SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET, STROJARSTVA, RAČUNARSTVA I ELEKTROTEHNIKE

ZAVRŠNI RAD

KOROZIJA I ZAŠTITA OD KOROZIJE

PRIMJENOM PREMAZA

Antonio Križanac

Mostar, listopad 2022.g.

 SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FAKULTET, STROJARSTVA, RAČUNARSTVA I ELEKTROTEHNIKE

ZAVRŠNI RAD

KOROZIJA I ZAŠTITA OD KOROZIJE

PRIMJENOM PREMAZA

Mentor/ica: Student/ica:

Angela Topić Antonio Križanac

Mostar, listopad 2022.

Zahvaljujem se svom mentoru Prof.dr. sc. Angeli Topić na ukazanom povjerenju, strpljenju i
kvalitetnim savjetima tijekom izrade završnog rada.
 IZJAVA

Izjavljujem pod punom odgovornošću, da sam završni rad napisao samostalno, primjenjujući stečeno
znanje na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru, koristeći navedenu
znanstvenu i stručnu literaturu, te uz pomoć i vodstvo mentora.

Izjavu dao:

Antonio Križanac
Osnovne informacije o završnom radu kandidata:

Vrsta rada Završni rad

Student Antonio Križanac

Mentor Prof.dr.sc. Angela Topić

Naslov rada na
Korozija i zaštita od korozije primjenom premaza
hrvatskom jeziku

Naslov rada na
Corrosion and corrosion protection by coating
engleskom jeziku

Godina izdanja 2022. god.

Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike

Izdavač publikacije
Sveučilište u Mostaru

Adresa izdavača Matice hrvatske b.b., 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina

Broj stranica: 25

Broj poglavlja: 6

Broj slika: 15
Fizički opis rada
Broj tablica: 2

Broj priloga

Broj citirane literature: 4

Znanstveno polje Strojarstvo

Smjer/usmjerenje Mehatronika

Ključne riječi rada

Korozija, zaštita od korozije, premazi
(min. 3)

Mjesto arhiviranja Knjižnica Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike

 SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FAKULTET STROJARSTVA, RAČUNARSTVA I ELEKTROTEHNIKE

Preddiplomski
Strojarstvo
studij:
Smjer/usmjerenje: Mehatronika
Ime i prezime: Antonio Križanac
Broj upisnice: 9186

ZADATAK ZAVRŠNOG RADA

Naslov
završnog rada: Korozija i zaštita od korozije primjenom premaza

Zadatak Korozija je po definiciji fizikalno kemijska interakcija između materijala i

završnog rada: okoliša, čiji rezultat su promjene u svojstvima materijala koja mogu voditi
k slabljenju nosivosti i funkcionalnosti konstrukcije. Površinskom
zaštitom može se spriječiti proces nastanka korozije jer štetne pojave i
procesi većinom počinju na samoj površini materijala a zaštita
korištenjem premaza je najčešći način koji se primjenjuje. U završnom
radu potrebno je opisati pojavne oblike korozije i zaštitu primjenom
premaza.
Prijava rada:
Rad predan:

Mentor

Prof.dr.sc. Angela Topić

Sažetak :
Svjedoci smo da je korozijsko djelovanje na konstrukcije jako te da se i jačaju metode zaštite
od korozije što dovodi i do promjene u cijeni konstrukcije. Zadaća inženjera je izabrati dobar
materijal konstrukcije jer tako obuhvaćamo nekoliko ključnih stavki: mehanička svojstva,
korozijsku postojanost, vijek trajanja, trošak, sigurnost čovjeka i okoline...Korozija nastaje
djelovanjem bilo kakve pokretačke sile te ovisi o unutarnjim (materijalu) i vanjskim (okolina)
čimbenicima. Koroziju klasificiramo prema mehanizmu djelovanja i prema geometrijskom
obliku. Postoje mnoge metode za zaštitu materijala od korozije ali najpoznatija metoda je
organskih prevlaka ( premaza ). Premazi imaju nisku cijenu i u korist im ide estetski izgled.
Glavni cilj premaza je da se razdvoji materijal od okoliša.

Ključne riječi: korozija, metode zaštite, premazi

Abstract:
We are witnessing that the corrosion effect on structures is strong and that methods of
protection against corrosion are being strengthened, which also leads to a change in the price
of the structure. The engineer's task is to choose a good construction material, because in this
way we cover several key items: mechanical properties, corrosion resistance, service life, cost,
human and environmental safety... Corrosion is caused by the action of any driving force and
depends on internal (material) and external (environment) ) factors. Corrosion is classified
according to the mechanism of action and according to the geometric shape. There are many
methods for protecting materials from corrosion, but the most well-known method is organic
coatings. Coatings have a low price and they benefit from an aesthetic appearance. The main
goal of the coating is to separate the material from the environment.

Keywords: corrosion, protection methods, coatings

Sadržaj :

1. UVOD...................................................................................................................................1
2. UZROCI I BRZINA NASTAJANJA KOROZIJE................................................................2
3. KLASIFIKACIJA KOROZIJE.............................................................................................5
3.1 Klasifikacija korozije prema mehanizmu djelovanja..............................................5
3.1.1. Kemijska korozija............................................................................................6
3.1.2. Elektrokemijska korozija.................................................................................8
3.2 Geometrijska klasifikacija korozije......................................................................10
4.2.1 Opća korozija.................................................................................................10
4.2.2 Lokalna korozija............................................................................................11
4. ZAŠTITA OD KOROZIJE.................................................................................................15
4.1 Elektrokemijska metoda zaštite............................................................................15
4.2 Zaštita promjenom okolnosti................................................................................17
5.1 Uklanjanje aktivatora korozije iz agresivne sredine......................................17
5.2 Uvođenje inhibitora korozije u agresivnu sredinu.........................................18
5.3 Primjena korozijskih postojanih materijala..........................................................18
5.4 Konstrukcijsko – tehnološke mjere......................................................................18
5.5 Zaštita prevlakama................................................................................................19
5. ZAŠTITE PREVLAKAMA...............................................................................................20
5.1 Anorganske metalne prevlake...............................................................................21
5.2 Anorganske nemetalne prevlake...........................................................................22
5.3 Organske prevlake ( premazi )..............................................................................22
6. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................24
LITERATURA...........................................................................................................................25
1. UVOD

Korozija je fizikalno kemijsko međudjelovanje metala i okoliša što nam daje za rezultat
promjene u svojstvima materijala što kazuje na lošu nosivost i funkcionalnost konstrukcije.
Vidljiva je svakodnevno i možemo je pronaći već u zahrđalom čavlu u drvenoj ogradi.
Korozija metalnih konstrukcija često se zove hrđa koja odmah asocira na ružan izgled
predmeta. Naziv korozija dolazi od latinske rijeci corrodere što znači nagristi. [ 1 ] Ovim
postupkom se korisni metali pretvaraju u veoma nekorisne spojeve. Korozijski procesi se
javljaju jako često te se i jako teško suzbijaju. Ona može materijal dovesti do toga da više nisu
za upotrebu dok neki postaju jako skupi za održavanje. Ljudi su se u povijesti bavili
odžavanjem svog alata i predmeta. U Egiptu su se prvi put koristili premazi za zaštitu od
korozije. U današnje vrijeme zaštita od korozije je mnogo važna te predmet se štiti od korozije
već prilikom svog nastanka jer korozija hvata na početku samu površinu. Najpoznatiji oblik
korozije je hrđanje čelika gdje mu ona smanjuje uporabnu vrijednost, poskupljuje održavanje,
skraćuje vijek trajanja,uzrokuje gubitke u proizvodnji,... Stvarnu vrijednost štete na čelicima je
teško izračunati jer osim direktnih imamo i indirektne troškove. Da bi došlo do pojave
korozijaili procesa oštećivanja čelične konstrukcije, mora u promatranom sustavu postajati
kemijska, mehanička, biološka ili neka druga pokretačka sila. Ona je uzrok štetne pojave ili
procesa, a njezinu djelovanju se opiru fizikalni i kemijski otpori. [ 2 ] Najzastupljenija metoda
zaštite od korozije je primjenom premaza koja je vrlo zahtjevna te osigurava kvalitetu
konstrukcije. U današnjem vremenu najpoznatiji premazi su vodotopivi i
vodorazrjedivi,premazi s visokom suhom tvari.. Zaštita od korozije postaje jako važna zbog
produljenja života materijala.

1
2. UZROCI I BRZINA NASTAJANJA KOROZIJE

Ukoliko postoji kemijska,mehanička,biološka ili neka druga pokretačka sila doći će do pojave
korozije. Pokretačka sila daje štetnu pojavu dok brzina oštećivanja ovisi o veličini pokretačke
sile,što znači ako je ta sila veća biti će i veća brzina oštećivanja. Fizikalni kemijski otpori se
jako suprostavljaju pokretačkoj sili. Veličina otpora i jakost pokretačke sile ovise o vanjskim i
unutarnjim čimbenicima oštećivanja. Unutarnji čimbenici predstavljaju materijal dok vanjski
čimbenici obilježja medija i nametnute fizikalne okolnosti. Ako kombiniramo obe vrste
čimbenika tada je pokretačka sila mnogo veća,što dovodi do bržeg i većeg oštećenja
materijala. Zaštitu od korozije primjenjujemo na osnovu sljedećih načela:

 Povećanja otpora i koji je opiru pokretanju same pokretačke sile

 Smanjenja ili poništenja pokretačke sile

Tablica 1. Unutarnji i vanjski čimbenici korozije [ 2 ]

Korozija u tehnici se često javlja istodobno ili uzastopno s mehaničkim oblicima smanjivanja
vrijednosti upotrebne vrijednosti metalnih izradaka. Te na osnovu toga postoje dvije grupe
pojava:

1. U prvoj grupi metal gubi masu kao što se događa i kod motora cilindara s unutarnjim
izgaranjem.

2. U drugoj grupi masa materijala se ne smanjuje,ali mu se poboljšavaju svojstva ili mijenja

2
oblik, kao kod zamora gdje opada čvrstoća materijala pod utjecajem dinamičkih naprezanja.

Slika 1. Odnos unutarnjih i vanjskih čimbenika [ 2 ]

UČ – skup unutarnjih činitelja

VČ – skup vanjskih činitelja
PŠP – područje štetnih pojava
1- zaštita promjenom unutarnjih činitelja
2- zaštita promjenom vanjskih činitelja
3- zaštita odvajanjem materijala od medija

Na bilo kojem mjestu površine materijala u određenom trenutku brzina korozije je razmjerna
pokretačkoj sili te obrnuto razmjerna otporima koji joj se suprotstavljaju, dok te veličine ovise
o unutarnjim i vanjskim činiteljima. Najproširenija metoda ispitivanja korozije je određivanje
gubitka mase vaganja uzoraka ili predmeta prije izlaganja agresivnoj sredini te i nakon
izlaganja i uklanjanja čvrstih produkata korozije.[ 5 ]
Prosječna brzina korozije se računa:

Metoda gubitaka mase nije baš za lokalne korozije jer korozija napada samo jedan dio
materijala i prodire u dubinu. Konstrukcija možda nije za upotrebu, a gubitak mase je veoma

3
malen te zbog toga ova metoda nam ne daje pravo stanje.

Tablica 2. Primjenjivost metala s obzirom na prosječnu brzinu prodiranja opće korozije[ 5 ]

U prethodnoj tablici je prikazano orijentacijska klasifikacija upotrijebljivosti konstrukcijskih

materijala s obzirom na prosječnu brzinu prodiranja korozije.[ 5 ]
Prema veličini otpora pokretačke sile materijali se mogu podijeliti na: imune,aktivne,pasivne.
Imuni materijali kao što su zlato i platina nemaju afiniteta prema koroziji dok kod aktivnih
materijala postoji taj afinitet jer nema velikih otpora pokretačkim silama.
Razlika između aktivnih i pasivnih materijala je ta što aktivni materijali korodiraju, dok
pasivni jako sporo korodiraju. Tijekom vremena brzina korozije se mijenja.

a) Linearni tok korozije i konstantna brzina b) Usporeni tok korozije i pad brzine
c)Ubrzani tok korozije i porast brzine koja se tokom vremena ustali [ 5 ]

4
3. KLASIFIKACIJA KOROZIJE

3.1 Klasifikacija korozije prema mehanizmu djelovanja

Najvažnija podjela korozije prema mehanizmu djelovanja kod metala je na dva osnovna
načina[ 3 ] :
 Kemijska korozija
 Elektrokemijska korozija

Vrstu korozije često možemo odrediti golim okom. Oblik i pojava korozije ovise o različitim
uvjetima, glavni čimbenici koju utječu na vrstu su[ 3 ] :

 Dizajn proizvoda
 Kombinacija materijala i okoline
 Stanje površine
 Ostala mehanička pogoršanja

Svi materijali nekorodiraju istom brzinom i intezitetom po površini materijala već korozija
varira lokalno i vremenski te slijedi podjela prema geometrijskom obliku korozijskog
razaranja[ 3 ] :

 Opću
 Lokalnu
 Selektivnu
 Interkristalnu koroziju

5
 Slika 2. Klasifikacija prema geometrijskom obliku korozijskog razaranja[ 3 ]

3.1.1. Kemijska korozija

Kemijska korozija se odvija u neelektrolitima,to jest u medijima koji ne provode električnu

struju. Sastoji se od reakcije atoma metala iz kristalne rešetke s molekulama drugog elementa
ili nekog spoja iz okoline, gdje izravno nastaju molekule spoja koje su korozijski produkt. [ 2 ]
Najčešći elektroliti koji izazivaju kemijsku koroziju metala su vrući plinovi i organske
tekućine. Kemijska korozija vrućim plinovima nastaje na vrućem zraku i u sagorijevanim
plinovima i to pri veoma vrućoj obradi metala (zavarivanje,lijevanje,kovanje...). Kemijska
korozija u vrućim plinovima teče samo onda ako je ispunjen jedan uvjet a to je da su svi
plinovi suhi (zbog visoke temperature na metalu ne može nastati ni tekuća voda ni vodena
otopina), ako se promjeni to stanje dolazi do elektrokemijske korozije.

Brzina i tok kemijske reakcije ovise o[ 1 ] :

 Metalu koji korodira

 Agresivnoj okolini koja ga okružuje
 Brzini gibanja medija
 Korozijskim produktima
 Fizikalnim uvjetima

6
 Slika 3. Primjer korozije u okolini [ 1 ]

Ova vrsta korozije najčešće nastaje djelovanjem maziva na dijelove strojeva[ 2 ] . Da bi se

odvijala kemijska korozija mora postojati kemijski afinitet između materijala i okoline, a
kemijski afinitet je sklonost dvaju ili više elemenata ili spojeva da međusobno kemijski
reagiraju. Kemijski afiniteti se mijenjaju ovisno o temperaturi,vrsti tvari,koncetraciji tvari i
agresivnosti tvari. Intezitet i brzina odvijanja procesa povećava se s porastom temperature.
Čiste metalne površine manje korodiraju od onečišćenih jer je njihova stvarna veličina mnogo
veća od geometrijske te je i s tim korozija ubrzana. [ 5 ] Najbolji primjer kemijske korozije u
praksi je stvaranje okujine na čeliku. Okujina je površinski produkt koji se formira uvjetima
djelovanja oksidacijske atmosfere u čeliku te na njezino stvaranje ima veliki utjecaj
temperatura.

7
 Slika 4. Utjecaj temperature na stvaranje okujine[ 1 ]

3.1.2. Elektrokemijska korozija

Ovaj oblik se pojavljuje svugdje gdje postoji razlika potencijala među pojedinim mjestima ali
uz prisustvo elektrolita (voda,vodene otopine kiselina,lužina,sol). Da bi došlo do ove pojave
nisu potrebna dva različita metala, dovoljna su katodna i anodna područja u metalu.

Slika 5. Elementi bez kojih nema elektrokemijske korozije [ 3 ]

Elektrokemijska korozija pojavljuje se na metalima i legurama u dodiru sa elektrolitima.

Ovakva vrsta korozije je veoma raširena zbog toga što je veliki broj metalnih konstrukcija
izložen vodi, vlažnom tlu ili atmosferi. Atmosferska korozija se događa uz oborine gdje zbog
vlažnosti zraka nastaju na površini metala i imaju karakter elektrolita. [ 3 ] Posebno dobre uvjete
za razvoj ovih procesa imamo u energetskim i metalurškim postrojenjima te u raznim
industrijama, a neke od njih su: kemijska, prehrambena, tekstilna... Ovakva vrsta korozije je
kemijski redukcijsko-oksidacijski proces gdje metal gubitkom elektrona oksidira te prelazi iz
kristalne rešetke u ionsko stanje kapljevitom elektrolitu, gdje se oslobođeni elektroni vežu za
oksidans iz medija. Oksidacija (anodni proces) je proces ili reakcija kojom neka tvar ili ipak

8
skupina tvari oslobađa elektrone koja dovodi do stvaranja druge tvari ili skupine tvari. [ 5 ]

Suprotno od toga (katodni proces) je reakcija gdje neka tvar ili skupina tvari se veže
elektronom te kao i kod anodnog procesa nastaje druga tvar ili skupina tvari. Razlika između
anodnih ili katodnih procesa je ta što se anodni procesi odvijaju uz veoma jednostavna
stvaranja kationa metala, dok katodnih procesa ima više. Ovoj vrsti korozije su izložene
rudarske instalacije, energetska i metalurška postrojenja, građevina, oružje, kućanski aparati...
[ 5]
Elektrokemijska korozija može nastati iz dva načina:

 Stvaranjem galvanskog članka između dva metala u elektrolitu

 Stvaranjem mikroelemenata

Prvi način ili galvanski članak se stvori ako se u elektrolit urone dva komada metala različitog
potencijala te se povežu nekim vodičem, taj primjer je izvor električne energije.
Mikroelementi nastaju zbog razlike potencijala,to jest zbog različitih koncetracija jedne ili više
korozivnih tvari u blizini elektroda.[ 5 ] Uzrok korozije je neravnomjerna koncentracija
otopljenog kisika.

Slika 6. Elektrokemijska korozija tračnice i spojeva željezničke pruge [ 5 ]

9
 3.2 Geometrijska klasifikacija korozije

Korozijski procesi, s obzirom na geometrijski oblik korozijskog razaranje, može se podijeliti

na:

 Opću koroziju
 Lokalnu koroziju
-Rupičasta
-Selektivna
-Kontaktna
-Napetosna
-Pjegasta
-Potpovršinska
-Interkristalna

4.2.1 Opća korozija

Cijelu površinu materijala zahvaća opća korozija koja se može pojaviti ravnomjerno ili
neravnomjerno. Prema količini opasnosti ravnomjerna opća korozija je skroz malo opasna
zbog jako dobre kvalitete praćenja (znamo trenutak kada se neki dio mora zamijeniti ili
popraviti) dok je neravnomjerna korozija mnogo opasnija. Kada je cijela površina materijala
izložena agresivnoj sredini pod približno jednakim uvjetima govorimo o općoj koroziji. Kada
biramo materijal otpora na opću koroziju moramo uzeti u obzir njegovu podložnost na opću
koroziju u predviđenim uvjetima, te moramo biti upoznati sa okolinom u kojoj će se materijal
nalaziti. Korištenjem organskih i metalnih prevlaka kontrolira se ovaj oblik korozije. [ 1 ]

10
 Slika 7. Ravnomjerna opća korozija sijačice [ 1 ]

Slika 8. Neravnomjerna opća korozija prskalice [ 1 ]

4.2.2 Lokalna korozija

Lokalna korozija je najrasprostreniji oblik korozije, pojavljuje se samo na određenim

dijelovima izložene površine. Lokalna korozija se može podijeliti na: pjegastu, rupičastu,
potpovršinsku, kontaktnu, napetosnu, selektivnu i interkristalnu koroziju.[ 1 ]

3.2.2.1 Pjegasta korozija

Karakteristika pjegaste korozije je razaranje materijala u dubinu konstrukcije. Pjegasta

korozija napada samo neke dijelove izložene površine materijala i najraširenija je pojava
lokalne korozije.[ 1 ]

3.2.2.2 Rupičasta korozija

Rupičasta korozija još se naziva Pitting korozija. Uzrok ove vrste korozije je nastajanje malih
rupa. Ako se tijekom nekog mehaničkog oštećenja probila zaštitna prevlaka pojaviti će se
rupičasta korozija na tim mjestima te će ona prodrijeti u materijal tako da se neće vidjeti veliki
gubitak mase. Ima veoma kratak period prodiranja te je taku koroziju teško otkriti i spriječiti.

11
 Zbog prethodnih izjava smatra se najopasnijim oblikom korozije. Naziv rupičasta korozija je
zbog toga što se ona javlja u obliku mnogih rupica sa različitim dubinama i promjerima.
Najpoznatiji metal koji je izložen rupčastoj koroziji je nehrđajući čelik. Agresivnost
korozijskog okoliša moguće je smanjiti dobrim odabirom materijala koji možemo testirati u
okolišu.

3.2.2.3 Potpovršinska korozija

Kada se žarišta rupičaste korozije šire u dubini materijala te ga raslojavaju govorimo o

potpovršinoskoj koroziji. U unutrašnjosti materijala se gomilaju čvrsti korozijski produkti pa
pri tome na površini materijala nastaju mjehuri, a volumen im je veći od volumena
unutrašnjeg materijala. Najčešće pojave potpovršinske korozije su bubrenje i listanje. [ 1 ]

Slika 9. Primjer potpovršinske korozije [ 1 ]

3.2.2.4 Kontaktna korozija

Ovu vrstu korozije možemo podijeliti na:

 Galvansku kontaktnu koroziju - nastaje dodirom dvaju različitih materijala,koji imaju

12
 različite električne potencijale. Galvanska korozija je najveća u blizini površine gdje su
dva metala u kontaktu. Smanjenje sklonosti galvanskoj koroziji postiže se odabirom
materijala koji imaju relativno bliske korozijske potencijale, izolacijom kontakta
različitih metala, izolacijom anodnog metala od korozivnog okoliša. [ 2 ]
 Pukotinsku kontaktnu koroziju – nastaje dodirom dva metala ili metala i nemetala. Da
bi postigli smanjenje pukotinske kontaktne korozije koristimo se katodnom zaštitom,
izbjegavanjem uskih procijepa pri konstruiranju i sličnim metodama.

3.2.2.5 Napetosna korozija

Napetosna korozija nastaje zbog istodobnog djelovanja okoline, eksplotacije, mehaničkih

naprezanja te korozijskih reakcija. te se pojavljuje na hladno deformiranim mjestima.
Napetosna korozija nastaje istodobnim djelovanjem triju čimbenika (osjetljivi materijal,
agresivno okruženje, naprezanje), pa postoji više pristupa koji se mogu upotrijebiti za njeno
spriječavanje: pravilnim projektiranjem, izborom materijala i pravilnim konstrukcijskim
rješenjima radi izbjegavanja naprezanja.[ 3 ] Jedna je od najopasnijih vrsta korozije zbog toga
što izaziva katastrofalne posljedice, dok ponekad uvijeti mogu biti veoma blagi te se ne
pojavljuju nikakva vidljiva upozorenja.

13
 Slika 10. Primjer oštećenja uslijed napetosne korozije [ 3 ]

3.2.2.6 Selektivna korozija

Najrijeđi oblik korozije je selektivna korozija kod koje dolazi do promjene strukture i
napadnut je jedan element metalne legure. Decinkacija je najčešći oblik selektivne korozije, do
koje dolazi kada se cink izvuče iz mjedenih legura ili neke druge legure koja sadrži značajnu
količinu cinka. Kod tako novonastalih struktura nije došlo do značajne promjene dimenzija ali
je legura oslabljena, porozna i krhka. Selektivna korozija pretvara čvrst i duktilan metal u slab
i krhak, te ujedno podložan lomu zbog čega se smatra opasnim oblikom korozije. Zbog malih
promjena u dimenzijama, može se dogoditi da se selektivna korozija ne primjeti, te tako može
doći do iznenadne havarije. [ 1 ]

3.2.2.7 Interkristalna korozija

Ova vrsta korozije se širi u dubinu tako što materijal razara na granicama zrna te se pojavljuje

14
na legurama. Često može biti na nekome mjestu a da se ne primjeti, kao posljedica je raspad
materijala. Metali na kojima se najčešće nalazi su aluminij, nikal i nehrđajući čelik.

Slika 11. Primjer interkristalne korozije [ 1 ]

4. ZAŠTITA OD KOROZIJE

Ljudi su se uvijek u povijesti borili protiv oštećivanja materijala, zbog toga danas postoje

metode zaštite od korozije koje sprječavaju nastanak mnogih oblika korozijskog razaranja. Sve

te metode se temelje na čimbenicima (unutarnjim ili vanjskim) ili odvajanjem konstrukcijskog

materijala od medija nanošenjem prevlaka. Korozija utječe na smanjenje uporabne vrijednosti

metala. Strojarske konstrukcije zaštićuju se raznim metodama od procesa korozije, a ti procesi

su:

1. Elektrokemijske metode zaštite

-Katodna zaštita

15
 -Anodna zaštita

2. Zaštita promjenama okolnosti

-Uklanjanjem aktivatora korozije

-Inhibitorima korozije

3. Primjena korozijskih postojanih materijala

4. Konstrukcijsko – tehnološke mjere

5. Zaštita prevlakama

4.1 Elektrokemijska metoda zaštite

Metal se održava u pasivnom ili imunom stanju kada nekorodira kod ove metode. Ovom
metodom zaštićuju se čelične konstrukcije koje su ukopane ili uronjene. Elektrokemijska
zaštita može biti katodna i anodna, što ovisi o načinu polarizacije.[ 1 ]

 Katodna zaštita – zaštita od korozije u elektrolitima. Polarizacija metalne konstrukcije

se izvodi pomoću vanjskog izvora struje. Temelj katodne zaštite je usporavanje
korozije katodnom polarizacijom metala. Za stacionarne objekte koristimo metode sa
vanjskim izvorom struje,a kod pokretačkih objekata metode sa žrtvovanom metodom.
Katodna zaštita se koristi kod cjevovoda, naftovoda, plinovoda, produktovoda, kod
razvodne gradske mreže, toplovoda...

16
 Slika 12. Primjeri katodne zaštite primjenom protektora [ 1 ]

 Anodna zaštita – osnovni metal može prevesti u pasivno stanje, ako održavamo pasivni
sloj tada je osnovni metal zaštićen od razvoja korozije. Cilj anodne zaštite je
usporavanje korozije anodnom polarizacijom metala (pomakom elektrokemijskog
potencijala metala u pozitivnom smijeru). Dobre karakteristike anodne zaštite su
potrebna mala gustoća struje i smanjenje brzine korozije čak i do 100 000 puta, no
zbog svojih ograničenja s obzirom na sklonost metala pasivaciji i skupe instalacije
neupotrebljava se često. [ 2 ]

Slika 13. Anodna zaštita čeličnog spremnika spajanjem s vanjskim izvorom istosmjerne struje
[ 2]

4.2 Zaštita promjenom okolnosti

Ova metoda koristi se u okolinama koje se ne obnavljaju ili povremeno obnavljaju, najviše za
zaštitu izmjenjivača topline , parnih kotlova, kondenzatora, kada za dekapiranje te cisterni za
prijevoz agresivnih otopina. Smanjenje korozivnosti vanjske sredine koja djeluje na metale i
legure provodi se na dva načina: [ 3 ]

 Uklanjanjem aktivatora korozije iz agresivne sredine

 Uvođenjem inhibitora korozije u agresivnu sredinu

17
5.1 Uklanjanje aktivatora korozije iz agresivne sredine

Aktivatori korozije i sastojci koji povećavaju agresivnost korozijske sredine uklanjaju se: [ 3 ]

o Neutralizacijom kiselina
o Uklanjanjem kisika iz vode
o Uklanjanjem soli iz vode
o Snižavanjem relativne vlažnosti zraka
o Uklanjanjem čvrstih čestica

Neutralizacija kiselina u vodenim otopinama obavlja se pomoću vapna ili natrijeva hidroksida.
Deaeracija vode ili vodenih otopina postiže se zagrijavanjem, desorpcijskim uklanjanjem
kisika, kemijskim postupkom ( dodavanjem redukcijskih sredstava u vodu ili propuštanjem
vode kroz filtre napunjene čeličnim strugotinama ) i dr. Soli prisutne u vodi uklanjaju se
ionskim izmjenjivačima. Uklanjanjem vlage iz zraka u malim zatvorenim prostorima provodi
se silikagelom. Filtriranjem se uklanjaju čvrste čestice iz vode, zraka ili dima. [ 3 ]

5.2 Uvođenje inhibitora korozije u agresivnu sredinu

Da bi smanjili brzinu širenja korozije koristimo inhibitore i dovoljna je mala količina

inhibitora za to. Ova metoda se uzima kao prva mogućnost da bi se obranili od korozije.
Pravilan izbor inhibitora je vrlo važan podatak, ako se zna da pojedini inhibitor zaustavlja
koroziju samo za određeni sustav medij. Postoje različite metode klasifikacije inhibitora te
navodimo neke od glavnih podjela inhibitora:[ 3 ]

o Prema sastavu i svojstvima

o Prema sigurnosti
o Prema mehanizmu djelovanja

18
5.3 Primjena korozijskih postojanih materijala

Da bi dobili trajniju i sigurniju konstrukciju moramo paziti na izbor materijala koji ovisi o
mehaničkim svojstvima, vijeku trajanja, estetskom izgledu, korozijskoj postojanosti, cijeni.
Ako gledamo ekonomsku isplativost uzimamo korozijski postojani materijal pa takav materijal
je onaj kod kojeg dolazi do manje intenzivnog razaranja ili neželjenih promjena.

5.4 Konstrukcijsko – tehnološke mjere

Na usporavanje korozijskog procesa može se utjecati različitim konstrukcijsko-tehnološkim

mjerama. Pritom se ne radi o aktivnostima koje se mogu prikazati sustavno jer nije riječ o
šablonskom poslu nego se svakom rješenju pristupa uz primjenu teorije zaštite od korozije.
Tijekom procesa konstruiranja proizvoda, u svrhu što djelotvornije zaštite od korozije, treba se
pridržavati sljedećih smjernica : [ 3 ]

o Pri izboru konstrukcijskog materijala, odnosno kombinacije takvih materijala, obratiti

pozornost na korozijsko ponašanjeu predvidivim okolonostima
o Pri dimenzioniranju elemenata uzeti u obzir opće i lokalno smanjenje dimenzija zbog
korozije u tijeku željeznog vijeka trajanja
o Pri određivanju oblika i položaja pojedinog elementa
o Pri utvrđivanju kvalitete površine predvidjeti što je moguće glađe plohe koje će biti u
dodiru s vrlo korozivnim sredstvima

Korozijski procesi mogu se također smanjiti tehnologijom izrade. Moguće je utjecati na

koroziju u procjepu, galvansku koroziju, erozijsku i napetosnu. U tom smislu treba voditi
računa o: [ 3 ]

 Projektiranju konstrukcija kod kojih je zadržavanje vode i tekućina smanjen na

minimum

19
  Što više upotrebljavati korozijski postojaniji materijal
 Izbjegavati mehanička naprezanja zbog smanjenja opasnosti od napetosne korozije
 Izbjegavati lokalna zagrijavanja jer se korozija ubrzava porastom temperature
 Racionalno kombinirati konstrukcijske materijale i mjere zaštite
 Za toplinske uređaje predvidjeti odgovarajući sustav hlađenja konstrukcijskog
materijala

5.5 Zaštita prevlakama

Prvi postupak kod zaštite prevlakama je odstranjivanje svih nečistoća npr. masti, korozije.
Prevlake mogu biti metalne, emajlirane, boje i lakovi.

Podjela prevlaka :

 Metalne prevlake
 Organske prevlake
 Anorganske prevlake

Prevlake služe da odstrane osnovni materijal, koji je koroziran, od okolnog stanja.

5. ZAŠTITE PREVLAKAMA

Najraširenija metoda zaštite od korozije je nanošenje prevlaka na površinu određenog

proizvoda, te ta prevlaka služi kao granica između materijala i agresivnog medija čime
prestaje dolazak korozije. Prevlake ili premazi poznati su po koroziji ali imaju neke druge
važnosti kao što su spriječavanje trošenja, izgleda.. Vrijednosst i sposobnost tih prevlaka ovise
o vrsti, debljini, stupnju kompaktnosti, čvrstoći spajanja.

Postupci zaštite organskim prevlakama uključuju [ 2 ]:

o Nanošenje boja i lakova

o Oblaganje gumom, plastičnim masama i postupak bitumeniziranja

20
 o Privremenu zaštitu primjenom antikorozivnih mineralnih ulja, zaštitnih masti, zaštitnih
vodenih emulzija ulja i drugih zaštitnih fluida

U svakodnevnici vidimo da je najrasprostranjenija metoda zaštite pomoću boja i lakova.

Zaštitni sustav se sastoji od temeljnog i pokrivnog premaza. Karakteristike temeljnog premaza
su: prijanjanje na osnovni metal, antikorozijsko djelovanje i dobro slaganje sa pokrivnim
premazom. Pokrivni premaz mora biti korozijski stabilan, otporan na djelovanje ultravioletnog
svjetla, elastičan, tvrd, nepropustan a mora zadovoljiti i estetske zahtjeve. Temeljni i pokrivni
premaz u nekoliko nanesenih slojeva jesu kompatibilan sustav za zaštitu metala.
Antikorozivno djelovanje sloja boje ili laka zasniva se na izolaciji metala od okoline. Što je
zaštitni sloj manje porozan, nepropusniji i deblji, to je zaštitni efekt bolji. Organska se
premazna sredstva razvrstavaju na mnogo načina od kojih niti jedan u potpunosti ne definira
dotično sredstvo. [ 2 ]

Metalne prevlake mogu imati galvansko djelovanje dok nemetalne prevlake mogu biti oksidi.
Prevlake koje koristimo za zaštitu metala dijelimo na anorganske i organske.

Razvrstavanje premaznih sredstava može biti prema:

o Sastavu
o Osnovnoj svrsi
o Izgledu
o Broju sastojaka koji se miješaju prije nanošenja
o Ulozi u premaznom sredstvu
o Načinu skrućivanja sloja
o Podlogama na koje se nanose

21
 Slika 14. Vrste prevlaka za zaštitu metala [ 5 ]

5.1 Anorganske metalne prevlake

Koriste se kada je uz antikorozivnu zaštitu važno da osnovni materijal koji se štiti ima metalni
karakter, tj. da prevlakom materijal dodatno dobije na čvrstoći , tvrdoći, sjaju, toplinsku ili
električnu vodljivost. Postupci nanošenja metalnih prevlaka su : vruće uranjanje, difuzijske
metalizacije, metalizacije prskanjem, fizikalne i kemijske metalizacije iz parne faze, metode
oblaganja, galvanotehnike, ionske izmjene i kataličke redukcije. Dobivanje kvalitetne prevlake
moguće je samo ako talina kvasi sve obrađene plohe koje moraju biti besprijekorno čiste.
Vrućim se uranjanjem nanose prevlake cinka, kositra, olova, olovnih legura i aluminija i to
obično na ugljenični čelik ili lijevano željezo. [ 3 ]

5.2 Anorganske nemetalne prevlake

Anorganke nemetalne prevlake su mehaničkim ili kemijskim putem nastali filmovi ili spojevi
odgovarjućeg kemijskog spoja na površini metala. Emajliranje je najpoznatiji i najvažniji
mehanički postupak zaštite anorganskom nemetalnom prevlakom. Temelji se na stvaranju
sloja borosilikatnog stakla na metalnoj površini. Te prevlake se koriste za zaštitu metala od
korozije u vrlo agresivnim sredstvima . Pri kemijskom nanošenju anorganskih prevlaka
osnovni metal obično sudjeluje u stvaranju prevlake, čime se osigurava dobro prijanjanje.
Zaštićeni metali dobivaju ovim postupkom drugu boju koja je rezultat kemijske reakcije
između metala i komponenata same okoline. [ 3 ]

22
5.3 Organske prevlake (premazi)

Nezamjenjivu ulogu u zaštiti metalnih konstrukcija od korozije imaju organske prevlake ili
premazi. Zaštita premazima jedan je od najčešćih oblika zaštite, jer ima relativno nisku cijenu
u odnosu na druge metode zaštite od korozije. Premazi se, osim primjene u zaštićene svrhe ,
upotrebljavaju i zbog poboljšanja estetike. Postoje i premazi koji, osim zaštitne funkcije ,
imaju i neke druge uloge kao na primjer premazi za električnu izolaciju, premazi za
označavanje, protupožarni premazi... Cilj upotrebe premaza je da razdvoji metalnu podlogu od
okoliša pa oni moraju biti dovoljno otporni i trajni u uvjetima eksplotacije, tako da je
najvažnije tehničko svojstvo premaza njihova trajnost. Sustav zaštite premazima sasatoji se od
više slojeva premaza. Prvo se nanosi temeljni sloj, zatim jedan ili više međuslojeva i na kraju
završni sloj. Svaki od nanesenih slojeva ima određenu ulogu u postupku zaštite. Glavna
prednost ove metode je niska cijena premaza u odnosu na ostale metode. [ 3 ]

Razlika između boje i premaza nije velika, no treba je definirati. Premaz je općeniti opis
materijala , koji je primjenjen na podlogu stvorio suhi film. Izraz boja tradicionalno se koristi
u ovom području za opis pigmentnih materijala kao drugačiji od bezbojnih filmova koje
nazivamo lakovi.[ 2 ]

Slika 15. Sustav zaštite metala organskim metalima [ 4 ]

23
Organske prevlake – premazi sastoje se od četiri osnovne komponente:[ 4 ]

o Veziva- neisparljive organske tvari u obliku viskoznih kapljevina ili smola

o Pigmenata- različiti anorganski oksidi, hifroksidi i soli, metalni elementi, ugljik i neki
organski spojevi u obliku netopljivih čestica
o Aditiva i punila- npr. katalizatori polimerizacije (umrežavanje), omekšivači
(plastifikatori) i organski inhibitori korozije, prirodne i umjetne anorganske tvari koje
značajno pojeftinjuju premazna sredstva, a mogu djelovati na poboljšavanje određenih
svojstava
o Otapala- najčešće su to smjese organskih kapljevina koje moraju biti prilagođene vrsti
veziva

U gotovom premazu svaka ova komponenta ima ulogu te određuje kvalitetu i primjenu
premaza.

Podjela premaza prema namijeni može se izvršiti na :[ 4 ]

o Temeljne boje ili primjere

o Antikorozijske boje
o Premazi za zaštitu od obraštanja

6. ZAKLJUČAK

Ako postoji bilo kakva pokretačka sila dolazimo do korozije. Koroziju možemo klasificirati
prema mehanizmu djelovanja i geometrijskom obliku. Korozija je oduvijek predstavljala
veliki problem te je krivac za mnoge neseće i materijalu smanjuje vijek trajanja. Zbog loših
stvari koje donosi korozija traže se metode da spriječe njihov nastanak. Da bi zaštita bila što
bolja trebamo obratiti pozornost na vrstu materijala, primjenu u svim vrstama medija, voditi
račun o kvalitenoj zaštiti i održavanju. Kada stavljamo prevlake, stavljamo ih i zbog zaštite,
svrhu poboljšanja tvrdoće, električne vodljivosti, u dekorativne svrhe... Najzastupljenija
metoda zaštite konstrukcija od korozi je primjenom premaza koja je složena i zahtjevna. Na

24
tržištu nam nude razne vrste i sustave premaza. Ako stavimo na površinu i najkvalitetniji
premaz nećemo dobiti dobar rezultat jer nismo odradili pripremi i čistoću površine.

LITERATURA

1.) A.Dolinar, Zaštita od korozije u levaonici, Završni rad, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac,
2021.

2.) T. Levanić, Zaštita konstrukcija od korozije primjenom premaza, Diplomski rad,

Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2009.

3.) I.Andrić, Korozija i zaštita od korozije poljoprivredne tehnike, Diplomski rad, Sveučilište
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Osijek, 2017.

4.) I.Juraga, V.Šimunović, I.Stojanović, V.Alar, Mehanizmi zaštite od korozije, Sveučilište u

Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2012.

5.) D.Koren, Osnove korozije i zaštita konstrukcije primjenom premaza, Završni rad,

25
Sveučilište Sjever, Varaždin, 2016.

6.) https://hr.wikipedia.org/wiki/Korozija

7.) https://www.laser-ing.ba/blog/antikorozivna-zastita-metala/

8.) https://dokumen.tips/documents/konstrukcijski-materijali-i-zastita.html?page=25

26