka 16:19-31. Habwaki orugnikyo runu rutali


ekyafayo ekyabairehokwo omu kusoborra obwomezi hanyuma
y’okufa?
_______________________________________________________
_______________________________________________________

Abeegi ba Baibuli abamu bagamba ngu Luka 16:19-31 rusemeriire


kusobororwa nkooku ruhandiikirwe, ekirukumanyisa ebirukugambwmu
bitwarwe ngu nukwo byabairekwo. Baitu enyegesa enu nesobora
kuleetereza ebintu ebitali bya Baibuli okutaaha omu bwongo bwawe kandi
bihakanize n’enkarra ezindi nyingi omu Baibuli.
Eky’okubanza, kakuba tubitwara okuba byonyini, nikimanyisa
ngu nitwija kurora Iguru na Gehena nk’ebiikaro ebinyakuli haihingana
okukozesa abali mulibyo okubaza hamu (Luka 16:23-31). Kandi
twakwesangire nituteekereza ngu hanyuma y’omuntu kumuta mukituuro,
asigara ali mwomeezi omunyikara endi nambere asigaize “amaiso”
g’okurora, “ Orukumu” “orulimi” kandi naasobora n’okuhurra Iroho (Luka
16:23,24).
Kakuba ekicweka kinu kyasoborraga enyikara yonyini ey’abafu,
ekirukumanyisa Iguru kyakubaire kitali kiikaro ky’okwesiima, habwokuba
abacungwirwe baakubaire nibaikaraga nibasaalirwa habwokurolerra

106
abagonzebwa baabu nibasaalizibwa omu Gehena (Luka 16:23-31).
Noteekereza kyakukozere kita omuzaire okurora okubonabonesebwa
kw’omwanawe omu murro ogutaraara? Ekirukumanyisa emirago ya
Ruhanga ngu “Tihalibayo kurra nobu kwabuba okusaasa” yoona neeba
“egwire butaka”(Okusuk. 21:4).
Habw’okusangamu obutakwatagana bunu, abeegi ba Baibuli
ab’omulembe gunu nibagamba ngu oruganikyo rw’omugaiga hamu na
Lazaro rukaba ky’okwegeraho nambere otasobora kusoborra buli kantu
akanyakuhandiikirwemu. George E. Ladd, noobu akaba atali mwadvent
akasoborra naagamba ngu nikizooka ngu ebya Lazaaro n’omugaiga rukaba
ruli rufumo Yesu oruyakozeseze naasigira hanteekereza y’Ayudaya
eyiyasangireho nukwo abakoonyere kwetegereza baitu akaba
ataruugenderra kwegesa biki ebibaho abantu obu bafa”.- G.E. Ladd,
“Eschatology” in the New Testament Bible Dictionary, Edited by J.D.
Douglas (Grand Rapids MI: Eerdmans, 1962), p. 388.
Oruganikyo rwa Lazaro hamu n’omugaiga rwoleka okwahukana
kukooto hagati y’omuguuda anyakujwaire kurungi, hamu n’omuseege
(Lazaro) aijwire ebihooya kandi ajwaire obutengo (Luka 16:19,20).
Oruganikyo runu rwegesa ebintu binu: 1. Ruhanga tapima naakozesa
orulengo rw’itungo erituba twinalyo nukwo apime okwikiriza kwaitu
hamu n’empeera eyalituha. 2. Emalirra Y’omuntu eteekanizibwa akyali
mwomeezi, kandi kakuba amara kufa, busaho ekisobora kuhindukaho
(Luka 25,26).

“Baitu yamugarukamu naagamba ati, ‘Kakuba batahurra


Musa na Banabbi, noobu wakuleeta omuntu ahumbuukire okuruga
omu bafu, tibalimuhurra’ (Luka 16:31). Bukwendaki Yesu obu
arukutuha kandi bigamboki ebisobora kutwoleka obukuru bwa
Baibuli n’omulingo tusemeriire kugyanukura?

KYAKABIRI November 21

“Kiro Kinu Oraaba Nanyowe Munsi ya Y’okwesiima

Rumu ha nkarra ezinyakumyorwa okusagika enyegesa y’okutafa


kwe’myoyo y’abantu abafa nurwo Luka 23:43-“Yamugarukamu
naamugambira ati ‘ Mananukwo ninkugambira nti, kiro kinu oraaba

107
nanyowe omunsi y’okwesiima.” Haihi buli mpindura ya Baibuli
egogomera hampindura y’orukarra enu oihireho Baibuli entoio muno nizo
zaahukanaho. Kinu kiheereza ekisisani ngu hakiro eki kyonyini, Kristo
hamu n’omusuma bakagenda mwiguru. Kinu tikisemeriire kukuhunriza
habwokuba empindura zinu zikakorwa abantu abakaba banyina enyikiriza
yamulingo gunu ngu “Omuntu obu afa, omubiri nugwo gufa, baitu
omwoyo gucuucukamu gugenda guli mwomeezi”. Baitu noteekereza enu
niyo eyakubaire empindura enyakusemeriire?

Lengesaniza Luka 23:43 hamu na Yohana 20:17, na Yohana


14:1-3. Hati okuraganiza okwakoliirwe omusuma hamusalaba
nikwetegerezebwa kuta kakuba olengesaniza n’ebigambo
ebyagambiirwe Malyamu Magdalena, hamu n’okunihiza
okwakoliirwe abeegeswa?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Okuteebereza ngu Kristo hamu n’omusuma bakagenda mwiguru


kihakaniza ebigambo Yesu ebiyagambiire Malyamu Magdalena hanyuma
y’okuhuumbukakwe, ebikaba nibigumya ngu akaba atakatembere hali Ise
omu Iguru (Yoh. 20:17). Ensobi enu ngu bombi Yesu hamu n’omusuma
bakagenda mu Iguru, bigaruka okuhakaniza omurago Yesu ogu
yaraganiize abeegeswabe ngu nabo balitwarwa omu Iguru Yesu obu
aligaruka (Yohana 14:1-3).
Ensonga enyakuli omu Luka 23:43 nesemerra kwetororra ha
kwekaguza enkozesa y’ekigambo (“Kiro kinu”) obukiraba kisemeriire
kuteeranizibwa ha kigambo (“okuba”) rundiki ekigambo ekinyakubanza
ngu (“Okugambira”). Omuhandiiki Wilson Peroschi amanyirra ngu “
omulingo gw’empandiika” nugwo gusemeriire kuba gwaleesereho
okugumanganirwa okwetegereza kiki kyonyini abahinduzi ekibakaba
nibagenderra okumanyisa. Kakuba olengesaniza Luka na Ngeso
z’abakwenda, ekigambo nikyo kimu (“kiro kinu”) kizookerayo emirundi
14 ha mirundi 20 eikikozesebwa.”- Wilson Peroschi, The Significance of a
comma: An Analysis of Luke 23:43,” in Ministry, June 2013, .7
Ekirukumanyisa ngu omulingo gwonyini ogw’okusomamu
ekigambo kinu gwakubaire ngu “Kiro kinu ninkugambira nti,” hati aho
nubwo oratunga amakuru g’ekigambo “Oraaba nanyowe omwiguru.” Omu

108
bigufu, Yesu akaba naaraganiza omusuma ayayegarukiremu ngu akaba
naagenda kujunwa.
Soma ekyafaayo ky’omusuma ayayegarukiremu (Luka 23:39-
43), ogu noobu araaba akaba aina ekibikye, kandi atanyina kyokuha
Ruhanga, akaraganizibwa obwomeezi obutahwaho omu Yesu Kristo.
Ekyafaayo kinu nikisuukura kita amananu agarukukwata ha
kujunwa habw’okwikiriza kwonka? Mulingoki naitwe nambere
tusisanirizibwa omusuma ogu, kandi mulingoki nambere
twahukanira?

KYAKASATU November 22

Okugenda Kwikara na Kristo

Soma Bafirippi 1:21-24 hamu na 1 Basessalonika 4:13-18.


Paulo akaba naanihira kugenda dihi “kwikara na Kristo” (Baf. 1:23)
hamu “ na Mukama” (1 Bassessalonika 4:17)?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Paulo akaba naahurra aina omuhimbo gw’okwikara “ Omu Kristo”


hati (2 Bakol. 5:17) kandi “ Na Mukama” hanyuma y’okugarukakwe” (1
Bass. 4:17). Habw’omukwenda, n’okufa kukaba kutarukusobora
kumaraho obugumizo bw’okuba wa Yesu omujuniwe kandi Mukamawe.
Nkooku akaba agambire omu Bbaruha eyahandikiirwe Abarumi, “ n’obu
kwakuba okufa, rundiki obwomeezi” tibisobora “ kutubaganiza hakugonza
kwa Ruhanga okunyakuli omu Kristo Yesu Mukama waitu” (Barumi
8:38,39). “ Baitu obu turaaba nitwomeera, twomeera habwamukama
waitu; kandi obu turaaba nitufa, nabwo nitufa habwa Mukama waitu.
Nahabweki tube tufiire, rundi tuli bomeezi, tuli ba Mukama”. (Barumi
14:8).
N’obugumu obwingi, Paulo akabazaaho baikiriza abakaba bafiire
nabeeta “abagwijagiire omu Kristo” (1Bassess. 4:14), kandi abo
abalihumbuuka hakugaruka kwa Kristo nukwo batunge obwomeezi
obutahwaho (1 Bakol. 15:16-18).
Paulo nobu aba naagambaho “okwegombakwe okugenda abe na
Kristo” (Baf. 1:23), akaba naamanyisa hanyuma y’okufakwe omwoyogwe

109
guligenda mwiguru aikale na Kristo? Ekyo tikiri nukwo kiri. Omu
kyahandiikirwe, “ Paulo ayoleka okwegombakwe okuruga munaku y’ensi
enu okugenda kwikara na Kristo, baitu atabazeeho kasumi
akaragenderamu. Orukarra runu tirwegesa ngu Paulo akaba naanihira
kugenda mwiguru hanyuma y’okufa. Paulo akakiraanura kurungi
ensongaye ngu tarukwija kutunga ekondoye okuhikya hakugaruka kwa
Kristo (2Tim. 4:8).
Omu bigufu, Paulo “naagamba ngu ekintu ekirikurataho hanyuma
y’okufakwe, kuliba okwija kwa Kristo omu bicu by’iguru obu akaba naija
kutangatangana na Mukama waitu (1 Bassess. 4:17). Kinu nikisemerra
kwijukwa ngu abahandiiki ba Baibuli nibasobora kubazaaho emikoro ebiri
baitu erukwahukanizibwamu obusumi oburaihire muno.”- Andrews Study
Bible p. 1555.

Baitu habwaki Paulo yayegombozaaga okufa okukira okwomeera?


Kinu kyabaga habwokuba omu kufa akaba atarukugaruka kubona bona,
habwokuba akaba abijwahire (1 Bakol. 9:27). Kandi kinu yakikoraga
n’okugumya ngu naija kuhabwa “Ekondo ey’okuhikirra” hakugaruka kwa
Kristo (2 Tim. 4:6-8). Noobu kiraaba kiri ngu Paulo akaba atarukugonza
okufa, akaba amanyire kurungi ekirihondera hakufakwe.

Omu kubonabona okuhinguraine, nooha atarayegombere ati


“Kakuba nfiire”, hanyuma ekintu ekindi nukwo kuhuumura
okalindirra okutangatangana na Mukama waitu? Kinu kitukoonyera
kita kwetegereza kiki Paulo eki akaba naamanyisa omu Bafirippi?

KYAKANA November 23

Okutebeza Emyoyo Enyakuli Omunkomo

Soma 1Petero 3:13-20. Kristo akatebeza ata emyoyo eyekaba


eri omu nkomo……..omu kasumi ka Nuha”? (Bagaratiya 4:10).
____________________________________________________________
____________________________________________________________

110
Abahandiiki abanyakwikiririza omu kutafa kw’emyoyo bateekereza
ngu orukarra orugamba ha Kristo okutebeza “Emyoyo enyakuli
omunkomo” (1 Petero 3:19), obu akaba ahumwireho omu kituuro rukaba
rw’mananukwo. Halibo, nikizooka ngu Omwoyo ogwarugire omu mubiri
gwa Kristo hakufakwe hamusalaba, gukagenda okuzimu omu gehena
gwatebeza emyoyo ey’abantu b’obusumi bwa Nuha. Baitu kandi kinu
tikisobora kwikirizibwa omu Baibuli habwokuba abafu tibagira mugisa
ogundi ogw’okujunwa hanyuma y’okufa (Baheb. 9:27,28). Hati
kyakusobokere kita Kristo kutebeza abo abakaba batakyanyina mugisa
gw’okwegarukamu?

Enteekereza enu neyongera okuhakanisa ebyahandiikirwe bya


Baibuli ebinyakugamba ngu abafu baikara bataina ekibamanyire okuhikiza
kimu ha kuhumbuuka okw’ahampero (Yob. 14:10-12; Zabb. 146:4; Omug.
9:5,10; 1 Bakol. 15:16-18; 1 Bassess.4:13-15.
Ekindi, kakuba kiba ngu orukarra runu rubazaahokwo ngu Omwoyo
gwa Yesu gukagenda gwatebeza emyoyo y’abajemu b’obusumi bwa
Nuha, habwaki abo bonka nubo bakaba bali bahuliriza b’obukwendabwe?
Hakaba hataliyo emyoyo endi ey’abasiisi abandi eyekaba nehya omu
Gehena?
Nikiba kitarumu magezi okuteekereza ngu Kristo akatebeza
emizimu eyajemere mu kasumi ka Nuha, kandi kunu emizimu egambwaho
okuba yajeemere na Nuha atakabaireho (1 Petero 3:19,20. Baibuli
eyongera egamba ngu bamalaika abajeemu (emizimu), nahati hoona
bakyali bajeemu (Bef. 6:12, 1 Petero 5:8). Kandi okwongera hali eki,
bamalaika abaagwire “Balindiirwe omu mwirima, kandi baboherwe
enjegere ez’ebiro n’ebiro okuhikiza kimu hakiro ky’omusango” (Yuda 6),
batanyina mugisa gwona gw’okujunwa.
Nitusemerra kukirora ngu omu 1 Petero 3, “ Emizimu enyakuli
omunkomo” omu rukarra 19 neyongera okubazibwaho omu rukarra rwa
20 “nk’abajemu b’obusumi bwa Nuha”. Ekigambo omwoyo “ Pneuma
omu Ruyonani” kikozesebwa omu kyahandiikirwe kinu hamu
n’omubyahandiikirwe ebindi eby’endagaano Empyaka (1 Bakol. 16:18),
omu kumanyisa abantu abomeezi abasobora okuhurra kandi bakaikiriza
okwetwa kw’okujunwa. Ekigambo “omunkomo” nikimanyisa enkomo
yonyini, baitu enkomo y’ekibi nambere abantu ababi basangwa (Barumi
6:1-23, Barumi 7:7-25).

111
Kristo okutebeza abantu b’obusumi bwa Nuha kikabaho obu Yesu
yarabire omuli Nuha naamuha obukwenda obwarugire mwiguru hali
Ruhanga (Baheb. 11:7) kandi Nuha yafooka omutebezi w’okuhikirra
habantu b’akasumike (2 Petero 2:5). Enkarra za Petero zikahandiikwa
zitarukumanyisa ngu naasoborra hanyikaya y’abafu baitu zamanyisaaga
eki kyonyini ekyakaba naahandiikaho.

KYAKATAANU November 24

Emyoyo Hansi Y’ekyoto

Soma Okusukur’wa 6:9-11. Nikisoboka kita “ Emyoyo”


y’abarukwera abafiire okulirirra “hansi y’ekyoto”?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Ha kusumurra emanyikirizo ya kataanu omu kitabu kya


Kusukur’wa, nihasangwamu ekintu ekitali kya buli kiro. Emyoyo
y’abarukwera ekarorwa omu kisisani hansi y’ekyoto neririrra Ruhanga
okugihorra enzigu (Okusuk. 6:9-11). Abamu ha bahandiiki bagogomera
hansoborra ngu ekyoto kinu kikyo kigambwaho okuba ekyoto
ky’emyamirro ekinyaugambwaho omu manyikirizo ya musanju (Okusuk.
8:1-6). Baitu ekirukuhuniriza hanu emyoyo negambaho “esagama” hatali
emyamirro (Okusuk. 6:9-11), nikituleetereza kugarukayo omu Ndagano
Enkuru tukarora hakyoto ky’ebihongwa nambere esagama y’ebyonzira
yaseswaga hakyoto (Balevi 4:18, 30, 34). Nkooku esagama y’ebyonzira
yamisirwaga hakyoto, nikyo kisisani ky’esagama y’abarukwera nkooku
yaseserwe hakyoto kya Ruhanga obu baitwaga habw’okwikiriza kwabu
n’obwakaiso bwabu habwa Yesu (Okusuk. 6:9, Okusuk. 12:17, okusuk.
14:12), bakafeerwa obwomeezi bwabu.
Emyoyo enyakugambwaho kuba hansi y’ekyoto nayo kiri kisisani.
Kakuba okitwara ngu emyoyo egyo eriyokwo, noosobora kumalirra
nogamba ngu abajulizi baikara Batali kurungi omu Iguru, habwokuba
nahati hoona nibakyalirirra Ruhanga okubahorra enzigu. Kinu
tikirukwoleka ngu baliyo basemeriirwe omu kujunwa kwabu. Okwegomba
kubahorra enzigu nikimanyisa ngu bali kubi muno.

112
Ekikuru ekindi nukwo kwijuka ngu Yohana ataheebwe ekisisani
ky’iguru kyonyini nkooku kiri. “ Mwiguru busayo mbarasi ezirukwera,
ezirukugajuka eza kisa nobuzaakuba ezirukwiragura” Mwiguru Yesu
tazookerayo nk’omwana gw’entaama ogunyakucumisirwe empirima kandi
nigujwa esagama. Ebyomezi ebbina tibiri bisoro eby’amapapa nkooku
kizooka, kandi omu mulingo nugwo gumu tihaliyo myoyo enyakubyamire
hansi y’ekyoto. Yohana ebi yarozere byali bisisani ebikaba binyina
amakuru agandi.”-The SDA Bible Commentary vol. , p. 778.
George E. Ladd, atali mwadvent, akahandiika naagamba ati: “
Omu kulengesaniza kwa hati, Ekyoto, nikyo Kyoto kyonyini nambere
ebyonzira byahongerwaga, kandi esagama yabyo ekaseeswa. Amananu
ngu Yohana akarora emyoyo y’abakaiso hansi y’ekyoto tikiina kakwate
n’enyikara y’abafu; baitu gunu guli mulingo gw’okuteeramu ekisisani
kwoleka ngu abantu banu baba bafiire habw’okwikiriza Ruhanga.”- A
commentary on Revelation of John (Grand Rapids, MI: Eerdmans,
1972),p.103.

Nooha omuli abantu abahikwaho obutali bwinganiza


atalirirraga Ruhanga kumuhorra enzigu kandi kitakahikirraga?
Habwaki tutaikiriza ngu Ruhanga naija kutukorra obwinganiza
omunsi enu n’obu kiraaba ngu tiburumu?Kunihizaki oku orukwiha
mumurago gunu?

KYAMUKAGA November 25

Eby’okweyongera Kwega: Soma Ellen G. White, Christ Object Lessons,


pp. 260-271; Fundamentals of Christian Education, p. 25.

“ Omu rufumo rwa Lazaro hamu n’omugaiga, Kristo naayoleka


ngu omu byomeezi bunu, abantu nubwo basemeriire kweteekaniriza
obwomeezi bw’omumaiso. Omukasumi k’embabazi za Ruhanga
ezinyakuheebwa buli muntu. Baitu kakuba abantu basiisa emigisa yabu
omu kwesemeza bonka, beecwaho omugisa gw’obwomeezi obutahwaho.
Busaho kasumi akandi akaliheebwa abantu hanyuma y’okuhwaho
kw’akasumi k’embabazi. Habw’encwamu zaabu, baba bateekaho ekihanga
hagti yabu na Ruhanga”- Ellen G. White, Christ Object Lessons, p. 260.

113
“Abakristayo abaira obu baasimbire amaiso gaabu hansozi,
n’ebyeya, obu baanagirwe omu bwingira nukwo baitwe enjara, obutiti,
n’okubonabonesebwa, kandi okufa obu kwayetaagisize bakasemererwa
habwokuba bakamanya ngu nibafeera okwikiriza kwabu hali Kristo,
ayabambirwe habwabu. Eky’okurorraho kyabu kiraabaga eky’okwega
ekikuru muno hali abantu ba Ruhanga abaraaraba omu kasumi k’omuhito
“gutakabahoga”.-Ellen G. White. Testimonies for the Church vol. 5,p. 213.

Ebikaguzo By’okuhanuuraho:

1. Omulingo Baibuli esoborramu obuhangwa bw’omuntu


gusobora guta okutukoonyera okwetegereza enkarra
ezitusomere omu wiiki enu?

2. Banza oyecumiitirize embaganiza hagati Y’ediini


y’abakaiso etaruku kuramuza kwona hamu n’ediini
yaitu eya biro binu. Biki ebihikiriire okufeera? Baitu
kakuba ondi agamba ngu amananu gasigikira habintu
nanka, hati habwaki kisemeriire kubifeera? Omukasumi
nuko kamu byokwegaki ebitwiha omu ky’okurorraho
abakaba behaireyo okufeera ebyo ebibaikiriza?

3. Twara obwire noteekereza harufumo rwa Lazaro hamu


n’omuguuda. Yesu obu yahumbuirwe omu bafu, baingi
bakamwikiriza. Baitu baingi abakaba banyina obukaiso
nubwo bumu batamwikirize. Kinu nikitwegesaki
habugumangani bw’omutima gw’omuntu hali amananu?
Kiki ekitusobora kukora kwetangira obugumangani
bunu?

4. Yesu akagambaho akasumi nambere abafu


balihumbuukira. “Abo abakozere kurungi,
balihuumbukira obwomeezi obutahwaho, kandi
abaakozere okubi bahumbuukire omusango” (Yoh. 5:29).
Amahumbuuka ganu nigabaganizibwamu emyaka
rukumi, noobu garaaba nigasisana okuhonderangana.

114
Kinu kitukoonyera kita kwetegereza Paulo eki
arukugamba omu Bafirippi 1:23?

OMULIMO GW’ENJIRI NOVEMBER 26

SAILOR NAIJA OMUKA


TUVALU|
Barry
Nyinento Barry omu Seventh-day Adventist yamutwaraga buli
Sabbiti ha Kanisa ha kizinga hagati y’enyanja ya South Pacific.
Baitu buli Sunday, nyina Barry na Ise yamutwaraga ha Kanisa
endi.

Obundi okukyetegereza kurungi, Barry akakura aburangaine


omu Tuvalu, ihanga erike muno erirumu abantu 11,000
abarukwikara omu buzinga mwenda obutoito obunyakuli hagati
ya Australia na Hawaii. Obuzinga bunu mwenda obutoito obwa
Tuvalu nibwingana mailo 20.

Eri nkora omu Tuvalu abaana okukuzibwa Banyinento babu.


Nahabweki hanyuma y’okuzarwa kwa Barry, akakuzibwa
Nyinento, Pena. Hati Pena yagonzaga Barry muno kandi
yamutwazaga nk’omutabani wenyini. Buli Sabbiti yamutwaraga
ha Kanisa ya Seventh-day Adventist Niutao, Ekanisa
ey’Abadiventi emu yonka eyekaba eri omu Kazinga ka Niutao.

Nyina Barry akaba ataine kizibu n’omutabani kugenda ha


Kanisa y’Abadiventi. Nkamugenziwe, nauwe akaba ali
Mukristayo anyakubatizibwe. Baitu iba akaba ali w’enyikiriza
endi ey’Abakristayo. Nahabweki, Barry nobwaraba yagendaga
ha Kanisa y’Abadiventi buli Sabbiti, nyina na Ise bamutwaraga
ha Kanisa endi buli Sunday.

115
Barry obuyakuzire yafooka musigazi, akacwamu kugenda omu
itendekero ly’abavugi b’amaato yafooka muvugi w’amaato.
Nkoku Tuvalu ekaba eyetoroirwe enyanja, abantu baingi
bakiraga kukora omulimo ogw’okuvuga amaato. Nahabweki
Barry akamali’ra nakora nk’omuvugi w’amaato hanyuma buli
kasumi yasindikiraga bazairebe sente z’okubakonyera.
Hanyuma y’okumara kuswera, akagumizamu kukora
nk’omuvugi w’amaato, hanyuma nasindikira mukaziwe hamu
n’abaana babu 4 sente.
Hanyuma y’okuku’ra omu Makanisa abiri, Barry akaba
atarukwekakasa omu ntekerezaye hali Ruhanga. Mukaziwe
Taufua, nauwe yaramizaga omu Kanisa niyo emu neya Ise.
Obwomezi obwokwikara ha Nyanja bukamubuza obwire
obw’okugenda ha Kanisa, ekyarugiremu yalekaho okugenda ha
Kanisa okuramya, hanyuma obwomezibwe bukadikira omu
kutalibana. Akasiiswa okunywa etaaba hamu n’amaarwa.
Etamiro ekamuletereza okugwa omu butandu obw’amaani obwa
pikipiki obwakaba abungire owabu omu rubuga orukuru orwa
Funafuti. Buli kasumi bamwirukyaga bwangu okumutwara omu
irwa’ro erikuru najwa muno kandi akabire.

Barry akazoora okusemererwa kuke omu kwikara n’abantube


ab’omuka. Mukaziwe, Taufua, ayakoraga nk’omukozi wa
gavumenti omu Tuvalu, akazoora okusemererwa kuke okuba na
musaijawe onu. N’abaana babu 4 bakazoora okusemererwa
kuke omuka. Eka tiyakiraga kusabira hamu. Endwara yabwangu
ntamanywera ekatengesa eka yabu. Omwana omukuru, Liena,
akarwara amanduguya hanyuma akaba aine kwirukibwa
okutwarwa omu irwa’ro erya Fiji kukorwaho bwangu. Barry na
Taufua bakasendekereza omwana onu ow’emyaka 14
ey’obukuru okutwarwa enyonyi ey’ekaba ine kuhu’rukira
esaaha ibiri n’ekicweka kuhika Fiji.

116
Obu bakaba bali ha irwa’ro, Barry akatandika kutekerezaho
muno Ruhanga habw’omurundigwe ogw’okubanza hanyuma
y’emyaka. Akaijuka nyinento namutwara ha Kanisa akyali kana
kato. Akatandika kusaba. Liena akakira.
Obuyagarukire Tuvalu, Barry akalekaho omulimo gw’okuvuga
amaato. Akaba nagonza kulekaho ebikorwa ebibi ebyaira
nukwo atandikeho obwomezi obuhyaka hamu na Ruhanga.
Akatandika kwega Baibuli hamu na mukaziwe na Liena ha
Kanisa y’Abadiventi buli Sabbiti nyamusana. Buli Sabbiti
nyenkyakara, uwe hamu n’ekaye bagendaga ha Kanisa
kuramya. Obu bagenzire omu maiso nibaramya, okwegomba
kwabu okw’okwongera kumanya muno Baibuli kukeyongera,
hanyuma baketaba omu bintu ebindi eby’Ekanisa.

Omu mwaka gwa 2021, Barry hamu na mukaziwe na muhara


wabu omukuru bakahondera eky’okuro’raho kya Yesu
babatizibwa omu kwibikwa. Barry na Liena bakabatirizibwa ha
Kanisa ya Seventh-day Adventist Funafuti omu April, hanyuma
Taufua akabatizibwa hanyuma y’ameezi abiri omu June.
Kasumi kanu, okusemererwa kukaijura omuka yabu habwokuba
bulikiro nibasabiira hamu. Abana 4 bazoire okusemererwa
omuka. Taufua azoire okusemererwa omu kuba na musaijawe.
Kandi Barry azoire okusemererwa omu kuba hamu n’ekaye —
hamu n’okuba na Ruhanga.

Webale kutekaniza ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13


ekirakonyera okukwata n’okuturukya obutambi obw’entegeka
z’abaana ezirukusigikira omu bitabu bya Ellen White ebya
Steps to Christ, The Desire of Ages, The Great Controversy,
n’ebindi. Entegeka zinu ziija kwolekwa ha Hope Channel na
hamitimbagano ey’akali magezi habw’abaana omu Tuvalu
n’okwetorora South Pacific Division hamu n’ensi yoona.
Twebale kutegeka ekisembo kyawe n’obwenda.
Bihandikirwe Vaguna Satupa
117
EKYOKWEGA 10 *November 26– December 2

Omurro Gwa Gehena


______________________________________________________
SABBITI NYAMUSANA

Habw’ekyokwega Kya Wiiki Enu Soma: Marako 9:42-48; Maraki 4:1;


Yuda 7; 1Tim 2:5; Ngeso 2:29, 34, 35; 1 Yoh. 5:3-12.

ORUKA’RA RW’OKWIJUKA: (1 Basessalonika 5:21).

Omuhandiiki omu omu Italiana omu mwaka (1265-1321)


akahandiika akazaano naagamba akarukwetwa “ The Divine Comedy”
akakaba nikabazaaho orugendo rw’omwoyo gw’omuntu hanyuma
y’okufa. Omwoyo gukagenda mugehena okuzimu; rundi mu Pirigatole
nambere emyoyo ebanza kwokebwaho ebibi nukwo esemezebwe
okugenda omwiguru, omu maiso ga Ruhanga.
Noobu karaaba kaabaire kazaano kwonka, kandi kacwereriirwe,
ebigambo bya Danesi bikamalirra nibihabisa abantu baingi okukira muno
Abakatoliki Abaroma. Nokuhikya hati enteekereza y’emyoyo y’abafu
okugenda mu pirigatole rundiki Gehena kikora ekicweka kikooto
munyikiriza enu. Abaprotestanti baingi nabo enyegesa enu ekabatwara,
kandi baikiririza omu myoyo y’abafiire ngu egenda mwiguru rundiki omu
Gehena rundi omu Pirigatole. Hati kakuba omwoyo gw’omuntu gutafa,
ekirukumanyisa gunyina nambere gugenda obu gumara kuruga mu
mubiri. Omu bigufu, okwetegereza kubi omulingo gw’omuntu kireesereho
obuhabe bwingi.
Wiiki enu nitwija kurora obuhaba bunu, kandi tulengesanize
enteekereza zinu hamu n’ebyahandiikirwe bya Baibuli hali eki ekibaho
hanyuma y’okufa.

*Yega Lessoni yaawe oyeteekanirize Sabbiti ya December 3.

118
SANDE/KIBANZA WIIKI November 27

Enzito Ezitafa

Lengesaniza Marako 9:42-48 hamu na Isaya 66:24.


Noyetegereza ota ekigambo “ Enzito Zaabu tizirifa” (Marako 9:48)?
_______________________________________________________
_______________________________________________________

Abahinduzi abamu bakozeza ekigambo “Enzito” (Marako 9:48)


okumanyisa emyoyo y’ababi hanyuma y’okufa kwabu, enyakunihirwa
kuba egenzere omu Gehena nambere ikara etafiire ebiro n’ebiro eri omu
kubonabonesebwa. Baitu kandi ensoborra enu teyoleka Baibuli eki
ebazaaho abafu; kandi eyongera okutamanyirra emisingi y’endagaano
Enkuru hansonga enu. Ekintu kyonyini kiri ngu Enzito nizo zirya
emitumbi y’abantu hanyuma y’okuziikwa kwabu.”- Robert G. Bratcher
and Eugene A. Nida, A Translator’s Handbook on the Gospel of Mark
(London: United Bible Societies, 1961), p. 304.

Omu Marako 9:48 Yesu ajuliza Isaya 66:24, orunyakusoma ngu “


Kandi balituruka nibarora ha mitumbi y’abo abanyemiire; Enzito
ezinyakubalya tizirifa, kandi omurro ogunyakubokya tiguliraazibwa, kandi
baliba ekinugwa ha boona abanyina omubiri”
Ekisisani kinu ekirukutiinisa kyoleka orutaro hgati ya Ruhanga
hamu n’abanyanzigwabe boona bafiire bagwire hansi bahwerekeriire.
Emitumbi eyetayokiibwe n’omurro ejunzire, erirwe enzito, rundiki
ebandize okuliibwa enzito nukwo yayokebwa omurro. Omu mulingo
gwona, hanu busaho na kimu ekirukubazaaho omwoyo gw’omuntu
ogunyakusomokamu gukagenda omu Gehena.

Baitu kandi enzito ezitarukufa? Orulimi rw’ebisisani Isaya oru


akozesa omu Isaya 66:24 (orujulizibwa omu Marako 9:48) tirwoleka ngu
enzito ezi zinyina obutafa. Hanu nikimanyisa ngi enzito zinu tizisobora
kuleka omulimo gwazo gutakahoire. Nukwo kugamba, ziikara nizirya
emitumbi y’abajeemu okuhikya emitumbi enu obwerihwerekerezebwa.
Omu kulengesaniza, Abaana ba Ruhanga baliba bali omu Iguru hamu
n’omunsi Empyaka nibaramya Ruhanga omu maisoge (Isaya 66:22).

119
N’okulengesaniza oku kukyali omu biteekerezo, Yesu akooleka ngu
haakire kirungi omuntu okutaaha omu bukama bwa Ruhanga otaina
ekicweka ekimu eky’omubiri okukira okugenda omu Gehena n’ebicweka
byombi (Marako 9:42-48).

Omu kumalirra tulijunirwa kimu rundiki Tulihera. Busaho


hagati nahagati. Nitwija kuheebwa obwomeezi obutahwaho rundiki
tuhere. Nchwamuki eyoina kukora omu kasumi kanu? Ekyokujunwa
rundi okuhera nikyebembera kita encwamu yaawe?

KYAKABIRI November 29.

Omurro gwa Gehena

Omu katabu k’abaana akanyakwetwa “The Sight of Hell(


Dublin:James Duffy, [1974], p.24). Padiri omungereza John Furniss
(1809-1865) asoborra omurro ogutaraara naakozesa enkulingo y’ekyoma
erukukira Igru n’ensi. “ Ekinyonyi nikiija murundi gumu omu bikumi
by’emyaka nikikwata ha nkulingo y’ekyoma n’ekyoya ky’ipapa
lyakyo.” Omuhandiiki agamba ngu okuhya kw’ababi omu Gehena
kuligumizamu okuhikya ekyoya ky’ekinyonyi obu kirimaraho enkulingo
y’ekyoma!
Eky’obujune kiri ngu abaprotestant abaingi nahati hoona
baikiriza ngu kinu nukwo kiriba hali abo ababuzire.

Soma Maraki 4:1 na Yuda 7. Enkarra zinu zikoonyera zita


kwetegereza kurungi omurro ogutaraara rundi nka Yesu nkooku
yagugambireho, ngu “ababi balinagwa omu murro ogutaraara”
(Matt. 18:8) rundi “omurro ogutasobora kuraazibwa” (Marako
9:43).
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Ekigambo ky’oruheburaniya Olam n’eky’oruyonani aionios


bigira amakuru g’embaganiza okusigikira ha nyikara. Ekyokurorraho,
ekigambo eki obu kikozesebwa hali Ruhanga, (Biragiro 33:27) kimanyisa
obutahwaho, kandoi obu kikozesebwa omu (Kuruga 21:6 ‘ Ebiro n’ebiro),

120
kimanyisa “obuhangaazi bw’ekintu” obu kikozesebwa omu (Mattayo 18:8,
Mattayo 25:41, Ebiro n’ebiro) kimanyisa ngu omurro tigusobora kuzima
okuhikya obu gumaraho ekigurukwokya), Kinu nikimanyisa ngu “Omurro
ogutaraara” guliba ogutaraara omu mulingo gw’okwokeza kimu ababi
gukabamarraho kimu, obutasigaho n’omuhama, rundiki akataagi” (Maraki
4:1).
Enteekereza ey’ekifubiro ekitahwaho eky’ababi enyina ekizibu
kikooto. Ababi obu baraaba nibabonabonesebwa ebiro n’ebiro,
ekirukumanyisa ngu ekibi tikirihwaho. Ekindi ngu obwomeezi bwoona
buruga hali Ruhanga (Biragiro 32:39, Zabb. 36:9), ogu owatasemerererwa
omu kufa kw’ababi (Ezek. 33:11). Hati habwaki nayongera
okubonabonesa ababi ebiro n’ebiro? Noteekereza kubahwerekereza
murundi gumu tikirukumukorra makuru? Ababi obu baraaba nibagenda
okussurwa nk’emirimo yabu oku eri (Okusuk. 20:12), hati habwaki
obwomezi bw’omuntu obugufu obwamara omunsi bubonabonesebwa
ebiro n’ebiro?
Ebyahandiikirwe by Baibuli byona ebibazaaho omurro
ogutaraara nibisemerra kwigamira hanyanja y’omurro( Okusuk. 20, na
13). Kinu nikimanyisa ngu tikiri mu byahandiikirwe okugamba ngu
Gehena eroho nahati, kandi ngu eryaka ebiro n’ebiro.
Nkooku kiri ky’omugisa mubi okubaho omurro gwa Gehena,
kinu kitwegesaki ha kugonza kwa Ruhanga, muno muno omu
kulengesaniza n’okubona bonesebwa okutarukuhwaho?

KYAKASATU November 29

Abahikiriire omu Pirigatole

Ekanisa y’abakatoliki ba Rumi, eyegesa ngu abafu abatasemeriire


gehena kandi batakahikire kutemba mwiguru, babanza kuraba mu
Pirigatole nukwo ebibi byabu bisemezebwe, hanyuma batembe mwiguru.
Okubona bonesebwa kwabu omu Pirigatole nikusobora kukeehebwaho
kakuba habaho ebitambiro bya Missa hamu na penetensiya z’abagonzebwa
baabu.
Katekismu y’obukatoliki ekigamba kurungi ngu “ Abo boona
abafeera omu mababzi za Ruhanga kandi bali nganjanize, baitu

121
bakasangwa nibaburwaho; banyina obugumizo bw’okujunwa; baitu
hanyuma y’okufa, basemeriire okuraba omu kusemezebwa nukwo batunge
obuhikiriire oburukwetaagisa okutaaha omu kwesiima omu Iguru.”-
Catechism of the Catholic Church, (New York: Doubleday, 1995), p. 291.
Eyongera egamba ngu okubonabonesebwa kwabu nikusobora okukeeha
habw’esaara z’abantu baabu abanyakubasabira. “ Ekleziya eyongera
eteekamu amaani ebikorwa ebirungi, hamu n’ebisembo bya Misa, hamu na
Penetensiya habw’abafu”

Soma Omugambizi 9:10, Ezek. 18:20-22, na Baheb. 9:27.


Enkarra zinu zihakaniza zita ensonga ya Pirigatole?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Enyegesa ya Pirigatole ejwanganizeemu enyegesa ya Gehena


ey’obukafiiri hamu n’oburomborombo bw’ekikafiiri obw’okusabira
abafu. Enyegesa eni terukwikirizibwa omu bantu abanyakwikiririza omu
nyegesa ya Baibuli erukugamba ngu: (1) Abafu basigara bahumwire
batanyina ekibarukwetegereza omu bituuro byabu (Omug. 9:10); (2) ngu
obuhikiriire bw’omuntu ayagwire tibusobora kugweterwa omuntu ondi
(Ezek. 18:20-22); (3) ngu omutonganirizi waitu nuwe Yesu Kristo (1 Tim
2:5); (4) ngu hanyuma y’okufa, halibaho omusango, hataroho mugisa
ogundi ogw’okwegarukamu ebyasobere mu bwomeezi bunu.
(Baheb.9:27).

Ekyakabi muno niyo enyegesa ya Pirigatole etali mu Baibuli


n’omulingo esiisa ekisisani ky’engeso za Ruhanga. Busaho kugurukya
gurukya, okuruga kara ekigendererwa kya Sitani nukwo kusiisa Ruhanga.
“Sitani ayegesa abantu ngu haroho okutafa kw’emyoyo hamu n’okuhya
okutarukuraazibwa; enyegesa zinu zoona ibiri nuwe yazitandikireho.
Enyegesa zinu ziiraguza engeso za Ruhanga, kandi kireetereza abantu
kumurora nka Ruhanga omubi, omuhoozi w’enzigu, ataina mutima, kandi
atarukuganyira.”-Ellen G. White. Manuscrip Release 51(Dec. 10), 1890.
Omukiikaro ky’okufa okurorwa nk’okugwijagira n’olindirra okugaruka
kwa Yesu, Pirigatole ekufoora okubonabonesebwa omuntu oku
abonabonesebwamu okuhikya obu ahika omuntu ondi obu aija
akamwihamu.

122
Obuhabi nka Purigatole, omurro ogutaraara, byegesaki ha
bukuru bw’okuba n’enyegesa enyakwomiire? Habwaki ebi
ebitwikiriza biba bikuru okukira ogu outwikiririzamu?

KYAKANA November 31

Iguru Ly’emyoyo Etanyina Mibiri

Noobu kiraaba kiri ngu Abaprotestanti tibaikiririza omu Purigatole,


baingi bakira kwikiriza ngu Emyoro y’abafu abafeera mu Kristo egenda
kwegonza hamu na Kristo omu maiso ga Ruhanga. Abamu bagamba ngu
emyoyo enu eruga omu mibiri y’abantu; kandi abandi baikiriza ngu obu
emyoyo ehika omu Iguru Ruhanga agiha emibiri endi ey’ekitiinisa.
Byoona ebi bateekereza hali abafu bihakaniza enyegesa ya Baibuli
ey’okuhumbuuka n’okucwa omusango gw’abafu. Habwaki haroho
okuhumbuuka n’okucwa omusango (Okusuk. 20:12-14) kakuba abafu
baba nibagenda mwiguru?

Soma Engeso 2:29,34, 35 hamu na 1 Bakol. 15:16-18. Enkarra zinu


zituha musanaki hanyikara y’abafu hamu n’abo abalindiriire
okuhumbuuka?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Baibuli eyegesa ngu abantu boona abali omu Iguru bakahindurwa


bali bomeezi nka Enoka (Okubanza 5:24 hamu na Eriya (2 Kyabakaba
2:9-11), rundiki baahumbuurwa okuruga omu bafu nka Musa (Yuda 9)
hamu n’abo abahumbuirwe hamu na Kristo (Mattayo 27:51-53).

Nkooku tumazire kurora, ekisisani ky’emyoyo enyakuli hansi


y’ekyoto neliriirra Ruhanga okugihorra enzigu (Okusuk. 6:9-11), kiri
kisisani ky’obwinganiza kandi tikinyina kakwate n’emyoyo y’abafu. Omu
kisisani kinu, busaho nambere orukusanga okusemererwa kw’abantu
abarukugambwaho. Omu mananu, ekituuro kiri kiikaro ky’okuhuumura
habw’abafu, abatanyina ekibarukumanya baitu balindiriire okuhumbuuka
okw’ahampero,obu baligarulirwa emibiri yabu omu kwetegereza kwayo.

123
Abafu boona abarungi n’ababi busaho n’omu ayarugirwemu omwoyogwe
gwagenda hantu hoona.
Hati kakuba kiba kiri ngu emyoyo egenda mwiguru rundiki mu
gehena, Paulo aba naamanyisaki omu 1 Bakolinso 15:18, obu agamba ngu
obu haraaba hataroho kuhumbuuka kw’abafu, nikimanyisa ngu “abo
abaferiire omu Kristo bakahera”. Bakahera bata kandi yamazire kuhika
mwiguru kandi bamazireyo enkumi n’enkumi z’emyaka? Kinu nikifoora
enyegesa y’okuhumbuuka enyakuli enkuru muno mukwikiriza
kw’endagano Empyaka okuba ekitanyina makuru. Enyegesa enu y’akabi
muno n’obu eraaba n’ekyatwarwa omu maiso bukya bukya obu tugihurra
hakuziika.

Miringoki eyosobora kukoonyeramu abantu kwetegereza ngu


enteekereza abafu bakyagwijagiire omu cuucu y’itaka gali “makuru
marungi” okumanyisa ngu mali balikwo omu kuhuumura hatali
okuba omu kubonabona?

124
KYAKATAANU December 1

Okwegesa kwa Baibuli

Soma 1 Yohana 5:3-12. Habwaki omukwenda Yohana


obwomeezi obutahwaho abugamba okuba omuli abo abali mu Kristo?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Enyegesa ya Baibuli ey’obwomeezi obutahwaho okuheebwa


hanyuma y’okuhikiriza obukwakulizo omu kugirengesaniza n’abo
abagamba ngu omuntu tafeera kimu weena, esobororwa omu 1 Yohana
5:11,12. Okurora wayetegereza amakuru gaakyo, nitusemerra kwijuka ngu
obwa Ruhanga bwonka nubwo “bugira obutafa” ( 1 Tim 6:15, 16) kandi
nubwo buba ndugirro y’obwomeezi (Zabb. 36:9, Bakolossai 1:15-17,
Baheb. 1:2).
Ekibi obu kyataahire omunsi okuraba omu kugwa kwa Adam ka
Hawa (Okubanza 3), oruzaaro rwabu rwona naitwe turumu rukagwa omu
mukyeno gw’okufa okw’omubiri kandi bafeerwa ekisembo ky’obwomezi
obutahwaho. Baitu Ruhanga ow’okugonza akakora enteekaniza y’okujuna
omuntu n’okumugarra omu bwomeezi obutahwaho, obwomeezi obukaba
buli bwabu hakubanza. Paulo nkooku yahandiikire: “ Nkooku yatukomere
omuluwe okuruga ha kuhangwa kw’ensi, ngu tube barukwera abatanyina
kamogo omumaisoge omungonzi” (Bef. 1:4).
Omukwenda Paulo asoborra ngu “ nkooku eibi kyataahire omunsi
okuraba omu butahurra bw’omuntu omu [Adamu], n’okufa nuwo kwaizire
kuti okuraba omu kibi” nahabweki, okuraba omu muntu omu “Yesu
Kristo”, ekisembo ky’embabazi eky’obwomezi obutahwaho nukwo
kyaizire kiti hali abantu boona (Barumi 5:12-21). Hanu Paulo naabazaaho
Adamu nkooku yaleesere ekibi hamu n’okufa omunsi. Baibuli tesobora
kugira makuru etarumu Adamu nk’omuntu wonyini ayataahize ekibi
n’okufa omunsi okuraba omu kikorwa ky’obutahurra.
Hanu omukwenda Yohana ayongeraho ngu “ Ruhanga akatuha
obwomeezi obuahwaho okuraba omu mwanawe. Ogu anyakunyina
omwana nuwe anyina obwomeezi; kandi atanyia omwana tanyina
bwomeezi” (1 Yoh. 5:11,12)

125
Byoona byetegerezebwa kurungi obu orora ha bigambo bya Yesu:
“Ogu weena anyakurora ha mwana kandi namwikiriza, anyina obwomeezi
obutahwaho, kandi ndimuhumbuura hakiro ky’empero” (Yoh. 6:40), kandi
“ninyowe okuhumbuuka n’obwomezi. Abo abanyakunyikiriza noobu
baraaba bafiire, balyomeera” (Yoh. 11:25).
Kinu nikimanyisa ngu obwomeezi obutahwaho kiri kisembo kya
Ruhanga eki atuha okuraba oku Kristo Yesu, ekituheebwa omu bwomeezi
bunu, baitu ekitulyegondezaamu hanyuma y’okuhumbuuka
kw’abarukwera hakiro kya hampero. Okufunza nikurahuka: Obwomeezi
obutahwaho obu buraba nibuheebwa abo bonka abanyakuli mu Kristo
Yesu, ekirukumanyisa ngu abo abatali mu Kristo tibainabwo (1Yoh.
5:11,12). Omu kulengesaniza enyegesa y’okutafa kw’emyoyo yoona,
kireetereza enteekereza ngu emyoyo yombi etunga obwomeezi
obutahwaho omukwesiima hamu n’endi omu kubonabona. Enyegesa enu
noobu eraaba ejaakaire hoona hoona, teri nyegesa ya Baibuli.

KYAMUKAGA December 2

Eby’okweyongera Kwega: Soma Ellen G. White, The Great


Controversy pp. 531-550 hamu na pp. 551-562.

“Hanyuma y’okutaho enyikiriza y’okutafa kw’emyoyo


y’abantu, nihongeraho enyegesa ey’omuntu kwikara ali mwomeezi
naayetegereza ebiro n’ebiro, kandi nihakurataho enyegesa ya
Purigatole, n’omurro ogutaraara, ebirukuhakaniza ebyahandiikirwe
kandi bikaimukya enteekereza y’obuntu. Okusigikira hanyikiriza
ezirukukira kumanywa, abarukwera abacungwirwe okuruga omunsi
baliba nibamanya enyikara y’enganjani zaabu ezibaalekere omunsi.
Baitu kinu kisobora kita okuba endugirro y’okusemererwa hali abafu
okumanya emihito erukugwera abomeezi, okurora ebibi
ebirukukorwa abagonzebwa baabu, kandi n’okurora obusaasi obu
barukurabamu hamu n’okuhoibwamu amaani, n’enaku nyamwingi
ey’obwomeezi bw’ensi? Kwegonza kwa mulingoki okwakubaire ha
bantu abali omu Iguru omu kwesiima baitu kandi nibarora
ebirukugenda omu maiso ha bantu baabu abaasigaire omunsi?
Nikisaliza ekirukwinganaki okumanya ngu hanyuma y’okufa
kw’omusiisi, omwoyoge nigutaaha omu kubonabona mu murro gwa

126
Gehena! Hati noteekereza ota ha busaalizi bw’abo
abarukuteekerezebwa okuba bali mwiguru baitu nibarora abaana
baabu, abagonzebwa baabu rundiki abazaire baabu nibookebwa mu
murro ogutaraara ogwa Gehena? Mara nikigasaki kutaaha obu
bwomeezi obutahwaho nambere omuntu arukwikara mu naku
y’okurora nk’ebi?”-Ellen G. White. The Great Controversy p. 545.
Ebikaguzo By’okuhanuuraho:

1. Ningira abo baabalizeeho n’abantu abanyakwikiri


riza omu myoyo y’abafiire bakirora nkooku mali
bagumangainekwo omu nyikiriza yabu enu. Tihali
ngu abahikiriire emyoyo yabu egenda mwiguru
hakufa kyonka, baitu ngu ababi nabo emyoyo
ebarugamu negenda omu Gehena. Habwaki
noteekereza ekyo kiri kityo? Noteekereza habwaki
abantu nibagumira ha nyikiriza erukusaliza mulingo
nka gunu? Kinu nikikwegesaki ha maani
g’oburomborombo?

2. Abakristayo abarukukira obwingi batebeza ebintu


ebitali mu Baibuli ngu abantu baina obuhangwa
bw’obutafa, hamu n’enyegesa ezinyakuhonderaho.
Nitusobora kukoraki nk’ekanisa okurora ngu
twayegesa ensi enyegesa ya Baibuli habikwatiraine
n’okufa?

3. Noobu kiraaba kiri ngu Ekicwererro kya Dante


ekirukwetwa The divine Commedy, kyabaire kiri
kisuba, kikahika kyakoonyera abantu kugumya
enyegesa yabu ey’ebisuba erukukwata ha mwoyo
oguruga mu muntu hakufa. Nooyegamuki ha
mulingo enyegesa y’ekikristayo esobora
kutaahirirwa enyegesa z’ensi? Nyegesaki ezindi
ezinyakutaahiriire Ekanisa okuruga omunsi, kandi
turaakora tuta kwetangira enyegesa nka zinu?

127
OMULIMO GW’ENJIRI DECEMBER 03

NDI HANU! TUMA NYOWE


SAMOA
Asiata
Asiata, omusaija ow’abaana basatu n’abaijukuru basatu akaba
atamanyire amakuru g’ekigambo ADRA obuyahikire ha
kyombeko kya ADRA okukaguzibwa nukwo atunge omulimo
omu Apia, orubuga orukuru orw’iahanga lya South Pacific erya
Samoa. Baitu akaba akimanyire nkoku akaba atanyina mulimo
kandi akaba nayetaaga muno sente ez’okurole’ra ekaye.

Obwakaba nakaguziibwa, mukuru w’ekitongole kya ADRA


omu ihanga akasobo’ra amakuru g’ekigambo ADRA nka:
Adventist Development and Relief Agency. Akasobo’ra ngu
ADRA ekaba neyetaaga omuntu ow’arakonyera abantu
kwetekaniriza Ihunga n’ebigwererezi ebindi.

Asiata akagonza ekitekerezo ky’okukonyera ab’ekaye hamu


n’abatahibe okwetekaniza kurungi habw’ihunga. Enjura
y'ihunga akazooka buli mwaka neteera Samoa, neseesa amaju,
necwa engudo, nesiisa amasanyarazi, nokuhutaza obwomeezi.
Akaba asemerirekwo omulimo gunu ogw’okwegesa abantu.
Nobukiraba ngu Asiata nubwo akaba yakagaruka Samoa
hanyuma y’okumara emyaka omu Australia, akaba amanyire
muno abantu. Ekaye ekaba etandikireho Ekanisa omu kyaro eki,
kandi akaba ali omu h’abakurasi b’orukurato orukuru omu
nyikirizaye. Asiata omulimo gwa ADRA akagutunga.

Baitu obuyayeserwe okutandika kukora, akaitirana


omutalibaine. Mukuru wa ADRA akaba nagonza atandike
omulimo ha kiro kyonyinii eky’akaba nagenda kwikali’ramu
ebigezo nukwo afooke Omutebezi omu nyikirizaye.
Mananukwo akaba nagonza muno kukora. Akaba nayetagakwo
128
sente. Baitu n’ebigezo akaba nagonzakwo kubikora. Akaba
nagonza Ruhanga. Akasobo’ra omukuru wa ADRA ekizibukye.

Omukuru akamugambira ati, “Tikinyina buzibu.” “Genda omu


maiso okole bigezo. Nosobora kutandika kukora ha Monday ya
Wiiki erukwija.” Asiata akahu’ra ahumuzibwe muno. Akasima
okworobyamu kwa mukuru wa ADRA n’okutamu ekitinisa
okwikirizakwe. Ekigezo ky’okutebeza akakiraba hanyuma ha
Monday yatandika omulimogwe.

Emyezi nyingi ekahinguraho, hanyuma yakyetegereza nkoku


Ekanisa ya Seventh-day Adventist ekaba negenda okuba
n’enso’rokano z’enjiri omu Samoa. Omutebezi akaba naija
n’enyonyi okuruga Australia okutebeza abantu baingi.
Enso’rokano zinu ziba nizigenda kwolekwa ha ntimbi omu
Makanisa goona ag’Abadiventi okwetorora Samoa yoona.
Asiata akatunga okuralizibwa okwetaba omu nso’rakano zinu.

Akaraliza mukaziwe, abaanabe abakuru babiri, mukamwana,


n’abantu abandi okuruga omu kyaro kyabu okwija omu
nso’rokano, hanyuma bakaikiriza. Akaika’ra ha ntebe ey’omu
maiso, haihi n’oomu maiso g’ekituuti, buli kiro okumara ebiro
14. Buli kasumi Omutebezi obuyayetaga, uwe yayeme’raga
okugarukamu okweta kunu. Omutebezi obuyakagwize
arukwenda kubatizibwa, yayongera yayeme’ra. Ha Sabbiti
ey’okumali’ra enso’rokano, Asiata aketeraniza hali mukaziwe,
abaanabe abakuru ababiri, hamu n’omukamwana babatizibwa.

Emyaka esatu ekahinguraho, omu kumali’ra kw’omwaka gwa


2020, enso’rokano ezindi ez’enjiri kumara Wiiki ibiri
zikatekanizibwa omu Samoa. Omugambi akaba Omurolerezi
w’Ekanisa ya Seventh-day Adventist omu Samoa. Akasaba
Asiata kubanzaga kuhayo ekyokwega ky’obwomeezi omu
dakika 15 okutebeza kutakatandikire. Omu bintu ebindi bingi,
129
Asiata akaba nasobora kwegesa abantu enyomeera enungi
nkoku esobora kukonyera abantu kwetangira endwara ya
Sukali. Endwara ya Sukali nekira kukanya ekirukukira
kuletereza abantu baingi okucwibwaho ebicweka by’emibiri
yabu.

Asiata akaraliza abatahibe okwija omu nso’rokano zinu. Buli


kiro hanyuma y’okukora, okumara Ebiro 14, yataba’raga
batahibe omu kyaro abavuga omu motokaye nabatwara omu
nso’rakano. Mukaga bakabatizibwa. Hanyuma omu mwaka
gwa 2021, Ekanisa y’Abadiventi ekatekaniza enso’rokano
ezindi, hanyuma Asiata akongera yaraliza batahibe. Babiri
bakabatizibwa.

Asiata akaba atasobora kulemwa kusemererwa. Nagamba ati,


“Ninyikiriza ngu Ruhanga nuwe yanyebembire kugenda omu
ADRA.” “Ruhanga nuwe yampaire omulimo gunu hanyuma
yankingu’raho amadirisa ag’okukura omu by’omwoyo.”
Asiata nagonza muno Is. 6:8, “Nkahu’ra iraka lya Mukama
nirigamba ngu: ‘Ndituma oha, kandi noha alitugendera?’
Nubwo nagamba nti, ‘Ndi hanu! Tuma nyowe.”

Webale kutekaniza ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13 emyaka


esatu ehingwire ekyasagikire entegeka ya “Save 10,000 Toes,”
kakuyege yokutangira abantu okutemwaho obwara okuraba
omukwegesebwa enkora enungi omu by’obwomeezi omu
Samoa n’amahanga ga South Pacific Division.
Bihandikirwe Andrew McChesney

130
EKYOKWEGA 11 December 3-10

Ebisuba By’akasumi K’empero

SABBITI NYAMUSANA
__________________________________________________________
Soma habw’Ekyokwega kya Wiiki Enu: Matt. 7:21-27, Yoh.
11:40-44, 1Petero 3:18, 1 Sam. 28:3-25, Bef. 6:10-18.

ORUKARRA RW’OKWIJUKA: (2 Bakol. 11:14,15).

Ensi yaitu kasumi kanu tekyateekamu kitiinisa ebintu by’obwa


Ruhanga hamu n’ebirukwikirizibwa, kandi n’esinema zikozere kikooto
okutwara mu maiso ebisuba obu abazaani ba Holywood, nibazaana Filimu
z’ediini ez’ebikwangara.
Ekisuba ky’okubanza ngu “Okufa timulifa” (Okubanza 3:4),
kigenzere mumaiso okuha amaani abahandiiki b’ebitabu abamu
okuhandiika ebisuba hamu n’abazaani ba Filimu okuzaana ebisuba
okumara emyaka nyingi. Okubaza amananu, tuzingiriziibwe munyikara
nambere tusobora kutwaarwa ekitimba kya Sitani, ekinyakwija murugezi
gezi n’okwesisaniriza ebirukwesereka mu Sayansi.
Haroho Filimu ezooleka abantu nibafa kandi nibagaruka okuba
bomeezi okuraba mu mizimu yabo, binu bireetereza okuramya abafu hamu
n’okuramya emizimu y’abantu abaira abafiire. Ebintu binu byona bizibu
muno kandi buli omu naasemerra okubimanya. Kandi buli omu nasemerra
kwetantara kubirora.
*Soma eky’okwega kya wiiki enu noyetekaniriza Sabbiti December 10

SANDE/KIBANZA WIIKI December 4

Ediini
Ensi yaitu ijwirwemu amadiini maingi muno. Ekigambo “Ediini”
kigumangaine kukyetegereza. Okubanza, Ediini neemanyisa
enkoragana y’omuntu na Ruhanga. Kinu kyolekerwa omu kuramya

131
omu maramizo agatali gamu. Endamya noobu eraaba etarukusisana,
kikira kuba ngu omuntu owarukuramya obundi aleka ebihandiikirwe
hanyuma akora nkooku arukwehurra omu mutima. Omu miringo
yoona ey’ediini, habamu okuleka ebya Baibuli nukwo omuntu asigara
ali wenka okw’ecweramu omulingo araabikoramu. Enkora y’diini eya
mulingo gunu, terinda bahondezi baayo hali obuhaba, okukira muno
omu kasumi ak’empero nka kanu.
“Soma Mattayo 7:21-27. Omu bigambo bya Yesu,
nikimanyisaki okwombeka enju y’omwoyo “ha mwandara” hamu
n’okugyombeka “hamusenyi?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Omu mulembe gunu, haroho omuze gw’okunaga enyuma obukuru


bw’enyegesa ya Baibuli, binu babirora nk’ebitarukugasa kandi eby’ediini
y’okupangirra. Omu nkora nk’enu, enyegesa ya Kristo baziteekamu
ebyabu bindi obu nibagamba ngu haroho ebintu ebimu ebirukuzooka
byakozerwe abantu abandi abatali Kristo wonyini, habwokuba ngu haroho
ebi batarukunihira ngu Kristo akakora. Ebiteekerezo by’bantu bimalirra
nibofooka orupimyo rw’okusoborramu ebyahandiikirwe rundiki okwanga
ebyahandiikirwe ebimu ebirukwegesa obuhulizi hali Ruhanga, Yesu
ekiyagambire okuba kikuru muno omu kwombeka enju ha mwandara.
Abo abarukuteereza ngu ebibarukwikiriza mu diini tikiri kikuru,
kasita baikiriza Yesu Kristo, baba beteekere habi. Abarumi abaitaga
abapotestanti baabaitaga omu ibara lya Yesu. Abo “abaabingire emizimu”
omu ibara lya Yesu Kristo (Matt. 7:22). Bakaba nibamwikiriza. “ Kamu ha
bukodyo bwa Sitani nukwo kufoora abantu abamu okwikiriza ngu ebi
barukwikiriza tikiri kikuru. Uwe akimanyire ngu amananu agaikirizibwa
omu kugagonza, gahindura obwomeezi; nahabweki aikara naleeta ebisuba,
enganikyo, hamu n’enjiri endi. “(Ellen G. White. The Great Controversy,
P.520

Nitusobora tuta okurwanisa obuntu oburukusobora kuletereza


kukora ebintu ebirukuhakaniza ekigambo kya Ruhanga?

132
KYAKABIRI December 6

Obibaho Abantu abafa Bakagarukaho


Enteekereza eya biro binu erukusagika ngu abantu tibafeera kimu
eyekuusa ha bantu abagambwa ngu “Bakalengera mukituuro”. Omu
kitabukye ekirukwetwa “Life after Death”, omuhandiiki omuntu omu
ayakagwizeho kawonawo w’orufu (Atlanta , GA: Moockingbird, 1975),
Rymond A. Moody, Jr. akaba naayoleka ebyarugire omu kuseruliriza
kw’emyaka etaanu obu naakaguza abantu abahingwire ha kikumi
abahikire “hamunwa Gw’ekiina” baitu baagarukaho. Abantu banu
bakagamba ngu bakarora eky’ererezi ekirungi ekirukutagata
batakagarukireho omu bwomeezi. Alipota enu niyo eba ndugirro
y’enteekereza nka zinu ezirukugamba ngu abantu abafiire emyoyo yabu
ikara eri nyomeezi. Okumara emyaka nyingi, ebitabu ebindi bingi
bikahandiikwa nibigambaho enteekereza niyo emu.

Soma ebyafaayo by’okuhumbuuka omu 1 Kyabakama 17:22-24, 2


Kyabakama 4:34-37, Marako 5:41-17, Luka 7:14-17, na Yohana
11:40-44. Bingaha hali binu ebinyakugambaho omulingo gwoona
ogw’okwetegereza kw’abo abakaba bafiire, kandi habwaki kiri
kikuru?
____________________________________________________________
___________________________________________________________

Amakuru goona aganyakuhandiikwa hali ba Kawonawo b’okufa


gahandiika ha bantu abagambwa kuba bafiire, baitu tibaferiire kimu nka
Lazaro nkooku yafiire yamara ebiro bbina n’abantu baakigumya ngu
anunkire (Yohana 11:39).
Leka abe Lazaro, rundiki omuntu ondi weena ayahumbuirwe omu
Baibuli, busho noomu aragambireho ebyamubaireho obu akaba afire, leka
habe okugamba ngu bakaba bali mu Gehena, Purigatore, n’obu haakuba
omu Iguru. Kinu kukabateera ibumbakanwa, kandi nikiikirraniza
n’enyegesa ya Baibuli.

Kakuba oteekerezaaho omuntu ebi agamba ngu arozere omu kufa


akagarukaho, noija kwesanga obohiirwe mukasonda. Kakuba oikiriza ngu
Babuli ehikire omu nyegesa yayo (Yobu 3:11-13, Zabb. 115:17, Zabb.

133
146:4, na Omugambizi 9:10), aho noosigaza emihanda ebiri yonka
okugarukamu ekikaguzo: 1. Abantu banu obu baraaba barorakwo ebintu
omu kufa kwabu, kinu nikimanyisa ngu obundi obwongo buba
butakyakora rundi ngu obundi obwongo buba butakyakora nikyo
butabukira bukabaroza eby’amahano, rundiki Sitani aija ababiiha biiha
naabooleka ebisisani ebitaroho (2 Bakol. 11:14). Amananu gali ngu
Obuduupe bwa Sitani nubwo bukora kinu habwokuba abantu banu bakira
kugamba ngu babalize n’abantu baabu abafiire, baitu kandi byona
nibiburanganiza kandi nibisobora kubamu entabule y’ensonga.
Hamu n’ekisuba kinu okuba kihinguraine omu bantu baingi,
nikisemerra itwe okugumira hakigambo kya Ruhanga, noobu abantu
baratugambiraga ebi barabiremu ebitali mukigambo kya Ruhanga.

Eby’abantu kufa bakagarukaho kiizirwemu na Sayansi


erukugenda nebigumya. Kinu nikitwegesaki ha mulingo tusemeriire
kwegenderezamu Sayansi obutagyesiga kutuha ebigarukwamu hali
ebi ebizonzorwa?

KYAKASATU December 6

Okuhumbuuka Omukuzaarwa

Enteekereza y’ekikafiiri ey’abantu kufooka mizimu hanyuma


y’okufa, kikaleetereza enyegesa etali mu Baibuli ngu omuntu obu afa
Omwoyogwe gurugamu gugenda. Enyegesa enu ekoperwe amadiini
maingi muno omunsi munu. Aba Kristayo abamu nkooku baliyo
nibaikiriza ngu haroho omwoyo oguruga mu muntu afire hanyuma
nigugenda mugehena rundiki mwiguru, abo abanyakwikiririza omu
kwehindura kw’omuntu bagamba ngu omwoyo gw’omuntu gwikara
nigwehindahindurra omu kuzaarwa n’okufa hanu omunsi okuraba omu
baana, rundiki ebisoro, n’obuhangi obundi.
Hali abandi baikiriza ngu omwoyo obu guruga omu muntu hakufa,
guraba omu madaara maingi nukwo gusemezebwe kandi gutunge amagezi
agarukukiraho gutakahikire ha kuhikirizibwa. Aba Hindu baikiriza ngu
omwoyo guraba omu madaara maingi obu nigwetegereza “samsara” omu
madaara mukaaga ag’obwomeezi: Omu by’enyanja, Ebimera, Ebyekurra,

134
ebihuka, ebinyonyi, ebisoro hamu n’abantu, obu otwalizeemu
n’abanyakwikara omu Iguru.

Soma Baheburaniya 9:25-28 na 1 Petero 3:18. Yesu obu


araaba yafiire omurundi gumu (Baheb 9:28, 1Petero 3:18) kandi
nikyo kimu n’abantu boona nukwo bakafa murundi gumu (Baheb.
9:27), Habwaki abakristayo abamu nabo nibaikiriza ebitarumu?

____________________________________________________________
____________________________________________________________
Abantu baingi tibakira kwikiririza omuli ekyo ekibasemeriire
kwikiriza, baitu baikiriza eki eki barukugonza kwikiriza. Kakuba eki
enyegesa eba neebaleetera okuhuumura okw’akacu bucu, eki barora
nikimara kwikiriza. Baitu habw’abo abatwara Baibuli okuba kikuru,
busaho asobora kwikirraniza n’ensonga y’omwoyo kwikara nigufa
niguhumbuuka mu miringo erukwahukana nkooku turozere.
Okubanza, enyegesa enu ehakaniza enyegesa ya Baibuli
enyakugamba ngu obwomeezi bw’omuntu buli bw’okufa, kandi
n’okuhumbuuka okw’omubiri (1 Basess. 4:13-18).
Ekyakabiri, Enyegesa enu emaramu ekitiinisa enyegesa
y’okujunwa habw’embabazi okuraba omu kwikiriza omu mulimo gwa
Kristo ogw’okucungura omuntu (Bef. 2:8-10), kandi esimbamu
enteekereza y’okujunwa habw’ebikorwa.
Ekyakasatu, Enyegesa egyo ehakaniza enyegesa ya Baibuli ngu
enchwamu y’omuntu eyakora omu bwomeezi bunu, niyo emanyisa kiki
ekyaliba omu bwomeezi obutahwaho (Matt. 22:1-14, Matt. 25:31-46).
Ekyakana, Enyegesa enu ihayo amakuru n’obukuru
bw’okugaruka kwa Kristo omurundi ogwakabiri (Yoh. 14:1-3).
Ekyakataanu, enyegesa egi neeyohya omuntu ngu naasobora
kutunga omugisa gw’okusemeza engesoze hanyuma y’okufa,
ekitasobokera kimu kwikirraniza n’enyegesa ya Baibuli (Baheb. 9:27).
Omu bigufu, busaho nambere enteekereza nk’egi erukutaahira omu
nyikiriza y’Ekikristayo.
135
KYAKANA December 7

Okuramya Abafu hamu N’abakuru

Ekigambo “Necromancy” kiruga omu kigambo ky’oruyoni “Nekros


(omufu) hanu na (okuragura). Omuze gunu ogwarugire ira nigusobororwa
nk’omuze gw’okuramya abo abafiire kara nukwo bagambire abomeezi
ebirukugenda kubaho omu maiso. Okuramya abakuru, kali karomborombo
k’okuha ekitiinisa abakuru abaafiire kara habwokuba nibakyabarwa okuba
ba memba ba Famile nambere bakaba nibarugirra, kandi emizimu yabo
nikiikirizibwa ngu neesobora kulema ebirukukorwa abantu abomeezi.
Emirwa enu ey’obukafiiri, neesobora kusikiriza abo abaikiririza omu
kutafa kw’emyoyo hamu n’abo abanyakunyina eryosi ly’abafu baabu.

Soma 1 Sam. 28:3-25. By’okwegaki eby’omwoyo ebyorukwiha


omu kikorwa kya Saulo ebirukukwata hakubaza n’abafu?
____________________________________________________________
____________________________________________________________

Baibuli ekiraanura kurungi ngu eby’okurabya abafu, oburogo,


n’okubandwa, bikaba biri bikorobero ebyafubirwaga n’okuteerwa
amabaale ababikozere bakafa (Balev. 19:31; Balev. 20:6, 27; Birag. 18:9-
14). Okusigikira ha kiragiro kinu, Saulo akaba ahwerekeriize embandwa,
hamu n’emizimu omu Isaleri (1 Sam. 28:3,9).
Baitu hanyuma y’okwangwa Ruhanga, Saulo wenyini akagenda
omunsi ya Kanani eya eni Doro okuraguza hali omukazi ayabandwaga
emizimu (1 Sam. 28:6,7, 15; lengesaniza na Yosuha 17:11; Zabb. 83:10).
Akamusaba okumuleetera omuzimu gwa Nabbi Samwiri owakaba afire,
baitu arukugambwa okuba yaizire omu kubandwa hanyuma yabaza nauwe
(1 Sam. 28:13-19). Omuzimu ogukuduupa gukarugayo gwayefoora
Samwiri, gwagambira Saulo ngu “Nyenkya iwe na batabani baawe,
muraaba hamu nanyowe” (1 Sam 28:19). Omu kuraguraho okufa kwa
Saulo, Omuzimu omuduupi gunu, gukajwara ekisisani kya Samwiri
gukagumya enyegesa etali ya Baibuli ngu omuntu obu afa hasigaraho
omwoyogwe. Kinu kikaba kisuba isebisuba, kandi Saulo yakubaire
ayetegeriize kurungi ensonga enu habwokuba nuwe yabaire amazire
kurabyaho ekiragiro kandi afuuhize embandwa.

136
Hanyuma y’ebyasa bibiri, Nabbi Isaya akahandiika ati: “ Kandi obu
balibagambira ngu ‘muserre abarukubandwa emizimu hamu n’abarogo,
abajamajama nk’enyonyi, mara abantu tibasemeriire okuserra Ruhanga
wabu? Baraserra abafu habw’abomeezi? Hali ebyegerwe
n’ebimanyisiibwe, obu batagamba nk’ekigambo nkooku kiri, busaho
okukya habwabu” (Isaya 8:19-20; na Isaya 19:3).

Mirundi igaha nitukora ebiramaire habw’enyikara kutumigira


hakisiika? Habwaki okwikiriza, okusaba hamu n’obuhulizi hali
Ekigambo kya Ruhanga bisigara biri nibyo by’okwrindisa byaitu
habwaitu?

KYAKATAANU December 8

Okwefoora Hamu N’enzooka Endi

Okuramya abafu, nikisisanira kimu n’emizimu okujwara ebisisani


eby’abantu abaafiire nk’abanyabuzaale rundiki enganjani, rundiki
omuntu wena. Obuduupe bwa Sitani bunu bwona bwija
kukozesebwa na Sitani okuduupa abo abatagumire omu kigambo
kya Ruhanga. Ellen White ahabura ngu “Emizimu enu obu emara
kwefoora bakwenda ba Yesu eyefoora oti rundiki nibo bakwenda
hanyuma emara eyefoora neehakaniza abakwenda ebi baabazaga
bakyali bomeezi nibatereekerezebwa Omwoyo wa Ruhanga.”-The
Great Controversy p. 557. Kandi okukira hali eki, hakasumi omu
kisuba ekirukusembayo, Sitani naija kwefoora Kristo” The Great
Controversy. p. 624
Soma 2 Bakol. 11:14,15 hamu na Bef. 6:10-18. Bwerinziki obu
tunyiabwo hali obuduupe bw’emizimu.?

____________________________________________________________
___________________________________________________________

Omukwenda Paulo atuhabura ngu “Titurukurwanisa omubiri


n’esagama, baitu niturwana n’abakuru, abalemi hamu n’abobusobozi
bw’omwirima obw’omubiikaro by’omwiguru” (Bef. 6:12). Omulingo

137
tusobora kulindwa hali binu nukwo kujwara eby’okurwaniza byona ebya
Ruhanga” (Bef. 6:13, na Bef. 6:1-18).

Okwesisaniriza kwa Sitani nikusobora kutiinisa muno,


nikuduupa, baitu tikusobora kuhabisa abo abanyakuli hansi y’ekituuru
kya Ruhanga kandi abagumire omu kigambo kya Ruhanga. Okuruga
harubaju rw’enyegesa, abo abanyakwikiriza omu nyegesa ya Baibuli
habutafa bw’omuntu obunyakuroho obukwakulizo bakimanyire ngu ekintu
kyona ekirukwekuusa ha kubaza n’okukoragana n’abafu kiba kirugire hali
Sitani kandi tikisemeriire kwikirizibwa habw’embabazi za Ruhanga
ez’amani. Okuboneka nobu kuraaba nikuzooka okuba kw’amani,
nitusemerra kwemerraga tugumiire hanyegesa erukugamba ngu abafu
nahati hoona bakyabyamire omu bituuro byabu.

Banza oteeremu akasisani ofeeriirwe omugonzebwa waawe,


hanyuma noikiriza ngu omugonzebwa waawe naija kwija naakubonera?
Mali nokigumya ngu naija kugaruka okukubungira naakwoleka engonzi?
Asobora kukugambira ngu omubuzireho? Bakugambire ebintu byonka
ebibakaba bamanyire batakafiire, hanyuma bongere bakugumize ngu hati
bali omu kiikaro kirungi? Hati teekerezaaho omuntu atakagumire mu
byahandiikirwe nkooku asobora kulebera hanyuma y’okurora ekisuba nka
kinu? noogira tikirukurahuka omntu onu okuhabisibwa?

Nikimanyisaki “okujwara eby’okurwanisa byoona ebya


Ruhanga?” Kinu tukikora tuta omu bwomeezi bwaitu obwa buli kiro?
Hatali kubiteekerereza omu kuduupa kw’a kasumi ak’omumaiso.

KYAMUKAAGA December 10

EBY’OKWONGERA KWEGA: Ellen G. White. Evangelism pp. 602-


609, and Ellen G. White, Confrontation, pp. 86-93.
Haroho omusingi ogurukugambwa okuba nigwombekwa
okusobozesa abantu okubaza n’abagonzebwa abafiire, okubasindikira
meseji obu nokozesa ebyoma kalimagezi, hamu n’okubaterra amasimu,
n’okubaza nabo ha Vidiyo. Omukutu ogu nigugambwa okuba
nigumanyisa abantu ngu omuntu obu arukufa, omwoyogwe nigugenda
138
nigubayo oku obutagaruka kufa kandi nigusigara nigukora buli kimu
omuntu eki akora. Abantu banu nibegamba okuba nibateekaniza amasimu
agasobora kuyunga abomeezi n’abafu okubaza hamu omu miringo esatu;
Omu kicweka ky’okubanza, omuntu naija kuba naasobora
kuhandika obukwenda, hali abantube abafiire, omu bukugu bwabu
okusikigira nkooku bakaba bali batakafiire.
Ekicweka ky’akabiri nikigambwa okuba nikisobozesa
omwomeezi okubaza n’abantube abafiire baitu hati bali bomeezi omunsi
endi “ey’obwikazi bw’obuhangaazi”.
Hanyuma ekicweka ekyakasatu, kisobozese okuhurra
n’okurorangana hagati y’abagenzi hamu n’abantu baabu abomeezi,
okuruga omu mbaju zoona.
Ekirukukira kutiinisa nugwo omulingo barukugumya ngu
abarukubaza nibo bonyini abobarukugamba ngu nibabaza nabo. “
eky’okurorraho, omukutu ogu nigugamba ngu “ Omuzaire anyakuferiirwe
omwanawe naasobora kukaguza ebikaguzo nka binu hali omwanawe
anyakurugire omunsi enu; Okaba oina embwa y’ibara nanka obu okaba
okyali mwana? Tukakuha omuhyo hamazaarwa gaawe gaikumi?” Kinu
nikihuniriza obu turukurora okuhabura ngu “ Emizimu ekira kubonekera
abantu omu bisisani by’abantu abaafiire, kandi babagambira ebintu ebi
baakoraga bakyali bomeezi, kandi bakora ebi baakoraga kara obu bakaba
bakyali bomeezi”- Ellen G. White Partiachs and Prophets, p. 684.

EBIKAGUZO EBY’OKUBAZAHO:

1. Habw’okugonza kwikara nibamanywa, Abakristayo baingi


bacwiremu kuserra ebyahamikutu ngu niyo birabakoonyera
kwetegereza ebya Ruhanga. Ebintu ebirukukira obwingi ebiba
ha mikutu tibikwatagana na Baibuli, kandi ebimu tuba
tubimanyire ngu tibirukwikirraniza na Baibuli kandi bigwire
(Zabb. 101:1-8, Enf. 4:23, Baf. 4:8).

2. Nitusobora tuta okukoonyera abandi okusingura obuduupe


bwa Sitani omukasumi kanu ak’empero, kandi tukerinda itwe

139
hali okusiisikara obu naitwe nituduupibwa ebintu nibyo
bimu?

3. Abakristayo baingi barora ekyafaayo ky’okwimukya


omuzimu gwa Samwiri ogwayeserwe okuruga omu kituuro,
nk’obugumizo bw’enyegesa ngu abafu bagira emyoyo
enyakwikara eri nyomeezi. Kinu nikitwegesaki hanonga
y’obutaigamira ha rukarra rumu okwemerezaaho enyegesa,
baitu ngu nitusemerra kurora ha nkarra zoona Baibuli
ezekozesa okubazaaho enyegesa?

OMULIMO GW’ENJIRI DECEMBER 10


RUHANGA ASOBOZESA ABAAYESERE
VANUATU
Frank
Frank akakuzibwa ali musagazi asisikaire omu ihanga lya South
Pacific erya Vanuatu.

Omwojo omu wenka owa Ise akaba aine Okuruga omu


mukaziwe owakabiri, abazaire bamugonzaga muno, nkoku
omwojo Yusufu yagonzebwaga muno Ise, Yakobo, omu
Baibuli. Kandi nk’ekyafayo kya Yusufu, ihali lyabagenzibe
Okuruga mwa mukaise omukuru likaleeta ebizibu.

Habw’okutasemererwa omuka, Frank akazoora okusemererwa


omu kusomera omu Aore Adventist Academy. Akaba aine
abanywani baingi kandi yasemererwaga okugenda ha Kanisa
buli Sabbiti.

Nobukiraba kyabaire kiti, obwakaba ali omusiniya, akarwara


bamuta ha kitabu. Abazairebe bakeraliki’ra nibatekereza ngu
nasobora kufa, hanyuma bacwamu kumwikaza omuka hanyuma
y’okuruga omu irwa’ro. Egi niyo yabaire emali’ra y’okusoma
kwa Frank. Atamale siniya.

140
Frank aketeranizaho abasigazi abandi omu kyaro yasisana nabo.
Akaba ataine bukugu okutunga omulimo. Ise obuyafiire,
bagenzibe abamukaise nibo batwaire ebintu, basiga Frank ataine
ekyanyinakyo. Frank akafooka musigazi w’ekyaro
anyakubuzire ataine kigendererwa nobugwakuba omugaso omu
bwomeezi.
Ekintu kimu kyonka ekya Frank yagonzaga obwakaba ali Aore
Adventist Academy niryo isomo ly’okubaija. Akaba ayegere
omulingo gw’okukora ebibaizirwe. Hanyuma y’okwijuka
obubaizi yasomere, akatandika kwebaisaho okuraba omu
kubaija ebintu ebike omu kyaro.

Emyaka akahingura, hanyuma Frank akaswera yazara n’abaana.


Akalekaho okubaija, yatandika kwigamira omusagiki bwa nyina
hamu n’abowabu mukaziwe.

Uwe hamu na mukaziwe bakunganaga buli kacu, omukazi


namugambira okuse’ra omulimo okusagika abaana babu. Ha
kazooka hataroho ekyarakora kyona.

Ekiro kinu obwakaba ayehwaire amasiko, Frank akagwa ha


maju yasaba nayesengereza Ruhanga kumukonyera. Akasaba
nagamba ati, “Nkwesengerize ompeyo omugisa gw’okugira
ekinakora okusemeza enyikara yange.”

Hanyuma y’akacu kake, mugenziwe omukuru, Ken, akaha


Frank omulimo gw’okubaija. Frank, omu kusiima Ruhanga, aho
naho akatandika kweyambisa obukugubwe kurora ekitongole
kyakura.

Hanyuma, ekitongole kikamupangisa okusemezaga ebintu


byabu. Obukugubwe bukasikiriza nyamparawe. Ekitongole
obukyahwairwemu sente, nyampara katandika kweko’ra ebintu

141
ebye hanyuma yapangisa Frank okukora hamu nauwe okubaija
n’okwombeka.

Frank akafooka musinguzi, hanyuma yayebwa Ruhanga.


Akebwa esara y’okutunga omulimo eyiyasabire hanyuma
y’okwehwa amasiko. Okuhikya ekiro kimu. Frank obwakaba
agwijagire, akaroota ngu akaba arozire nyinenkuru
namugambira obukwenda okuruga hali Ruhanga. Nyinenkuru
akamuraganiza okuba omusubuzi ow’amaani hanyuma akole
n’ekitongole ekye wenka. Baitu kagamba ati, kurora eki
kyabaho, natekwa kuba mwesigwa hali Ruhanga.

Ekirooto kikatinisa muno Frank, hanyuma yacwamu okuhayo


omutimagwe hali Ruhanga. Akatandika okugenda ha Kanisa
buli Sabbiti. Omu myaka nke muno, ekirootokye kikahiki’ra.
Frank akafooka Mukama w’ekitongole ekirukubaija
n’okwombeka ekyatungire n’abakozi baingi.

Aliyo naijuka okwegombakwe okw’okuba mwesigwa hali


Ruhanga, akagaruka omu kyaro ky’owabu okwegarukamu
n’abagenzibe boona n’okuleetaho obusinge hamu n’ekaye.
Akakizoora nkoku bagenzibe bakaba bombekere Akakanisa
k’Abadiventi akatoito ak’obunyansi. Ekitongole kya Maranatha
ASI kikaba kibahaire ebintu eby’okwombeka Ekanisa
erukwombekerwa ekiro kimu, baitu ekyombeko kikasigara
kitahwaire. Frank akacwamu kukonyera, okutera pulani
nokwombeka Ekanisa enkoto.

Frank akehu’ra kurungi okwombeka Ekanisa ya Ruhanga.


Akaikara aine ekihiki ky’okukora ebindi bingi. Nahabweki,
akatandika obuhereza obw’okudabiriza n’okumaliriza
Amakanisa goona agakaba gatahwaire okwetorora ebizinga 83
ebya Vanuatu. Kasumi kanu, nakonyera okusagika omu
byasente emirimo nyingi ey’Ekanisa kandi nuwe Mukuru
142
w’Abagurusi omu Kanisa ya Bora Bora omu kyaro kyabu omu
kizinga kya Santo.

Frank nagamba akazoora amakuru nekigendererwa


ky’obwomeezibwe. Nagamba ati, “Ninsima muno Ruhanga
ahabw’okunyimukya Okuruga omu muusigazi w’ekyaro akaba
atatendekerwe akanfora omubaizi omutendeke arukukora
sente.”

Webale kuhayo ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13 emyezi enu


esatu ekirakonyera amaka omu Vanuatu n’okwetorora South
Pacific Division n’ensi okweyongera okumanya muno hali Yesu
okuraba omu sinema erukusigikira ha bitabu nka binu: Steps to
Christ, The Desire of Ages, The Great Controversy, n’ebitabu
ebindi ebya Ellen G. White ebirukugonzebwa.
BihandikirweMaxZenebe

143
EKYOKWEGA 12 December 10-16

Enteekereza ya Baibuli

_________________________________________________________
SABBITI NYAMUSANA

Habwa wiiki enu Soma: Luka 2:52; Matt. 4:23; 1 Bakol.


6:19,20; Zabb. 24:3,4; Ngeso 8:4-24; 1 John 3:1-3

ORUKARRA RW’OKWIJUKA: (1 Basess. 5:23).

Ekitabu kya Kusukur’wa kibazaaho ebintu ebikuru bibiri


ebirihika hansi yoona Yesu atakaizire. Okusukur’wa 13 ebazaho
obuhabe obulizingiza Ensi yoona, obu Ensi “eritngaara” hanyuna
ehondere ekisoro ekyarugire omunyanja (Okusuk. 13:3, 7,8,12,16).
Okusukur’wa 14, ebazaho Amananu okuhika omunsi yoona, obu Enjiri
ey’ebiro n’ebiro eritebezebwa omu “buli ihanga, oruganda, orulimi
n’abantu” (Okusuk. 14:6,7). Omu busumi obu obukutuntuza, ( 2Tim.
3:1), buli muyaga gw’enyegesa gwona nigwija kuba niguteera
(Bef.4:14), kandi abantu nibaija kuhinduka “baleke okuhuliriza
amananu hanyuma bahabe okuhondera enganikyo” (2 Tim. 4:4). “
Okuraba omu bisuba bibiri ebikooto, Okutafa kw’emyoyo, hamu
N’okweza ekiro ya Sande, Sitani naija kuleeta abantu hali
obuduupebwe. Ekyokubanza obu kiriyo nikyombeka omusingi
gw’okuramya emizimu, ekyakabiri kyo nikisagika enkora ya Rumi.”
(Ellen G. White, The Great Controversy, p.588.
Okuhikya ebintu binu ebikuru ebibiri obu birihikirra, nitusemerra
okwikara tugumire omu kwikiriza kwaitu kandi n’omumananu
agatunyinago, nambere hali obuhangwa bw’omuntu hamu n’okufa, obu
tuliyo nitusaba Omwoyo Arukwera okutwebembera
habw’okweteekaniriza okugaruka kwa Kristo okw’ekitiinisa.

*Soma Lessoni ya wiiki enu noyetekaniriza Sabbiti, December 17.

144
SANDE/KIBANZA WIIKI December 11

Eky’okurorraho kya Yesu

Soma Luka 2:52. Enkura z’emiringo ingaha ezigambwaho


omukyahandiikirwe kinu okuba ezo Yesu eziyarabiremu?
_________________________________________________________
_________________________________________________________
Yesu akaba ali muntu ahikiriire, kandi okukurakwe kukabamu
emiringo yoona omuntu eyarabamu okukura. Okusigikira hali Luka
2:52, “Yesu akakura omu magezi hamu n’ekyemerro, n’omumbabazi
hali Ruhanga na hali Abantu.” Ebiteekerezobye byakoraga bwangu
kandi yateekerezaaga ebinu ebinyakukizire hamyakaye. Engesoze
zikaba ziri nungi omu kwinganaingana kwazo. Amaanige
ag’ebiteekerezo hamu n’omubiri gaakuraga mporampora nk’abaana
abandi okubakura. Nk’omwana, Yesu akooleka okuba w’embaganiza
omu mikorreye. Emikonoye ey’embabazi yaikaraga eyeteekaniize
okukoonyera abandi. Yesu akoleka okugumisiriza okuhikya harulengo
ngu busaho ekyamutalibanizaaga, kandi akaba aina amananu
agatarasoboraga okunaga obwesimbubwe. Yesu yagumiraga hamusingi
atarukusobora kutengeeta, Obwomeezibwe bwayolekaga embabazi
n’okukoonyera okutarumu kwemanyaho.”- Ellen G. White. The Desire
of Ages, pp. 68, 69.

Soma Mattayo 4:23. Nitusobora tuta kutwara mumaiso


omulimo gwa Kristo omu miringo esatu eyiyagukorramuga-
Okukiza, okwegesa, N’okutebeza omu kasumi kaitu kanu?

_________________________________________________________
________________________________________________________
Obu turaaba nitumanyirra ngu omuntu arumu ebintu bingi,
kandi ebitasobora kubaganizibwa nauwe, titurukwija kweboherra
eby’omwoyo byonka. Amananu gatwarranizamu ebintu bingi kandi
n’obwomeezi bwona. Eby’omubiri, n’eby’omwoyo, bijwangaine muno
kandi kigumire kubyahukaniza. Itwe abantu abaagwire noobu turaaba

145
tutarukusobora kuhika ha rulengo rwa Kristo, nitusobora kumukopa
habw’embabazi za Ruhanga, habwokuba okugarra omuntu omu
kisisani ky’omuhangiwe, okamugarra omu bwijwire
obuyahangiirwemu, okwekambisa okukura kw’omubiri, ebiteekerezo,
n’obwomeezi bw’omwoyo, gunu nugwo mulimo gw’okucungurwa.
Kinu kyonyini Ruhanga nikyo arukuserra kukora omu bantube
nk’omulingo gw’okubateekaniza habw’okwijakwe.

Omu kwerengesaniza na Kristo, nikisobora kutumaramu


amaani. Okurolerra omusalaba n’amakuru gaagwo nikikoonyera
kita okututangira kuhoibwamu amaani omu kwerora
tutarukwingana harulengo rwa Yesu?

KYAKABIRI December 12

Omubiri nka Yekaru

Enteekereza erukugamba ngu Omwoyo ogutarukufa nigwikara


omu mubiri ogurukufa, kireeteriize enyegesa nyingi ezirukukwata ha
mubiri gw’omuntu. Eky’okurorraho, Haba Greek bakalimagezi baira,
omubiri gw’omuntu yateekerezebwaga okuba enkomo y’omwoyo,
ogwalekerwaga hakufa. Emukusagika obukafiiri bunu abakristayo
abaingi biro binu, baikiriza ngu omubiri eri sanduuko y’omwoyo
gw’omuntu oguligaruka kuteeranizibwa n’omubiri gwagwo
hakuhumbuuka kwahampero. Omu kulengesaniza, Abantu abandi
bagamba ngu Ruhanga hamu n’obuhangi busaho mabaganiza.
Habwabo, Buli kintu kyona kiba Ruhanga otwarranizemu omubiri. Ebi
byona bikyali aho, nitusemerra kwemerra tugumire ha nyegesa ya
Baibuli habikwatiraine n’obuhangwa bw’omuntu.

Soma 1 Bakol. 6:19, 20 na 1 Bakol. 10:31. Eky’okwetegereza


ngu Emibiri yaitu niyo Yekaru ya Ruhanga” kandi “Yekaru ya
Mwoyo Arukwera” kikwataho kita obwomeezi bwaitu?
_________________________________________________________
_________________________________________________________

146
Adamu na Hawa bombi bakahangwa omu kisisani kya Ruhanga
(Okubanza 1:26,27), ekyayolekerwaga hatali mu ngeso honka baitu na
hamubiri. Habw’okusanga ngu ekisisani ekyo kikasiisikara kandi
kyaswekererwa ekibi, Omulimo gw’okucungurwa nigusemerra
okugarra abantu omu nyikara yabu ey’okubanza otwaliiremu
n’obwomeezi bwabu, okuhikya ha rulengo orukusobozesa ebihangirwe
kwomeera bitarukulya hamuti gw’obwomeezi.
Okugarurwaho kunu guli mulimo ogurukutwara obwomeezi
bwawe bwoona kandi kulimalirizibwa hakwija kwa Yesu, obu omubiri
ogurukujunda gulijwara okutajunda, kandi ogurukufa gukajwara
obutafa (1 Bakol. 15:53,54).
Omukwenda Yohana akahandiikira munywaniwe Gayo ati “
Omugonzebwa, ninsaba byoona bibe kurungi, kandi Oikale mu
bwomeezi oburungi, nkooku omwoyo gwawe guli mwomeezi”
(3Yoh.1:2).
Kakuba tumanyirra ngu omuntu aikara nkooku ali kandi
tabaganizibwamu, kandi ngu Ediini etwarranizamu obwomeezi
bw’omuntu bwona, Obwomeezi bwaitu bw’omubiri busemeriire okuba
ekicweka ky’obujunaanizibwa bwaitu obwediini. Nitusemerra
kwebemberwa ekyahandiikirwe ngu “Kyona ekimurakoraga, rundi
nimulya, rundi nimunywa rundi nimukora ekintu ekindi kyona,
mukikole habw’ekitiinisa kya Ruhanga” (1 Bakol. 10:31). Baitu
twijuke ngu nitwikara omunsi nambere abarungi n’ababi boona
nibabonabona noobu baraaba bahikiriize ekicweka kyabu. Ebintu
byona bikasiisikara, nahabweki nitusemerra okwesiga Ruhanga tukole
ekicweka kyaitu, ebisigaire tubirekere Ruhanga.
.

KYAKASATU December 13

Okuteekereza Kwa Kristo

Abantu bateekereza ngu okuhinduraho ekiikaro nikisobora


kuhindura omuntu. Ego, nitusemerra kwetantara ebiikaro ebisobora
kutuleetera okwohebwa ( Zabb. 1:1, Enf. 5:1-8). Baitu ekizibu kyaitu
eky’okwohebwa hamu n’okusiisa nibihwaho habw’okuhindurwa

147
kw’emitima yaitu hanu n’ebiteekerezo byaitu. Kinu Yesu
akakikwataho obu yagambire ati “ Omu mutima nuho haruga
ebiteekerezo ebibi, obusiihani, obusuma, obwisi, orwanju, omururu,
itima ebisuba, Engesombi, ihali, obwiko , Emyehembo (Marako
7:21,22). Kinu nikimanyisa ngu ebiteekerezo byaitu nibyetaagisa
okuhindurwa nukwo n’engeso zihindurwe.
Soma enkarra zinu: 1 Bakol. 2:16; Zabb. 24:3,4;
Barumi 12:2; Baf. 4:8 na Bakolo. 3:2. Okuba n’enteekereza
nk’eya Kristo nikimanyisaki?
_______________________________________________________
_______________________________________________________
Mukama araganiize ati hansi y’endagaano Empyaka,
aliteeka ebiragirobye omu biteekerezo by’abantu, kandi
abihandiike omu mitima yabu (Yer. 31:31-33, lengesaniza na
Baheb. 8:8-10; Baheb. 10:16). Kinu tikirukuhuniriza ngu ha
kutebeza kwa harusozi, Kristo akagalihya amakuru g’ebiragiro bya
Ruhanga okuhika ha rulengo rw’ebiteekerezo n’ebigendererwa
(Matt. 5:17-48). Nitusobora kutunga obusinguzi hali ebirengo
kakuba tuba tuhinduirwe embabazi za Ruhanga, kandi harulengo
rw’okuhindurwa omu biteekerezo hamu n’ebigendererwa, kandi
omurago ogu nitusemerra kugusaba Ruhanga agutuhe nukwo
tusobole kusingura ebiteekerezo ebibi.
Omu bwomeezi bunu, noobu turaaba tuli besigwa
ekingaine nkaha, titulisobora kuhika ha rulengo rw’okusiisa. Baitu
obu tuba omu Kristo, tuba tuswekeriirwe okuhikirrakwe. Noobu
turaaba tutakahikire harulengo, Ruhanga atubara nk’abahikiriire
omu Kristo ( Baf. 3:12-15). “ Obu tuteeranizibwa na Kristo, tuba
n’enteekereza ya Kristo. Oburukwera hamu n’engonzi bijwa omu
ngeso zaitu kandi obuculeezi n’amananu bireme obwomeezi.
Ekisisani kyaitu kihinduka. Kristo aikaire omu bwomeezi,
aleetamu amaani agarukuhindura, nukwo na haruguru hooleka
ebinyakuhindukire omunda ebinyakuleetamu okusemererwa
n’obusinge.”- Ellen G. White, Selected Messages book, 1, P. 337.

148
Obutwehayo butoosa, tukafa hakibi buli kiro, tukateekamu amaani
ga buli kiro, habw’okwikiriza, omukuhurra Kristo, nubwo tusobora
okutunga okuhindurwa kunu omu bwomeezi bwaitu.
Teeramu akasisani obwomeezi bwawe nkooku
bwakubaire kakuba olekere ebiteekerezo ebibi.
Kyakuleesereho mbaganizaki omu bwomeezi bwawe?
Mulingoki gwonka ogu osobora kutungiramu empinduka enu?

KYAKANA December 14

Obwebembezi Bw’omwoyo Arukwera

Omwoyo Arukwera ali ngabwa enkuru eya Ruhanga anyakusesa


engonzi za Ruhanga omu mitima yaitu (Barumi 5:5), kandi
atwebembera omu kumanyiira okujunwa (Yoh. 16:7-13), kandi atuha
amaani okuhikiriza obujunaanizibwa bw’enjiri (Ngeso. 1:8).
Habwokusanga ngu Omwoyo Arukwera nuwe arwanisa enkora ya
Sitani, tikirukuhuniriza okusanga Sitani naarwana bucweka ihembe
okutulemesa kwetegereza enkora ya Mwoyo Arukwera. Obu abandi
baba baliyo nibahakaniza okubahokwe, abandi bagumya amaanige
agokuhindura.

Soma Ngeso 8:4-24. Simoni omurogo wa Samaliya


akagonza okutunga ekisembo kya Mwoyo Arukwera
atahindwirwe Omwoyo. Enteekereza enu nezookera eta omu
bantu ba biro binu?
______________________________________________________
______________________________________________________
Abaana ba Ruhanga nubo abo abarukwebemberwa
Omwoyo Arukwera omu mananu goona ag’ekigambo kya Ruhanga
(Yoh. 16:13, Yoh. 17:7). Yesu akahabura n’amaani ati “ Tibali abo
agamba ngu Mukama wange Mukama wange” abalitaaha omu
bukama bw’omwiguru, baitu abo abanyakukora Isiitwe
ow’omwiguru ebyagonza.” Yayongera yagamba ati “Baingi baliija

149
hakiro kiri nibangambira ngu, ‘Mukama waitu Mukama waitu,
katukabinga emizimu omu ibara lyawe, twaraguraga omu ibara
lyawe, kandi tukakora ebyamahano omu ibara lyawe?” Nanyowe
ndibagarukamu nimbagambira bbwa nti “ Tinkabamanyaga inywe.
Mundugeho mugende inywe abakora eby’okwema” (Matt. 7:21-
23). Kinu nikimanysa ngu Omwoyo Arukwera tasobora
kwebembera omuntu wena okumwiha hakigambo kya Ruhanga uwe
eki yaterekeriize baitu abaleeta naabairiza hakukyorobera.
Omwoyo Arukwera wenyini anyakutwebembera omu
mananu goona nuwe agaruka atuha amaani omu kwebembera
abandi omu mananu agarukukiraho(Matt. 28:18-20, Ngeso 1:8).
Omu kuhiiriza obujunaanizibwa oburukwera, tunyina obukoonyezi
bwa Mwoyo Arukwera obw’embaganiza. Nahabweki bukya bukya
nitusemerra kugwa hamaju gaitu omu maiso ga Mukama nukwo
tugarre buhyaka ebiragaano byaitu ebitwarahiire omu maisoge.
Kakuba tukora kinu, naija kutuha okubaho kw’omwoyo Arukwera,
nukwo atuhe amaanige agarukugarra buhyaka n’okutweza.
Nitusemerra kumukingurraho orwigi nukwo atwebembere
okukora encwamu ezihikire buli kiro omu kukora ebihikire kandi
n’okwetantara ebitahikire. Omu kuserra kwomeera nkooku
tusemeriire omu maani gaitu agatuhairwe Ruhanga, nitwija kuba
tumazire kukingura orwigi okutunga amaani ga Mwoyo Arukwera
ouyaturaganiize.

Habwaki kiri kikuru muno okusaba buli nyenkyakara,


bukya bukya habw’okwebemberwa kw’omwoyo Arukwera?

KYAKATAANU December 15

Kweteekaniriza Okwijakwe

Nitwomerra omunsi enyakugwire iraro, kandi erumu ebintu bingi


ebirukisikiriza amaiso. Kakuba tutayegendereza, ebintu binu byona
nibisobora kutubuza obwire hanyuma kitulemese kukora
obujunaanizibwa bwaitu. Kinu tikiroho habw’omulembe gunu, baitu
ngu mu buli mulembe gw’ekikristayo; Abakristayo bona nibasemerra

150
kwerinda emitego ya Sitani okuburanganiza ebiteekerezo byaitu
okuruga habintu ebikuru.
Nooha haliitwe atali mu buzibu bw’okuruga hali Ruhanga
okugaruka ha bintu by’ensi, ebintu by’omubiri, ebintu ebitasobora
kutumarra ebizibu byaitu kandi ngu omu kumalirra niharugamu okufa
omu by’omwoyo.
Soma 2 Petero 3:14 kandi 1 Yoh. 3:1-3. Mbaganizaki
eyorora hagati y’okweteekaniza habw’okwija kwa Mukama waitu,
hamu n’okweteekaniriza ekiro ky’ekitiinisa?
_________________________________________________________
_________________________________________________________
Eky’okweteekaniza okugaruka kw’akabiri kiri kyekwaso
ky’okwekeerereza. Kinu kikisobora kuleetereza obugara obu nitugamba
ngu “Mukama wange aikaireyo okutaija” (Matt. 24:48).
Soma Zabb. 95:7,8; Baheb. 3:7,8,15; na Baheb. 4:7. Enkarra
zinu nizigambaki hakweteekaniza omu kasumi kanu?
_________________________________________________________
_________________________________________________________
Okusigikira ha Baibuli, akasumi k’okujunwa nuko “Hati” hatali
“Nyenkya”.(Zabb. 95:7,8; Baheb. 3:7,8,15; Baheb. 4:7). N’ezindi:
rundi buli habaireho okuhindurwa okw’amananu, nitwija kwikara
nkooku tuli. Obwire tibusobora kuhindura ogu atahindukire. Kakuba
omuntu ataikara naakura omu mbabazi, kandi n’omukwikiriza, nihaija
kubaho okugwa, okugumangana, okugurukya gurukya n’obutaikiriza.
Okusigikira hali kinu, nitusobora kugamba ngu buli kiro omu
bwomeezi bwaitu kiri kiro ky’okwebundaaza. Nahabweki,
habw’embabazi za Ruhanga, nitusobora kutegekera obusumi
bw’omumaiso baitu nitwomeera nk’abalindiriire Yesu kwija akasumi
koona, habwokuba nitumanya ngu kiro kinu nikisobora kuba kiro
kyokumalirra omu bwomeezi bwawe.
Iwe noosobora ota kweteekaniza okwija kwa Yesu kakuba
aizire? Hanuuraho ekigarukwamu kyawe omu kitebe kyawe
hasabiiti.

151
KYAMUKAAGA December 16

EBY’OKWONGERA KWEGA: Soma Ellen G. White, Ministry of


Healing, pp.241-259, The Sanctified Life pp. 7-16.

“ Obulemu obukooto buli haihi kuhwa. Bingi ebiturukuhurra


nibibaho hanyanja, hanguudo, obulemu n’ebindi, byoona
ebirukwoleka ngu Empero ya byona eri haihi. Haroho omukristayo
weena atarukuteerwa ebikuratima habw’ebiro by’empero? Mukama
naija bwangu. Nituhurra emirindi ya Ruhanga naija.”-Ellen G.
White, Maranatha, p. 220.

“Buli kiro yomeera obwomeezi bw’okwikiriza. Leka


kweralikirra n’okutuntura habikwatiraine n’akasumi akabi, hanyuma
oikale okimanyire ngu kiribaho. Leka kwikara noteekereza ngu
‘nitniina, ndayemerranta hakiro ky’okulengwa.’ Nyenkya teri yawe,
rwana obulemu bwawe obwa kiro kinu. Kiro kinu nosemerra
kwomeerwa obwomeezi bw’okusaba. Kiro kinu nosemerra kurwana
okurwana okurungi okw’okwikiriza. Obu oliyo noorwana obulemu
bw’amaani g’omwirima n’obutaikiriza, noija kuhikiriza ebyetaago
bya Mukama waitu kandi noija okufooka omugisa hali abo
abakwetoroire.”-Ellen G. White, Signs of the Times, October 20,
1887.
“ Yesu ali haihi kwija, kandi nitusemerra kweteekaniza
kumutangirra omu businge. Leka tumalirre okukora kyona
ekiturukusobora okuheereza ekyererezi hali abo abatwetoroire.
Titusemeriire kwenuuba baitu twikale tusemeriirwe, kandi Yesu
tumwikaze omu maiso gaitu. Nitusemerra kwikara tweteekanize
kandi tulindiriire okwijakwe. Kakiriba ky’ekitiinisa obu tulimurora, ,
nitutangirirwa nk’abakomebe abacunguirwe! Noobu turaaba
tumazire akasumi kakooto tulindiriire, leka tuleke kuhoibwamu
amaani. Omugisa ogu tulitunga ebiro n’ebiro, nukwo kumurora
omujuni waitu omu kitiinisakye. Nimpurra ningonza n’okutokera
haiguru nti “Ningonza kutaaha” Twiriire haihi okwija kwa Yesu
obwaliija omu busobozi obwingi, n’ekitiinisa, kutwara
abacungwirwe omwabubo.”-Ellen G. White, Heaven, pp. 165, 166.

152
EBIKAGUZO EBY’OKUBAZAHO:

1. Okuteerana kw’omwoyo, omubiri n’ebiteekerezo


nkooku bitasobora kwahukanizibwa, kitukoonyera kita
kwetegereza ediini hamu n’omugaso gw’okwe
twazaamu nk’omuntu?

2. Okugaruka buhyaka okw’omwoyo kwigamira hali


Ruhanga hatali abantu. Orufumo rw’omufalisayo
hamu n’omusoroza w’omusoro (Luka 18:9-14),
rusoborra ruta emusingi gunu?

3. Omu kitebe muhanuuleho ekikaguzo kya kyakataanu


ekyamaliriireyo. Nosobora ota kumanya ngu
oyetekaniize, kandi noosobora kutunga obugumizo
otakabandize kugurukya gurukya?

OMULIMO GW’ENJIRI DECEMBER 17 OMUKAZI


ARUKUSABA

VANUATU
Damatui
Damatui na Stelline bakaba baine entegeka y’okuramya etali
y’abuli kasumi. Buli Sabbiti, Stelline yagendaga omu Kanisa
ya Seventh-day Adventist hamu n’abaana babu abasatu ha
kizinga kya Efate omu ihanga lya South Pacific erya
Vanuatu.

Buli Sunday, Damatui nauwe buli Sunday yagendaga ha


Kanisa endi omu kizinga, nambere yaherezaga nk’omugurusi
w’Ekanisa.

153
Omusaija na mukaziwe tibagendaga omu Kanisa hamu.
Omuka, abakaba batakabazahoga eby’ediini. Okubazaho
Baibuli kikaba nikireeta akaimuki’re.

Abafumbo banu nobubaraba bakaba bamazirwe n’entgeka


enu, Stelline hansi omu mutimagwe akaba nayegomba muno
okurora Damatui yayeteraniza ha Kanisa y’Abadiventi. Buli
kasumi Ekanisa obuyatekanizaga entegeka eyembaganiza,
yamuralizaga okugenda nauwe hamu n’abaana. Buli kiro,
yasabaga muno Ruhanga asobole kwoleka iba amananu ga
Sabbiti agakaba azoire omu Baibuli.

Kiro kimu, akakyetegereza ngu Vanuatu Seventh-day


Adventist Mission ekaba netekaniza omusomo
gw’ebyamaka, hanyuma akaraliza musaijawe kugenda hamu
nauwe. Damatui aketaba omu musomo hanyuma
yayeyambisa obusumi bunu okuga’ra buhyaka ekiraganokye
na mukaziwe omu maiso ga Ruhanga. Obuswezi bwabu
bukongera kusemera hanyuma y’omusomo gunu, kandi
okunihira kukaijura omu mutima gwa Stelline.
Akakyetegereza nkoku Ruhanga akaba nayebembera
musaijawe okutera orutambu rumu rumu buli kasumi.

Omwaka agwahondireho, oburolerezi bwa Vanuatu mission


bukategeka oruso’rokano rw’abasaija, kandi omugurusi
w’eKanisa akaraliza Damatui kubayo. Damatui akabanza
yagurukyagurukya baitu hanyuma yaikiriza okumara Wiiki
yoona omu musoma ha isomero lya Aore Adventist
Academy omu kizinga ekindi. Omugurusi akongera
yabungira Damatui hanyuma yamukwasa tikiti y’enyonyi
eramutwara omu musomo gw’abasaija. Damatui
akahunirizibwa ekisembo nkeki.

154
Damatui obwakaba ali omu musomo gw’abasaija omu
kizinga kya Santo, mukaziwe akasigara omuka hamu
n’abaana, nasaba Ruhanga okukwataho omutima gwa iba.
Oruso’rokano oburwahwaire, Damatui akagaruka omuka,
aijwire okusemererwa habw’omusomo gw’abasaija.

Obwire bwingi bukahinguraho, oburolerezi bwa Vanuatu


mission bukategeka oruso’rokano rw’enjiri orurayolekerwa
ha TV y’ihanga hamu na Hope Channel. Ekanisa ya Stelline
ekaba emu ha biikaro nambere abantu baro’raga obukwenda
okumara Wiiki isatu. Damatui, owakaba aine Bus,
bakamupangisa okutwaraga abantu ha Kanisa.

Akamali’ra natwaraga abantu buli kiro okumara Wiiki ibiri,


baitu akaba atakaika’raga kuhuliriza. Omu Wiiki
ey’okumli’ra, akacwamu kusigaraho n’okuhuliriza.
Omutebezi akaraliza abantu kubatizibwa ekyakwasireho
omutima gwa Damatui. Ekiro eki akacwamu kubatizibwa.
Baitu abantu obubakaba nibagenda omu maiso okugarukamu
okweta kw’omutebezi, Damatui akasigara aikalire.
Nobukiraba kyabaire kiti, omu mutimagwe, akaba amalirire
kubatizibwa.

Ha Friday nyamusana, Damatui akagenda hali Omuliisawe


hanyuma yamumanyisa nkoku akaba nagonza kweteraniza ha
Kanisa ya Seventh-day Adventist. Ha Sibbiti nyenkyakara,
Damatui akabatizibwa hamu n’abandi baingi. Stelline
nasobora kuba yabaire omukazi arukukirayo kusemererwa
omu kitebe ky’abantu boona. Nabatabani babu basatu
bakasemererwa muno ekihinguraine.

Abebembezi okuruga omu Kanisa ya Damatui akaba


naramizamu batasemererwa. Bakalengaho okumusonasona

155
agaruke, baitu yayanga. Akabagambira ngu akaba amazire
kuzoora Ekanisa ya Ruhanga ey’amananu.

Kasumi kanu, Damatui Mukonyezi w’Omugurusi w’Ekanisa


eya Seventh-day Adventist emu yonka omu kyaro kyabu
ekya Erakor. Akakanisa kanu akatoito akakatandika
nikanihirwa okukura bwangu okufooka Ekanisa ey’amaani.

Damatui akagamba ati, “Obunkurora enyuma,


ninkyetegereza nkoku nakozire encwamu erukuki’rayo kimu
oburungi omu bwomeezi bwange, tihali ha bwange nyenka
baitu na habweka yange yoona.”

Webale habw’ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13 emyezi


enu esatu ekirakonyera amaka omu Vanuatu n’okwetorora
South Pacific Division hamu n’ensi yoona okweyongera
kumanya muno ebirukukwata hali Yesu okuraba omu
byokwega ebya sinema okuruga omu bitabu binu: Steps to
Christ, The Desire of Ages, The Great Controversy,
n’ebitabu ebindi ebya Ellen G. White ebirukugonzebwa.
Bihandikirwe Max Zenebe

156
EKYOKWEGA 13 December 17-23

Eby’okucwa Omusango

SABBITI NYAMUSANA
________________________________________________________
Habw’ekyokwega kya Wiiki enu, Soma: Matt.25:31-46;
Dan. 7:9-14; 1 Bakol. 6:2, 3; 2 Pet. 2:4-6; Mal. 4:1; Okusuk. 21:8.

ORUKARRA RW’OKWIJUKA: (2 Bakolinso 5:10).

Ensonga eyerukuzooka ekiranukire kurungi omu byahndikirwe


niyo ey’okucwa musango. Ruhanga naija kucwera ensi omusango.
Ebyahandiikirwe omu ndagaano Empyaka N’enkuru nibigamba ngu
obwinganiza obunyakubuzire omunsi kasumi kanu, nibwija kwija.
Baibuli neegamba ngu Ruhanga aina okumanya okuhikire
(Yobu 37:16), kandi amanyire buli kimu” ( 1 Yoh. 3:20), otwaliiremu
ebyensita byaitu ebirukukira kuserekwa (Omugambizi 12:14, Yer.
17:10). Nitusobora kweserekaho abantu hamu n’ebintu ebitali bimu,
baitu tikisoboka kwesereka Ruhanga.
Kinu nikimanyisa ngu Ruhanga tarukwetaaga kubanza
okucwerwa omusango nukwo amanye obwomeezi bwa buli omu
Omusango gwa Ruhanga kubaho habw’ebihangibye, ebinyakuli
mwiguru n’omunsi. Okucwa omusango kunu kutaahaho okuraba
omu byafaayo by’obuhangi habwokuba Lusifa akajeema omwiguru
nukwo obujeemubwe bwasirimuka na hansi (Okusuk. 12:7-9).
Omu wiiki enu nitwija kuroraho omusango gw’akasumi
k’empero n’ebicweka byako ebisatu: Omusango Yesu atakagarukire,
Omusango gw’emyaka rukumi, hamu n’omusango hakugaruka
okwakasatu. Byoona birihwa obu abarukwera baliihibwaho
omusango nukwo habeho okufa okwakabiri okw’ababi kandi
okw’ebiro n’ebiro.

*Soma Lesson yaawe wiiki enu, oyeteekanirize Sabbiti ya December 24

157
SANDE/ KIBANZA WIIKI December 18

Omusango Ogurukusembayo

Habantu abaingi, ensonga y’okucwa omusango neemanyisa


kusingisa omuntu omusango. Noobu kiraaba ngu nikisobora kubaho,
titusemeriire kwebwa ngu harumu ebirungi ebinyakuli omu kucwa
omusango, habwokuba omu kucwa omusango haloho kwihibwaho
omusango hali abahikiriire. Ekitabu kya Danieri kibazaaho okucwa
omusango okwa hampero “nambere omusango gulicwibwa nigusingwa
Abarukwera b’ogu anyakuli haiguru muno” (Dan. 7:22). Okucwa
omusango okwa Ruhanga kurumu emisingi erukusangwa omu
ndagaano Enkuru omu rukarra orurukugamba ngu “ Hurra iwe Iguru,
kandi ocwere omusango abairu baawe, osingise omusango omubi,
nomuleetaho omuhandagwe wenka, kandi noleetera anyakuhikiriire
obwinganiza, nomuha nk’emirimoye ey’okuhikirra oku eri”
(1Kyabakama 8:32)

Soma Matt. 25:31-46 na Yoh. 5:21-29. Yesu akooleka ata


okusingwa omusango hamu n’okwihwaho omusango omu kucwa
omusango gwa hampero?
_________________________________________________________
_________________________________________________________

Abantu abamu bagamba ngu ebigambo ngu “ Tarukucwerwa


omusango” (Yoh. 3:18) hamu na “Talicwerwa musango” (Yoh. 5:24),
bimanyisa ngu abo abanyakuli omu Kristo tibalicwerwa musango
nakatoito. Baitu ebigambo binu abahikiriire tibalisingwa musango .
ekirukumanyisa ekyahandiikirwe kinu kisemeriire kusomwa ngu “
Tarukusingwa musango” (Yoh. 3:18) kandi “talihika ha kusingwa
omusango” (Yoh, 5:2).

Omu bigufu, ekiritubaho omu musango nikigambwa hati tukyali


bomeezi. Abo abanyakuli omu kristo bagumiibwe nkooku baliihwaho
omusango hakiro ky’okucweramu omusango, kandi abo abatali mu
Kristo nibasigara gubasingire. Omu kusoborra okucwa omusango

158
(Matt. 25:31-46), Yesu atabazeeho emburabuzi zonka (Abasiisi), baitu
akabazaaho n’entaama (Abahikiriire). Kandi omukwenda Paulo
akahandiika kurungi ati “Itwena kituhikiriire okwemerra omu maiso
g’ekitebe kya Kristo ekicwerwaho omusango, nukwo buli omu
aheebwe okusigikira hali ebi ebiyakozere omu mubiri, bibe bibi rundiki
birungi” (2 Bakol. 5:10).
Obu tuliyo nitwecumiitirizaho okucwa omusango, nitusemerra
kwijuka ngu tukajunwa habw’embabazi (Isaya 55:1, Bef.2:8-10),
twaihibwaho omusango obw’okwikiriza (okubanza 15:6, na Barumi
5:1), kandi twacwerwa omusango habw’emirimo yaitu (Omug. 12:14,
Matt. 25:31-46; Okusuk. 20:11-13). Kandi obusigikiro bw’okucwa
omusango gunu, nibyo ebiragiro bya Ruhanga nkooku bihandiikirwe
omu biragiro ikumi (Omug. 12:13,14; Yakobbo 1:25; Yakobbo 2:8-17).
Ebikorwa byaitu nubwo bwakaiso bwaharuguru obunyakwoleka
okuhinduka kwaitu okw’omunda kandi nibyo birisigikirwaho
okutucwera omusango.
Ijuka: Ruhanga atahange abamu kujunwa n’abandi
kuhwerekerra. Buli omu haliitwe anyina obujunaanizibwa okulinda
engesoze nukwo agumye emalirraye nkooku eriba.
Omu kumalirra, okucwa omusango tikali kasumi Ruhanga
akaalicweramu kutusiima rundiki kutwanga, baitu nubwo alimaliriza
okugumya encwamu eyitwakozere okumwikiriza rundiki okumwanga
okuraba omu bikorwa byaitu.

KYAKABIRI December 19
Okucwa Omusango Yesu atakagarukire

Ensonga y’okucwa omusango Yesu atakaizire nezookera omu


byahandiikirwe bingiho omu Baibuli.

Soma Danieri 7:9-14, Matt. 22:1-14; Okusuk. 11:1,18,19; na


Okusuk. 14:6,7. Enkarra zinu zituha kyerereziki hansonga
y’okucwa omusango gw’okuseruliriza okunykuli omu Iguru?
Bukuruki obunyakuli mu musango nka gunu?

159
_________________________________________________________
_________________________________________________________

Ensonga y’okucwa omusango habw’abantu ba Ruhanga Yesu


atakagarukire enyina omusingi gwayo omu nyegesa isatu eza Baibuli’
Emu ha nyegesa zinu niyo ngu abafu boon abasiisi n’abahikiriire
bakyali mu bituuro byabu kandi tiharoho ekibarukumanya okuhikiza
kimu ka kuhumbuuka kwa hakiro ky’empero (Yoh. 5:25-29).
Ekyakabiri nikyo ngu haloho omusngo habw’abantu boona (2
Bakol. 5:10; Okusuk. 20:11-13).
Ekyakasatu nikyo ngu Okuhumbuuka kw’okubanza nikwija kuba
kw’omugisa habw’abarukwera, kandi okuhumbuuka okw’akabiri
kulibamu n’okufa okw’ebiro n’ebiro habwababi (Yoh. 5:28,29;
Okusuk. 20:46, 12-15).
Kinu nikimanyisa ngu abantu boona obu baraaba nibagenda
okucwerwa omusango, Basemeriire kucwerwa batakahumbuukire,
habwokuba hamahumbuuka aho nuho balitungira empeera yabu.
Ekitabu kya Danieri kitukoonyera okwetegereza akasumi
n’omulingo gw’omusango ogurukucwibwa Yesu atakagarukire.
Hakumalirra kw’emyaka 2300 (A.D 1844), Ekiikaro ekirukwera
kirisemezebwa omu Iguru (Dan 8:14, Lengesaniza na Baheb. 9:23)
hamu n,okutandikaho kw’omusango gw’okuseruliriza (Dan. 7:9-14),
egi miringo ebiri ey’okusoborra ekintu nikyo kimu kandi omusango
abarukwera b’ogu anyakuli haiguru muno baligusinga (Dan. 7:22). Ago
nugo makuru amarungi aganyakuli omu musango habw’abantu ba
Ruhanga.
Omu Mattayo 22:1-14, Yesu akabazaaho okuseruliriza okwabaire
omu bagenyi obugole butakatandikire.
Omu kitabu kya Okusukur’wa, omusango gw’okuseruliriza
gubazibwaho omu ky’okurorraho ky’okupima “Abo abarukuramya”
omu Yekaru ya Ruhanga ( Okusuk. 11:1) hamu n’omukirango ngu
“Akasumi k’omusango kahikire” (Okusuk. 14:6,7 lengesaniza na
Okusuk. 14:14-16).

Okumanya kwaitu ha musango ogurukugenda mumaiso omu


Iguru nikutukoonyera kuta omu kwomeera kwaitu hanu omunsi?

160
KYAKASATU December 20

Okucwa Omusango omu Myaka 1000


Baibuli etugambira ngu hakugaruka kwa Kristo. (1)
Abarukwera abahikiriire hamu n’abarukwera abalihumbuuka
baligenda “okutangirra Mukama waitu omu mwanya” (1 Basess.
4:16,17); (2) Arukwera boona balitwarwa omu Iguru okuikaraga “ Omu
biikaro eby’omwiguru” Yesu wenyini ebiyabateekaniriize (Yoh. 14:1-
3); kandi ngu (3), Yerusalemu tiruliija hansi okuhikya emyaka orukumi
ehoireho nukwo efoke amaka g’abarukwera ag’ebiro n’ebiro (Okusuk.
21:1-3, 9-11). Nahabweki omu myaka 1000, ensi obu eriba kifurukwa,
abarukwera baliba Mwiguru hamu na Mukama waitu (Yer. :23,
okusuk. 20:4).
Soma 1 Bakol. 6:2,3 na Okusuk. 20:4-6, 11-13. Habwaki
abahikiriire balyetaba omu kucwa emisango omu myaka enu 1000?
_________________________________________________________
_________________________________________________________
Okucwa omusango kwoona nikugenderra (1) okwihaho engeso
za Ruhanga omusango habwa Sitani kumunyegerra ngu taina
bwinganiza omu ntwazaaye hali ebihangibye; (2), Okugumya
obutagwera rubaju omu kugabira abahikiriire empeera yabu (3),
Okwoleka obwinganiza omu kufubira ababi; kandi (4) Okwihiraho
kimu okugurukya gurukya okusobora kuleetereza obwemi obwakabiri.
Omu kucwera abahikiriire omusango Yesu atakaizire,
nikikorwa ab’omwiguru bonka (Dan. 7:9,10), Baitu omu kucwa
omusango okw’emyaka 1000 habwababi hamu na bamalaika
abaagwire, Abarukwera bonyini balyetabamu (1 Bakol. 6:3, Yuda 6,
Okusuk. 20:4-6).
Omusango gw’okuseruliriza Yesu atakaizire gukatandika 1844
“Ebitebe obu byatairweho, kandi n’ebyokucwa omusango byatandika,
kandi n’ebitabu byasuukurwa” (Dan. 7:7,10). Okucwa omusango
okw’emyaka 1000 nikwija kutandika hanyuma y’abarukwera
okutwarwa omu Iguru kandi baikaliziibwe habitebe by’obukama kandi

161
eby’okucwa omusango bibakwasiibwe. Kandi omurundi ogundi,
ebitabu by’omwiguru birisuukurwa, kandi abafu “bacwerwe
okusigikira ha bikorwa byabu ebyahandiikirwe omu bitabu” (Okusuk.
20:4,12). Okucwa musango kunu nikuha abarukwera omugisa
gw’okulenga ebyahandiikirwe omu Iguru kandi n’okurora obwinganiza
bwa Ruhanga omu misango yoona. Tikuli kuha empeera abantu
okusigikira ha mirimo yabu kyonka, Baitu n’okubasoborra habwaki
naakora ati.
Eky’okubanza kulinda atakabaire kusasura ababi abafiire
okuhikya itwena obu tulikarora tukeetegereza habwaki
nibasasurwa mulingo gunu nikikwegesaki ha ngeso za Ruhanga
omu kugumiisiriza turole obwinganizabwe? Leeta ekigarukwamu
kyawe omu kitebe ha Sabbiti.

KYAKANA December 21
Encwa y’omusango Ey’embaganiza

Omu kasumi k’emyaka ya hagati, hakaba haroho engeso


y’okufoora Ruhanga nk’omucwi w’emisango arukufubira mahano.
Baitu biro binu kandi, haroho omuglingo gw’okumutwaara nk’engonzi
y’abantu, kandi Isiitwe atasobora kufubira baanabe. Kandi obu engonzi
ezitarumu bwinganiza zihinduka okuleeta emivuyo hamu n’obucwi
bw’ebiragiro, hanyuma obwinganiza obutarumu ngonzi nabwo
buleetereza okunyigiriza hamu n’okusingurwa. Okucwa omusango
okwa Ruhanga kuteeraniza obwinganiza hamu n’embabazi, byombi
ebinyakuruga omu kugonzagwe okutarumu bukwakulizo.
Okucwa omusango ogw’obulyo nikyo kikorwa kya Ruhanga
ekirukusembayo kandi ekitasobora kugarurwa enyuma eky’okufubira
omu byafaayo by’omuntu. Haroho okufubira okwaijaga kuli
kw’elicweka kimu, rundiki akasumi akamu, twara eky’okurorraho,
Okubinga Sitani okuruga omu Iguru, na Bamalaikabe abajeemu
(Okusuk. 12:7-12), Okubinga Adamu na mukaziwe okuruga omu
rujonjo rwa Aden (Okubanza 3), Okusandaara kw’amaizi (Okubanza 6-
8), Okuhwerekerezebwa kwa Sodomu na Gomora (okubanza 19, na

162
Yuda 7), Okufa kw’emizigaijo ya Misiri (Okuruga 11-12), na okufa
kwa Ananiya na Safira (Ngeso 5:1-11). Nahabweki tikirukuhuniriza
okuhurra ngu halibaho okucwa omusango gw’obulyo hali ababi
hakukingaho ebyafaayo by’omuntu.

Soma 2 Petero 2:-6 hamu na 2 Petero 3:10-13. Enkarra zinu


zitukoonyera zita kwetegereza okucwa omusango
okw’okumlirrayo? Kinu kyoleka kita okumalirizibwa
kw’okusango nkooku kutarukwikirraniza n’omusango
oguliikaraho ebiro n’ebiro, ekyakusiisire obwinganiza hatali
kwoleka obwinganiza?
_______________________________________________________
_______________________________________________________

“Oburungi bwa Ruhanga hamu n’okugumisirizakwe, n’embabazize


ebyaheereza abanyakumutiina, tibirukwija kumutanga okufubira
omusiisi arukwanga kuhuliriza ebi arukuragira. Tikiri ky’omuntu
omucwi w’ebiragiro bya Ruhanga ebirukwera, ayaganyiirwe okuraba
omu ky’onzira ekyakozerwe obwokuhayo omwanawe okufa
habw’abasiisi habw’ekiragirokye okuragira Ruhanga kiki
ekyokukora.”-Ellen G. White, Manuscript Releases, vol.12, p. 208.
Kyona Ruhanga ekiyakubaire akozere okujuna omuntu
okuruga omu kuhwerekerra, akakikora, noobu yabaire kiri
ky’omuhendo omwingi haluwe. Abo abalibura, balibura
habw’encwamu yabu. Enteekereza ngu omusango gwa Ruhanga hali
abalibura hamu n’okuhwerekerra kwabu ngu nikisiisa engeso za
Ruhanga ow’engonzi, ekyo kigwire. Engonzi za Ruhanga zonka
ezinyakutonga obwinganiza.
Omusalaba habwagwo gwegesaki nkooku Ruhanga eki
akaba naayetaagisa okukora habw’okujuna omuntu kikakorwa
habw’ogu weena ayakubaire w’okujunwa?

163
KYAKATANU December 22
Okufa Okwakabiri

Ruhanga aliyo naayebembera ebyafaayo by’omuntu


okubihikya hakumalirra. Hakumalirra kw’emyaka rukumi, Abafu
boona abajemu balihumbuurwa okuruga omu bituuro byabu, okutunga
ekifubiro kyabu eky’okumalirra ( Okusuk. 20:5, 11-15). Omusango
gwona obu gulihwa, hataroho ekintu ekindi kyon ekisobora
kwongerwaho, ababi nubwo balimanyirra obwinganiza bwa Ruhanga.
“hamu n’amananu g’obulemu obukooto gamazire kurorwa, ensi yoona
ababi n’abarungi erirangirra eti: ‘ Emihnda yaawe y’obwinganiza Iwe
omukama w’abarukwera.” Na Sitani wenyini “Aliinama ayatule
obwinganiza bwa Ruhanga omu kumucwera omusangogwe.” –Ellen G.
White. The Great Controversy, pp. 670-671.
Soma Maraki 4:1; Okusuk. 20:14, 15; na Kusuk. 21:8.
Okukora kw’enyanja y’omurro, n’okufa okwakabiri kuliba kuta?
_________________________________________________________
________________________________________________________

Okuhwerekerezebwa okw’okumalirra okwa Sitani na


Bamalaikabe, hamu n’abo boona abayeteeraniize nawe kulisemeza ensi
nikwihamu ekibi hamu n’ebi ebyarugire omu kibi. Baitu kandi
okuhwerekereza kunu okwa hampero kulikorwa Ruhanga ow’engonzi,
hatali habw’abasiisi bonka baitu na hali ababiihire bonyini. Kihikire
bafe murundi gumu, omu kiikaro ky’okwikikara omu maiso ga
Ruhanga anyakuli “omurro ogwokya” ekibi (Baheb. 12:29).
“Abakyenerwe balyegomba okwiruka baruge omu kiikaro eki
ekirukwera. Balyegomba okuhwerekerezebwa nukwo baserekwe
okuruga omu maiso g’ogu ayabaferiire habw’okubacungura. Emalirra
y’ababi nubo bagyecweriiremu bonka. Okwihwaho omugisa
gw’okutaaha omu Iguru bakakyegondeza bonka kandi Ruhangawe
yakora embabazi n’obwinganiza.”- Ellen G. White, The Great
Controversy, p. 543.

Okuhwerekerezebwa kw’abasiisi hamurundi gumu,


okurukuhakaniza okubonabonesebwa kw’ebiro n’ebiro kuteekaho

164
omugisa gw’okucwamu okusigikira ha bikorobero ebyakozerwe.
Kwongera kugumya ngu Ekibi nkooku kyagizire entandikwa,
kiryongera kigire emalirra.

Aho Ensi yoona erigaruka omu nyikara yayo ey’okubanza


ey’obuhikiriire, ekibi kitakabaireho, kandi buli omu alirora nkooku
ekibi kyaizireho hataroho nsonga habwaki kyaizire.
Mukama asiimwe ngu uwe anyakuli “omucwi w’emisango
ow’okuhikirra” (1 Tim 4:8), alikora encwamu ey’obulyo okuheereza
obutafa hali abahkiriire hamu n’okuhwerekerra hali ababi.

Nsongaki enyakuli omu nteekereza ngu Ruhanga alijuna


abantu ha saaha y’okumalirra? Habwaki enteekereza enu eri mbi?
_________________________________________________________
_________________________________________________________

KYAMUKAAGA December 23

EBY’OKWEYONGERA KWEGA: Ellen G. White Christ Object


Lessons pp. 307-319,The Great Controversy pp. 662-673.

“Omu kiro ky’okucweramu omusango ogw’okumalirra, buli


omu wena ayajeemere alyetegereza omulingo yayangiiremu amananu.
Omusalaba gulyolekwa buli omu owakaba asiikiriziibwe ebibi.
Bamazire okwolekwa omusalaba n’ebyo ebyabaireho, abasiisi
balicwerwa omusango. Buli kyekwaso kyona eky’ebisuba kiribura.
Obuhabe bw’abantu bulizookera kimu bwere bwere. Abantu balirora
encwamu zaabu nkooku zikaba ziri. Buli nsonga yoona ey’amananu
n’eyobuhabi omu bulemu bunu obukooto niija kusuukurwa.
Omukucwera omusango ensi, Ruhanga naija kwemerra ataina
katonyezi koona ak’omujunaanaho habw’okwikaraho kw’ekibi.
Kiryolekwa ngu ekiragiro ky’iguru tikyetabura n’ekibi.
Gavumenti ya Ruhanga ekaba atainamu katonyezi, kandi
ekaba etanyina nsonga yoona ey’okwahukana. Ebiteekerezo bya buli
muntu obu birisuukurwa, bombi abajeemu n’abahikiriire balyeteeraniza

165
ahamu okurangirra ngu ‘Emihanda yaawe y’obulyo kandi
y’obwinganiza Iwe omukama w’abarukwera, nooha atalikutiina, Ai
mukama nooa atalikugiza ibara lyawe………Baitu emihanda yaawe
neyeyoleka.’ Okusuk. 15:3,4.”-Ellen G. White. The Desire of Ages p.
58.

EBIKAGUZO EBY’OKUBAZAHO:
1. “Kakuba olemera hakwemanyaho wenka noyanga
okuhurra Ruhanga, noba oliyo nokomamu okufa. Nambere
ekibi kyona kisangwa, Ruhanga nugwo omurro
ogurukwokya. Kakuba okomamu ekibi kandi okanga
kukyecwaho, ekirukumanyisa ngu ekitiinisa ya Ruhanga
ekinyakuhwerekereza ekibi naiwe nikiija
kukutwarranizamu.”-Ellen G. White, Thoughts from the
mount of blessings, p. 62. Kinu kisobora kita okutukoonyera
okwetegereza omulingo gw’omusango ogw’okumalirrayo?

2. Bazaaho ekiteekerezo ekirukugamba ngu busaho musiisi


nomu alihwerekerezebwa abarukwera abatakabaire
kwekebiija omulingo yacwerirwemu omusango. Kinu
nikitwegesaki ha kukiranuka kwa Ruhanga? Hali ensi
nambere okugonza kulema, habwaki okukiranuka kunu
kiri kikuru?

3. Okwetaba kw’abarukwera omu kucwa omusango


ogw’emyaka rukumi kubagumya kuta hali ebi ebiribaho
abagonzebwa baabu abaliba bali harubaju orwababuzire?

166
OMULIMO GW’ENJIRI DECEMBER 24

BAKASIBIRWA OMU KIIKARO EKITAMANYIRWE

FIJI
Salote
Obujune bukaraba omu mutima gwa Salote amakuru
obugatandikire kuhika Fiji. Hara oku omu Middle East,
abaserukule 200 abaine emundu abakakwata abalinzi
b’obusinge 45 aba Fijian babasibira omu kiikaro
ekitarukumanywa omu Syria. Mutabani wa Salote omukuru
ow’emyaka 34 ey’obukuru nubwo akaba yakaruga omuka
okugenda kubunga hamu n’abalinzi b’obusinge
ab’Amahanga Ageteraine omu Middle East.

Amabara agabalinzi b’obusinge aba Fiji gatasomwe ahonaho,


hanyuma Salote akahuni’ra mutabaniwe obwaraba
ekyayomiire rundi ali kurungi. Ebigambo bya Yer. 29:11
bikataha bwangu omu bitekerezo: “Manyire ebitekerezo
ebindukutekereza nambere muli, agambire Mukama,
bitekerezo by’obusinge kunu tibiri by’akabi, okubaha
okunihira ha mpero yanyu eyahanyuma.” Salote akaijuka
nkoku aikaire nasabira omutabani n’obwakaba atakatumirwe
okukora obuserukali. Mananukwo, akaba ali kurungi omu
mikono ya Ruhanga.

Ekiro ekyakurasireho, esiimo ekaterwa. Akaba ali


mukamwana wa Salote. Na’ra muno, akakigumya nkoku iba,
mutabani wa Salote akaba ali omu habaserukali 45 abakaba
bahambirwe. Nuwe akaba nadumira ihe ly’abalinzi
b’obusinge.

167
Salote akaba ayetekanirize amakuru ago. Yamugambira ati,
“Otafayo.” “Ruhanga aikirize kinu kibeho, kandi kinu
akikozere okuhikiriza ebigendererwabye nka Ruhanga. Iwe
hamu nanyowe twine kukikiriza n’okusaba Ruhanga asobole
Kwikiriza abantu banu 45 balekerwe.” Ebigambobye
bikongera kugumya okwikiriza kwabu, hanyuma
bayeteraniza ha bazaire nabakazi babu abakaba bahambirwe
batandika kusaba, kusiiba, nokusaba emirago ya Ruhanga.

Salote obwakaba aliyo nasaba kandi nategereza amakuru


omu kasumi ako ak’omwirima omu mwaka gwa 2014,
akeyongera kwi’ra haihi muno Ruhanga. Akakyetegereza
ngu nambere obusumi oburukwija burayeyonge’ra okubamu
omwirima, omwirima nigusobora kukeha rundi kuhweraho
kimu kakuba omuntu agira obusinge omu bitekerezobye.
Akasaba nayeyambisa Is. 26:3, ekirukugamba ngu Ruhanga
aralindaga omu businge bwona abo boona abamaiso gabu
garaikaraga namberali habwokuba nibamwesiga. Oruka’ra
rwa 4 nirwongeraho, “Yesiga Mukama Ebiro byona:
habwokuba omu Mukama Yahwe nuho hali amaani ag’ebiro
n’ebiro.”

Salote akongera yazoora okutekana kwebitekerezo


nobumanzi okuraba omu kwikiriza amananu ngu
mutabaniwe nasobora n’okufa. Akasaba nayeyambisa Baf.
4:6, ekirukugamba ngu, “Oteraliki’ra ekintu kyona, baitu
omu buli nyikara, okuraba omu kusaba n’okugumisiriza,
n’okusiima, musabe ebimurukwetaga hali Ruhanga.” Okuba
w’amananu kikamwijukya enyetegerezaye ey’obunabbi
obw’obusumi nambere akaba nayomere’ra:

Ebiro byonyini eby’empero nkoku baragwirweho omu


kirooto ky’omukama Nebukadineza eky’ekisisani omu

168
Danieri 2. Amananu ganu gakamuhereza obumanzi
n’okunihira.

Hanyuma y’ebiro 14 bahambirwe, mutabaniwe hamu


n’abalinzi b’obusinge abandi bakataisurwa. Amaka gabu
agasemerirwe obugakaba nigasiima Ruhanga, Salote
akakyetegereza nkoku okugonza kwa Ruhanga kukaba
kutahire omu nkambi y’abaserukali. Omutabani
n’abaserukali abandi bakaba babatangire okuramya Ruhanga,
baitu ha kiro kyakasatu eky’okuhambwa kwabu bakacwamu
kutandika kusaba n’okusiiba. Bakaba basabire omu nsita
omu omu, obu bakaba babyamire hansi bakwatangaine omu
ngaro. Omuntu omu obuymaraga kusaba amiga omukono
gwa mutahiwe. Okumara ebiro 14, abanyagwa banu
bakanywana muno abakaba babahambire okuhikira kimu
abaserukali obubalizire amaziga obu bakaba nibabaraga.
Abanyagwa bakagenda, batahikirweho kabi koona, bagaruka
omu nkambi yabu. Omu The Desire of Ages, Ellen G. White
nagamba ngu, “Twine okumanyi’ra embabazize nkoku
zayolekerwe omu bantu abarukwera abaira; baitu ekirukwija
kukirayo kukora kurungi nubwo obwakaiso bwebi
ebiturabiremu” (page 347).
Bunu nubwo bwakaiso bwa Salote. Runu ruganikyo
rw’embabazi za Ruhanga. Nagamba ati, “Natekwa kuba
aroho nambere ayolekera okugonzakwe.” “Naija kutaho
eby’okukozesa okubagana okugonzakwe n’obukwenda
bw’okucungurwa n’omunyikara ezirukukirayo
kugumangana.”
Webale kutegeka ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13
n’obwenda ekirakonyera kurarangya omu Fiji na South
Pacific Division okunihira okwa Salote anyinakwo omu
Yesu.
Bihandikirwe Andrew McChes

169
EKYOKWEGA 14 December 24-30

Ebintu Byona Bihyaka

SABBITI NYAMUSANA
________________________________________________________
Habw’ekyokwega kya Wiiki enu, Soma: 2 Petero 3:13;
Okusuk. 21:3, 22; 1 Yoh. 3:2, 3; 1 Petero 1:22; Isaya 25:8; Okusuk.
22:3-5.

ORUKARRA RW’OKWIJUKA: (Okusukur’wa 21:5).

Ebyahandiikirwe biha okunihiza ngu: “ Baitu nk’omuragogwe


nkooku guli, itwe nitulindirirra Iguru erihyaka n’ensi Empyaka
nambere haikara okuhikirra” (2 Pet. 3:13).
Hali abandi, omurago gwa “Iguru erihyaka n’ensi Empyaka”
(Okusuk.21:1) gusisana nk’oruganikyo, n’ebigambo ebinyakuko
zesebwa abalemi kwikaza abantu omu businge. Ekikuru kiri ngu:
Noobu oraaba otakabitungire ha bwire bunu, omu kasumi
akarukwija olitunga empeera yawe omu Iguru, n’ebindi nk’ebi.
Noobu kiraaba kiri ngu abantu abamu bakozesee emirago ya
Ruhanga omu miringo nk’egi, enkozesa yabyo embi tekaihahoga
amananu g’emirago eyitwina erukukwata ha Iguru erihyaka n’ensi
empyaka.
Omu kasumi akahampero, abasekerezi baingi balisekereza
okunihira kwaitu okw’omugisa (2 Petero 3:3-7). Baitu kansi
okusekereza kwabu kusobora kurorwa nk’obwakaiso bw’ekyo
Baibuli eki erukugamba, habwokuba nibasekereza nkooku Baibuli
yaragwire.
Okuraba mu wiiki enu nitwija kurora ha murago gw’ekitiinisa
ogw’iguru erihyaka n’ensi empyaka, otwalizeemu na Yekaru
ey’omwiguru, okubaho kwa Ruhanga, emalirra kw’okufa,
okusaalirwa hamu n’okurra kandi hanyuma obusinguzi bw’engonzi
za Ruhanga.
*Soma Lesson yaawe wiiki enu, oyeteekanirize Sabbiti ya December 31

170
SANDE/ KIBANZA WIIKI December 25

Iguru Erihyaka N’ensi Empyaka

Hali abamu habahondezi b’amagezi g’abayonani, Enteekereza


ngu ekintu ekirukurorwa tikiba kirungi. Egyo niyo nsonga habwaki
bagira enteekereza ngu Iguru lyonyini erinyakurumu abantu nubwo
bwija kuba bwikaro omu kasumi k’omumaiso. Omu nteekereza enu,
kurora ngu Iguru lyabakwo kiikaro ky’okusemererwa kandi lirungi,
nirisemerra kuba ly’omwoyo hatali erikwikarwamu abantu abaina
omubiri, kandi litarumu obulema obunyakuli omunsi n’enu. Ekintu
kakuba kiba kiri kyonyini, bagamba ngu tikisobora kuba ky’omwoyo;
kandi ekintu kakuba kiba kiri ky’omwoyo, tikirukusoborwa kurorwa
kyonyini. Omu kwahukana n’eki, Baibuli ebazaaho Iguru omu bugumu
bwalyo hatarumu nkango enyakuleetwa ekibi.

Soma Isaya 65:17-25; Isaya 66:22, 23; 2 Petero 3:13 na


Kusukur’wa 21:1-5. Enkarra zinu zinyina bukwendaki obukuru?
_________________________________________________________
_________________________________________________________

Ekitabu kya Isaya kituha enkiro y’okwetegereza nkooku Ensi


yakubaire kakuba Isaleri nk’ihanga yakusigaire bali beesigwa ha
kiragaano kyabu ekibaakozere hamu na Ruhanga (Isaya 65:17-25;
Isaya 66:22,23; lengesaniza na Eky’ebiragiro 28). Enyikara yoona
n’ensoborra yayo yakubaire neegaruka omu kubanza nkooku Ruhanga
akaba agitekaniize, nukwo kugamba ekibi kitakabaireho.
Eky’obusaasi entegeka egi etahikirre nkooku ekaba enihiirwe.
Aho entekaniza empyaka ekataibwaho, kandi obu omu kinu Ekanisa
ekabamu Abayudaya hamu N’abanyamahanga okuruga omunsi yoona
(Matt. 28:18-20, 1 Petero 2:9). Obunabbi bwa Isaya nibusemerra
okusomwa buhyaka okurora ngu nibutwarranizamu Ekanisa yoona (2
Petero 3:13, Okusuk. 21:1-5).
“Omu Baibuli obugwetwa bw’abarukwera nibwetwa ‘
Ihanga’.’Baheburaniya 11:14-16. Omuliisa ow’omwiguru ayebembera
iganalye hali amaizi ag’obwomeezi. Omuti gw’obwomeezi guzaara

171
ebyana buli kwezi, kandi amababi gagwo g’okuheereza amahanga
goona. Kandi haliyo ensoro ezitahwaho, zinyina amaizi
agarukurorrana, kandi harubaju rwago haroho emiti eyerukuleeta
ekituuru omu muhanda gw’abo abacungwirwe Mukama. Haliyo
n’ebyeya ebirungi ebirukurugirra mu busozi oburungi, n’ensozi za
Ruhanga ezisemiire muno. Abantu ba Ruhanga abataaha nibahamanga
omunsi nuho balitunga obuhumurro bw’ebiro n’ebiro”- Ellen g. White.
The Great Controversy, p. 675.

Abahandiiki ab’ensi abatanyina kunihira kw’obwomezi


obutahwaho nk’obunyakuli omu byahandiikirwe batera empamo
habw’obwomeezi bw’abantu oburukuzooka butanyina kunihira.
Noobu baraaba batahikire, habwaki nikiguma kuhakaniza
enteekereza yabu ey’obutarumu bw’obwomeezi kakuba butaba
n’okunihira okw’omumaiso? Leeta ekigarukwamu kyawe omu
kitebe ha Sabbiti.

KYAKABIRI December 26
Omu Yekaru ya Ruhanga

Abantu abamu bagambaho Iguru okuba Yekaru ya Ruhanga.


Baitu ekitabu ky Kusukur’wa kibazaaho Yekaru nka kimu ha biikaro
ebiriba omu Yerusalemu oruhyaka, nambere ektebe ya Ruhanga hamu
n’enyanja y’endor’wamu bisangwa (Okusuk. 7:9-17).

Lengesaniza Okusukur’wa 7:9-15 na Okusukur’wa 21:3,


22. Nitusobora tuta okuteeraniza ensoborra y’ekitebe ekikooto
eky’abacunguirwe ekirukubazibwaho hanu “Nyamusana n’ekiro
omu maiso ga Ruhanga” (Okusuk. 7:15) hamu n’ekigambo ngu
“Yohana atarole Yekaru” omu Yerusalemu oruhyaka (Okusuk.
21:22)?
_________________________________________________________
_________________________________________________________

172
Yekaru ey’omu Iguru nambere ab’omu Iguru baramiza Ruhanga.
Hanyuma y’okubaho kw’ekibi, ekiikaro ekyo kikafooka kiikaro
nambere okucungurwa kuheerwa abantu. “Ekibi obu kirihwaho, Yekaru
y’omu Iguru erigarukamu okukora omulimo gwayo ogw’okubanza.
Omu Kusukur’wa 21:22, Yohana ayasukuliirwe agamba ngu atarole
Yekaru omu Yerusalemu oruhyaka, habwokuba Ruhanga
ow’obusobozi bwoona hamu n’omwana gw’entaama nubo baliba
Yekaru yarwo. Baitu ekyo tikirukumanyisa ngu busayo nju
y’okuramizamu Mukama, ekyo tikisoboka!”-Richard M. Davidson, “
The Sanctuary”: ‘To behold the Beuty of the Lord, “ Omu Arthur
stele, ed., The Word: Searching, Living, Teaching vol. 1 (Silver
Springs, MD: Biblical Research Institute, 2015), p. 31.
Ekitabu kya Kusukur’wa kiteeka Amani hali ogu arukuramibwa
hamu n’abo abarukumuramya. Okuramya kw’omu Iguru nikwetororra
hali Ruhanga hamu n’omwana gw’entaama (Okusuk. 5:13, Okusuk.
7:10). Nkooku kitaaha kandi nkooku kiri, Kristo nuwe atunuunirwa
omu kuramya.
Abarakuramya nubo abo “abo abanyakurugire omu muhito
omwingi; kandi baayogya eby’okujwara byabu kandi byayera omu
sagama y’omwana Gw’entaama” (Okusuk. 7:14). Nubo bakaiso
b’amaani ga Ruhanga agarukujuna, kandi agarukuhindura. Bazina
ebizina by’okukugiza Ruhanga habwa kiki ekyali kandi n’ekyo eki
yabakoliire.

Okusukur’wa 1:3 agamba ati “ Dora eheem ya Ruhanga eri


hamu n’abantube, kandi aliikara hagati omulibo, kandi baliba
Bantube. Ruhanga wenyini aliba hamu nabo nka Ruhanga wabo”
(Enkarra zinu zooleka enkarra ezindi nyingi (Yer. 32:38, Ezekieri
37:27, Zakaliya 8:8, Baheb. 8:10). Kinu nikimanyisaki haliitwe hati,
obu tukyali hanu omunsi, ngu Ruhanga aliba Ruhanga waitu
naitwe tuli bantube? Nitusobora tuta kwomeera okunihira kunu?

173
KYAKASATU December 20

Omu Maiso Ga Ruhanga


Baibuli egamba ngu Ruhanga “aikara omu kyererezi
ekitasobora kuhikwa” ( 1Tim. 6:16), kandi ngu “Busaho muntu n’omu
ararozereho Ruhanga” (Yohana 1:18, 1Yoh. 4:12). Mara kinu
nikimanyisa ngu abarukwera tibalirora Ruhanga obu baligenda mu
Iguru? Nangwa ekyo tikiri nukwo kiri. Kinu nikizooka ngu
kikagambwaho abantu abasiisire okurora Ruhanga omu mubiri
gw’ekibi, habwokuba omu byahandiikirwe harumu haingi nambere
kikwolekwa ngu abarukwera balirora Ruhanga.
Soma Mattayo 5:8; 1 Yoh. 3:2; na Kusuk. 22:3,4. Enkarra
zinu zitugambiraki ha mugisa omukooto ogw’okurora Ruhanga?
_________________________________________________________
_________________________________________________________
Omukwenda Yohana ayagambire ngu “Busaho ayarozereho
Ruhanga” (Yoh. 1:18, na 1Yoh. :12) nuwe yarangiriire ngu
“Tulimurora nkooku ali” (1 Yoh. 3:2,3) kandi “Turole amaisoge”
(Okusuk. 22:3,4). Tikirukugumibwa kurungi obu enkarra zinu ziraaba
niimanyisa Ruhanga Isiitwe rundiki Omwana. Ebigambo bya Kristo
ebirukugamba ngu “Banyina omugisa abasemiire omu mutima, Baitu
balirora Ruhanga” (Matt. 5:8). Kaguliba mugisa mukooto hali
abacungwirwe okuramya Ruhanga omu Yekaruye! Baitu omugisa
ogurukukirayo kuliba okurora Ruhanga.
“Abantu ba Ruhanga baina omugisa okutangatangana na
Isiitwe hamu n’omwana. ‘Hati niturorra mu ndolewamu
ezitarukuhweeza kurungi.’ 1 Bakol. 13:12. Niturora ekisisani kya
Ruhanga nk’abarukukirorra mundolerwamu, okuraba omu mirimo
y’obuhangi hamu n’omulingo akoraganamu n’abantu; baitu nitwija
kumurora maiso n’amaiso, hataroho ekirukusiikiriza. Nitwija kwemerra
omu maisoge kandi turole okwangasana kw’ekitiinisakye.”- Ellen G.
White, The Great Controversy, pp. 676, 677.

174
Omu nkarra ezitusomere hati banza orolemu ezinyina obuzaale
hagati y’okusemera omu mutima hamu n’okurora Ruhanga. Omutima
“ogusemiire” nugwo gulirora Ruhanga; kandi ogu arukwenda kurora
Ruhanga naasemerra kwesemeza, nka Ruhanga oku ali Arukwera” (1
Yoh. 3:3). Enkarra zinu ekizirukusuukura nikyo ngu Ruhanga
naasemerra okukora omulimo omuli itwe okututeekaniza
habw’okugenda omu Iguru.
Noobu kiraaba ngu omu kumalirra okuba kwaitu omu Iguru
kukahikirizibwa habw’okufa kwa Yesu, nitwija okuraba omu
kusemezebwa hanu omunsi nukwo kitukoonyere kweteekaniriza amaka
gaitu ag’ebiro n’ebiro. Kandi ekikuru omu kusemezebwa, nubwo
obuhulizi hali ekigambo kya Mukama.
Soma 1 Petero 1:22. Ekyahandiikirwe kinu
nikitusuukurraki ha bukwataine obunyakuli hagati y’okwezebwa
hamu n’obuhulizi? Obuhulizi bukora kicwekaki omu kwezebwa?
Petero agambaki ha kusuukurwa kw’obuhulizi bwaitu?

KYAKANA December 28
Busaho kwongwera kufa, N’obukwakuba Okurra

Enyegesa y’okutafa kw’emyoyo, okubonabonesebwa okw’ebiro


n’ebiro omu gehena, byona nibihakaniza enyegesa ya Baibuli
erukugambaho Iguru erihyaka n’ensi empyaka nambere hataliba
“Okufa, nobu kwakuba okurra, noobu kwakuba okusaasa” (Okusuk.
21:4). Kakuba enteekereza y’okuhya ebiro n’ebiro yabaire ehikire,
ekirukumnyisa “Okufa okwakabiri” kwakubaire kutarukusobora
kumaraho ekibi okuruga omunsi oihireho nikubaikaza babohiirwe omu
gehena nambere hali okubonabonesebwa, n’okurra. Ekindi: omu
nyikara nk’enu ensi yakubaire etarukusobora kugarurwaho omu
buhikiririire bwayo. Baitu Mukama asiimwe habwokuba Baibuli etaho
ekisisani ekihikire.

175
Soma Isaya 25:8, Okusukur’wa 7:17, hamu na
Okusukur’wa 21:4. Kunihiraki kandi kugumyaki okurukusangwa
mu nkarra zinu hagati omu kulengwa hamu n’okubonabona
okunyakuli omunsi?
_________________________________________________________
_________________________________________________________
Obwomezi nibusobora kuba bubi, butarumu bwinganiza, kandi
busaliire. Abantu abamu, abaturukukira kugonza, orufu rubatunyagaho.
Rundiki abamu baija mu bwomeezi bwaitu tutakimanyire, batwibaho
enyehurra yaitu, kandi obu baba batatungire ebi barukwenda batusigaho
begendera. Kakibi kugobezebwa omuntu oworukukira kwesiga?
Haroho obwire obumu obu n’emitima enyakucwekere
twekaguza obu obwomeezi buraaba bukyaina amakuru. Ruhanga aikara
ayeteekaniize kuturagaza amaziga gaitu omu bujune hamu n’okusaasa
kwaitu. Baitu gamu ha maziga gaitu amaingi nigaija kwikara nigagera
okuhikiza kimu ha kiro kiri eky’ekitiinisa obu okufa , okusaasa hamu
n’okurra birihwaho (Okusuk. 21:1-5).
Tunyina obwesige ngu omu musango gw’ahampero Ruhanga
naija kukorra buli omu obwinganiza kandi abooleke engonzi.
Abagonzebwa baitu boona abaaferiire omu Kristo balihumbuuka
okuruga omu bafu nukwo baikalege hamu naitwe ebiro n’ebiro. Kandi
abo abaliba batasemeriire obwomeezi obutahwaho balibura, kandi
tibalibaho omu kubonabona okw’ebiro n’ebiro omu gehena. Hanu nuho
turukurorra okuhuumuzibwa okurukuruga omu mulingo Ruhanga
alitwazaamu buli omu. Okufa obu kulihwaho, abacunguirwe
balihaguka okutoka habw’okusemerererwa nibgamba bati “ Okufa
obusinguzi bwawe buraha? Iwe okufa, omubuli gwawe guraha?” (1
Bakol. 15:54, 55).
Mukama akaraganiza ngu omunsi Empyaka n’omu Iguru
erihyaka, ebi alihanga, “ Ebyenyuma byona biryeba, kandi tibiritaaha
obundi omu mitima y’abantu” (Isaya 65:17). Kinu tikirukumanyisa ngu
Iguru niriija kuba ekiikaro Ky’okwebwa, baitu ngu ebyahingwire
tibirisobora kuswekerra okusemererwa okulibaho omu Iguru.

176
Oha atakahikirweho obutali bwinganiza obw’ensi enu?
Okukira muno omu busumi obugumangaine, nitusobora tuta
kwega okwesiga Ruhanga hamu n’okwegondeza nkooku
kirukusoboka omu burungibwe n’engonzize?

KYAKATANU December 29
Ibaralye Habuso Bwabu

Soma Okusukur’wa 22:3-5. Nitusobora tuta kugumya


nkooku tuliba omuli abo abalihandiikwa ibara lya Ruhanga
habuso bwaitu? Nitusobora kutunga obugumizo?
_________________________________________________________
________________________________________________________
Hanyuma y’obwemi bwa Lucifer, n’okugwa kwa Adamu na
Hawa, Ruhanga yakubaire ahwerekeriize abasiisi babiri bonka. Baitu
habw’okwoleka engonzize ezitanyina nkango habw’ebihangibye,
Ruhanga akataho entegeka y’embabazi okujuna abo boona
abarukwikiriza ekisembo ekiyataireho. Kinu nikyo kyetwa “Entegeka
y’okujunwa”’, egyo noobu ekaba eroho ensi etakahangirwe (Bef. 1:3,
4:2, 2Tim. 1:9; Tito 1:2; Okusuk. 13:8), ekabanza kwolekwa omuntu
omu Adeni, hanyuma y’okugwa. Entegeka enu ekongera yasuukurwa
omu buheereza bwa Yekaru y’ekiheburaniya (Okur. 25). Kandi omu
bwijwire yayolekerwa omu bwomeezi, okufa n’okuhumbuuka kwa
Yesu (Barumi 5).
Hamutima gw’entegeka y’okujunwa nuho hali omurago
gw’obwomeezi obutahwaho, ogurukusigikira ha mbabazi za Kristo hali
abo boona abaikiriza omu kihongwa ekikooto Ruhanga eki yahaireyo
hamusalaba. Omusalaba gutakabaireho, na hanyuma yagwo, Okujunwa
kwikaire kuli habw’okwikiriza, kunu hatali habw’emirimo, noobu
kiraaba kiri ngu ebikorwa nibyo byoleka nkooku twajunirwe.

Paulo akahandiikaho Iburahimu, ayabaireho ebyasa bingi


Yesu atakaizire, namukozesa nk’ekyokurorraho ky’okwikiriza. “
Baitu kakuba Iburahimu yaihirweho omusango habw’emirimo,
yakubaire aina eky’okwenyumizisa, baitu hatali omu maiso ga

177
Ruhanga. Baitu ebyahandiikirwe bigambaki? Iburahimu
akaikiriza Ruhanga kandi kyamubalirwa okuba okuhikirra”
(Barumi 4:2, 3). Enkarra zinu zitukoonyera zita okwetegereza
Okujunwa habw’okwikiriza ekikirukumanyisa?
_________________________________________________________
_________________________________________________________
Aho nitusobora kutunga obugumizo bw’okujunwa kakuba tuba
twikiriize Yesu, twehaireyo haluwe kandi tusabire omuragogwe
otwalizeemu n’ogw’obwomeezi obutahwaho obuli omuluwe, kandi
kakuba twega okumwigamiraho tuteesigire kindi kyona. Iburahimu
akaikiriza, kandi kyamubalirwa okuba obuhikiriire; naitwe nikisobora
kutukorra. Kinu nikyo kirukumanyisa okuba n’ibaralye lihandiikirwe
habuso bwaitu. Kakuba Ibaralye liba lihandiikirwe habuso bwaitu hati,
kandi tuhindukire okumurugaho, niriija kutuhandikwaho n’omu Iguru
erihyaka n’ensi empyaka.

KYAMUKAAGA December 30

EBY’OKWEYONGERA KWEGA: Ellen G. White “The Great


Controversy, pp. 674-678; pp. 133-145; pp. 146-158; 159-166; 177-
184; 185-192.

“Omusalaba gwa Kristo kiija kuba ky’okwega


ky’abacungwirwe okumara ebiro n’ebiro. Omu Kristo ayanyumiziibwe,
nuho balirorra Kristo ayabambirwe. Tikiryeba ngu ogu engaroze
ezahangire kandi zaikazaaho Iguru n’ensi, omugonzebwa wa Ruhanga,
Omubiito w’iguru, ogu Abakerubi abarukwera n’Abaserafi abaru
kwangasana oubagonzaga kuramya- akebundaaza nukwo aimukye
omuntu ayagwire; ngu aketweka okusiisa n’ekihemu ky’ekibi kandi
n’okusereka amaiso ga Ise, okuhikya omuhito gw’ensi eyabuzire obu
gwacwire omutimagwe, kandi gwasasangura obwomeezibwe ha
musalaba Gologosa. Nukwo uwe omuhangi w’ensi kandi omuteeraniza
wa byona ayeyiiheho ekitiinisa ayebundaaze okuhingura harulengo
rw’omuntu aliikara nahuniriza kandi naaramibwa boona abali munsi
n’omu Iguru.”- Ellen G. White. The Great Controversy, p. 651.

178
“Obulemu obukooto buhoireho. Ekibi hamu n’abasiisi
bitakyaloho, Iguru n’ensi byoona bisemeziibwe. Hati ebintu byoona
nibirubatira omu bumu n’okusemererwa. Obwomeezi nibugera okuruga
omuli ogu ayahangire byona. Obu haroho obusinge ha buli kihangirwe
kyona ekike n’ekihango, byoona bigaruirwe omu kusemererwa
n’omubuhangwa bwabyo birirangirra ngu “Ruhanga nuwe kugonza”-
Ellen G. White. The Great Controversy p. 678.

EBIKAGUZO EBY’OKUBAZAHO:
1. Abakristayo abayehaire ensi bomeera obwomeezi bwa
binkwatiireki, oti rundiki ensi terihwaho (Luka 12:16-21).
Nitusobora tuta kwinganiza obwomeezi bw’omunsi hamu
n’obwomwiguru? Nitusobora tuta kwerinda okuhabura
kwa Yesu okuli omu Luka 12?

2. Iguru obu liraaba niritandikira hanu, turakoraki


okuhindura amaka gaitu hamu n’obwomeezi bwaitu
okwoleka ebiragiro by’iguru?

3. Yongera obazeeho ekikaguzo ekyabaire hakumalirra kwa


Sande. Abo abataikiririza omu bwomeezi obutahwaho
basigikira nkaha? Omu kasumi nuko kamu, abamu ha
bantu banu bomeera obwomeezi oburungi
“Obw’okusemererwa” kandi obu bataina na kiteekerezo
kyobwomeezi obutahwaho. Noteekereza bakikora bata?
Nukwo kugamba bateekereza bata okwomeera batyo kandi
bataina kunihira n’omurago ogurukukira aho?

OMULIMO GW’ENJIRI DECEMBER 31

EBARA Y’ENSANDE
FIJI
Wailoaloa Beach kiri kiikaro ekirukukira kumanywa
habw’abarambuzi ekimanyirwe kurungi habw’oburaro
bwasente ezirukusoboka, eby’okulya kandi okukira muno

179
ebara nokwoleka omupira omu Nadi, Fiji. COVID-19
obuyatire Fiji, obuduka bwingi bwatundaga chayi,
ebyokulya, n’ebikaro ebyaguzaga ebyokulya bikakingaho.
Kimu ha bikaro ebi niyo Bamboo Resort.

Hanyuma y’okulengera omugisa, Amakanisa asatu ga


Seventh-day Adventist gakakwataniza na Bamboo Resort
okukinguraho Bitu Wellness Bar, ebara eyaguzaga ensande
n’entegeka ez’okwegesa abantu eby’obwomeezi
nkokukebera okwabusa, okukora ebisasaizi, okukehya
ebisajwa, n’okwega kulya kurungi. Ebara enu eyibara lyayo
erirukwetwa bitu erirukumanyisa “bamboo” omu rulimi
rwabu, ekanguha kumanywa bwangu kandi abantu baingi
bayesesa okunywa ensande enungi etarukurwaza.

Abakristayo bakasaba kurora ngu ebara enu yafooka kiikaro


ekirukusikiriza abantu ba Fiji okurora bayega enkora ehikire
kulinda kurungi obwomeezi bwabu habwokuba abantu
baingi nibatalibana n’endwara ezirukuleetwa emyetwalize
emibi nokukira omuno endwara ya Sukali. Ebara enu ekaba
nesagikwa ekitongole kya 10,000 Toes campaign ekya South
Pacific Division, abatungire ekisembo kya Sabbiti ya 13
omwaka gwa 2019 nambere bacweriremu okukonyera abantu
okwetegereza akabi akanyakuli omu kunywa amaarwa.

Baitu omu kasumi ako omuyaga gwa COVID-19 ogwakabiri


gukarumba Fiji, hanyuma abalemi baragira ngu Bamboo
Resort ekinge n’ebara y’ensande. Okumara Wiiki ibiri,
abaguzi baikaraga nibatera esiima nibakaguza ebara
erakingurwaho di. Ekyahondireho kikaba kitarukunihirwa.
Omusaija na mukaziwe abakaba baine Beach Escape Resort
eyekaba eheraineho bakaba barozire omulingo abantu
bayesesaga nibataha nibaturuka omu Bamboo Resort kandi

180
bakakyetegereza nkoku abantu bakiraga kutaha omu bara
y’ensande okukira nkoku batahaga omu bara y’amaarwa.
Kandi bakongera bakyetegereza nkoku butandu ezakiraga
kuleetwa etamiro zikaba zikendire.

Abafumbo banu bakakwatagana n’abakristayo babasaba


kuhindura ebara yabu ey’amaarwa okufooka ekikaro
ekyokwegesezamu abantu okuba n’obwomeezi oburungi. Ha
kubanza Abakristayo omugisa bakagwanga, batarukugonza
okuteka ensande omu kiikaro nikyo kimu amu n’amaarwa,
baitu omukuru akabagambira nkoku bakaba bacwiremu
okulekaho okuguza amaarwa.

Amaarwa goona gakaihibwamu omu bara, hanyuma


ebikwato by’ebara byaihibwamu batamu ebyoma
by’okukamu’ra ensande, kusara ebijuma hamu n’emukibi
erukwiragura. Ebara ya Bitu Wellness Bar ekaimuka
yayongera kukora.
Abakristayo bakoleka okuhuni’ra ha mulingo ogw’amahano
Ruhanga arukwebemberamu abantu. Ebara y’ensande
tehindwire abakuru ba Bamboo Resort, baitu ehindwire
nabakuru ba Beach Escape Resort n’ekikaro kyabu kyafooka
ekirukusikiriza okuhindura obwomezi bw’abantu omu
kiikaro eki.

Webale habw’ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13 omu


mwaka gwa 2019 ekyasagikire obuhereza bwa
South Pacific Division obwa 10,000 Toes campaign omu Fiji
n’amahanga agandi aga South Pacific. Webale
habw’okutegeka ekisembo kyawe ekya Sabbiti ya 13 kiro
kinu okusagika okurarangya enjiri omu South Pacific
Division n’okuhinguramu.
Bihandikirwe George Kwong

181

You might also like