VISOKA KOLA CEPS- CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE KISELJAK

PROMET
CESTOVNI

ERGONOMIJA MOTORNIH VOZILA

SEMINARSKI RAD

Kandidat:
Marijan Pandi

Mentor:
Prof.V.Nermin Pali

Kiseljak, sijeanj 2017.g.

Sadraj
No table of contents entries found.

UVOD
Tehnika zatita u prometu ne moe se razmatrati bez analize elementarnog sustava ovjekstroj (sl. 1), (voza-vozilo, voza - vozilo - cesta, pilot - zrakoplov, strojovoa - lokomotiva i
sl.), s kompleksnim uvjetima mikrookolice i makrookolice. Polazei od toga, neizbjeno se
namee potreba za analizom ergonomskih aspekata sigurnosti prometa, budui da sama
tehnika zatita u prometu, bez uvaavanja ljudske karike u tomu, ne moe dati prava rjeenja.
No, ovaj pristup pak zadire u podmje ergonomije, i s tog aspekta e sc i sagledavati sigurnost
prometa. Znaenje tclmikc zatite u prometu, sa stajalita ergonomije, oituje sc i u tomu
koliko su rad i njegovi materijalni uvjeti, kao to su radno mjesto, tehniki uredjaji,
instalacije, materijalna radna sredina i ostalo, prilagoeni psihofiziolokim i ostalim
osobinama i zahtjevima rada ovjeka u prometu. Mnogobrojna istraivanja, u inozemstvu i u
nas, odnose sc na ovu problematiku. Tako istraivanja u podmju prometa pokazuju pravce
djelovanja glede poveanja sigurnosti, proizvodnosti, brzine i tonosti rada. Prema Treatau (l),
na prin1icr, rela ti v ni podaci o uzrocima promeu1ih nezgoda pokazuju sljedee: - ovjek je
kao definitivni uzronik u 64,3% sluajeva, s vjerojatnou od 90,3%, - okolica je kao
definitivni uzronik u 18,8% sluajeva, s vjerojatnou do 34,9%, - vozilo je kao definitivni
uzronik u 4, l% sluajeva, s vjerojatnou oko 9,1%. U skladu s tim spoznajama, za
prouavanje sigurnosti prometa nameu se razliiti ergonomski aspekti, kao to su: psihofizioloki, - konstmkcijsko-susta vno-telmiki, - k i bcrnetski, -eksploatacijski, incnjersko-pedagoki.
PSIHOFIZIOLOKI ASPEKT Analiza psihofiziolokih i psiholokih znaajki ovjeka treba,
prije svega, obuhvatiti pitanja prijema, prerade i uvanja informacija, znaajku njegovih
motornih reakcija, prostornih i telmikih sredstava operatorskog i operativnog miljenja. U to
jo pripadaju ocjena radne sposobnosti i znanje ovjeka operatora. Iako su mnoge vrijednosti
tih znaajki, vanih za promet, danas poznate, naalost su esto nedostatno poznati zakoni
raspodjele psihofiziolokih podataka i stupanj njihove tonosti. Za promet je vana ocjena
reagiranja, tonost rada, pouzdanost rada, uinkovitost rada i dr. Ti problemi nisu dostatno
proueni, posebice pouzdanost rada. No, veina stmnjaka predlae brojne kriterije za
"ljudsku" kariku u pouzdanosti sustava "ovjek- stroj", prinuerice: - vjerojatnost ispravnog
rada u zadanom vremenskom intervalu, -vjerojatnost otkazivanja, -frekvencija i intenzitet
otkazivanja, -koeficijent pripremljenosti za rad, - vremenski kriterij i dr. Rjeenje problema
prouavanja psihofiziolokog aspekta ergonomije u prometu valja oekivati tek u razradi
konkretnih metoda, kao to su: -objektivno registriranje psihofiziolokih znaajki ovjeka
operatora, odreivanje optereenosti ovjeka operatora, - ocjena pouzdanosti rada i dr.
KONSTRUKCUSKO-SUSTA VNO- -TEHNIKI ASPEKT Temeljni je problem
konstrukcijsko-sustavno-telmikog aspekta ergonornije u prometu - ininjersko-psiholoko
fundiranje gradnje prometnog sustava, prometnih sredstava, opreme i dr. U svezi s tim
aspektom, posebno je vano projektiranje djelatnosti ovjeka operatora ili skupine operatora.
Takav pristup mora biti uspostavljen posebno pri takozvanom unutarnjem projcktiranju,
odnosno usavravanju prometnog sustava, ti- pri izradbi konkretnih prometnih sredstava i
opreme (na primjer, pultovi za prikazivanje informacija, elementi za upravljanje i sL).
Sljedei je problem razrada naela, metoda i kriterija optimiziranja, odnosno usklaivanja
mogunosti ovjeka s telmikim znaajkama sustava, na temelju kvantitativnih ocjena.
Orijentacijski, prorauni nekih strunjaka pokazuju, primjerice, da usavravanje pultova
upravljanja i bolje organiziran rad na njima, uz primjenu adekvatnih konstrukcijskosustavno-tehnikih zahtjeva ergonomije, omoguuje znatnije smanjenje utroka vremena
operatora, greaka pri radu, poveanje uinkovitosti rada i sL KIBERNETIKI ASPEKT U
ergonomiji prometa posebno mjesto zauzima modeliranje djelatnosti operatora u prometu s
3

pomou strojnih i fizikih modela to se uvjetno mogu nazvati kibernetikim aspektom, koji
obuhvaa sljedee osnovne zadatke: - modeliranje pojedinih karika sustava "ovjek-stroj"
(primjerice, voza-vozilo) radi programiranja njihove uinkovitosti i optirniziranja, - primjenu
metoda tehnike kibernetike radi temeljitijeg prouavanja funkcija ovjeka, __ _ modeliranje psihofiziolokih funkCIJa ovJeka (perceptivnih, intelektualnih, motornih i dr.)
radi primjene psihofiziolokih naela pri stvaranju tehnikih sredstava. EKSPLOATACUSKI
ASPEKT Ovaj je aspekt vrsto povezan s psihofiziolokim komponentama ovjeka. Bez
obzira na to ko l i~o j e pron~~tna telmika usavrena, optimalan rad s nJom zahtiJeva
uvaavanje svih psihofiziolokih osobina ovjeka. Kao poseban problem pojavljuju se tekoe
u istraivanju stmkture djelatnosti, radne sposobnosti i pouzdanosti ovjeka u prometu, pri
naprezanju i ekstrenmom naprezanju, tc u trenucima opasnosti za ivot, bilo zbog konfliktne
prometne situacije, bilo zbog otkazivanja sustava "ovjek- stroj "(primjerice pilot- zrakoplov).
_ _ _ . Osim toga, u sklopu ovog aspekta poJaVlJUJU se 1 problemi skupne psihologije (radni
kolektiv, posada prometnog sredstva i sl.), kao i problemi ivotnih i ra~ih uvjeta. Tu se
posebno pojavljuje potreba za pr~u~vanJem utjecaja okruenja na ivot i radnu sposobnost
ljudi. INENJERSKO-PEDAGOKI ASPEKT Priprema ljudi - sudionika u prometu imperativna nalae razradu uinkovitih metoda obuke. Temeljni ergonomski zadaci
incnjersko-pedagokog aspekta u prometu mogu se svrstati u teorijsku i praktinu skupinu.
Teorijska skupina zadataka obuhvaa: - analizu psiholoke utemeljenosti naela i metoda
obuke svih sudionika u prometu, - optimiziranje tokova nastavne ~1form~cije, . .. . .
-istraivanje zakonitosti stvaranJa vrstih znanJa, umiJeca 1 navika, koje sc ne namavaju u
riskantnim i ckstrenmim situacijama, - razradu stohastikih modela i kriterija obuke i
obuenosti sudionika u prometu. U praktinu skupinu zadataka ubrajaju se gotovo sva pitanja
vezana za aktiviranje i intenziviranje nasta~no~ procesa, ukljuujui i istraivanje naela
stvaranJa 1 primjene simulatora i ostalih tehnikih sredstava za obuku te analizu mogunosti
primjene strojnih modela za pripremu operatora i sl. ZAKLJUAK Polazei od analize
ergonomskih aspekata sigurnosti prometa, koji se danas primjenjuju u znanstvenostmnoj
teoriji i praksi, spoznaje se da razina sigurnosti prometa u znatnoj mjeri ovisi o uvaavanju
ergonomskih zakonitosti u uspostavljanju i funkcioniranju sustava "ovjek - stroj" (vozavozilo, pilot- zrakoplov, strojovoa -lokomotiva i sl.) s kompleksnim uvjetima okolice. U
skladu s tim, iznijeti problemi, naela i metode rjeavanja ergonomskih problema sigurnosti
prometa, preko pojedinih aspekata, meusobno integriranih, mogu korisno posluiti
organizatorima i neposrednim operaterima za podizanje sigurnosti prometa na viu razinu.