PETAR ZORANIĆ ( 1508. – 1543./1569?

) – o smrti nema pouzdanih podataka

- rođen je u Zadru, u ninskoj plemićkoj obitelji Tetačić koja potječe iz Like
- obrazovan, pravnik, notar u Zadru
PLANINE ( 1536. napisane – 1569. tiskane)
O djelu:
- prvi hrvatski roman u stihu i u prozi, pjesnička poslanica (posveta Mateju Matijeviću – ninski kanonik)
Književna vrsta - pastirski/pastoralni roman po uzoru na Sanazzarovu Arcadiu
Kompozicija - ima 24 poglavlja
- putovanje traje 7 dana
- događaji su ispričani kronološki
- gl. lik pastir Zoran ujedno je i pripovjedač
TEMA: Zoranić pripovijeda o svojem putovanju u planine od Nina do Dinare i natrag da bi se oslobodio
ljubavne boli
- Zoranićeva je namjera bila da proslavi zavičaj i domovinu, da ukaže na tursku opasnost, ukori pisce zbog
nebrige za materinski jezik

Perivoj od slave (ulomak)

- asocira na zemaljski raj
- odličan prostor u kojemu je susreo 4 vile s jabukama u krilu:
LATINKU (rimska i talijanska književnost),
GRKINJU (grčka književnost),
KALDEJKU (hebrejska književnost, tj. Biblija) I
HRVATICU (hrvatska književnost – malo jabuka jer se Hrvati srame svojega jezika te pišu na drugim jezicima)
- jabuke predstavljaju književna djela i njihove autore
- Perivoj od slave predstavlja vječnu slavu, proslavljanje književnika i njihovih djela, tj. svojim stvaralaštvom
oni si mogu osigurati vječnu slavu
- jezik – čakavski
- djelo ima alegorijske, rodoljubne i pastoralne elemente:
1. ALEGORIČNOST DJELA: Zoranićevo zamišljeno putovanje je put do spoznaje (istine) vlastita bića, metafora
životnog puta. Traženje lijeka od ljubavi samo je izlika pod kojom autor iznosi svoje rodoljubne misli i ističe mnoge
probleme – turske provale, odnarođivanje, odnos prema jeziku i književnoj kulturi; simboličnost vila (Latinke,
Grkinje, Kaldejke, Hrvatice – predstavljaju umjetnosti i kulture naroda) – simboličnost jabuka: mirisne (slavna knjiž.
djela lat., grčke i mezopotamske kulture), nezrele i trpke (malobrojna djela hrvatske kulture)
2. RODOLJUBNI ELEMENTI:
- promiče hrvatski jezik
- potiče slavljenje (opisivanje) prirodnih ljepota domovine
- potiče na otpor i borbu protiv Turaka (suvremena stvarnost)
- kudi odnarođivanje
- iskazuje domoljublje

3. PASTORALNI ELEMENTI: pastirske pjesme i pripovijesti vila, svijet pastira i idiličnoga prirodnog okruženja, ljubavna
tematika, bijeg u prirodu u idealni krajolik, prepuštanje sanjarenju
- vidljivi utjecaji :
1. srednjovjekovne književnosti - Biblija – na rubnici su citirane izreke iz Biblije
2. antike –Ovidijeve Metamorfoze – Zoranić u svojem romanu donosi mitološke priče kojima objašnjava
nastanak pojedinih lokaliteta
3. talijanske predrenesansne književnosti – Dante, Božanstvena komedija (i pastir Zoran kreće na putovanje
koje je i stvarno i alegorijsko
4. Jacopo Sanazzaro, Arcadia - Zoranićeve su Planine nastale u vrijeme popularnosti žanra pastirskoga
romana (lik zaljubljenog pastira te idiličan pastoralni ugođaj obilježja su Planina koja ih čine pastoralnim
romanom)
5. suvremenika, Marulića - posebno je cijenio Marulića pa iznosi misli pastira Marula i piše pjesmu
sličnu Marulićevoj „Molitva suprotiva Turkom“

bašćina – izraz za zavičaj, ali i za domovinu u cjelini (Zoranić se u romanu ne predstavlja kao plemić, nego kao čovjek
zabrinut za budućnost domovine koju razaraju Turci – rasuta bašćina