Professional Documents
Culture Documents
Predikat
Primjer 3.
Ivan je prekasno stigao do mračne školske zgrade i propustio priliku da uoči sporedni ulaz u
zgradu.
je
je stigao
propustio priliku
propustio
uoči
Predikati mogu biti:
Pod okriljem mraka zlikovac je došao do ravnateljeva ureda i ušao u mračnu prostoriju u kojoj
će uskoro početi konačni sukob koji je bio posljedica davnih razmirica.
je došao
ušao
će početi
je bio posljedica
Subjekt
Primjer 4.
Slika 2
Subjekt je vršitelj radnje izrečene predikatom. Subjekt je
najčešće neka
imenska riječ u nominativu:
imenica – Ivan gleda.
pridošlicama
nada
spas
novom
Objekt
Primjer 5.
Slika 3
Objekt je predmet radnje izrečene predikatom. Glagolska
radnja prenosi se na objekt.
Kutak za znatiželjne
U hrvatskom su jeziku nezavisni padeži nominativ i vokativ, a zavisni ili kosi (jer izriču
različite odnose među riječima i zavise o drugoj riječi koju određuju ili dopunjuju) genitiv,
dativ, akuzativ, lokativ i instrumental.
Nezavisni padeži služe imenovanju - nominativ u pripovijedanju, a vokativ u izravnom
obraćanju.
1. izravni objekt
On jede juhu.
2. neizravni objekt:
On jede žlicom.
Veselim se pomisli da ću praznike provesti na plaži. Punim ću plućima udisati morski zrak i
konačno ću se riješiti stresa.
plućima
zrak
stresa
praznike
Priložna oznaka
Primjer 6.
Slika 4
Priložne oznake izriču okolnosti u kojima se vrši
radnja izrečena predikatom.
Najčešće su priložne oznake:
Atribut
Primjer 7.
Slika 5
Atribut pobliže određuje neku imenicu, imeničnu zamjenicu ili
poimeničeni pridjev i odgovara na pitanja koji? čiji? kakav?
kolik?
imenični (nesročni).
Pridjevni (sročni) atributi po vrsti riječi mogu biti:
čaša (N) vode (G)
sviranje (N) gitare (G)
komad (N) kruha (G)
Hrabri junak Ivan nosio je svoj teški mač u sad već bolnoj ruci, a taj mu je fizički bol
uzrokovao i bol duše.
hrabri
junak
svoj teški
sad već
bolnoj
taj fizički
duše
Apozicija
Primjer 8.
Slika 6
Apozicija je imenica koja pobliže označava neku
imensku riječ s kojom je najčešće sročna (slažu se u
rodu, broju i padežu).