FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE U

SARAJEVU

OSNOVE PROMETNIH I KOMUNIKACIJSKIH

SUSTAVA

Van.prof.dr. sc. Drago Ezgeta

drago.ezgeta@tel.net.ba

Sarajevo, 24.10.2021.
ČOVJEK KAO KOMPONENTA TRANSPORTNOG SUSTAVA

Psiofizičke osobine čovjeka u prometnom sustavu

Problem s kojim se suočavaju prometni inženjeri kada uzimaju u

obzir ljudske karakteristike u dizajnu transportnih sustava različite
su vještine i percepcija ljudi pri korištenju i/ili upravljanju sustavom.
One obuhvataju širok raspon ljudskih vještina i sposobnosti ljudi da
reagiraju na različite situacije i događaje. Istraživanja us pokazala
da se te sposobnosti mogu razlikovati i kod istih pojedinca u
različitim uvjetima, kao što su utjecaj alkohola, umor, stres i doba
dana.
Stoga je važno da kriteriji koji se koriste u svrhu
projektiranja budu usklađeni s mogućnostima ljudi koji
koriste i/ili upravljaju prometnim sustavom.
 ČOVJEK KAO KOMPONENTA TRANSPORTNOG SUSTAVA

Utjecaj ljudskih osjetila na prometni sustav

Radnje koje poduzimaju operateri i korisnici transportnog sustava

proizlaze iz njihove procjene i reakcije na informacije koje dobivaju putem
određenih podražaja (vid, sluh, miris, dodir, osjećaj topline). Osjetilo vida
i sluha su posebno važna za prometni sustav.
Primanje podražaja okom najvažniji je izvor informacija za korisnike i
operatore bilo kojeg transportnog sustava. Potrebno je koristiti opća
znanja o ljudskom vidu u projektiranju i radu komponenata transportnih
sustava.
Glavne karakteristike vida su:
- oštrina vida,
- periferni vid,
- raspoznavanje boja,
- zasljepljivanje i oporavak
- dubinska percepcija.
 Glavne funkcije vida
Oštrina vida je sposobnost promatrača da razriješi fine detalje nekog
objekta.
Dvije su vrste vidne oštrine:
-statička oštrina i
-dinamička oštrina

Periferni vid je sposobnost pojedinca da vidi objekte izvan stošca

najjasnijeg vida. Kod većine ljudi je jasan vid unutar stožastog kuta od
3–5 i prilično jasan vid unutar stožastog kuta od 10-12. Iako objekti
mogu biti viđeno izvan ove zone, detalji i boja nisu jasni
Na primjer, ako se zaslon nalazi daleko iz uobičajenog vidnog polja
vozača, vozač nije u stanju razumjeti informacije na zaslonu jer izvan je
njegova ili njezinog perifernog vida.
Zasljepljivanje vida i oporavak se klasificiraju u dvije skupine:
- izravno zaljepljivanje
- neizravno zasljepljivanje
Do izravnog zasljepljivanja dolazi kada se relativno jaka svjetlost
pojavljuje u vidnom polju pojedinca, a do neizravnog (zrcalnog)
zasljepljivanja dolazi kao rezultat reflektirane slike od relativno jake
svjetlosti koja se pojavljuje u vidnom polju pojedinca.
Opažanje boje je sposobnost pojedinca da je razlikuje boju jednu od
druge, a nedostatak te sposobnosti se naziva se daltonizam. Između 4
i 8% stanovništva u svijetu pati od ovog nedostatka. Stoga nije
preporučljivo koristiti samo boju za širenje kritične informacije o
prijevozu. Stoga se koriste dodatna sredstva za olakšavanje
prepoznavanje informacija o transportnim sustavima. Tako na primjer
da bi se nadoknadio neostatak usljed daltonizma, prometni znakovi su
obično standardizirani po veličini, obliku i boji

Percepcija dubine je sposobnost pojedinca da procijeni brzina i

udaljenost.
Percepcija sluha se javlja kada uho prima zvučne podražaje;
percepcija sluha je važna kada se daju zvučni znakovi upozorenja
 Pojam rizika i ljudske pogreške u prometnom sustavu

Rizik je definiran kao vjerojatnost da se nesreća dogodi tijekom

navedenog vremenskog razdoblja.

Uloga vremenskog pritiska u poticanju ljudske pogreške od

posebne je važnosti kada se razmatraju ponašanja ljudi u procesu
donošenja odluka. Vremenski pritisak možemo definirati kao
razliku između količine raspoloživog vremena i količine
vremena potrebnog za rješavanje zadatka odlučivanja. Prema
empirijskim nalazima, poznato je da vremenski pritisak značajno
utječe na ljudske performanse. Taj odnos ukazuje na vitalni
utjecaj vremenskog pritiska na ljudske rekacje i postupke,
odnosno na ispravno postupanje prema procedurama.

Vremenski pritisak i ljudska pogreška uzročno su povezani i

mogu se prenijeti na kontinuiranu mjeru kvalitete za ljudske
radnje i postupke koja se u konačnici mogue klasificirati kao
prihvatljivi ili neprihvatljivi
 Odnos vremenskog pritiska i incidenta

Za istraživanje ljudske pogreške se koriste različite izvedbe simulatora.

Ostaje problem kako se sirovi podaci iz simulatora za obuku mogu
modificirati da odražavaju izvedbu u stvarnom svijetu.
 Osobine i ponašanje putnika u transportnom sustavu

Karakteristike ponašanja putnika na transportnim terminalima

Vizualne percepcije je od važnosti u postavljanju znakova za pružanje

odgovarajućih informacija kako bi putnici mogli koristiti terminal
učinkovito. Brzine kretanja pješaka se koristit za utvrđivanje načina
kretanj putnika na terminalu i potreba za pokretnim stazama.
Psihološke karakteristike odnose se uglavnom na osjećanje
udobnost putnika. Temperatura na terminalu tipičan je primjer i
trebala bi se kretati između 21 C – 24 C. Razina buke ne smije
prelaziti razinu smetnje u govoru, koja je između 60 i 65 dBA. Ostali
čimbenici uključuju pružanje usluga maloprodajnih objekata i
sanitarnih čvorova.
Psihološke karakteristike odnose se na percipiranu sigurnost
putnika koji moraju osjećati da je sigurno ako se od njih očekuje
korištenje transportnog terminala
Karakteristike ponašanja putnika u prijevoznim sredstvima

Fizička dobrobit predstavlja primjer iskustva putnika o fizičkim utjecajima

na njihovo tijelo i razinu energije koju osjećaju (vrsta I rasporedsjedala,.
svjež zrak, rasvjeta itd.).
"Mir i zaštita privatnosti označava psihološki aspekt udobnosti putnika i
brigu za sigurnost .
Razina zadovoljstva ovisi o tome koliko su očekivanja putnika premašena

Naslon za glavu sjedala može se povezati sa zabrinutosti putnika:

-briga za bolju tjelesnu potporu i pristajanje na radni položaj
-briga za olakšanje koje omogućuje spavanje ili opuštanje
-briga za kontroliranje vlastitog položaja
-briga za urednost i osjećaj presvlake naslona za glavu

Udobnost je operativno definirana kao putnički dojam o osobnom

prostoru i povezana je s brigom za kontrolu nad svojim prostorom
(npr. sloboda prilagodbe) i privatnost
Ljudski faktor u cestovnom prometu

Mnoge komponente kao što su sudionici u prometu, vozila,

infrastruktura i okoliš međusobno djeluju, a okolnosti i zahtjevi se
razlikuju. Promjenjivost performansi je stoga prirodna pojava u
cestovnom prometu. Zahtijeva od vozača niz radji koje se odnose na
usklađivanje svog kretanja sa prometnim uvjetima, ponašanjem drugih
vozača, stanjem kolnika I vremenskim uvjetima. Vozač će tijekom
vožnje morati reagirati na stalne promjene u svom okruženju
kao što je održavanjem sigurnog razmaka, promjena dozvoljene
brzine, pojava mage itd. . Međutim, ne može se predvidjeti točan
obrazac smetnje uzrokovane vjetrom i naglim promjenama
prometnog opterećenja i radnjama drugih vozača. Umjesto toga,
vozači moraju mijenjati svoje performanse u stvarnom vremenu
kako bi sigurno sudjelovali u cestovnom prometnom.
Ljudski faktor u željezničkom prometu

Zadatak vozača vlaka, dakle, nije jednostavano čuti

upozorenje i pritisnuti gumb. Od njih se zahtijeva da
protumače izvor upozorenja i kontekst u kojem se ono
događa, a zatim odluče o ispravnom tijeku akcije
• Alarm: Zvučno ili vidljivo sredstvo kojim se operateru ukazuje na
neispravnost opreme ili procesa ili nenormalno stanje.
• Upozorenje: Koristi se za privlačenje pažnje operatera na
promjene koje mogu zahtijevati procjenu ili djelovanje kada to
vrijeme dopušta.
Ljudski faktor u zračnom prometu

Zrakoplovno donošenje odluka je oblik naturalističkog odlučivanja u

kojem donositelji odluka imaju stručnost u domeni i donose odluke
u kontekstima koji su obično obilježeni ograničenim
vremenom, sukobima ciljeva i dinamičkim uvjetima
Postupak automatskog bilježenja podataka o parametrima sustava
tijekom vremena naziva se "bilježenje podataka" U zrakoplovnoj
industriji generički pojam evidentiranje podataka se naziva
postupkom snimanje podataka o letu, koji se sam sastoji od
nekoliko pojedinačnih postupaka i uređaja. Najistaknutiji od njih je
onaj koji se naziva "crna kutija", koja predstavlja kombinaciju
snimača podataka o letu (FDR) i snimača glasa u pilotskoj kabini
(CVR).
Ljudski faktor u pomorskom prometu

Više od 82% nesreća u pomorstvu povezano s ljudskom pogreškom, a u

46% ljudska pogreška je čak bila glavni uzrok. Stoga su pogreške
povezane s percepcijom informacija očito najčešći izvor
pogrešaka
Za učinkovitu implementaciju potencijalnih rješenja na brodu također je
potrebno razmotriti i eventualno poboljšati arhitekturu na brodu za
upravljanje brodom koja omogućuje integraciju, prezentaciju i korištenje
informacija primljenih putem komunikacijske opreme jednostavnim za
korištenje.
 Ljudski faktor u prometnim upravljačkim centrima

Pod pritiskom velikog opterećenja i u nedostatku učinkovitog

automatiziranog upozorenja, operateri se mogu usredotočiti na zadatak i
propustiti važne detalje ili informacije. Jedan primjer ovakvog okruženja je
operativna soba centra za upravljanje prometom, centri kontrole letenja,
centri za upravljanje gradskim prometom itd.
Nagli početak vizualnog podražaja često se uspješno koristi za
privlačenje pažnje, ali u nekim slučajevima, gdje se resursi pažnje
dodijele drugim informacijama i zadacima, učinak naglog početka
može se značajno smanjiti.

Operateri u operativnim uredima koriste više zaslona za obavljanje svojih

poslova i imaju važan zadatak, od njih se zahtijeva brzo čitanje i
tumačenje dolaznih informacija dok prate nove informacije i promjene u
postojećim podacima. Zbog koncentriranog napora i pritiska na donošenje
odluka unutar operacijske sobe, operateri bi mogli biti skloni tuneliranju
pažnje gdje je fokus na određeni zadatak ili područje interesa na zaslonu
toliko koncentriran da se propuštaju kritične informacije. To je jedan od
razloga zašto su učinkoviti načini automatskog upozoravanja operatera na
specifične uvjete, stanja i točke interesa kritični.
 Utjecaj kulture na prometni sustav

Kulturu predstavlja vrijednosti,norme i prakse koje se dijele s

drugim ljudima i koje definiraju posebnu grupu u odnosu na druge
grupe ljudi.
Kultura je važan modifikator ljudskog ponašanja u kojoj se ono odvija.
Unatoč tome, kultura još uvijek ne proučava na integrirani način u
prometnim i transportnim sustavima.

Potrebno je kulturu integrirati u prometni i transportni sustav kroz

aktivnosti:
- povezivanje postojeće baze znanja o kulturi sa specifičnim problemom
sigurnosti u prometu i analizom nesreća.
- korištenje baze znanja za predlaganje kulturnog okvira koji povezuje
elemente sustava sa značajkama kulture i ljudskim postupcima.
- analza sadržaja o stvarnim izvješćima o nesrećama iz kulturno različitih
regija svijeta kako bi se otkrili kulturni čimbenici koji utječu na nastanak
prometnih nesreća
- povezivanje kulturnih čimbenika koji utječu na prometne nesreće i
njihovo povezivanje sa izvornim kulturnim okvirom kako bi se utjecalo
na poboljšanja funkcija prometnog i transportnog sustava.
HVALA NA PAŽNJI !